PARKPRIRODE NATURPARK NATUREPARK PARCODELLANATURA

u Parku prirode Lonjsko polje

Vodič za pješačke i cikloturističke staze

Vodič Wegeführer Guide Guida

�

V o d a − V l a d a r n a d l o n j s k i m p o l j e mPark prirode Lonjsko polje najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj već i u cijelom dunavskom porječju. Sjeverna granica Parka proteže se uz autocestu Zagreb – Lipovac, odnosno sjeverni nasip retencije, dok južnu granicu Parka čini rijeka Sava. Osnovne karakteristike ovog zaštićenog područja ukupne površina od 50.650 ha periodične su poplave, najčešće u proljeće i jesen, uzrokovane dinamikom lijevih pritoka rijeke Save - Lonje, Pakre, Velikog i Malog Struga te Une. Snažni vodeni valovi iz Alpa i Dinarskog gorja dižu razinu vode Save i do deset metara. Hidrološke i geomorfološke osobine uvjetuju veliku raznolikost staništa, a time i izuzetno veliku bioraznolikost Lonjskog polja. Zbog toga ovdje može-te pronaći gotovo sve europske biljke vlažnih i močvarnih staništa (preko

550 vrsta). Tu rastu i rijetke biljke poput raznorotke (Marsilea quadriofolia) koja je dio zaštitnog znaka Parka prirode. Životinjski svijet Lonjskoga polja također je vrlo raznolik. U Lonjskom polju gnijezdi veliki broj ptica, a naročito ptica močvarica. Bijele rode, žličarke, razne čaplje, orlovi štekavci i kliktaši, te mnoge ptice selice koriste velike pašnjačke površine tražeći hranu. Čak dva područja unutar Parka – Krapje đol i Rakita, proglašeni su posebnim ornitološkim rezervatima.

�

Ž i V o t s r i j e k o mLonjsko polje je značajno i po autohtonim pasminama domaćih životinja: turopoljska svinja, posavski konj, posavski gonič i posavska guska. Na ovim se prostorima još zadržao tradicijski oblik pašarenja. Stoka se u zajedničkim stadima veći dio godine nalazi na otvorenoj ispaši.Nizinske poplavne šume pokrivaju 2/3 ukupne površine Parka prirode. One su veliko prirodno bogatstvo, posebice hrast lužnjak, koji zajedno s poljskim jasenom, grabom i johom čini mirno utočište orla štekavca, orla kliktaša, crne rode i mnogih drugih ptica. Posebnu vrijednost Lonjskog polja čine naselja uz rijeku Savu. U povijesnom smislu sela Lonjskog polja

su tradicijske cjeline koje svjedoče o načinu života i građenja u Posavini tijekom 19. stoljeća. U većini sela još prevladavaju tipične drvene posavske kuće. Neke su stare i više od 200 godina. Zbog ambijentalne oču-vanosti starih kuća, 1995.godine selo Krapje progla-šeno je «Selom graditeljske baštine». Na krovovima mnogih starih posavskih kuća mogu se uočiti gnijezda bijelih roda, a zbog velikog broja gnijezda, 1994. godine, selu Čigoć je na inicijativu Zaklade europska prirodna baština (EURONATUR) dodijeljen naslov prvog «Europskog sela roda».

�

G d j e m o Ž e t e p r o m a t r a t i p r i r o d u i u Ž i V a t i u k r a j o l i k u ?U Parku se krećite označenim stazama (Čigoćke staze i Staza graničara u Krapju). Svi nasipi su u načelu dobri za šetnju, vožnju biciklom i razgledavanje. S njih imate predivan pogled na Savu i poplavne površine, a posebno lijep pogled pruža selo Osekovo. U poplavno područje vodi nekoliko putova, ako ste bez vodiča preporučujemo da automobile ostavite u selu, a pješice slijedite lokalne pastire kako bi došli do pašnjaka.

G d j e d o b i t i i n f o r m a c i j e ? Posjetitelji Parka mogu se javiti u informativne i edukativne centre u Čigoću na br. 26 i Krapju br.16. Na tim punktovima, možete dobiti sve potrebne informacije, kupiti obve-znu ulaznicu, ribičke dozvole, angažirati stručnog vodiča (za grupu) i kupiti promidžbeni materijal, suvenir ili osvježavajuće piće. U edukativnim centrima osmišljeni su odgojno-obrazovni programi za djecu i odrasle., a stručni vodiči vam stoje na raspolaganju u provedbi niza edukativnih programa. U Krapju, gdje je i sjedište Parka prirode, postoji novi multimedijalni prijamni centar, a svi oni koji dolaze s moslavačke strane, potrebne informacije o Parku prirode Lonjsko polje mogu dobiti i u informativnom centru Turističke zajednice grada Kutine, Crkvena 42.

�

o d m o r i r e k r e a c i j aSve više registriranih obiteljskih seljačkih domaćinstva bavi se turističkom djelatnošću u obnovljenim drvenim kućama u kojima se gostima uz ugodan smještaj može ponuditi kušanje tradicij-ske posavske zdrave hrane i pića. U registriranim i vrlo vrijednim etnografskim zbirkama u Čigoću, Mužilovčici i Krapju, možete upoznati dio izuzetno bogate kulturne baštine ovog kraja. Osim toga, domaćinstava koja se bave seoskim turizmom pružaju po-sjetiteljima i niz rekreativnih aktivnost (vožnja čamcem, vožn-je biciklom, dječja igrališta, rekreativni ribolov, jahanje, vožnja konjskom zapregom i dr.). Posebnu rekreativnu aktivnost nude šest vrlo atraktivnih biciklističkih ruta koje povezuju posavski koridor s rijekom Unom i Moslavinom. Tragate li za posebnom

turističkom prigodom, predlažemo Vam da posjetite neku u nizu pučkih manifestacija u Parku prirode, od kojih su svakako najpoznatije Dan sela roda u Čigoću (zadnja subota u lipnju) i Dani europske baštine u Krapju (sredinom rujna).

�

p j e š a č k a s t a z a “ t a j n e č i G o č k o G t r o k u t a ”

�

č i G o ć – e u r o p s k o s e l o r o d aSelo Čigoć u pisanim se dokumentima prvi put spominje krajem 15. stoljeća. Danas najpoznatije selo u Parku prirode Lonjsko polje, smješteno je uz meandar koji je Sava odavno napustila i našla kraći put, osta-vivši za sobom mrtvaju Tišinu (rukavac). Zemljovid Hrvatske iz 1673. godine upućuje na to da je nekadašnji Čigoć (Tsigots) bio smješten na «marofu» u Lonjskom polju, kilometar od sadašnje lokacije. Svojim tokom moćna rijeka desetljećima je nanosila pijesak i zemlju te tako stvarala ocjedite obalne nanose, tzv. grede. Na njima, kao najvišim mjestima, čovjek je u nizu gradio drvene kuće od čvrstog i trajnog hrasta lužnjaka iz obližnjih šuma. Zbog iznimno velikoga broja gnijezda bijelih roda (Ciconia ciconia), selo Čigoć je 1994. godine zaklada za zaštitu prirode EURONATUR proglasila prvim eu-ropskim selom roda. Veliki broj roda u Čigo-ću nije slučajan. Oko 5000 hektara vodenih i pašnjačkih površina u neposrednoj blizini sela, kao i tradicijski način poljoprivredne proizvodnje pružaju rodama obilje kvali-tetne hrane (žabe, zmije, voluharice, kukci, ribe, miševi i dr.). Po najvećem broju aktiv-nih gnijezda ističe se 1996. godina kada ih je u Čigoću evidentirano 56.

j e s t e l i z n a l i ?Gotovo dvije trećine Parka prirode Lonjsko polje (320 km²) prekri-vaju nizinske šume. Najveći dio su poplavne šume hrasta lužnja-ka. Šuma Lukmarčica se proteže uzduž seoske ceste a s juga ju omeđuje savski nasip. Dijelovi ove šume redovito su poplavljeni, ali usprkos tome ona se ne ubraja u tipične poplavne šume. Prije pedesetak godina na rubnim dijelovima Lukmarčice bili su paš-njaci, a prema središtu su posađene topole. Pašnjaci su zapu-šteni, topole posječene i sada se u Lukmarčici polako razvijaju prirodne šumske zajednice. Prelaskom preko mostića prešli ste najniže dijelove Lukmarčice. Tu prevladavaju vrbe, koje najbolje od svih drveća podnose dugotrajne poplave. Od njenih mladica stanovnici izrađuju razne pletene proizvode. Otpalo suho granje rodama služi za obnovu gnijezda, a mnogobrojne ptice pjevice gnijezde se u vrbama. Dublje u šumi, na višim predjelima, rastu

jasen, crne topole, i pokoji hrast.Pokraj šumske staze nalaze se jazbine jazavca i lisice, nedaleko jedna od druge. Jazavac dan provede unutar jazbine, a postaje aktivan u sumrak i noću. Hranu pronalaze u šumi (kukci, crvi, gujavice, miševi, žabe, žir, korije-nje i bobice), ali i u obližnjim poljima gdje su mu posebna poslastica žitarice. Lokalni ljudi pričaju da jazavci kukuruz skupljaju na vrlo domišljat način. ‘’Jedan jazavac legne na leđa te na trbuhu drži više klipova kukuruza, dok ga drugi vuče do jazbine.’’

�

Hodajući kroz šumu teško je ne primjetiti žabe. Zbog velikog broja grabežljivaca svaka je vrsta žaba razvila svoj osobiti način obrane. Tako krastače na svojoj koži imaju žlijezde koje stvaraju neugodni okus pa ih grabežljivac ispljune; mukač se okrene na leđa i pokaže svoj crveni trbuh – opasnost!

�

Tišinama (mrtvajama) se nazivaju stari rukavci nastali krivudanjem toka rijeke. Ime im ukazuje na miran i tih život u njima, ali one vrve životom. Tu možete vidjeti raznovrsne ptice močvarice, rode, zmije i druge životinje koje se hrane ribom iz Tišine. Pažljivim promatranjem vidjet ćete zmije i to ili bjeloušku ili ribaricu. To su neotrovne zmije, vrlo česte u Lonjskom polju. Zanimljivo je kako se one kada su napadnute prave mrtvima. Objese glavu, isplaze jezik, izvrnu se na leđa i pritom ispuste smrdljivu tekućinu koja otjera napadača.

Od mnogobrojnih kukaca koji lete uokolo veliki ih broj pripada poro-dici vretenaca. To su veliki kukci koji svojim snažnim krilima poput helikoptera oblijeću površinu vode. Čak 39 vrsta vretenaca živi u Parku, a razlikuju se po obliku, boji i veličini. Brojnost i raznolikost vrsta vretenaca ukazuju na čistoću vode, očuvanost i raznolikost staništa. Zato ne treba čuditi da na području parka prirode žive i četiri vrste koje su kritično ugrožene u Europi.

10

Površinu Tišine pokrivaju lopoči (bijelog cvijeta) i lokvanji (žutog cvijeta). Pogledom potražite barske kornjače i žabe koje se često sunčaju na njihovim velikim listovima. Sag zelene boje na površini vode tvore vodene leće - najmanje europske cvjetnice. Opustite se i uživajte u ovom bogatstvu oblika, zvu-kova, boja i mirisa.

s t a z a p o s a V a c a

11

s t a z a p o s a V a c a - o r a n i c eProšećite ovom stazom kako biste se upoznali s nekim osobitostima poljoprivrede na području Parka prirode Lonjsko polje. Tu ćete otkriti kako ovaj tradicijski krajobraz ima pozitivan utjecaj na biološku raznolikost ovog zakonom zaštićenog područja. Za obilazak ove staze potrebno vam je jedan i pol do dva sata ugodne šetnje. U periodu od studenog do svibnja postoji mogućnost da su pašnjaci poplavljeni. Iako tada nećete moći prošetati pašnjakom, možete sa nasipa uživati u pogledu na «veliko jezero».Cijelom dužinom prvog dijela staze protežu se male oranice omeđene živicama. Živice na poljima su žive međe – ove vrpce života dom su pticama pjevicama, lasicama i kukcima. Uspješna i bogata ljetina bila je moguća jedino ako su se za obradive površine odabrala mjesta manje dostupna poplavama. Zlatna zrna kukuruza, pšenice, zobi i ječma oduvijek su predstavljala simbol plodnosti posavske nizine.

12

s t a z a p o s a V a c a – n a s i p i “ m a t e r i j a l G r a b e ” Popevši se na nasip, dosegnuli ste na najvišu točku u okolici. Izgradnjom nasipa 70-tih godina, nizinska po-dručja Posavine pretvorena su u ‘’bazen’’ za akumuli-ranje velikih količina vode kako bi se veliki gradovi (Za-greb, Karlovac i Sisak) zaštitili od poplava. Za visokog vodostaja, rijeka Sava puni svoje pritoke koji se izlijevaju na pašnjake Lonjskog polja. I danas se mogu vidjeti gra-be (duž nasipa i na pašnjaku) iz kojih se vadila zemlja za njegovu izgradnju.

Iako su nastale umjetnim putem, «materijal-grabe» su se izvrsno uklopile u prirodni sustav Lonjskog polja. Obrasle bujnom vegetacijom, predstavljaju odlično mjesto za gniježđenje ptica močvarica.U ‘’materijal-grabama’’ se voda zadržava i tokom vrućih ljetnih dana. Mnoš-tvo kukaca, riba, žaba i zmija koje se tu nalaze predstavlja bogat izvor hrane bijelim rodama, čapljama, žličarkama i drugim pticama. U sušnom razdoblju grabe preuzimaju ulogu pojilišta i kupališta za stoku i druge životinje.

13

s t a z a p o s a V a c a – p a š n j a c iUpravo šećete jednim od posljednjih prostranih pašnjaka u Europi na kojem se još odvija tradicionalni oblik paša-renja. Njihovo poplavljivanje uveliko određuje način iskorištavanja. Za vrijeme proljetnih poplava, na pašnjacima prekrivenim vodom odvija se mrijest riba. Jeste li znali da je Lonjsko polje najveće prirodno mrjestilište šarana u dunavskom slivu?U sušnim razdobljima godine, pašnjaci služe za slobodnu ispašu konja, krava i svinja. Svojim kretanjem i ispa-šom, stoka sprečava zarašćivanje pašnjaka. Dok se kreće po pašnjaku, stoka plaši žabe i druge manje životinje skrivene u travi. Rode ih prate i skupljaju lako dostupan plijen. Takvo tradicionalno pašarenje igra veliku ulogu u očuvanju ekosustava Lonjskog polja jer održava na životu važna staništa za mnoge biljne i životinjske vrste. Potkraj srpnja na livadama možete uživati u šarenom i vrstama bogatom mozaiku različitih biljaka. Tek kad su suhe (obično krajem lipnja), započinje košnja.Takav kasni kalendarski raspored košnje daje dovolj-no vremena i pticama, koje gnijezde na livadama da podignu svoje ptiće dobro skrivene u visokoj travi.

14

s t a z a G r a n i č a r a

15

s t a z a G r a n i č a r a – n e k a d a š n j a V o j n a G r a n i c a Središnje područje projekta Staze graničara oslanja se na povijesnu činjenicu da je na tim prostorima više od tri stoljeća postojala vojna granica, tzv. Vojna krajina oko koje su se godinama vodile žestoke bitke. Nekada se ovdje protezala granica između Austro-ugarskog i Osmanlijskog carstva koju je činio kordon izgrađenih utvrda sa stražarnicama (kule) i kuće na stupovima (čardaci) u kojima su graničari provodili većinu svog života. Zbog toga su danas uz šetnicu, kao promatračnice, izgrađene replike drvenih povijesnih stražarnica (čardaka) koji podsjećaju na burnu povijest Vojne krajine i život graničara. Svaki od tih markantnih objekata opremljen je dvojezičnim edukativnim infotablama. Ti su čardaci istodobno promatračnice i odmorišne točke za pješake.

Staza graničara je rekreativno-edukativna staza koja pruža poseban ugođaj gotovo netaknute prirode, a proći ćete je u ugodnoj šetnji za dva i pol do tri sata. Početna je točka staze u selu Krapje, koje je 1995. godine proglašeno selom graditeljske baštine i kao takvo je spomenik A kategorije. Staza iz Kra-pja kreće smjerom prema pašnjaku Orlinci na kojem se na otvorenoj ispaši nalazi matično stado, danas kritično ugroženoga slavonsko-srijemskog go-veda (podolac).

16

s t a z a G r a n i č a r a – o r n i t o l o š k i r e z e r V a tPodolsko govedo potječe iz Podolije. Još početkom XX. stoljeća slavonsko-srijemski podo-lac bio je najznačajnija i najzastupljenija pasmina goveda u Baranji, Srijemu i Slavoniji. Sla-vonsko-srijemski podolac vrlo je otporno i izdržljivo govedo. Rogovi su mu glavna značajka, izrazite su duljine, često koso položeni, s vrhovima koji strše na stranu. Uzgojem toga stada Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje nastoji održati tu ugroženu izvornu pasminu goveda koju možemo smatrati važnim genetskim resursom, a treba istaknuti i njezinu ekološku i gospodarsku vrijednost. Ta su goveda živahna, ali u doticaju s čovjekom plaha i nepovjerljiva, a katkad i nervozna. Zbog toga - pozor! Ne prilazite stadu unutar ograde. Staza nastavlja prema ornitološkom rezervatu Krapje đol. Proglašen 1963. godine, Krapje đol je

prvi ornitološki rezevat u Hrvatskoj (25 ha). Od međunarodnog je značaja jer je najveće gnjezdište čaplje žličarke u Europi, ali taj lokalitet ljubiteljima ptičjeg svijeta pruža mogućnost promatranja i ostalih ptica močvarica (mala bijela čaplja, mali vranac, gak, siva čaplja, čaplja danguba, žuta čaplja, patka njorka i dr.).Napokon, stazom stižete do Drenova Boka, malog i tipičnog posavskog sela u kojem je i biološka stanica Parka prirode, a na obližnjem seoskom imanju pruža vam se i mogućnost vožnje turističkom skelom po rijeci Savi.

17

1�

1�

20

biciklističke rute u parku prirode lonjsko polje (ukupno 310 km):Biciklističke staze (rute) u Parku prirode Lonjsko polje lagane su i ugodne za vožnju, pogodne za obiteljski turizam i rekreaciju. Visinska razlika gotovo je neprimjetna jer nema većih uspona, a promet na cestama kojima rute prolaze veoma je rijedak, pa su iznimno sigurne. Desetak seoskih domaćinstava koja se bave turizmom nude biciklistima okrijepu i uživanje u orginalnoj posavskoj gastronomiji, a drvene kuće pružaju idealan bike and bed smještaj.

POSAVSKARUTAPosavska ruta županijskom cestom slijedi lijevu stranu toka rijeke Save u dužini od 76 km. Počinje podno zidina Staroga grada Siska, a u granice Parka prirode ulazi u europ-skom selu roda Čigoću. Zatim prolazi kroz tipična posavska sela, kao što su Mužilovčica, Suvoj, Lonja i selo graditeljske baštine – Krapje. Iza Drenovog Boka prolazi kroz naselje Jasenovac, nastavlja prema Košutarici, a završava u selu Mlaka. Netaknuta priroda, srdačni ljudi, posavska drvena arhitektura, etnološke zbirke i prigoda za upoznavanje brojnih lokalnih znamenitosti – pravi su motivi za odabir ove biciklističke rute.

SUBOCKARUTASubocka ruta je kružna, dugačka 41 km, a počinje u Krapju, selu graditeljske baštine, pa nastavlja u smjeru naselja Jasenovac. Prolazeći uz kompleks Spomen-područja, ruta se nastavlja preko mosta na kanalu Strug i dalje prema gradu Novska gdje se odvaja prema selima Nova i Stara Subocka. Ovdje valja pripaziti na nešto gušći promet. Kroz Staru Subocku i stoljetnu nizinsko poplavnu šumu ruta stiže u Plesmo, selo rekreativnog ribolova, te završava u Krapju.

LIPOVLJANSKARUTALipovljanska ruta također je kružna, dugačka 39 km, a polazi iz Krapja, sela graditeljske baštine. Preko mosta na kanalu Strug, kroz sela Stara i Nova Subocka, ruta se odvaja lijevo prema naselju Lipovljani na čijim se ribnjacima može uživati u promatranju vrlo bogatog ptičjeg svijeta. Potom nas ruta vodi u Kraljevu Veliku, selo bogate povijesti u kojem se nalaze temelji nekadašnje srednjovjekovne utvrde. Ruta nastavlja makadamskom cestom koja pruža izvanredan ugođaj vožnje kroz tipičnu nizinsku poplavnu šumu. Vozeći uz korito slikovite rječice Trebež stiže se u istoimeno selo, a ruta zatim skreće lijevo i završava u Krapju. Upozoravamo da se ovom rutom u naselju Lipovljani biciklisti mogu uključiti u mrežu biciklističkih staza Moslavine.

21

SUNJSKARUTANa Sunjsku rutu dugačku 50 km kreće se s Posavske rute, odakle se iz sela Kratečko atraktivnom vožnjom tradicijskom skelom dolazi na desnu obale Save. Kroz selo S. Selišće dolazi se u općinsko središte Sunju. Ruta zatim prolazi kroz sela Staza, Šaš, Živaja te laganim usponom stiže u povijesno važnu Hrvatsku Dubicu gdje je danas granični prijelaz prema Bosni i Hercegovini. Ovdje se biciklisti susreću s prekrasnom rijekom Unom, a njezinom lijevom obalom u ugodnoj vožnji prolaze kroz sela Tanac i Ušticu do ušća Une u Savu kod Jasenovca. Na kraju ove rute, s novoizgrađenog mosta preko Save u Jasenovcu pruža se izvanredno atraktivan pogled na ušće Une u Savu.

UNSKARUTA(alternativna)Unska ruta dugačka je 61 km i slijedi isti smjer kao i Sunjska ruta, ali se u Sunji odvaja kroz sela G. Hrastovac i Stubalj prema Hrvatskoj Kostajnici. To je grad izvanredno bogate povijesti na lijevoj obali Une, a danas i na graničnom prijelazu. Dobio je ime po pitomom kestenu (kostanj) koji obilno rodi u okolnim šumama. Preporučujemo kratak odmor u zaštićenoj park šumi Djed s čijeg se restorana-vidikovca pruža nezaboravan pogled na dolinu rijeke Une. Nakon razgledavanja srednjovjekovne obrambene utvrde Zrin grad biciklisti će nastaviti s vožnjom uz lijevu obalu Une kroz Slabinju, Baćin i Hrvatsku Dubicu. Ruta završava na ušću jedinstvene rijeke Une prijelazom preko novoizgrađenoga mosta u Jasenovcu.

MOSLAVAČKARUTAMoslavačka ruta dugačka je 34 km; kreće iz europskog sela roda Čigoća prema Gušću, a zatim se odvaja desno, prema Svinjićkom, selu poznatom po tradicijskom načinu ribolova. Ruta nastavlja makadamskom cestom prema Strušcu i Osekovu. Atraktivan pogled iz Osekova na Lonjsko polje ne će vas ostaviti ravnodušnima, a možete posjetiti i obližnju Ciglenicu, nalazište ostataka iz rimskoga doba. Ruta ide dalje preko Ravnika i završava u općinskom središtu Popovača gdje možete uživati u blagodatima obližnjih i mnogobrojnih vinskih cesta te kušati poznati moslavački škrlet. Osim toga, ako želite, iz Popovače se možete uključiti u mrežu biciklističkih i treking staza po Moslavačkoj gori, te kušati poznati moslavački škrlet. Osim toga, ako želite, iz Popovače se možete uključiti u mrežu biciklističkih i treking staza po Moslavačkoj gori.

biciklističke rute u parku prirode lonjsko polje (ukupno 310 km):

22

l o n j a b i k e t o u rJavna ustanova Parka prirode redovito organizira i rekreativne biciklijade. Najpoznatija bici-klijada takve vrste je «LONJA BIKE TOUR» koja se održava sredinom mjeseca svibnja. Za LO-NJA BIKE TOUR organiziran je poseban izletnički vlak za bicikliste Zagreb-Sisak-Sunja-H. Du-bica-Jasenovac. Na ovoj biciklističkoj ruti dugačkoj 45 km od Jasenovca do Sunje, posebne atrakcije predstavljaju prolaz kroz selo graditeljske baštine Krapje, ulaz u Lonjsko polje kod

Mužilovčice te prijelaz preko Save tradicijskom skelom kod sela Kratečko. Čitavim putem na odmorišnim točkama za dobro raspoloženje brinu se posavski tamburaši a izletnici mogu kušati proizvode izvorne domaće kuhinje.Rekreativna biciklijada povodom Dana europskog sela roda Čigoća održava se već tradicionalno svake godine u zadnjoj suboti mjeseca lipnja. Za tu prigodu organizira se posebni izletnički vlak «Čigoć express» Zagreb-Sisak. Ova ruta od Siska do Čigoća dugačka je 26 km a u europskom selu roda za sve posjetitelje organiziran cjelodnevni

bogati edukativni, kulturni, rekreativni i zabavni program. Za učesnike bicikli-jade u Čigoću Park prirode organizira posebnu nagradnu igru s vrlo vrijednim nagradama.Od ostalih značajnijih rekreativnih bici-klijada na ovom području treba istaknuti i biciklijadu povodom Dana planeta Ze-mlje (22.04.) koju redovito vrlo uspješ-no organizira Turistička zajednica Grada Kutine.

23

t e m a t s k i p u t « u z a G r l j a j u l o n j s k o G p o l j a i t r s n o G G o r j a »Nekada su stanovnici sela u ovom dijelu Posavine živjeli posve drugačijim načinom života. Tako je npr. malo poznata činjenica da su Posavci tradicionalno proizvodili i vrlo dobra vina u vi-nogradima na trsnim obroncima Moslavačke gore. U proljeće, čim bi se voda nakon poplava povukla u svoja riječna korita, oni su često i čamcima prelazili preko Lonjskog polja, obrađi-vali vinograde, a zatim se vraćali u svoja posavska sela. Kao podsjetnik na taj nekadašnji način života osmišljen je te-matski put «U zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja» koji spaja rijeku Savu i sjeverni dio Lonjskog polja s njegovim prirodnim okruženjem, moslavačkim vinorodnim brežuljcima. Stoga vas pozivamo da se uputite tim tematskim putem koji naglašava razlike između prošlosti i sadašnjosti jer većine putova koji su nekada vodili preko polja više nema, a mostovi preko rijeke Lonje na žalost nisu odoljeli zubu vremena. Stoga taj tematski put povezuje ta dva područja na jedan drugačiji način – priča-jući romantične priče iz povijesti, vodi vas od baroknog oltara crkve sv. Mihaela Arkanđela u V. Ludini, preko kleti feudalne obitelji Erdödi u Voloderu, drvene kapelice sv. Fabijana i Se-bastijana u D. Gračenici, crkve sv. Marije Snježne u Kutini, pa sve do sela graditeljske baštine i replike graničarskih čardaka u Krapju.

Uspostavom cikloturističkog projekta „4 parka prirode – 1 ruta”, dolaskom u PP Lonjsko polje, pružiti će Vam se i mogućnost upoznavanje izni-mnih prirodnih i kultunih vrijednosti u PP Medved-nica, PP Papuk i PP Kopački rit. Ova ruta u uku-pnoj dužini od 454 km reginalno povezuje četiri zaštićena područja i nudi širinu izbora od ponude planinskog krajobraza do polavnog područja Po-savine i Podunavlja.

24

a l i t u n i j e k r a j . . . .

o n a m a … .Javna ustanova Parka prirode Lonjsko polje počela je s radom 1998. godine. Uprava Parka kao informativni centar smje-štena je u Krapju, a od ostalih objekata ima informativni i edukativni centar u Čigoću i biološku stanicu u Drenovom Boku. Aktivnost Ustanove usmjerena je u prvom redu na zaštitu, očuvanje i promicanje temeljnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka prirode. U Parku se provode stručna i znanstvena istraživanja te održavaju brojne edukativne i stručne radionice, skupovi i drugo.

p o z o r … . .Ako ste osjetljivi na komarce, uz zaštitna sredstva preporučujemo košulju dugih rukava i duge hlače. No, u Lonjskom polju može biti suho i vruće pa će svakako biti potrebno ponijeti dovoljno osvježavajuće tekućine i pokrivalo za glavu.

k a k o s e p r i p e m i t i z a s t a z u• Molimo vas da se za obilazak poučnih staza prikladno odjenetete (udobne cipele i sportska odjeća).• Za vrijeme kišnih perioda čizme su najbolja obuća u poplavnim područjima.• Na stazama se preporuča korištenje sredstava protiv komaraca i krpelja, kao i odjeća s dugim rukavima i hlače.• Dijelovi staze prema polju nisu u hladu, pa je dobro zaštititi se od sunca.• Na stazama nema pitke vode, pa ponesite dovoljno tekućine.

25

p r a V i l a p o n a š a n j a u p a r k u p r i r o d e l o n j s k o p o l j e• Ptice i druge divlje životinje dio su našeg okruženja. Uznemiravanje, hvatanje i uništavanje njihova staništa narušava prirodni sklad parka prirode• Uništavanje biljnog svijeta remeti ciklus u kojemu je ono dom i hrana mnogim životinjskim vrstama• Poštujmo privatnost stanovnika Lonjskog polja• Strogo zaštićene ornitološke rezervate možete posjetiti uz prethodnu najavu upravi Parka• Dojmove i tragove da smo ovdje bili ponesimo sa sobom Smeće odlažemo u za to predviđena mjesta

Za sve informacije u vezi turističke ponude, otvorenosti pojedinih objekata i sl. obratite se na slijedeće kontakte:

Javna ustanova Park prirode Lonjsko poljeKrapje 30, 44 325 KrapjeTel. +385 44 611-190, -191Fax +385 44 606-449e-mail: info@pp-lonjsko-polje.hrwww.pp-lonjsko-polje.hrUred u Čigoću / Čigoć OfficeTel i fax +385 44 715-115

26

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI / IMPORTANT PHONE NUMBERS:

92 Policija / Police93 Vatrogasci / Firebrigade94 Hitna pomoć / Ambulance112 Pozivi za žurnu pomoć / Emergency Number987 Pomoć na cesti (HAK) / Roadside Assistance

IMPRESSUM

IZDAVAČ: Javna ustanova «Park prirode Lonjsko polje»; ZA IZDAVAČA: Goran Gugić; IZRADA I OBLIKOVANJE: ITG d.o.o. Zagreb; AUTOR: Edvard Bogović, Valerija Hima IZVOR FOTOGRAFIJA: Arhiv JU «Park prirode Lonjsko polje», Željko Gašparović; LEKTOR: Ivan Jindra; PRIJEVOD: Graham McMaster; TISAK: ITG d.o.o. Zagreb; NAKLADA: 500 kom; GODINA IZDAVANJA: 2008.Kopiranje i umnožavanje zabranjeno / Reproducing of this map is not allowed Tisak Vodiča omogućio je PROJECT LIFE 05 TCY/CRO/000111 / The printig of this map has been supported by PROJECT LIFE 05 TCY/CRO/000111

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 690446

ISBN 978-953-7667-00-9

27