VODI U POSTUPANJU: NASILJE U...

DCAFDCAFa centre for security,development andthe rule of law

VODI! U POSTUPANJU: NASILJE U PORODICI

Dodatak Priru!niku za sudska razmatranja slu!ajeva nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini

Urednik Nenad Gali!

Lektura Sandra Zlotrg

Pr!evod Adisa Okeri!-Zaid

Dizajn i priprema Level UP | Media and Education Consultiung d.o.o.

[email protected]

ISBN:XXXXXXXX

"tampa:CPU Printing Company d.o.o., Sarajevo

Izdava#

© AI/DCAF, 2016 Sva prava zadr"ana

DCAFDCAFa centre for security,development andthe rule of law

VODI! U POSTUPANJU: NASILJE U PORODICI DODATAK PRIRU!NIKU ZA SUDSKA RAZMATRANJA SLU!AJEVA NASILJA U PORODICI U BOSNI I HERCEGOVINI 3

SADR"AJ

INFORMACIJE O PROJEKTNIM AKTIVNOSTIMA I ZAHVALNICE . . . . . . . . . . . 5

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

I ZLOSTAVLJANJE !MALTRETIRANJE" KAO NASILJE U PORODICI . . . . . . . 8

Definicija porodice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8To!ak mo"i i kontrole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8#ta uzrokuje nasilje u porodici? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Faktori rizika koji se povezuju sa nasiljem u porodici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11Tipologije nasilnih veza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

II POZNAVANJE KONTEKSTA NASILJA U PORODICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

1. Seksualno zlostavljanje kao nasilje u porodici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142. Djeca izlo$ena nasilju u porodici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163. Davljenje: ekstremno nasilje u porodici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 III PORODI#NO NASILJE U SUDNICI:

RAZUMIJEVANJE $RTVE I PROBLEMATIKE NASILJA U PORODICI . . . . . 23

IV VODI# ZA SUDIJE: POZNAVANJE REAKCIJA ZLOSTAVLJA#A I $RTAVA NASILJA U PORODICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27

V VODI# ZA SUDIJE: PROCJENA RIZIKA U SLU#AJEVIMA NASILJA U PORODICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Kako koristiti Vodi! za sudije za procjenu rizika u slu!ajevima nasilja u porodici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

VODI! U POSTUPANJU: NASILJE U PORODICI DODATAK PRIRU!NIKU ZA SUDSKA RAZMATRANJA SLU!AJEVA NASILJA U PORODICI U BOSNI I HERCEGOVINI4

VI VODI# ZA SUDIJE: VO%ENJE RA#UNA O BEZBJEDNOSNIM PITANJIMA PRILIKOM SASLU&ANJA O&TE'ENE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31

VII VODI# ZA SUDIJE: LI#NA ZA&TITA SUDIJA !I DRUGIH ZAPOSLENIKA PRAVOSUDNIH INSTITUCIJA" . . . . . . . . . . . . 32

ANEKS 1: ME%UNARODNOPRAVNI STANDARDI U OBLASTI NASILJA U PORODICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

1. Vije"e Evrope – Konvencija o spre!avanju i borbi protiv nasilja nad $enama i nasilja u porodici / Istanbulska konvencija

(CETS 210; 2011. god.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342. Ujedinjene nacije – Konvencija o ukidanju svih oblika

diskriminacije nad $enama (CEDAW / 1979. god.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

ANEKS 2: SUDSKA PRAKSA U VEZI SA NASILJEM U PORODICI . . . . . . . . . 40

1. Sudska praksa u Bosni i Hercegovini: nasilje u porodici . . . . . . . . . . . . . . 40I Ocjena olak%avaju"ih i ote$avaju"ih okolnosti u

predmetu nasilja u porodici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40II Pravna kvalifikacija djela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47III Primjena sticaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50IV Primjena instituta «nu$na odbrana» . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51

2. Sudska praksa i standardi Evropskog suda za ljudska prava u slu!ajevima nasilja u porodici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

3. Primjer presude u predmetu nasilja u porodici: ocjena ote$avaju"ih i olak%avaju"ih okolnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63


INFORMACIJE O PROJEKTNIM AKTIVNOSTIMA I ZAHVALNICE

U okviru projekta "Rod i pravosu#e u BiH", koji su podr"ale Ambasada Kraljevine Norve$ke u Bosni i Hercegovini i %vedska u februaru 2016. godine Atlantska inic&ativa i DCAF krenuli su s organiziranjem sastanaka radnih grupa sud&a posve!enih sudskom razmatranju predmeta na-silja u porodici. Svrha organiziranja radnih grupa sa zainteresiranim sutkinjama i sud&ama bila je da nosioci sud&ske funkc&e, uz stru'nu i tehni'ku podr$ku Atlantske inic&ative i DCAF-a, razmotre koje mogu!nosti, unutar postoje!ih zakonskih i institucionalnih okvira, stoje na ras-polaganju sud&ama i sutkinjama i uop!e pravosu#u koje bi doprin&ele unapre#enju odgovora sudova u BiH na nasilje u porodici, te da predlo"e odgovaraju!a rje$enja.

Od februara do maja 2016. godine radne grupe sud&a su na redovnim sastancima razmatrale pojedina'ne i grupne pr&edloge i inic&ative s ciljem institucionalizac&e dosljednog i efikasnog sudskog razmatranja slu'ajeva nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini.

Izme#u ostaloga, radne grupe su se saglasile da Priru!nik: Sudska razmatranja slu!ajeva nasi-lja u porodici u BiH (u daljem tekstu: priru'nik) predstavlja koristan resursni mater&al za sud&e koje rade na predmetima nasilja u porodici. Pored ovoga, radne grupe su zaklju'ile da postoji potreba za pro$irenjem edukativno-informativnog mater&ala o nasilju u porodici koji bi se po-nudio na uvid pravosu#u u BiH s ciljem produbljivanja razum&evanja kompleksnosti nasilja u porodici; a koji bi doprinio uspostavljanju dosljednog pristupa u sudskom razmatranju pred-meta nasilja u porodici.

Ovo je rezultiralo izradom novog mater&ala za sud&e koji je nazvan Vodi! u postupanju: nasilje u porodici (u daljem tekstu: vodi'), a '&a je namjena da slu"i kao dodatak gore navedenom priru'niku i s njim da 'ini jedinstven resursni mater&al koji sud&e mogu koristiti za potrebu informiranja vlastite prakse pri razmatranju slu'ajeva nasilja u porodici. Sadr"aj vodi'a koji je pred vama je kompiliran, razmatran i revidiran na sastancima radnih grupa sud&a; te je u ko-na'noj verz&i odobren i usvojen konsenzusom svih sud&a koji su u'estvovali u radnim grupama.

Atlantska inic&ativa i DCAF sa zadovoljstvom odaju priznanje sud&ama i sutkinjama koje su u'estvovale u radu radnih grupa, a koje su svojim znanjem, liderstvom i posve!eno$!u radnom procesu doprin&ele da pravosu#e u BiH postane bogat&e za jo$ jedan zna'ajan resursni mate-r&al koji sud&e mogu koristiti u radu na razmatranju slu'ajeva nasilja u porodici:

Sabr!a Agi$, sud&a Op!inskog suda u Zenici Nisad Ahmetovi$, sud&a Op!inskog suda u Gora"du Mar!a Ani#i$-Zgonjanin, predsjednica Okru"nog suda u Banjoj Luci Edina Arnautovi$, sutkinja Kantonalnog suda u Biha!u Svetozar Baji$, sud&a Osnovnog suda u Banjoj Luci Enes Behlulovi$, predsjednik Op!inskog suda u Visokom Silva Belegi$ Per#inli$, sutkinja Op!inskog suda u TravnikuRada Bjeljac, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu


Sne%ana Bursa$, sutkinja Op!inskog suda u Sanskom MostuHusein D%ihanovi$, sud&a Op!inskog suda u (ivinicamaNedeljka Eror, sutkinja Osnovnog suda u Pr&edoru Rand%ana Had%ibegovi$-Hara#i$, predsjednica Op!inskog suda u Bugojnu Mirsad Hairlahovi$, predsjednik Op!inskog suda u Cazinu Vildana Heli$, sutkinja Kantonalnog suda u TuzliRanko Jovanovi$, sud&a Osnovnog suda u Trebinju Katica Jozak-Ma&ar, predsjednica Kantonalnog suda u Novom TravnikuIvica Kalini$, sud&a Osnovnog suda u Mrkonji! Gradu Sead Konjevi$, sud&a Op!inskog suda u Banovi!ima Edib Ku#ukovi$, sud&a Op!inskog suda u VisokomBranimir Maleti$, sud&a Osnovnog suda u Gradi$ci Drena Marin, sutkinja Osnovnog suda u Pr&edoru Svjetlana Mili'i$ Veli#kovski, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu Du'ko Miloica, predsjednik Osnovnog suda u Pr&edoru Fikret Mujki$, sud&a Op!inskog suda u Lukavcu Dino Musli$, sud&a Op!inskog suda u Biha!uMirela Omanovi$, sutkinja Op!inskog suda u Kaknju Rasema Orman, sutkinja Op!inskog suda u Kiseljaku Ljiljana Peji$, sutkinja Osnovnog suda u SrebreniciLazarela Pori$, sutkinja Kantonalnog suda u Novom TravnikuVahudin Rustemovi$, sud&a Op!inskog suda u (ivinicama Dragana Simani$, sutkinja Okru"nog suda u B&eljiniMilorad Sladojevi$, sud&a Op!inskog suda u BugojnuAida Smaji', sutkinja Op!inskog suda u Zenici Slavica Tadi$, predsjednica Osnovnog suda u Zvorniku Muhamed Tulumovi$, predsjednik Op!inskog suda u Tuzli Selma Voloder Kadri$, sutkinja Op!inskog suda u TravnikuAdisa Zahiragi$, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu

Tako#er, zahvaljujemo prof. dr. Ivanki Markovi$ (Pravni fakultet Banja Luka) na podr$ci u radu sa radnim grupama sud&a i pripremi analize presuda sudova u BiH u predmetima nasilja u porodici koja je razmatrana na radnim grupama sud&a i u prilago#enoj verz&i uvr$tena u vodi'.

Na kraju, odajemo priznanje i zahvaljujemo sutkinji Mel Flanagan (SAD), ekspertkinji za nasi-lje u porodici i seksualno nasilje koja je podr"avala sastanke radnih grupa sud&a od po'etka do kraja; te je usmjeravanjem i pripremom mater&ala doprin&ela sadr"aju vodi'a i unapr&edila cjelokupan proces rada.


UVOD

Vodi! u postupanju sadr"inski je komplementaran Priru!niku: Sudska razmatranja slu!ajeva nasilja u porodici u BiH i pripremljen je kako bi sud&ama poslu"io kao dodatni izvor korisnih informac&a u vezi s nasiljem u porodici. Kao takav, vodi' obra#uje oblasti koje se nadovezuju na teme i preporuke iz priru'nika; ali sadr"i i poglavlja koja obra#uju nove teme od zna'aja za sudsko razmatranje predmeta nasilja u porodici.

Prvo poglavlje pru"a sa"et teor&ski okvir nasilja u porodici koji je va"an za cjelovit&e razum&e-vanje kompleksnosti fenomena nasilja u porodici. U okviru ovog poglavlja definirano je zlo-stavljanje kao nasilje u porodici; obja$njeni su uzroci nasilja u porodici; ukratko su predstav-ljeni faktori rizika povezani sa nasiljem u porodici a koji se 'esto u praksi pogre$no tuma'e kao uzroci nasilja; te je prikazana tipolog&a nasilnih veza i njen zna'aj za rad pravosudnih aktera.

U drugom poglavlju predstavljena je tematika poznavanja konteksta nasilja u porodici, a kako bi sudovi imali potpun&u sliku prilikom razmatranja predmeta nasilja u porodici. U ovom d&elu posebno su predstavljene sljede!e teme: seksualno zlostavljanje kao nasilje u porodici, izlo-"enost djece nasilju u porodici i posljedice nasilja na djecu, te davljenje kao oblik ekstremnog nasilja u porodici. Svako potpoglavlje sadr"i prakti'na uputstva za sud&e u vezi sa datom te-mom, s ciljem informiranja sud&ske prakse tokom razli'itih faza krivi'nog postupka.

Razum&evanje "rtve nasilja i uop!e odnos suda prema "rtvi, prepoznavanju nasilja i za$titi "r-tve nalazi se u fokusu tre!eg poglavlja. )etvrto poglavlje opisuje tipi'ne reakc&e zlostavlja'a i "rtava nasilja u porodici, koje se mogu o'ekivati tokom postupka. Peto poglavlje daje uputstva za sud&e kako da proc&ene rizik (od smrtnosti ili opasnosti) u slu'ajevima nasilja u porodici; imaju!i u vidu to da su sud&e institucionalni akteri koji imaju obavezu pru"anja za$tite od na-silja u porodici. %esto poglavlje opisuje bezbjednosna pitanja o kojima je potrebno voditi ra'u-na prilikom ispitivanja "rtve kao o$te!ene u postupku. Kona'no, sedmo poglavlje sadr"i listu uputstava, odnosno smjernice za sud&e za vo#enje ra'una o vlastitoj za$titi i bezbjednosti (s obzirom na iskustva pr&etnji i napada na sud&e prilikom rada na predmetu nasilja u porodici ili u vezi sa porodicom, npr. razvoda braka).

Pored ovoga, vodi' sadr"i dva aneksa. Aneks br. 1 predstavlja odabrane me#unarodne pravne standarde u oblasti nasilja u porodici koji se odnose na rad pravosudnih aktera i obavezuju!i su za BiH. Aneks br. 2 sadr"i prikaz sudske prakse u vezi s nasiljem u porodici. Predstavljena je sudska praksa u vezi s nasiljem u porodici sudova u BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Tako#er, dati su primjeri hipoteti'kih sudskih presuda u predmetu nasilja u porodici u domenu ocjene ote"avaju!ih i olak$avaju!ih okolnosti, a koje su uskla#ene sa preporukama iz priru'nika.


I ZLOSTAVLJANJE #MALTRETIRANJE$ KAO NASILJE U PORODICI

Definic!a porodice

Zakon o za'titi od nasilja u porodici Federac!e Bosne i Hercegovine ("Slu"bene novine Federac&e BiH", 20/13), u 'lanu 6. odre#uje pojam porodice.

Porodicu, u smislu ovog zakona, !ine:

1) bra!ni i vanbra!ni partneri i njihova djeca (zajedni!ka ili iz ran"ih zajednica),

2) srodnici: krvni srodnici i srodnici iz odnosa potpunog usvojenja u pravoj lin"i bez ograni!e-nja, a u pobo!noj lin"i zaklju!no sa !etvrtim stepenom; o!uh, ma!eha; usvojenik i usvojitelj iz odnosa nepotpunog usvojenja; srodnici po tazbini zaklju!no sa drugim stepenom,

3) staralac i #ti$enik, hranilac i hranjenik,

4) biv#i bra!ni i vanbra!ni partneri i njihova djeca (zajedni!ka ili iz ran"ih zajednica) i njihovi roditelji, uklju!uju$i o!uha i ma$ehu.

Krivi#ni zakon Republike Srpske (Zakon o izmjenama i dopunama Krivi!nog zakona Republike Srpske, "Slu"beni glasnik Republike Srpske", br. 67/13), u 'lanu 208. stav 7 ("nasilje u porodici ili porodi'noj zajednici") definira porodicu.

%lanom porodice ili porodi!ne zajednice, u smislu ovog krivi!nog djela, smatraju se supru&nici ili biv#i supru&nici i njihova djeca i djeca svakog od njih, vanbra!ni partneri ili biv#i vanbra!ni partneri, njihova djeca ili djeca svakog od njih, srodnici po tazbini zaklju!no do drugog stepe-na bez obzira na !injenicu da je bra!na zajednica prestala, roditelji sada#njih i biv#ih bra!nih i vanbra!nih partnera, srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj lin"i bez ograni!enja, a u pobo!-noj zaklju!no sa !etvrtim stepenom, kao i srodnici iz nepotpunog usvojenja, lica koja vezuje odnos starateljstva, lica koja &ive ili su &ivjela u istom porodi!nom doma$instvu, bez obzira na srodstvo, te lica koja imaju zajedni!ko d"ete ili je d"ete za!eto, iako nikada nisu &ivjela u istom porodi!nom doma$instvu.

To#ak mo$i i kontrole

Iako nasilje u porodici ima krivi'nopravnu definic&u, ono ima i sociolo$ku definic&u. Nasilje u porodici se definira kao "sistematski obrazac mo!i i kontrole koju jedna osoba vr$i nad dru-gom, uz primjenu niza fizi'kih i nefizi'kih taktika zlostavljanja i prisile”.1

Krug mo!i i kontrole, izra#en ranih 1990-ih u okviru Projekta za intervenc&u u slu'ajevima na-silja u porodici (Domestic Abuse Intervention Project), koristi se $irom sv&eta da se prika"u kategor&e zlostavljanja koje naj'e$!e karakteriziraju nasilje u porodici ili zlostavljanje.2

1 Michael Flood, «He hits, she hits*: Assessing debates regarding men’s and women’s experience of domestic violence”, Australian Domestic and Family Violence Clearinghouse seminar, Sydney, 6.12.2012, str. 2.

2 Razli'iti oblici kruga mo!i i kontrole dostupni su na: www.theduluthmodel.org/training/wheels.html


Kako je prikazano u krugu mo!i i kontrole, postoje razli'iti oblici prisile i zlostavljanja koji se mogu sistematski koristiti da se isti'e i odr"ava dominac&a i kontrola nad intimnim partnerom (supru"nikom/com ili partnerom/icom u vezi). Na"alost, mnogi oblici prisile i zlostavljanja nisu adekvatno prepoznati me#u profesionalcima u krivi'nopravnom sistemu. Naprimjer, slje-de!i oblici zlostavljanja predstavljaju 'esto neprepoznate oblike nasilja u porodici:

• emocionalno zlostavljanje• ekstremna ljubomora• ekonomsko zlostavljanje• izolac&a od porodice i pr&atelja• pr&etnje usmjerene na "rtvu ili 'lanove njene porodice (ili ku!ne ljubimce)• uho#enje• duhovno nasilje3

!ta uzrokuje nasilje u porodici?

Nasilje u porodici4 je nau'eno pona$anje – pona$anje koje se u'i na nivou pojedinca, poro-dice, zajednice i na dru$tveno-kulturnom nivou. Naprimjer, ako se na jednom od ovih nivoa ili na vi$e njih modelira, u!i ili odra"ava rodna neravnopravnost i prihvatljivost mu$kog nasi-lja, onda se nasilje u porodici mo"e nau'iti i prenositi sa jedne generac&e na drugu. Slo"en&i odgovor je da je nasilje u porodici rezultat faktora sa 'etiri spomenuta nivoa koji su usko povezani s nejednako$!u izme#u mu$karaca i "ena, kao i da nasilje ne uzrokuju pojedina'ni faktori ve! se niz faktora kombinira i pove!ava vjerovatno!u da !e odre'ena osoba postati po!initelj ili "rtva. [Vidi sliku 1.]

• Nivo pojedinca: Faktori u biolo$koj i dru$tveno-li'noj pro$losti koji pove!avaju rizik da !e osoba postati "rtva ili po'initelj nasilja. Naprimjer, stavovi ili uvjerenja kojima se podr"ava porodi'no nasilje, osje!aj da se na ne$to/nekoga pola"u prava, ran&e zlostavljanje ili pri-sustvo tokom zlostavljanja, zloupotreba alkohola i droga. Zna'ajno je naglasiti da je najve-!i faktor rizika da osoba postane "rtva nasilja u porodici taj da je "rtva "ena. Isto tako, stavovi mu$karaca o rodnoj ravnopravnosti i kontroliraju!em pona$anju prema "enama predstavljaju glavne predskaziva'e nasilja nad "enama.

• Nivo veze: Faktori koji se odnose na najbli"e odnose neke osobe, pr&atelje, intimne partnere, 'lanove porodice, a koji pove!avaju rizik. Naprimjer, dru"enje sa nasilnim vr$njacima, emo-cionalno nepodr"avaju!e, fizi'ki nasilno ili izrazito patr&arhalno porodi'no okru"enje.

• Nivo zajednice: Faktori na nivou zajednice poput veza sa $kolom, radnim mjestima i susjed-stvima koji mogu pove!ati rizik pojedinca. Naprimjer, op!a toleranc&a nasilja nad "enama, nedostatak podr$ke polic&e i pravosu#a, slabe sankc&e zajednice prema po'initeljima.

3 Nametanje ili uni$tavanje religijskih ili kulturnih uvjerenja putem negiranja, omalova"avanja, zabrane upra"njavanja obi'aja ili prisile da se usvoji sistem vjerovanja.

4 Nasilje u porodici je nasilje koje se de$ava u privatnoj sferi "ivota. U nekim slu'ajevima, nasilje u privatnoj sferi se odnosi na nasilne radnje izme#u 'lanova porodice koji "ive zajedno – odatle i termin porodi#no nasilje; a u drugim slu'ajevima se odnosi na nasilje/zlostavljanje koje 'ini jedan intimni partner prema drugom – $to se naziva i nasilje me&u intimnim partnerima.


• Dru'tveni nivo: Dru$tvene i kulturalne norme koje kreiraju okru"enje u kojem se nasilje prihvata ili odobrava. Naprimjer, dru$tvena, politi'ka i ekonomska neravnopravnost koja se temelji na rodu/spolu, relig&i, etnicitetu, itd. koju dru$tvo u velikoj mjeri prihvata i 'ak i provodi.

Slika 1. – Nivoi na kojima u'imo nasilje u porodici:

Faktori rizika koji se povezuju sa nasiljem u porodici

Porodi'no nasilje je nau'eno namjerno pona$anje, a ne posljedica stresa, individualne pato-log&e, zloupotrebe op&ata ili ‘disfunkcionalne’ veze. Po'initelji nasilja u porodici 'esto izbje-gavaju preuzimanje odgovornosti za svoje pona$anje tako $to za njega krive nekoga ili ne$to, negiraju da se uop!e desilo ili minimiziraju svoje pona$anje.

Me#utim, postoje faktori koji mogu pove!ati rizik da !e se desiti nasilje u porodici. Va"no je napomenuti da faktor rizika ne predstavlja uzrok, ve! se mo"e smatrati faktorom koji umanjuje inhibic&e po'initelja (npr. droga/alkohol) ili pru"a opravdanje za zlostavljanje (stres, nezapo-slenost, gubitak "ivaca). Faktori koji su u pro$losti kori$teni za obja$njavanje nasilja u porodi-ci, ali se sada smatraju faktorima rizika za 'in nasilja su:

• Zloupotreba droga i alkohola/ovisnost• Ekonomski stres i siroma$tvo • Mentalna oboljenja.


Tipologije nasilnih veza5

Istra"ivanjima su utvr#ene tri tipolog&e nasilnih veza, i to na temelju mehanizama kontrole koje koriste nasilni partneri, motiva nasilnih partnera i postojanja obrasca kontroliraju!eg po-na$anja kod nasilnog partnera:

• zlostavljanje kao nasilje u porodici (poznato i kao "intimni teror”)• nasilni otpor• situac&sko partnersko nasilje

Istra"ivanjima je utvr#eno da u heteroseksualnim vezama zlostavljanje vr$e gotovo isklju'ivo mu$karci; nasilni otpor se gotovo isklju'ivo pronalazi me#u "enama; a situac&sko partnersko nasilje koriste i mu$karci i "ene. Ono $to je ovim tipolog&ama jedinstveno jeste da se ne kori-ste samo za utvr#ivanje nasilja, ve! se njima nastoje istra"iti i priroda odnosa te na'in na koji se nasilje koristi. Drugim r&e'ima, da li se nasilje koristi da bi se postigla kontrola i dominac&a, da bi se osoba branila ili da bi ‘pob&edila’. Naprimjer, osoba mo"e biti nasilna, ali ne i kontro-liraju!a i u vezi sa partnerom koji n&e nasilan ili je nasilan, ali n&e kontroliraju!i. Ovo se naziva situac!sko partnersko nasilje jer svrha nasilja n&e da se postigne kontrola – ve! da se stekne prednost u situac&i ili okolnostima ili da se izrazi frustrac&a, b&es i/ili ogor'enost. Zatim, oso-ba mo"e biti nasilna i nekontroliraju!a ali u vezi sa nasilnim i kontroliraju!im partnerom. Ako pona$anje jedne osobe uklju'uje nasilje, ali bez namjere da stekne kontrolu nad drugom oso-bom ve! da odbrani ili za$titi sebe ili nekog drugog od te nasilne i kontroliraju!e osobe, ova vrsta nasilja naziva se nasilni otpor. Kona'no, osoba mo"e biti nasilna i kontroliraju!a i biti u vezi sa osobom koja je nenasilna ili nasilna i nekotroliraju!a. Ovaj obrazac se naziva zlostav-ljanje kao nasilje u porodici (ili intimni teror).

Johnsonova tipolog"a se u pravosu'u mo&e koristiti na vi#e na!ina. Prvo, mo&e pomo$i u ras-poznavanju po!initelja i &rtve, kao i u ocjeni ozbiljnosti djela. Naprimjer, u slu!aju intimnog terora, mo&da je po!initelj nasilja u porodici uradio ne#to relativno bezna!ajno, a &rtva nasilja je mo&da po!inila izrazito nasilan !in otpora da bi pobjegla od kontroliraju$eg pona#anja po!i-nitelja. U ovom slu!aju, radi se o jednom po!initelju nasilja u porodici koji je zlostavlja! (#to je ozbiljn"e djelo) i o jednom po!initelju nasilnog otpora (relativno manje ozbiljno djelo zbog olak#avaju$ih okolnosti).6 Posebno je va&no da sud prepoznaje i odgovaraju$e c"eni prisustvo zlostavljanja u predmetu nasilja u porodici, kao i da razgrani!i nasilni otpor (kojemu se pribje-gava u nu&noj odbrani) od zlostavljanja.

5 Ovaj dio je skoro u potpunosti preuzet iz 'lanaka Denise A. Hines i Emily M. Douglas, «Intimate terrorism by women towards men: Does it exist?”, Journal of Aggression, Conflict and Peace Research 2(3), July 2010, str. 36–56; Michael P. Johnson, «A Typology of Domestic Violence» (Boston, MA: Northeastern, 2008); Michael P. Johnson, «Types of domestic violence: Research evidence”, prezentacija, Cri-Viff, Montréal, 1 March 2013; i Michael P. Johnson, «Conflict and Control: Gender Symmetry and Asymmetry in Domestic Violence,” Violence Against Women 12(11), November 2006, str. 1003-1018.

6 Callum Watson, «Preventing and Responding to Sexual and Domestic Violence against Men: A Guidance Note for Security Sector Institutions», Geneva, DCAF, 2014. Dostupno na: http://www.dcaf.ch/Publications/Preventing-and-Responding-to-Sexual-and-Domestic-Violence-against-Men-A-Guidance-Note-for-Security-Sector-Institutions


Tabela: Johnsonova tipolog!a kontrole u nasilju me"u intimnim partnerima 7

Nasilje u porodici – zlostavljanje

(«intimni teror”)Nasilni otpor Situac!sko

partnersko nasilje

Cilj Kontrola nad vezom B&eg od «intimnog terora”

«Pobjeda”, privla'enje pa"nje ili osveta

Najva%n!a karakteristika

Ponavljanje nasilja ili jednokratni nasilni 'in mogu se koristiti kao trajni mehanizam kontrole (prisilne pr&etnje da !e se ponoviti)

(rtva reagira u odbrani ili iz osvete za intimni teror koji vr$i partner

Nasilje se de$ava kada konfliktna situac&a eskalira, obi'no se okon'a kada se sukob r&e$i

Po#initeljSamo jedan; dominantna uloga u vezi

Samo jedan; "rtva nasilja u porodici

Potenc&alno obje strane

U#estalost nasilja

Obi'no je 'esto N&e nimalo 'esto, obi'no jednokratno

Obi'no n&e 'esto ili se de$ava u kratkim fazama

Ozbiljnost

(rtve se 'esto boje za "ivot, ali samo nasilje mo"e biti u velikoj mjeri emocionalno

Mo"e biti izuzetno nasilno

R&etko je pona$anje opasno po "ivot; ali mo"e biti

7

7 Denise A. Hines and Emily M. Douglas, «Intimate terrorism by women towards men: Does it exist?”, Journal of Aggression, Conflict and Peace Research 2(3), July 2010, pp. 36–56; Michael P. Johnson, «A Typology of Domestic Violence» (Boston, MA: Northeastern, 2008); Michael P. Johnson, «Types of domestic violence: Research evidence”, prezentacija, Cri-Viff, Montréal, 1.3.2013.


II POZNAVANJE KONTEKSTA NASILJA U PORODICI

1. Seksualno zlostavljanje kao nasilje u porodici

Seksualno zlostavljanje u intimnim partnerskim vezama predstavlja djelo koje vr$i trenutni ili ran&i supru"nik ili partner. Radi se o 'estoj pojavi, 'e$!oj od zlostavljanja koje vr$e nepoznate osobe ili poznanici.8 (ene koje partneri seksualno zlostavljaju 'esto prolaze kroz niz drugih oblika prisile i zlostavljanja.9 Zbog toga sada postoji op!e poimanje da je silovanje u braku i seksualno zlostavljanje u intimnim vezama 'esto sastavni dio nasilne veze.10

Profil %rtve

Istra"ivanja o silovanju u braku ukazuju na to da ovaj oblik nasilja n&e ograni'en na "ene odre-#enog etniciteta, dru$tvene klase ili podru'ja.11 Me#utim, kod "ena postoji posebno veliki rizik da !e do"ivjeti fizi'ko ili seksualno nasilje kada poku$avaju napustiti partnera koji ih zlostav-lja jer time dovode u pitanje kontrolu partnera i njegov osje!aj da pola"u pravo na "enu.

Dinamika seksualnog zlostavljanja u kontekstu nasilja u porodici

• zaka$njelo pr&avljivanje seksualnog zlostavljanja je uobi'ajeno• najve!i broj "rtava se fizi'ki ne opiru napadu • najve!i broj "rtava se ne!e u potpunosti sje!ati napada• po'initelj tokom seksualnog zlostavljanja vrlo r&etko koristi oru"je• veoma mali broj "rtava seksualnog zlostavljanja ima vidljive fizi'ke povrede, uklju'uju!i i

povrede vagine. Uloga i odgovor pravosu&a

To $to je silovanje u braku kriminalizirano ne zna'i nu"no da se ti zakoni i provode u praksi, i to najvi$e zbog nedostatka javne sv&esti o problemu.

Izme#u ostalog, polic&a, tu"ioci i sud&e "rtvu nasilja u porodici mo"da i ne pitaju da li je do"i-vjela seksualno zlostavljanje – a ako "rtvu ne pitate, mogu!e je da zbog stida ili nesigurnosti ne!e sama pr&aviti seksualno zlostavljanje. Pored toga, u slu'ajevima kada se utvrdi da se desilo seksualno zlostavljanje, nadle"ni organi 'esto okl&evaju da podnesu zasebnu optu"ni-cu za to krivi'no djelo ili 'ak da ga uzmu kao ote"avaju!u okolnost osim ako se n&e radilo o visokom stepenu nasilja.

8 Bennice, J.A., Resick, P.A. (2003). Marital rape. History, Research, and Practice. Trauma, Violence, & Abuse. 4(3):228-246.9 Bergen R.K (2006), Marital Rape: New Research and Directions: https://www.nycourts.gov/ip/womeninthecourts/pdfs/

MARITAL%20RAPE_1_d_1.pdf10 Johnson I. & Sigler R. (1997), «Forced sexual intercourse in intimate relationships», Brookfield, VT: Dartmouth/Ashgate.11 Bergen, op. cit.


Ipak, seksualno zlostavljanje u kontekstu nasilja u porodici predstavlja klju'ni faktor za smrt-nost.12 Stoga je od presudne va"nosti za aktere u krivi'nopravnom sistemu, polic&u, tu"ioce i sud&e, da nastoje utvrditi postojanje seksualnog zlostavljanja u slu'aju nasilja u porodici te da odmjere sankc&e koje su srazmjerne po'injenom krivi'nom djelu i riziku koji po'initelj predstavlja u odnosu na "rtvu, njenu porodicu i zajednicu.

U velikom broju slu'ajeva seksualnog zlostavljanja koji se de$avaju u okviru porodice, "rtva !e biti jedini svjedok zlo'ina te je stoga uloga "rtve od presudne va"nosti za istragu i krivi'no go-njenje. Kako bi se u potpunosti dokumentiralo $ta se desilo istra"itelji bi trebali:13

+ postupati sa posebnom senzitivno$!u prilikom uzimanja izjave od "rtve, te voditi ra'una o privatnosti "rtve;

+ pristupiti "rtvi smireno i prepoznati utjecaj traume na pona$anje "rtve (osobe druga'&e reagiraju na traumu – npr. prisustvo ili odsustvo emotivne reakc&e kod "rtve ne predstavlja pokazatelj pretrpljenog nasilja);

+ ukoliko je mogu!e, pitati "rtvu da li "eli da psiholog/psihologinja prisustvuje uzimanju izjave, s ciljem davanja podr$ke "rtvi;

+ pitati "rtvu da opi$e seksualno zlostavljanje i navede $to vi$e detalja je mogu!e; + dokumentirati sve informac&e pribavljene od "rtve (citirati r&e'i koje je "rtva izgovorila; ne

m&enjati r&e'i koje "rtva koristi da opi$e incident); + dokumentirati strah "rtve i zabilje"iti sve reakc&e koje je "rtva ispoljila s ciljem da se od-

brani ili pobjegne;+ pitati "rtvu da li se nekome povjerila o seksualnom zlostavljanju, npr. bliskoj osobi koja bi

mogla potvrditi "rtvinu izjavu;+ prikupiti medicinske dokaze fizi'kih povreda "rtve;+ dokumentirati fizi'ke dokaze;+ fotografirati vidljive povrede "rtve; + pribaviti izjavu osumnji'enog.

Napomena: navedene upute odnose se prvenstveno na slu'ajeve kada je "rtva punoljetna osoba.

12 Sharps P., W. Campbell, J. C. Campbell, D. Gary F. & Webster D. (2001), «The role of alcohol use in intimate partner femicide» American Journal of Addictions, 10(2), 1–14.

13 U pripremi ovog dijela kao izvor informacija kori$teni su sljede!i materijali: IACP, Sexual Assault Incident Report Investigative Strategies, dostupno na: <http://www.theiacp.org/portals/0/pdfs/SexualAssaultGuidelines.pdf>; Wisconsin Office of Justice Assistance, Wisconsin Prosecutor’s Sexual Assault Reference Book, 2009, dostupno na: <https://www.wcasa.org/file_open.php?id=3>; National Center on Domestic and Sexual Violence, Voir Dire and Prosecution Tips for Sexual Assault Cases, Austin, Texas, dostupno na: <http://www.ncdsv.org/images/SexualAssault--VOIRDIREANDPROSECUTIONTIPS.pdf>.


Vodi# za sud!e na koji na#in da zauzmu aktivnu ulogu u vezi sa seksualnim nasiljem u pojedinim fazama krivi#nog postupka:

Potvr"ivanje optu#nice

+ Prilikom potvr#ivanja optu"nice, a u skladu sa ovla$tenjima suda, da sud vodi ra'una da li je pravna kvalifikac&a djela izvr$ena na odgovaraju!i na'in ukoliko optu"nica sadr"i elemente seksualnog nasilja, odnosno ukoliko je seksualno nasilje opisano u optu"nici; te po potrebi da sud optu"nicu vrati tu"ila$tvu na dopunu/ispravku. Npr. ukoliko je djelo u optu"nici nepravilno kvalifikovano kao osnovni oblik nasilja u poro-dici, a optu"nica sadr"i opis djela ili je potkr&epljena dokazima koji omogu!avaju po-dizanje optu"nice za kvalifikovani oblik djela nasilja u porodici.

Ocjena dokaza na pretresu

+ Prilikom izvo#enja dokaza, odnosno ispitivanja "rtve kao svjedoka na glavnom pretre-su da sud obrati pa"nju na pitanja u vezi sa seksualnim nasiljem.

Odmjeravanje kazne

+ Prilikom odmjeravanja kazne, ukoliko seksualno nasilje n&e sadr"ano u 'injeni'nom opisu djela, odnosno obuhva!eno bi!em krivi'nog djela da sud prisustvo seksualnog nasilja tretira kao ote"avaju!u okolnost.

2. Djeca izlo"ena nasilju u porodici14

Dru$tveno-nau'na istra"ivanja pokazuju razli'ite na'ine na koje izlaganje porodi'nom nasilju podriva mentalno i fizi'ko zdravlje djece, njihov dru$tveni i emocionalni razvoj i interpersonal-ne veze kao i 'injenicu da je nasilje u porodici me#ugenerac&ska pojava.

(ivot sa [zlostavljanim roditeljem] se mo&e posmatrati kao oblik emocionalnog zlostavljanja, sa negativnim posljedicama po dje!"e emocionalno i mentalno zdravlje i budu$e odnose . . . Odrastanje u domu u kojem se zlostavlja mo&e ozbiljno ugroziti razvojni napredak i li!ne spo-sobnosti djece, a krajnja posljedica toga se mo&e pren"eti u odraslo doba i mo&e zna!ajno do-prin"eti [me'ugenerac"skom] ciklusu nasilja.15

Zna#aj saznanja iz neuronauke

Tokom ranog djetinjstva, ljudski mozak je izuzetno plasti'an, u njemu se stvaraju novi neuroni i nastaju sinapti'ke veze kao odgovor na 'ulna, perceptivna i afektivna iskustva. Mozak u

14 Sadr"aj ovog dijela je prilago#en i preuzet iz sljede!ih izvora: «Nasilje u porodici, razvoj mozga i "ivotni vijek: nova saznanja iz oblasti neuronauke», Lynn Hecht Schafran, 2014, The Judges Journal (Sudijski &urnal), izdanje 53, br. 3; «Kako pomo!i traumatiziranoj djeci: savjeti za sudije», National Child Traumatic Stress Network (Dr"avna mre"a traumati'nog stresa kod djece – www.nctsn.org).

15 Schafran, op. cit.


razvoju je izuzetno osjetljiv na stres i na unutarnje stanje skrbnika o kojem d&ete ovisi. U sigur-nom okru"enju, gdje d&ete ima bri"an odnos sa skrbnikom, blagi nivo stresa stvara otpornost. Ali u okru"enju punom tenz&a i nasilja, gdje je stres neizbje"an, on postaje toksi'an, osloba-#aju!i gomilu neurohemikal&a koje za rezultat imaju "integrirani stres".

Djeca koja su stalno izlo"ena nasilju u porodici "ive u neprekidnom stanju "uzbune”, sa jakim hormonima stresa, posebno kortizolom. Ovo stanje uzbune ima mnogo negativnih posljedica na razvoj mozga. Neuronauka pokazuje da za djecu hroni'no izlaganje porodi'nom nasilju ima za posljedicu fizi'ke promjene na mozgu, smanjenje mo"danih funkc&a i posljedice po fizi'ko i mentalno zdravlje tokom "ivota. Toksi'ni stres m&enja sklop dje'&eg mozga u razvoju. On n&e ni$ta manje opasan od potresa mozga kao fizi'kog uzro'nika povrede.

Neuronauka nam pokazuje da izlaganje nasilju u porodici $teti dje'&em mozgu na nivou neu-rona, sa do"ivotnim posljedicama. Na osnovu navedenog mo"e se zaklju'iti da se djeca izlo"e-na nasilju u porodici nalaze u riziku od o$te!enja mozga. Prema tome, neuronauka mo"e po-mo!i sud&ama da oc&ene "veliki rizik” za djecu u kontekstu porodi'nog nasilja.

Reakc!e djece na stres

Dokazano je da zlostavljanje i zapu$tanje djece negativno utje'e na razvoj mozga, nervnog i endokrinog sistema i da lo$e utje'e na mnoge aspekte psihodru$tvenog razvoja, uklju'uju!i usvajanje dru$tvenih vje$tina, emocionalnu regulac&u i po$tivanje dru$tvenih instituc&a. Tabela 1 pokazuje neke od naj'e$!ih reakc&a na traumati'ni stres koje se mogu prim&etiti kod djece razli'itog uzrasta.

Tabela 1. Reakc!e na traumati#ni stres kod djece (po starosnoj grupi)

Starosna grupa )este reakc&e na traumati'ni stres

Mala djeca (ro&enje – 5 god.)

• Povla'enje i pasivnost • Pretjerana reakc&a na strah • Izljevi agresivnosti• Pote$ko!e sa spavanjem (uklju'uju!i no!ne more)• Anksioznost od odvajanja • Strah od novih situac&a • Problemi kod procjenjivanja opasnosti i pronala"enja za$tite

(pogotovo u slu'ajevima kada je roditelj ili skrbnik zlostavlja')

• Regres&a ka prethodnom na'inu pona$anja (npr. tepanje, mokrenje u krevet, pla')


Djeca 'kolskog uzrasta (6 – 12 god.)

• Iznenadne i neo'ekivane promjene izme#u povu'enosti i agresivnog pona$anja

• Dru$tvena izolac&a i povla'enje (mo"e biti poku$aj da se izbjegne dodatna trauma ili podsjetnik na pro$lu traumu)

• Poreme!aji u spavanju koji ometaju koncentrac&u i pa"nju tokom dana

• Peokupiranost traumati'nim iskustvom (iskustvima)• Intenzivan, konkretan strah koji je povezan sa traumati'nim

doga#ajem ili doga#ajima

Adolescenti(13 – 18 god.)

• Pove!ano preuzimanje rizika (zloupotreba op&ata, izostajanje, riskantno seksualno pona$anje)

• Izra"ena osjetljivost prema percipiranoj pr&etnji (mo"e reagirati na naizgled neutralni stimulans na agresivan ili nepr&ateljski na'in)

• Dru$tvena izolac&a (vjeruju da su jedinstveni i sami sa svojom patnjom)

• Povla'enje i emocionalna neosjetljivost• Slabo samopouzdanje (mo"e se o'itovati kao osje!aj

bespomo!nosti ili beznade"nosti)

Uloga i odgovor pravosu&a

Nova saznanja iz neuronauke da djeci izlo"enoj porodi'nom nasilju "pr&eti opasnost od povre-de mozga" mogu imati veliki utjecaj na sudske odluke u predmetima nasilja u porodici, jer mogu presudno utjecati na sudsko razum&evanje koncepta "najbolji interes djeteta”. Najva"n&a stvar koju sud&e mogu uraditi kako bi za$titili d&ete izlo"eno porodi'nom nasilju i pomogli mu da se oporavi jeste da prekinu njegovo izlaganje nasilju i podr"e odnos djeteta sa roditeljem koji n&e zlostavlja'.

Postupaju!i u predmetima nasilja u porodici u kojima su djeca izlo"ena nasilju u porodici, bez obzira da li su direktno izlo"ena (npr. vide nasilje ili su sama zlostavljanja) ili indirektno izlo"e-na ('uju nasilje i vide kasn&e posljedice nasilja), odluke sud&e doslovno mogu utjecati na mentalnu i fizi'ku dobrobit djeteta, kao i na njegovo pona$anje tokom "ivota. Va"no je da su-d&e imaju informac&e zasnovane na medicinskim saznanjima o posljedicama nasilja u porodi-ci na djecu, a kako bi mogle prepoznati $ta mogu i $ta trebaju u'initi kako bi se za$titila djeca i prekinuo me#ugenerac&ski krug nasilja u porodici.


Vodi# za sud!e: omogu$avanje aktivne uloge centru za soc!alni rad u predmetima u kojima su djeca izlo%ena nasilju u porodici

U predmetu nasilja u porodici u kojem je o'igledno da su djeca (direktno ili indirektno) izlo"e-na nasilju u porodici va"no je da sud uklju'i centar za soc&alni rad (centar) kao organ stara-teljstva, te po dono$enju odluke u ovim predmetima da sud odluke dostavlja centru kako bi centar mogao pratiti dalju situac&u i poduzimati aktivnosti unutar ovla$tenog djelokruga rada na za$titi interesa djeteta i maloljetnika. Sud je obavezan dosljedno preduzimati sve radnje koje !e doprin&eti za$titi djece tokom i nakon postupka.

3. Davljenje: ekstremno nasilje u porodici

Davljenje se definira kao opstrukc&a krvnih sudova i/ili protoka zraka $to za rezultat ima asfik-s&u. Davljenje predstavlja jedan od najsmrtonosn&ih oblika nasilja i predstavlja zna'ajnu pri-jetnju da !e do!i do fizi'ke povrede ili 'ak i smrti.16

Davljenje uz druge oblike nasilja u porodici

Davljenje se mo"e smatrati krajnjim oblikom dominac&e i kontrole, gdje po'initelj kontrolira sljede!i udisaj "rtve. Kada po'initelj primjenjuje davljenje, to mo"e biti nagovje$taj nasilja koje !e eskalirati ili rizika od ubistva.17 Davljenje je prepoznato kao jedan od najsmrtonosn&ih oblika nasilja u porodici.

Posljedice

Davljenje mo"e dovesti do gubitka sv&esti u roku od 5 do 10 sekundi te do smrti u roku od 4 do 5 minuta.18 Pored toga, davljenje je jedan od nagovje$taja naknadne smrti "rtve nasilja u porodici.19

Iako samo polovina "rtava ima vanjske znakove povrede, davljenje u velikoj mjeri utje'e na zdravlje "rtve. Posljedice mogu uklju'ivati:20

+ fizi'ke povrede kao $to su nesv&est, povreda du$nika/grkljana, unutra$nje krvarenje, o$te-!enje arter&e, nesvjestica, mu'nina, bol u grlu, promjene glasa, povrede grla i plu!a, otok vrata;

+ neurolo$ke povrede kao $to su fac&alna paraliza ili spu$tanje kapka, paraliza jedne strane t&ela (hemipleg&a), gubitak osjeta (osje!aja), gubitak pam!enja i paraliza;

16 Strack, G. and Gwinn, C. (2011), “On the Edge of homicide: Strangulation as a prelude”, Criminal Justice 26(3), str. 3-4.17 Turkel A. (2007), ‘And then he chocked me’. Understanding, investigating and prosecuting strangulation cases: http://

www.ndaa.org/pdf/the_voice_vol_2_no_1_08.pdf. 18 Strack, G.B., McClane, G.E., & Hawley, D. (2001), “A review of 300 attempted strangulation cases”, Journal of Emergency

Medicine, 21(3)19 Istra"ivanja pokazuju da se izgledi za smrtni slu'aj pove!avaju 7 puta za one "rtve koje su ranije pre"ivjele davljenje u

odnosu na one koje nisu. Glass et al. (2008), “Non-fatal strangulation is an important risk factor for homicide of women”, The Journal of Emergency Medicine, 35(3), 329-335: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2573025/

20 Funk, M. & Schuppel, J. (2003), “Strangulation injuries”, Wisconsin Medical Journal, 102(3), 41-45


+ odgo#ena smrtnost kada se smrt desi danima ili 'ak sedmicama nakon napada zbog po-vrede jedne od vratnih arter&a, respiratornih komplikac&a poput upale plu!a, akutnog res-piratornog distres sindroma (ARDS) i rizika od krvnih ugru$aka koji se kre!u ka mozgu (embol&a); i

+ psiholo$ke povrede kao $to su PTSP, depres&a, suicidalne ideje, problemi s pam!enjem, no!ne more, anksioznost, ozbiljne reakc&e na stres, amnez&a i psihoza.

Znakovi i simptomi davljenja21

Sitne crvene ta'ke (peteh&e) na licu i vratu ili ispod kapaka i oko o'&u

Kognitivne promjene uklju'uju!i amnez&u i gubitak pam!enja, zbunjenost, nemir i uzrujanost

Pote$ko!e u gutanju ili stezanje grla (otok jezika)

Promjene u disanju, pote$ko!e u disanju, nedostatak zraka

Promukao ili prepukao glas Bol u vratu ili grlu

Ka$alj Modrice ili otok s unutra$nje strane usana

Gubitak sv&esti ili rizik od gubitka sv&esti Konjuktivno krvarenje (o'i krvavo crvene)

(rtva je mislila da !e umr&eti Zujanje u u$ima

Pr&avljen gubitak kontrole nad cr&evima ili mjehurom tokom napada

Ogrebotine ili modrice na 'eljusti, klju'noj kosti i oko vrata

Crvenilo, ogrebotine, modrice na bradi od poku$aja da za$titi vrat spu$tanjem brade

Tragovi na ko"i koji ukazuju na davljenje povezom ili nekim predmetom

Mu'nina i povra!anje

Uloga i odgovor pravosu&a22

Usprkos visokom riziku od naknadne smrtnosti koja se povezuje sa davljenjem, poku$aj dav-ljenja polic&ski i tu"ila'ki organi 'esto pogre$no shvate ili pogre$no utvrde kao ne$to $to je znatno manje ozbiljno.23 D&elom je to tako jer mnoge "rtve kada prepri'avaju doga#aj minimi-ziraju davljenje i, zbog toga, istra"itelji takve doga#aje i ne istra"e u potpunosti. Efekte davlje-nja mogu minimizirati ili propustiti i druge osobe, poput ljekara i soc&alnih radnika, zbog toga $to nemaju sv&est o znakovima i simptomima.

21 Douglas H., Fitzgerald R. (2014), “Strangulation, Domestic Violence and Legal Response”, Sydney Law Review, Vol 36, Issue 2. Zasnovano na: McLean M. (2009, rev. 2012), “The Identification, Care and Advocacy of Strangulation Victims: Information for Front Line Workers and Crisis Advocates”.

22 Douglas and Fitzgerald, op. cit.23 Turkel, op. cit.


Da bi se adekvatno oc&enili ne samo pravni standardi neophodni za potvr#ivanje optu"nice, ve! i da bi se shvatio mogu!i smrtonosni efekat ovakvog napada, neophodno je u potpunosti dokumentirati $ta se desilo. Stoga bi istra"itelji trebali:24

+ evidentirati ta'no ono $to je "rtva rekla (npr. "gu$io me”);+ dobiti opis mehanizma kori$tenog za povredu;+ dokumentirati stepen kori$tenog pritiska;+ pitati o percipiranom trajanju davljenja;+ pitati koje je r&e'i koristio po'initelj;+ pitati "rtvu da li je gubila sv&est i, ako jeste, na koliko dugo;+ dokumentirati svaki oblik boli i probleme s gutanjem, bol u grlu ili promuklost;+ potra"iti sitne crvene ta'ke (peteh&e) koje su karakteristi'ne za brojne slu'ajeve davljenja

zbog pucanja kapilara i koje se ponekad mogu prona!i samo ispod o'nih kapaka (konjuktiva);

+ dokumentirati sve vanjske povrede, poput crvenila ili ogrebotina;+ provjeriti ima li ogrebotina na rukama i laktovima i tragova ugriza na rukama i prsima

po'initelja;+ dokumentirati pojavu mu'nine ili povra!anja;+ dokumentirati sve povrede mi$i!a;+ provjeriti da li "rtva ima vrtoglavicu ili pote$ko!e sa koncentrac&om i pa"njom;+ pitati $ta je "rtva op!enito uradila da se odbrani;+ potra"iti svjedoke.

24 Turkel, op. cit.


Vodi# za sud!e na koji na#in da zauzmu aktivnu ulogu u vezi sa davljenjem u poje-dinim fazama krivi#nog postupka:

Potvr"ivanje optu#nice

Prilikom potvr#ivanja optu"nice, a u skladu sa ovla$tenjima suda, da sud vodi ra'una da li je pravna kvalifikac&a djela izvr$ena na odgovaraju!i na'in ukoliko optu"nica sa-dr"i elemente davljenja, odnosno ukoliko je davljenje opisano u optu"nici; te po potre-bi da sud optu"nicu vrati tu"ila$tvu na dopunu/ispravku. Npr. ukoliko je djelo u optu"-nici nepravilno kvalifikovano kao osnovni oblik nasilja u porodici, a optu"nica sadr"i opis djela ili je potkr&epljena dokazima koji omogu!avaju podizanje optu"nice za kva-lifikovani oblik djela nasilja u porodici.

Ocjena dokaza na pretresu

Prilikom izvo#enja dokaza, odnosno ispitivanja "rtve kao svjedoka na glavnom pretre-su da sud obrati pa"nju na pitanja u vezi sa davljenjem.

Odmjeravanje kazne

Prilikom odmjeravanja kazne, ukoliko davljenje n&e sadr"ano u 'injeni'nom opisu dje-la, odnosno obuhva!eno bi!em krivi'nog djela da sud prisustvo davljenja tretira kao ote"avaju!u okolnost.


III PORODI!NO NASILJE U SUDNICI: RAZUMIJEVANJE "RTVE I PROBLEMATIKE NASILJA U PORODICI%&

Kako sud!e mogu pomo$i?

%ta sud&e i sutkinje mogu uraditi kako bi pomogle da se zaustavi porodi'no nasilje, promovi-rale sigurnost i podr$ku i pozvale prestupnika da preuzme odgovornost?

PRVO: Sud&e trebaju pa"ljivo slu$ati. Va$e pona$anje pokazuje "rtvi da vam je stalo do njenih okolnosti i onoga $to joj se desilo. Sud&e trebaju razumjeti da "rtva mo"da ne "eli u'estvovati u procesu iz mnogo razli'itih razloga, koji uklju'uju zastra$ivanje i strah.

DRUGO: Sjetite se da je po'etni korak ka zaustavljanju zlostavljanja va$a sposobnost da pre-poznate zlostavljanje. Poricanje, racionalizac&a i minimiziranje su na'ini na koji se "rtva, a i osobe najbli"e "rtvi, nose sa problemom. Iste metode 'esto koriste i osobe koje 'ine nasilje.

TRE(E: (rtvu se mora informirati o njenim mogu!nostima. Sud treba imati proaktivan pristup i omogu!iti da "rtve budu informirane o svojim opc&ama i da imaju pristup planiranju sigurnosti.

)ETVRTO: Ono $to se de$ava u sudnici mo"e biti nepoznato i zbunjuju!e laiku. Iako "rtva mo"-da intelektualno razum&e pravna pitanja, mo"da je preplavljena enormnom koli'inom i slo"e-no$!u informac&a. Sud&e moraju odvojiti vremena da objasne postupak i ponude priliku "rtvi da sigurno iznese informac&e ako to odlu'i uraditi.

PETO: (rtva !e mo"da izgledati kao previ$e uslu"na prema sud&i. Kao rezultat toga, "rtva mo"e izgledati veoma popustljivo u sudnici, 'ak i kad se ne sla"e sa onim $to se de$ava. Sud&e mo-raju na!i vremena da pitaju za konkretne detalje. (rtva !e mo"da preuzeti odgovornost za stva-ri koje nisu njena krivica iz straha od daljnjeg zlostavljanja. Zapamtite da je to 'esto strateg&a pre"ivljavanja.

"ESTO: Atmosfera u sudnici je 'esto sama po sebi zastra$uju!a za "rtvu. Sud&e bi trebale biti svjesne metoda koje mogu prim&eniti da umanje dodatne faktore zastra$ivanja. Sudski pred-meti se obi'no fokusiraju na odre#eni incident, ali "rtva je mo"da godinama bila izlo"ena za-stra$ivanju i prisilnoj kontroli. Sud&e mogu u sudnici stvoriti atmosferu "nulte toleranc&e" pre-ma porodi'nom nasilju. Naprimjer, sud&a mo"e uputiti sudsko osoblje da ne dozvoljavaju da se stranke ili 'lanovi porodice pona$aju na pr&ete!i na'in u sudnici. Optu"eni se ponekad mo"e pona$ati neprikladno ili davati pr&ete!e komentare o "rtvi. Ako se ovo dozvoli, $alje se poruka nepo$tivanja i suda i "rtve, i 'ini se kao da je optu"eni imun na autoritet suda.

25 Sadr"aj ovog poglavlja je u najve!oj mjeri preuzet iz bro$ure pod naslovom: «Porodi'no nasilje u sudnici: upoznatost s problemima… razumijevanje "rtve” koju su objavili Ameri'ko udru"enje sudija i Ameri'ka fondacija sudija, 2012.


Ne krivite %rtvu

(rtva nasilja u porodici se mo"e pona$ati na na'in koji je neshvatljiv osobama koje nisu svje-sne dinamike i strateg&a zlostavljanja. (rtva mo"e poricati zlostavljanje u o'ajni'kom poku$a-ju da se spasi. Kontrola zlostavlja'a nad "rtvom mo"e utjecati na najosnovn&e odluke koje "r-tva mora don&eti. Porodi'no nasilje je zlo'in po'initelja, ne "rtve. Po'initelj mora u potpunosti preuzeti odgovornost za svoje nasilno pona$anje. Zlostavljanje 'esto eskalira po u'estalosti i ja'ini tokom vremena. R&etko prestaje bez reakc&e i intervenc&e zajednice. Mnogi ljudi vjeruju da "rtva nasilja mora da je na neki na'in izazvala nasilje, ohrabrila ga ili 'ak na$la neko zado-voljstvo u njemu. N&edna "rtva ne "eli biti zlostavljana.

Za'to %rtva jednostavno ne ode i za'to odb!a svjedo#enje?

Brojni su razlozi za$to "rtve ne napu$taju zlostavlja'a:

• Strah: Zlostavlja'i 'esto pr&ete ubistvom. Strah "rtve za svoj "ivot ili "ivote najmil&ih je dovoljan razlog da "rtva ostane u nasilnoj vezi.

• Ekonom!a: (rtva 'esto nema ili ima ograni'en pristup novcu; te je finans&ski ovisna o zlostavlja'u.

• Izolac!a: (rtva je 'esto izolirana od porodice i pr&atelja i usl&ed izolac&e osje!a se nemo!-nom napustiti nasilni odnos.

• Stid: (rtve 'esto same sebe krive za nasilje; te ih je sramota priznati porodici i pr&ateljima da su u nasilnoj vezi sa osobom koju su odabrale za partnera.

• Ljubav: Odnos n&e po'eo sa nasiljem i nasilje n&e konstantno. Periodi relativnog mira i izjave ljubavi i "aljenja od zlostavlja'a "rtvi ulivaju nadu da !e nasilje prestati i da !e se zlostavlja' prom&eniti.

• Nisko samopouzdanje: (rtve 'esto osje!aju da su zaslu"ile ili izazvale nasilje; $to je poja-'ano pona$anjem zlostavlja'a.

Pored nabrojanih, postoje i dodatni razlozi za$to se "rtve vra!aju zlostavlja'ima i odb&aju da svjedo'e u postupku pred sudom:

• Pr&atelji i/ili 'lanovi porodice vr$e pritisak na "rtvu da se vrati zlostavlja'u; • Djeci nedostaje roditelj i krive "rtvu za razb&anje porodice;• (rtvi je pr&e!eno nasiljem ukoliko nastavi sa postupkom; • Nedostatak povjerenja "rtve da !e joj pravosudni sistem pru"iti za$titu.

Potrebno je imati u vidu da su "rtve nasilja u porodici u stalnom procesu procjene vlastite si-gurnosti i rizika od budu!e opasnosti po sebe i svoje najmil&e. (rtva mo"e don&eti informiranu i racionalnu odluku da ne svjedo'i ili da odustane od zahtjeva za izricanje za$titne mjere; te ukoliko tako postupi to ne zna'i da joj nedostaje kredibilitet ili da se nasilje u porodici n&e desilo. Nespremnost "rtve da sara#uje sa pravosu#em je razumljiva i logi'na; posebno kada izostaje ka"njavanje nasilnika za prethodne slu'ajeve nasilja u porodici.


Niko n!e imun, svi pate

Za djecu je pora"avaju!e kada su izlo"ena nasilju ili kada vide njegove posljedice: povr&e#eni roditelj, razoren dom. Pote$ko!e u u'enju i problemi pona$anja koji se mogu pojaviti vjerovat-no !e biti gori kako djeca odrastaju. U doma!instvima u kojima partneri zlostavljaju "ene, 'e-sto se de$ava da po'initelj zlostavlja i djecu. Tako#er, postaje sve jasn&e da nasilje, na"alost, ne prestaje kada djeca napuste dom. Djeca pona$anje razv&aju na osnovu onoga $to su isku-sili dok su odrastali. Postoji veliki rizik da !e djeca iz nasilnih domova i sama postati "rtve ili zlostavlja'i kada odrastu.

Jo$ jedna komponenta strateg&e po'initelja porodi'nog nasilja je da se fokusira na porodicu i pr&atelje. Zlostavlja' mo"e na$koditi ili pr&etiti drugim osobama bliskim "rtvi kako bi povr&e-dio ili kontrolirao "rtvu. Zlostavlja' mo"e nauditi ljubimcima i nan&eti $tetu privatnoj imovini i porodi'nom domu. )esto, zlostavlja' izolira "rtvu od porodice dru$tveno, emocionalno i geo-grafski. (rtvi je 'esto zabranjeno da ima kontakt sa pr&ateljima i porodicom, i mo"e joj biti uskra!ena prilika da ide u $kolu ili da radi izvan ku!e. Ima malo ili nimalo kontrole nad finansi-jama. Nakon dugog perioda izolac&e, "rtva mo"e biti prepla$ena i zbunjena.

Prepoznavanje nasilja

(rtva porodi'nog nasilja 'esto ima pom&e$ane misli i osje!anja. Poricanje, racionalizac&a i minimiziranje su metode koje se koriste da bi se "rtva dan za danom nosila sa stvarno$!u i ozbiljno$!u zlostavljanja. Prvi korak ka prekidanju nasilnog odnosa je da se on identificira kao takav. Za mnoge "rtve je veoma te$ko da se identificiraju kao "rtve zlostavljanja.

Sve se vi$e potcjenjuje rodna dimenz&a nasilja u porodici, tako da kada zlostavljana "ena ko-risti silu mo"e se pogre$no smatrati po'initeljicom. U sudnici, zlostavljane heteroseksualne "ene koje su optu"ene za fizi'ko nasilje protiv intimnog partnera 'esto pretjeruju u svojoj izjavi o upotrebi nasilja. Za razliku od njih, mu$ki partneri koji zlostavljaju obi'no pori'u da su u'inili bilo $ta lo$e. Va"no je prim&etiti sljede!e razlike u pona$anju:

• mu$karci su sklon&i od "ena da umanjuju svoj 'in nasilja;26

• "ene su sklon&e od mu$karaca da uve!avaju svoj 'in nasilja;27

• mu$karci koji zlostavljaju obi'no umanjuju, pori'u i opravdavaju nasilje i zlostavljanje.28

26 Ameri'ko udru"enje sudija i Ameri'ka fondacija sudija, op. cit.: DeKeseredy, 2009; Edleson & Brygger, 1996; Heckert & Gondolf, 2000; Hilton, Harris, & Rice, 2000; Szinovacz & Egley, 1995

27 Ameri'ko udru"enje sudija i Ameri'ka fondacija sudija, op. cit.: Hilton, Harris & Rice, 2000; Szinovacz, 1983; Szinovacz & Egley, 1995

28 Ameri'ko udru"enje sudija i Ameri'ka fondacija sudija, op. cit.: Anderson & Umberson, 2001; Buchbinder & Eisikovits, 2004; Heckert & Gondolf, 2000; Henning & Holdford, 2006; Ptacek, 1990;Totten, 2003


Ocjena smrtnosti i za'tita %rtve

Istra"ivanje je pokazalo da postoje odre#eni faktori koji su va"ni pri ocjenjivanju mogu!e smrt-nosti u odre#enoj situac&i. Me#utim, te$ko je predvidjeti smrtnost, jer sve ozbiljne zlostavlja'-ke veze mogu biti nepredvidive i imaju potenc&al da brzo eskaliraju. Ipak, pr&avljeno prisustvo nekih od ovih faktora sud&e mogu koristiti kao pomo! u dono$enju odluka o nivou potrebne za$tite "rtve u svakom trenutku:

• Ja'ina nasilja eskalira• Intoksikac&a i zloupotreba droge• Pr&etnje da !e se nauditi djeci• Prisilni seksualni 'in, ili pod pr&etnjom• Pr&etnje i poku$aji samoubistva• Pristup oru"ju• Psih&atr&ski poreme!aji kod "rtve ili zlostavlja'a• Potreba za kontrolom ili kontrola kontakta s djecom• Prethodno krivi'no pona$anje• Otpor prema odlukama suda i pravosudnom sistemu.


IV VODI! ZA SUDIJE: POZNAVANJE REAKCIJA ZLOSTAVLJA!A I "RTAVA NASILJA U PORODICI %'

Nasilje u porodici: neke od #estih tema

Kao i sa drugim oblicima krivi'nih djela, po'initelji su oni koji odlu'uju kada, gdje i kako se de$ava porodi'no nasilje usmjereno na njihove partnere/ice. Zbog toga obi'no nema svjedo-ka, a fizi'ke povrede se nanose na takav na'in da ih je te$ko isprva zam&etiti. Stoga je pri utvr#ivanju postojanja nasilja u porodici va"no pratiti sljede!e znakove.

Zlostavlja# – optu%eni – mo%e:

• minimizirati, negirati ili kriviti druge za svoje pona$anje ili se izvinjavati• pona$ati se pristojno, "profesionalno” i l&epo se izra"avati; mogu!e je tako#er da zlostav-

lja' pla'e ili se na drugi na'in pona$a pokajni'ki• pa"nju posve!ivati svom profesionalnom ugledu ili ugledu u zajednici (npr. "Ona je ljekar-

ka, a ja sam in"injer, zar zaista mislite da bismo mi tolerisali takve stvari?”)• koristiti neprimjeren ili rodno zasnovan pogrdan jezik• poku$ati $armirati ili pr&ateljski ubje#ivati da bi "razoru"ao” sud&u• poku$ati kontrolirati razne pojedinosti postupka• pa"nju usmjeriti na svoja "prava”, a ne na sigurnost "rtve• prebacivati odgovornost na druge, uklju'uju!i "rtvu• gledati "rtvu ili koristiti govor t&ela usmjeren ka "rtvi, ne ka sudu• govoriti u ime "rtve.

Partnerica (partner) pod rizikom od porodi#nog nasilja – o'te$ena – mo%e:

• nemati povjerenja u profesionalce uklju'ene u postupak, kao $to su sud&a, tu"ilac, psiho-log koji pru"a podr$ku "rtvi kao svjedoku, sudskom osoblju, ili u ljude koji pru"aju usluge u oblasti nasilja u porodici

• govoriti agresivno, ironi'no ili bez emoc&a• minimizirati ili negirati zlostavljanje, opravdavati nasilje, preuzimati tu#u odgovornost,

odnosno krivicu za nasilje ili negirati da se boji• ne biti u stanju da artikulira svoje stajali$te ili imati pote$ko!a da se fokusira• podizati glas; "rtva se mo"e tresti ili pokazivati druge znakove straha; tako#er je mogu!e

da se zlostavljana osoba pona$a stoi'ki ili izgleda nezainteresirano

29 Sadr"aj ovog poglavlja je izravno preuzet iz bro$ure pod naslovom: «Working with Batterers and Victims of Domestic Abuse: an Overview», A Judicial Guide to Domestic Abuse Issues, Dec 2012.


• slagati se sa zlostavlja'em da se "ni$ta n&e desilo i da je sve to bila gre$ka” ili biti ambiva-lentna po pitanju ishoda postupka

• zatvoriti se ili povla'iti tokom postupka.

Napomena: Ova lista n&e iscrpna. Ba$ kao $to ne postoje dv&e osobe koje !e identi'no reagi-rati na odre#enu situac&u, tako i reakc&e po'initelja i "rtava variraju. Ova lista je sa'injena samo kao smjernica.


V VODI! ZA SUDIJE: PROCJENA RIZIKA U SLU!AJEVIMA NASILJA U PORODICI()

Prisustvo sljede$ih faktora mo"e ukazivati na pove$an rizik od te"ih povreda ili smrtnog isho-da. Me#utim, odsustvo ovih faktora ne dokazuje i nepostojanje rizika od smrtnog ishoda.

1. Ima li navodni po'initelj pristup oru%ju, odnosno ima li u ku!i oru"ja?2. Da li je navodni po'initelj ikada upotr&ebio ili pr&etio upotrebom oru%ja protiv "rtve? 3. Da li je navodni po'initelj ikada poku$ao zadaviti ili ugu$iti "rtvu? 4. Da li je navodni po'initelj ikada pr!etio ubistvom ili poku'ao ubiti "rtvu? 5. Da li se te%ina ili u#estalost fizi#kog nasilja pove$ala tokom protekle godine? 6. Da li je navodni po'initelj "rtvu prisiljavao na seksualni odnos? 7. Da li navodni po'initelj poku$ava kontrolirati ve!inu ili sve "rtvine svakodnevne

aktivnosti?8. Da li je navodni po'initelj neprestano ili divlje ljubomoran? 9. Da li je navodni po'initelj ikada pr&etio samoubistvom ili poku$ao da se ub&e?10. Da li %rtva vjeruje da !e je navodni po'initelj ponovo napasti ili poku$ati ubiti? a. Odgovor ”ne” ne ukazuje na nizak nivo rizika, ali je odgovor "da” veoma zna!ajan 11. Postoje li va"e!e ili ran&e izre'ene za'titne mjere, te krivi#ni ili prekr'ajni predmeti u koje

je uklju'en navodni po'initelj?

Kako koristiti Vodi# za sudije za procjenu rizika u slu#ajevima nasilja u porodici

• Pribavite informac!e o ovim faktorima iz svih adekvatnih i raspolo%ivih izvora+ Potenc&alni izvori su polic&a, osoblje koje radi na za$titi svjedoka, tu"ioci, branitelji,

sudski administratori, predstavnici/e centra za soc&alni rad, strane u postupku i advokati

• Obav!estite relevantne aktere da o#ekujete da se sudu dostave potpune i blagovremene informac!e o ovim faktorima+ Time se osigurava da sud tra"i informac&e o riziku i da mu se one dostavljaju u svakoj

fazi postupka, kao i institucionalizac&a postupaka procjene rizika+ Pregledajte izvje$tajne obrasce i prakse drugih aktera u pravnom sistemu, kako biste

se pobrinuli da procjena rizika bude $to sveobuhvatn&a• O#ekujte dosljedne i koordinirane odgovore na nasilje u porodici

+ Zajednice u kojima prakti'ari provode sudske naloge, rade koordinirano kako bi utvrdi-li odgovornost navodnih po'initelja, te pru"aju podr$ku "rtvama najuspje$n&e su u spre'avanju ozbiljnih povreda i ubistava u kontekstu nasilja u porodici

30 Sadr"aj ovog poglavlja je izravno preuzet iz bro$ure pod naslovom: «Vodi' zasnovan na istra"ivanju za sudije u Minnesoti u svim fazama postupaka u porodi'nom pravu, za$titnog naloga, gra#anskog ili krivi'nog postupka koji uklju'uje nasilje u porodici», Komisija za rodnu pravi'nost; 2009.


• Ne tra%ite informac!e o sigurnosti i riziku od %rtava u otvorenoj sudnici+ Bojazni u vezi sa sigurno$!u mogu utjecati na sposobnost "rtve da pru"i ta'ne informa-

c&e u otvorenoj sudnici+ Tra"enjem informac&a od "rtava u privatnom okru"enju (neko drugi, a ne sud&a) pove-

!ava se ta'nost informac&a, a to je ujedno i prilika da se "rtvi daju informac&e i resursi

• Pru%ite %rtvama informac!e o faktorima procjene rizika kao i o mogu$nosti da se konsulti-raju sa povjerljivim advokatima+ Informac&e i pristup advokatima pove!avaju sigurnost "rtve i kvalitet procjene rizika

po "rtvu, a time i kvalitet procjena rizika koje vr$i sud• Imajte na umu da ova lista faktora rizika n!e isklju#iva

+ Nabrojani faktori su naj!e#$e prisutni kada postoji rizik od ozbiljne povrede ili smrti+ Postoje i dodatni faktori koji poma"u da se predvidi ponovni napad+ (rtve se mogu suo'avati i pla$iti drugih rizika, kao $to su besku!ni$tvo, siroma$tvo,

krivi'na pr&ava, gubitak djece ili podr$ke porodice• Zapamtite da se nivo i vrsta rizika mogu s vremenom prom!eniti

+ Najopasn&i period su dani i mjeseci nakon $to navodni po'initelj otkr&e da "rtva+ mo"da "eli poku$ati da se razdvoji od navodnog po'initelja ili da

prekine vezu s njim+ rekla je ili poku$ava re!i drugima za nasilje, naro'ito u pravnom sistemu.


VI VODI! ZA SUDIJE: VO*ENJE RA!UNA O BEZBJEDNOSNIM PITANJIMA PRILIKOM SASLU+ANJA O+TE,ENE (-

Zbog 'injenice da se porodi'no i seksualno nasilje odr"ava zbog $utnje, "rtva/o$te!ena 'esto do"ivljava verbalno ili fizi'ko zlostavljanje pr&e i/ili nakon saslu$anja na sudu jer je progovori-la o onome $to se desilo. (rtve porodi'nog zlostavljanja obi'no su zastra$ene i pod pr&etnjom kada se susretnu sa optu"enim na saslu$anju. Da bi se minimiziralo nasilje nad "rtvama, ovdje su predstavljeni pr&edlozi za pove!anje stepena sigurnosti "rtve (o$te!ene) i za pra!enje po-na$anja optu"enog pr&e, tokom i nakon saslu$anja.

Sigurnost pr!e saslu'anja:

• Razmotriti za$titnu pratnju do i iz sudnice za o$te!enu. Ako n&e mogu!a u svim slu'ajevi-ma, pru"iti je u slu'ajevima najve!e pr&etnje prema ocjeni o$te!ene ili zastupnika.

• Nalo"iti da pripadnici sudske polic&e (sudskog osoblja) budu prisutni pr&e saslu$anja i da spr&e'e kontakt izme#u o$te!ene i optu"enog.

• Strane trebaju biti odvojene pr&e saslu$anja, po mogu!nosti na razli'itim lokac&ama.• Obav&estiti pripadnike sudske polic&e/za$titare kakvo pona$anje mogu o'ekivati od optu"enog. • Dozvoliti o$te!enoj da ju neko prati kao podr$ka.• Dati informac&e o$te!enoj i/ili zastupniku o tome koje su sve sigurnosne mjere mogu!e i

kako ih mo"e dobiti u slu'aju izricanja za$titne mjere.

Sigurnost tokom saslu'anja:

• Omogu!iti raspored sjedenja kojim !e o$te!ena i optu"eni biti razdvojeni u sudnici. • Omogu!iti da o$te!ena i optu"eni sjede na na'in da se ne mogu gledati, 'ime !e se mini-

mizirati izgledi da optu"eni bulji ili zastra$uje o$te!enu. • Preuzeti kontrolu nad pona$anjem u sudnici. Zaustaviti taktike koje podrazum&evaju pita-

nja nerelevantna za saslu$anje, moljakanje da mu/joj se vrati ili da se vrati djetetu ili djeci, postavljanje pitanja da li ga/ju jo$ voli, otkrivanje privatnih informac&a.

• Ne dozvoliti optu"enom da tra"i obra!anje o$te!enoj i ne dozvoliti da to o$te!ena dozvoli.• Uputiti o$te!enu da gleda u sud&u tokom svjedo'enja.• Razjasniti stranama da postoje zakonske kazne za kr$enje izre'enih za$titnih mjera (npr. mjere

zabrane pribli"avanja) ili nadzornih mjera suda, bilo da se ta kr$enja dese unutar ili van sudnice.

Sigurnost nakon saslu'anja:

• Rasporedite napu$tanje sudnice, o$te!ena neka iza#e prva. Nalo"ite pratnju o$te!enoj do vozila u visokorizi'nim slu'ajevima.

• Osigurati da optu"eni sa'eka minimalno 15 minuta nakon saslu$anja.• Pratiti optu"enog dok 'eka; informirati optu"enog kada mo"e napustiti sud.

31 Sadr"aj ovog poglavlja je izravno preuzet iz bro$ure pod naslovom: «Safety issues at injunction hearings», A Judicial Guide to Domestic Abuse Issues, Dec 2012.


VII VODI! ZA SUDIJE: LI!NA ZA+TITA SUDIJA #I DRUGIH ZAPOSLENIKA PRAVOSUDNIH INSTITUCIJA$

Ovo poglavlje sadr"i savjete, odnosno smjernice koje su posve!ene sud&ama i sutkinjama ko-jima je neophodna sigurna okolina, u kojoj mogu d&eliti pravdu bez straha od pr&etnji ili nasi-lja. Svrha ovog d&ela je da vam pomogne da prepoznate, izbjegnete i odgovorite na opasne situac&e u sudu, kao i u zajednici (a koje nisu isklju'ivo vezane za presu#ivanje u predmetima nasilja u porodici ili u vezi sa nasiljem).

Smjernice: za izbjegavanje problema/opasnosti

A. Budite oprezni u sudu:

• Ne uzimajte svoju sigurnost zdravo za gotovo. Odgovorni ste za svoju sigurnost, kao i za sigurnost onih koji zavise od vas.

• Budite svjesni svoje okoline. • Obratite pa"nju ko je u blizini, gdje je i $ta radi. • Vjerujte svojim instiktima – ako osjetite da ne$to n&e uredu, vjerovatno i n&e. • Budite svjesni potenc&alnih problema – posebno u sudnici.

Smjernice: kada je problem neizbje%an

A. U sudnici ili u sudu:

• Imajte na umu koga i na koji na'in trebate pozvati u pomo!. Memori$ite broj telefona slu"-be/osobe za pomo! u sudu. Ako imate dugme za "paniku” koristite ga mudro.

• Nau'ite kako da evakui$ete sebe, osoblje i prisutne. Napravite plan gdje trebate oti!i i kako sigurno do!i do tog mjesta.

• Ako neko vi'e na vas, ostanite mirni. Neka vam ton bude sni"en i nekonfrontiraju!i. • U slu'aju da ste napadnuti koristite stvari oko sebe za odbranu: knjigu, vazu, bocu za vodu, itd.• Ako ste vi meta, povucite se na sigurno. • Kada obezbje#enje/sudska polic&a do#e, sklonite im se s puta.

B. Kada se problem dogodi bilo gdje:

• Ostanite pribrani, ako niste saberite se $to pr&e. Proc&enite gdje mo"ete oti!i po pomo! i biti sigurni.

• Di$ite. Ne mo"ete se fokusirati, funkcionisati ili misliti bez disanja.• Nemojte okretati le#a u slu'aju da ste napadnuti.


• Tr'ite do najbli"eg sigurnog mjesta ako mo"ete.• Napravite buku – zovite pomo!.• Koristite svoje fizi'ke sposobnosti: glas, $ake, lakat, noge, ali koristite i klju'eve, torbu,

ki$obran...• Budite spremni da reagirate kako biste pre"ivjeli.

Napomena: Ova lista n&e iscrpna. Lista je sa'injena samo kao smjernica.


ANEKS $: ME%UNARODNOPRAVNI STANDARDI U OBLASTI NASILJA U PORODICI

Aneks 1 sadr&i relevantne me'unarodnopravne standarde koji se ti!u obaveza postupanja nad-le&nih dr&avnih organa, uklju!uju$i pravosudne instituc"e, u vezi sa nasiljem nad &enama i nasiljem u porodici. Navedeni me'unarodnopravni standardi i preporuke koje se odnose na BiH ne predstavljaju potpunu listu za BiH obavezuju$ih me'unarodnopravnih instrumenata u oblasti nasilja u porodici.

1. Vije&e Evrope – Konvencija o spre#avanju i borbi protiv nasilja nad "enama i nasilja u porodici / Istanbulska konvencija (CETS 210; 2011. god.)

*BiH je ratificirala instrument 7. 11. 2013. godine; Konvenc&a stupila na snagu 1. 8. 2014. godine.

("Slu"beni glasnik Bosne i Hercegovine – Me#unarodni ugovori", br. 19/2013)

Obaveze dr#ava i du#na pa#nja (!lan 5)

1. )lanice !e se suzdr"ati od u'e$!a u bilo kakvom 'inu nasilja nad "enama i osigurati da dr"avni organi, zvani'nici, slu"benici, ustanove i drugi akteri koji nastupaju u ime dr"ave postupaju u skladu s ovom obavezom.2. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere da s du%nom pa%njom spr&e'e, istra"e, kazne i osiguraju reparac&u za djela nasilja obuhva!ena ovom konvenc&om koja u'ine akteri koji ne istupaju u ime dr"ave.


Za$tita i podr$ka (%lan 18)

1. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere za$tite svih "rtava od daljnjeg nasilja.

2. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere, u skladu s me#unarodnim pravom, da osiguraju odgovaraju!e mehanizme za djelotvornu sa-radnju izme#u svih nadle"nih dr"avnih organa, uklju'uju!i sudove, javna tu"ila$-tva, organe unutra$njih poslova, lokalne i regionalne uprave, kao i nevladine or-ganizac&e i ostale relevantne organizac&e i lica, u pru"anju za$tite i podr$ke "rtva-ma i svjedocima svih oblika nasilja obuhva!enih Konvenc&om, uklju'uju!i i upu!i-vanje na op!e i spec&alizirane slu"be podr$ke [...].

3. )lanice !e osigurati da mjere koje preduzimaju u skladu s ovim poglavljem ispu-njavaju sljede$e kriter!e:

– da su zasnovane na razum&evanju nasilja nad "enama i nasilja u porodici iz rodne perspektive i da su usmjerene na ljudska prava i sigurnost "rtve;

– da su zasnovane na integriranom pristupu koji uzima u obzir odnos izme#u "rtava, u'inilaca, djece i njihovog $ireg dru$tvenog okru"enja;

– da imaju za cilj izbjegavanje sekundarne viktimizac&e;– da imaju za cilj osna"ivanje i ekonomsku nezavisnost "ena "rtava nasilja;– da, tamo gdje je to prikladno, razli'ite slu"be za za$titu i podr$ku "rtava budu

u istim prostor&ama;– da odgovaraju na specifi'ne potrebe ugro"enih lica, uklju'uju!i i djecu-"rtve, i

da su im dostupne.4. Pru"anje usluga ne sm&e zavisiti od spremnosti "rtve da podnese pr&avu ili svje-

do'i protiv bilo kojeg u'inioca.

Sankc!e i mjere (!lan 45)

1. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigu-rale da krivi#na djela iz ove konvenc!e budu ka%njiva sankc!ama koje su djelotvorne, srazmjerne i koje odvra$aju od vr'enja krivi#nih djela, uzimaju$i u obzir njihovu oz-biljnost. Ove sankc&e obuhvataju, prema potrebi, kazne li$avanja slobode […].


Ote#avaju%e okolnosti (%lan 46)

)lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da se sljede!e okolnosti, ako ve! nisu sastavni dio krivi'nog djela, mogu, u skladu s odgovaraju!im odredbama nacionalnog zakonodavstva, smatrati ote"avaju!im okol-nostima prilikom odre#ivanja kazne za krivi'na djela iz Konvenc&e:a. krivi'no djelo po'injeno nad biv$im odnosno sada$njim supru"nikom odnosno par-tnerom u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, od strane 'lana porodice, lica koje stanuje zajedno sa "rtvom odnosno lica koje je zloupotr&ebilo svoj autoritet;b. ponovljeno krivi'no djelo, odnosno srodna djela;c. krivi'no djelo po'injeno nad licem koje je postalo ugro"eno usljed odre#enih okolnosti;d. krivi'no djelo po'injeno nad djetetom odnosno u prisustvu djeteta;e. krivi'no djelo po'injeno od strane dvoje ili vi$e ljudi u saradnji;f. krivi'no djelo kojem je prethodilo odnosno koje je pratilo ekstremno nasilje;g. krivi'no djelo po'injeno uz upotrebu oru"ja odnosno uz pr&etnju oru"jem;h. krivi'no djelo sa ozbiljnim fizi'kim odnosno psihi'kim posljedicama za "rtvu;i. u'inilac prethodno osu#ivan za krivi'na djela sli'ne prirode.

Istraga, sudski postupak [...] (!lan 49)

1. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigu-rale da se istrage i sudski postupci za sve vidove nasilja obuhva$ene Konvenc!om provode bez neopravdanog odga&anja i pritom uzimaju u obzir prava %rtve tokom svih faza krivi#nog procesa.2. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere, u skladu sa osnovnim principima ljudskih prava i imaju$i u vidu razum!evanje nasilja iz rodne perspektive, kako bi se osigurala djelotvorna istraga i sudski postupak krivi'nih dje-la iz ove konvenc&e.

Procjena rizika i upravljanje rizikom (!lan 51)

1. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigu-rale da nadle%ni organi obave procjenu rizika od smrtnosti, ozbiljnosti situac!e i rizi-ka od ponavljanja nasilja s ciljem upravljanja rizikom, i ako je neophodno, koordini-ranog osiguranja i podr$ke.2. Strane !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigu-rale da se prilikom procjene iz stava 1. uzme u obzir, u svim fazama istrage i primjene za$titnih mjera, 'injenica da u'inioci djela nasilja obuhva!enih ovom konvenc&om posjeduju vatreno oru"je odnosno imaju pristup vatrenom oru"ju.


%lan 53. Mjere zabrane prilaska odnosno za$tite

1. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigu-rale da odgovaraju!e mjere zabrane prilaska odnosno za$tite budu na raspolaganju "rtvama svih vidova nasilja obuhva!enih Konvenc&om.2. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigu-rale da mjere zabrane prilaska odnosno za$tite koje se navode u stavu 1:- budu dostupne za neposrednu za$titu i bez nepotrebnih finans&skih odnosno admi-nistrativnih optere!enja za "rtvu;- donose se na odre#eni period odnosno dok se ne izm&ene odnosno ukinu;- tamo gdje je neophodno, izdaju se na ex parte osnovi s neposrednim djelovanjem;- budu dostupne nezavisno od, odnosno uz druge sudske postupke;- mogu da se uvedu u kasn&e sudske postupke.3. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da kr'enja zabrane prilaska odnosno mjere za'tite izre#ene u skladu sa stavom 1. budu pred-met sankc!a koje su djelotvorne, srazmjerne i koje odvra$aju od vr'enja krivi#nih djela.

%lan 56. Mjere za$tite

1. )lanice !e preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere za$tite prava i interesa "rtava, uklju'uju!i njihove posebne potrebe kao svjedoka, u svim fazama istrage i sudskog postupka, posebno:a. osiguravaju!i im za$titu, kao i za$titu za njihove porodice i svjedoke, od zastra$iva-nja, odmazde i ponovljene viktimizac&e;b. osiguravaju!i obav&e$tenost "rtava, barem u slu'ajevima kada "rtve i njihove poro-dice mogu biti u opasnosti, o bjekstvu u'inioca odnosno privremenom odnosno traj-nom pu$tanju na slobodu;c. obavje$tavaju!i "rtve, pod uslovima u skladu sa me#unarodnim pravom, o njihovim pravima i raspolo"ivim uslugama, o ishodu njihove "albe, pr&ave, o op!em napretku istra-ge odnosno postupka i o njihovoj ulozi u prethodnom, kao i o ishodu njihovog slu'aja;d. omogu$avaju$i %rtvama da, u skladu s proceduralnim pravilima me&unarodnog prava, budu saslu'ane, pru%e dokaze i iznesu svoje stanovi'te, potrebe i brige, nepo-sredno odnosno preko posrednika, i da one budu uzete u razmatranje;e. osiguravaju!i "rtvama odgovaraju!e usluge podr$ke tako da njihova prava i interesi budu propisno predstavljeni i uzeti u obzir;f. osiguravaju!i usvajanje mjera za za$titu privatnosti i ugleda "rtve;g. osiguravaju$i da se gdje god je mogu$e izbjegne susret %rtava i u#inilaca u prosto-r!ama suda i organa unutra'njih poslova;h. osiguravaju!i "rtvama nezavisne i stru'ne prevodioce kada su "rtve stranke u po-stupku odnosno kada iznose dokaze;i. omogu$uju$i %rtvama da svjedo#e, u skladu s pravilima njihovog nacionalnog zako-nodavstva, u sudnici bez prisustva odnosno barem bez prisustva optu%enog, naro#i-to kori'tenjem odgovaraju$ih komunikacionih tehnolog!a, tamo gdje su dostupne.2. D!ete %rtva i d!ete svjedok nasilja nad "enama i nasilja u porodici treba da dob&e, prema potrebi, posebne mjere za'tite koje su u najboljem interesu djeteta.


2. Ujedinjene nacije – Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije nad "enama (CEDAW / 1979. god.)

*BiH je ratificirala instrument 1995. godine; Konvenc&a je dio Aneksa 1. Ustava Bosne i Hercegovine.

A) Preporuka Komiteta za ukidanje diskriminac!e nad %enama: br. 19 o nasilju nad %enama (1992. god.)

Komitet za ukidanje diskriminac&e nad "enama – stru'no t&elo zadu"eno za pra!enje primjene Konvenc&e Ujedinjenih nac&a o ukidanju svih oblika diskriminac&e nad "enama i obavezuju!e tuma'enje njenih odredbi – usvojio je Preporuku br. 19 o nasilju nad "enama, koja sadr"i sljede!e:

"Konvenc&a o ukidanju svih oblika diskriminac&e "ena u 'lanu 1. defini$e diskriminac&u nad "enama. Definic!a diskriminac!e uklju#uje rodno zasnovano nasilje, odnosno nasilje usmje-reno protiv "ena jer su "ene ili nasilje koje poga#a "ene disproporcionalno. Ono uklju'uje djela koja nanose fizi'ku, psiholo$ku ili seksualnu bol ili patnju, pr&etnju tim djelima, prisilu i druga li$enja slobode.

Rodno zasnovano nasilje, koje $teti ili poni$tava "enama u"ivanje njihovih ljudskih prava i osnovnih sloboda u okviru op$teg me#unarodnog prava ili unutar sporazuma o ljudskim pravi-ma, predstavlja diskriminac&u unutar zna'enja CEDAW-a. Ova prava i slobode uklju'uju:

+ Pravo na "ivot;+ Pravo da se ne bude podvrgnut mu'enju ili surovom, neljudskom ili poni"avaju!em tretma-

nu ili kazni;+ Pravo na jednaku za$titu pred zakonom;+ Pravo na ravnopravnost u porodici;+ Pravo na najvi$e dosti"an standard fizi'kog i du$evnog zdravlja.

Posebne preporuke:Dr"ave 'lanice trebaju preduzeti sve pravne i druge neophodne mjere da pru"e efikasnu za$ti-tu "enama protiv rodno zasnovanog nasilja, uklju'uju!i, izme#u ostalog:

- Efikasne pravne mjere, uklju#uju$i krivi#ne sankc!e, gra&anske l!ekove i mjere nadoknade za za'titu %ena protiv svih vrsta nasilja, uklju#uju$i nasilje i zlostavljanje u porodici [...]”

B) Zaklju#ni komentari Komiteta za ukidanje diskriminac!e nad %enama na #etvrti i peti kombinovani izvje'taj Bosne i Hercegovine – CEDAW /C/BIH/CO/4-5 (25. 7. 2013. god.)

Zaklju'ni komentari Komiteta za ukidanje diskriminac&e nad "enama (CEDAW komitet) za Bosnu i Hercegovinu doneseni su 2013. godine tokom procesa odbrane kombinovanog 'etvr-tog i petog periodi'nog izvje$taja Bosne i Hercegovine pred CEDAW komitetom a povodom implementac&e Konvenc&e o ukidanju svih oblika diskriminac&e nad "enama. Komentari i


preporuke CEDAW komiteta u vezi sa nasiljem u porodici relevantni za pravosudne organe u BiH su sljede!i:

"21. […] Komitet nadal,e izra"ava zabrinutost zbog nedosl,edne primjene zakona koji reguli$u nasil,e u porodici na sudovima u oba entiteta, $to podriva povjerenje "ena u pravosudni si-stem uprkos sveobuhvatnom zakonskom okviru koji je na snazi; kao i zbog nedovol,nog pri-javl,ivanja nasil,a u porodici, ograni#enog broja izre#enih za'titnih mjera i blage kaznene po-litike, ukl*u#uju$i ogroman procenat uslovnih osuda.

22. Komitet preporu#uje da Zeml*a #lanica:

(b) Ohrabri "ene da pr&ave slu'ajeve nasil,a u porodici destigmatizac&om "rtava i podizanjem sv&esti o zlo'ina'koj prirodi ovakvih djela i poja'a svoje napore da osigura da svi pr&avljeni slu'ajevi porodi'nog i seksualnog nasil,a nad "enama i djevoj'icama budu efikasno istra"eni i da po#initelji budu procesuirani i osu&eni srazmjerno te%ini djela;

(d) Osigura obaveznu obuku za sud!e, advokate i polic&ske slu"benike o jedinstvenoj primjeni postoje!eg pravnog okvira, ukl,u'uju!i definic&u nasil,a u porodici i o rodnim stereotipima."


ANEKS %: SUDSKA PRAKSA U VEZI SA NASILJEM U PORODICI

Aneks 2 sadr"i: 1) prikaz sudske prakse u Bosni i Hercegovini u vezi sa krivi'nim predmetima nasilja u porodici; 2) prikaz sudske prakse i standarda Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa nasiljem u porodici, i 3) primjere hipoteti'kih sudskih presuda u predmetu nasilja u porodi-ci koje se ti'u ocjene ote"avaju!ih i olak$avaju!ih okolnosti.

1. Sudska praksa u Bosni i Hercegovini: nasilje u porodici32

Mater"al u nastavku sadr&i izvode iz sudske prakse u BiH u vezi sa krivi!nim predmetima nasilja u porodici. Ta!n"e, predstavljeni su primjeri sudske ocjene ote&avaju$ih i olak#avaju$ih okol-nosti u predmetu nasilja u porodici; pravne kvalifikac"e djela nasilja u porodici u skladu sa !i-njeni!nim opisom djela iz kojeg proizlazi bi$e djela; te sudska primjena pojedinih op!ih insti-tuta krivi!nog prava (sticaj i nu&na odbrana).

Izvodi iz sudske prakse predstavljeni u ovom d"elu sadr&e direktne citate iz izreke i obrazlo&enja presuda sudova u Bosni i Hercegovini u predmetu nasilja u porodici ili u vezi sa nasiljem u po-rodici; te su pra$eni komentarom u vezi sa postupanjem suda u konkretnom slu!aju.

I Ocjena olak'avaju$ih i ote%avaju$ih okolnosti u predmetu nasilja u porodici

1. Primjer

Izvod iz obrazlo&enja presude:

"[...] optu"eni je u du%em vremenskom periodu, ugro"avao spokojstvo i tjelesni integritet svo-je supruge o$te!ene P. S., tako $to je istoj [...] po'ev od 2011. godine pa do [...] 2013. godine ugro%avao spokojstvo i tjelesni integritet te ju je verbalno i fizi#ki napadao, da bi je [...] 2013. godine u stanu [...] u kojem stanuje sa o$te!enom i dvoje maloljetne djece, o$te!enoj P. S., zadao vi'e udaraca 'akom u predjelu glave, nakon 'ega ju je gurnuo na namje$taj, kojom pri-likom joj je nanio tjelesne povrede u vidu [...]."

Odmjeravanje kazne:

"Sud je c&ene!i psihi'ki odnos optu"enog prema izvr$enom krivi'nom djelu [...] na$ao da je optu"eni ovo krivi'no djelo u'inio [...] sa direktnim umi'ljajem. Prilikom odluke o izboru i visi-ni krivi'ne sankc&e koju treba izre!i optu"enom [...] a kao olak'avaju$e okolnosti na strani optu%enog sud je c&enio priznanje optu"enog, njegovo kajanje, korektno pona$anje pred su-dom, mater&alne i porodi'ne prilike, da do sada n&e osu#ivan, dok ote%avaju$ih okolnosti sud n!e na'ao [...]."

32 Materijal za analizu pripremila prof. dr. Ivanka Markovi! (Pravni fakultet, Univerzitet Banja Luka).


Komentar

1. Utvr#eni stepen krivi'ne odgovornosti sud ne c&eni kao ote"avaju!u okolnost. 2. Upornost pri izvr$enju krivi'nog djela koja se manifestuje u du"evremenom ponav-

ljanju nasilja ukazuje na ve!i stepen ugro"avanja ili povrede za$ti!enog dobra. N&e c&enjeno kao ote"avaju!a okolnost.

3. Izlo&enost djece nasilju u porodici i posljedice nasilja na djecu sud n&e uzeo u obzir kao ote"avaju!u okolnost prilikom razmatranja svih okolnosti pod kojima je djelo izvr$eno.

4. Sud ne obrazla"e u 'emu se sastoji korektno pona#anje optu&enog pred sudom. Sud bi trebao obrazlo"iti u svakom slu'aju u 'emu se sastoji korektno pona$anje optu"e-nog; a ne korektno pona$anje, samo po sebi, c&eniti kao olak$avaju!u okolnost.

5. Kajanje se ne bi trebalo uzimati u obzir kao olak$avaju!a okolnost s obzirom da se u konkretnom slu'aju ne radi o jednokratnoj radnji izvr$enja djela, ve! o nasilju u po-rodici koje traje du"i vremenski period.

6. Sud ne obrazla"e u 'emu se sastoje mater"alne i porodi!ne prilike koje se c&ene kao olak$avaju!a okolnost. Optu"eni je u'inio krivi'no djelo protiv porodice kao za$ti!e-nog dobra; te se porodi'ne prilike ne bi trebale c&eniti kao olak$avaju!a okolnost.

2. Primjer

Izvod iz izreke presude:

"[...] Optu"eni je u vremenskom periodu od decembra 2011.godine, konstantno ugro%avao spo-kojstvo i tjelesni integritet nevjen'ane supruge o$te!ene M. D., na na'in da je o$te!enoj skoro svakodnevno pr!etio da !e joj oduzeti zajedni#kog maloljetnog sina T. (ro#en 2011. godine) i da !e je ubiti, da bi 2012. godine [...] istu gurnuo u kupatilu, nakon 'ega je pala i le#ima udarila od plo'ice, da je [...] 2013.godine [...] nakon kra!e verbalne prepirke, o$te!enu udario 'akom u predjelu desne jagodice, nakon 'ega je potegao no% i pr!etio da $e je ubiti, da je dana [...] 2013.godine [...] nakon kra!e verbalne prepirke, o$te!enu gurnuo uza zid i po'eo da je davi, pr!ete$i da $e je ubiti [...]."


"Za zaklju'ak [o krivici optu"enog] sudu su bili na raspolaganju brojni dokazi, a pr&e svih pri-znanje izvr$enja krivi'nog djela od strane optu"enog na glavnom pretresu, kao i svi ostali pro-vedeni mater&alni dokazi koji objektivno potvr#uju istinitost priznanja i sve navode iz optu"ni-ce. [...] Odlu'uju!i o krivi'noj sankc&i, sud je c&enio sve okolnosti koje uti'u na vrstu i visinu iste, pa je na strani optu"enog kao olak'avaju$e okolnosti c&enio li#ne prilike, mater!alne prilike, okolnosti izvr'enja djela kao i priznanje i kajanje za izvr$eno krivi'no djelo, dok ote-%avaju$u okolnost sud c&eni osu&uju$u presudu na uslovnu osudu u kaznenoj evidenc&i optu"enog."


Komentar

1. Sud ne uzima kao ote"avaju!u okolnost 'injenicu da je optu"eni u du"em vremen-skom periodu i konstantno vr$io nasilje nad o$te!enom.

2. Sud ne uzima kao ote"avaju!u okolnost 'injenicu da je optu"eni u vi$e navrata o$te-!enoj pr&etio ubistvom, $to ukazuje na upornost pri vr$enju nasilja u porodici i visok rizik od smrtnog ishoda.

3. Sud ne uzima kao ote"avaju!u okolnost, u okviru okolnosti pod kojima je djelo u'i-njeno, 'injenicu da je optu"eni davio o$te!enu uz pr&etnju da !e je ubiti; $to je po "ivot posebno opasan na'in izvr$enja djela koji se grani'i sa radnjom izvr$enja kod krivi'nog djela ubistva, tj. poku$aja ubistva.

4. Sud c&eni kajanje optu"enog kao olak$avaju!u okolnost iako je optu"eni konstantno i u du"em vremenskom periodu vr$io djelo; n&e u pitanju jednokratna radnja nasilja u kom slu'aju bi se 'injenici da se optu"eni pokajao i mogao pridati zna'aj iskreno-sti kajanja.

5. Sud ne obrazla"e, odnosno ne precizira u 'emu se sastoje li!ne i mater"alne prilike koje se c&ene kao olak$avaju!a okolnost.

3. Primjer


"[Optu"eni je] u du%em vremenskom periodu, konstantno ugro"avao spokojstvo i tjelesni inte-gritet o$te!ene, na na'in da je istu u vi$e navrata psihi'ki i fizi'ki maltretirao, da bi [...] 2013. godine u svojoj porodi'noj ku!i [...] a nakon $to mu se o$te!ena, za vr&eme dok je razgovarao putem telefona sa S. D. i S. D. obratila pitaju!i ga $ta ka"u, istu otvorenim dlanom udario u predjelu glave govore!i joj "ti da $uti$ i da bude$ kao zalivena", nakon 'ega je o$te!enu natje-rao da njegovim PMV [...] zajedno sa njim i njihovo dvoje zajedni#ke maloljetne djece, krene u M., da bi je za vr!eme dok je upravljao navedenim PMV u pravcu M., vi'e puta udario u predje-lu glave [...] da bi joj u hodniku porodi'ne ku!e S. D., za vr&eme dok je o$te!ena u rukama dr-"ala maloljetnu k!er M. zadao vi$e udaraca po glavi [...]."


"Sud je c&enio i psihi'ki odnos optu"enog prema izvr$enom krivi'nom djelu i nalazi da je on ovo djelo izvr$io sa umi$ljajnim oblikom vinosti i to sa direktnim umi'ljajem. Odlu'uju!i o vrsti i visini krivi'ne sankc&e [...] pa je od olak'avaju$ih okolnosti c&enio da je optu"eni u pot-punosti priznao izvr$enje krivi'nog djela, korektno i iskreno pona'anje pred sudom, da je po-rodi#an, otac dvoje djece, korektno pona'anje posl!e izvr'enog krivi#nog djela, dok je od ote%avaju$ih okolnosti sud na$ao ran!u osu&ivanost."


Komentar

1. Optu"eni je, izme#u ostalog, djelo izvr$io u prisustvu djece. Iako ovo predstavlja kva-lifikatornu okolnost djela po KZ RS, sam krivi!ni postupak u konkretnom slu!aju vo-'en je za osnovni oblik djela nasilja u porodici po KZ RS. Sud 'injenici da su djeca prisutna prilikom izvr$enja djela ne daje zna'aj ote"avaju!e okolnosti niti razmatra kakve posljedice nasilje ostavlja na djecu.

2. Stepen krivice se ne uzima u obzir kao ote"avaju!a okolnost. 3. Sud c&eni kao olak$avaju!u okolnost da je optu"eni porodi!an !ovjek i otac dvoje

djece, iako je djelo po'injeno u prisustvu djece i protiv porodice kao za$ti!enog do-bra. Okolnost da je optu"eni porodi'an 'ovjek ne bi se trebala c&eniti kao olak$ava-ju!a u kontekstu krivi'nog djela nasilja u porodici.


5. Sud bi trebao razjasniti da li je u konkretnom slu'aju optu"eni ran"e osu'ivan tako-#er za djelo nasilja u porodici, kako bi se ova okolnost posebno c&enila.

4. Primjer


"[p]rimjenom nasilja i bezobzirnog pona$anja ugrozio tjelesni integritet maloljetnog lica kao 'lana svoje porodice, usl!ed #ega je nastupila te'ka tjelesna povreda."


"Prilikom odlu'ivanja o krivi'noj sankc&i u okviru sporazuma o priznanju krivice [...] pa je kao olak'avaju$e okolnosti na strani optu"enog na$ao da je optu"eni mlad 'ovjek, porodi#an, otac jednog maloljetnog djeteta, bez zaposlenja, lo'eg imovnog stanja, protiv koga se ne vodi postupak za drugo krivi'no djelo. Na strani optu"enog n!e na'ao niti utvrdio ote%avaju$ih okolnosti, obzirom da prema izvodu iz kaznene evidenc!e isti ran!e n!e osu&ivan".


Komentar1. Sud ne c&eni 'injenicu da su ostvarene dv&e kvalifikatorne okolnosti djela (djelo

u'injeno protiv maloljetne osobe i nastupanje te$ke tjelesne povrede), $to ukazuje na ve!i stepen ugro"avanja ili povrede za$ti!enog dobra i ve!i stepen protivpravnos-ti, kao ote"avaju!u okolnost.

2. Sud c&eni kao olak$avaju!u okolnost da je optu"eni porodi!an !ovjek i otac jednog maloljetnog djeteta, iako je djelo po'injeno protiv maloljetnog djeteta i protiv poro-dice kao za$ti!enog dobra.

3. Sud c&eni kao olak$avaju!u okolnost, samu po sebi, $to je optu"eni nezaposlen i lo#eg imovnog stanja, bez obrazlo"enja u kakvoj su vezi ove osobne prilike u'initelja sa djelom koje se optu"enom stavlja na teret. Postavlja se pitanje kakav je krivi'-nopravni zna'aj ovih 'injenica u kontekstu odmjeravanja kazne?

5. Primjer


"[Optu"eni kriv $to je] dana 24.04.2012. godine [...] u porodi'noj ku!i svoga oca [...] u kojoj "ivi sa nevjen'anom suprugom M. J. i troje maldb. djece, izvr$io nasilje nad o$te!enom i ocem I.H., na na'in da je do$av$i ku!i u p&anom stanju i nakon kra!e prepirke sa suprugom istu fizi'ki napao uhvativ$i je jednom rukom u predjelu vrata, a drugom rukom-zatvorenom pesnicom nanio vi$e udaraca u predjelu glave, a zatim i po c&elom t&elu, da bi potom o$te!eni I.H., 'uv$i pla' djece u$ao u ku!u u namjeri da za$titi o$te!enu, nakon 'ega ga je optu"eni fizi'ki napao udariv$i ga zatvorenom pesnicom u predio glave, potom oborio na se!&u i rukama uhvatio u predio vrata, te su se naguravali, nakon 'ega je je o$te!eni H.I. iza$ao iz ku!e, a o$te!ena J. M. pozvala pripadnike PS T., koji su ga priveli u prostor&e PS T. [...] )ime je po'inio dva krivi#na djela "nasilje u porodici" iz 'lana 222. stav 2. KZ FBiH."


"Nakon $to je sud nesporno utvrdio da je optu"eni po'inio krivi'na djela, te c&enio njegov od-nos prema djelima i na$ao da je ista po'inio sa direktnim umi'ljajem. [...] Od olak'avaju$e okolnosti na strani optu"enog sud je na$ao i c&enio da se radi o osobi koja do sada n&e osu#i-vana, koja je priznala izvr$enje krivi'nog djela, da je nezaposlen, korektno se dr"ao tokom vo#enja postupka, porodi#an, otac troje djece, a od ote%avaju$ih okolnosti na strani optu%e-nog sud n!e na'ao niti jednu."


Komentar

1. Stepen krivice se ne uzima u obzir kao ote"avaju!a okolnost.2. )injenicu da je optu"eni izvr$io dva krivi'na djela nasilja u porodici, odnosno nasilje

prema vi$e 'lanova porodice, $to predstavlja visok stepen ugro"avanja ili povrede za$ti!enog dobra i ve!i stepen protivpravnosti, sud n&e c&enio kao ote"avaju!u okolnost.


4. Sud c&eni kao olak$avaju!u okolnost da je optu"eni porodi!an !ovjek i otac troje djece, iako je djelo po'injeno protiv porodice kao za$ti!enog dobra. Okolnost da je optu"eni porodi'an 'ovjek ne bi se trebala c&eniti kao olak$avaju!a u kontekstu kri-vi'nog djela nasilja u porodici.

6. Primjer


"U vremenu nakon 13.03.2006. godine [dan pravosna&nosti presude kojom je osu'en zbog isto-vrsnog krivi!nog djela iz !lana 208. stav 1. KZ RS] do 13.07.2008. godine, ugro"avao psihi'ki i fizi'ki integritet i spokojstvo svoje supruge o$te!ene M. D., sa kojom je u toku brakorazvodna parnica, tako $to ju je pozivao telefonom, vr&e#ao, nazivaju!i je ‘kurvom, drobarom’, telefo-nom pozivao i njenu pr&ateljicu K. S., vr&e#ao je i pr&etio, te dana 13.07.2008. godine do$ao pod prozor stana u koji je o$te!ena preselila sa mldb. k!erkom, bacao kamenice na prozor, zahtjevao da mu otvore vrata, a za vr!eme dok se u stanu nalazila mldb. k$erka J., pa kada je J., telefonom pozvala majku, ona je vozilom, zajedno sa svojom majkom, i ocem, do$la na lice mjesta [...]."


"C&ene!i vinost, sud nalazi da je optu"eni krivi'na djela izvr$io sa direktnim umi'ljajem, odno-sno da je u vr&eme izvr$enja krivi'nog djela bio svjestan svih njegovih zakonskih obilje"ja i htio njegovo izvr$enje, $to je jasno kada se u vidu ima presuda kojom je ogla'en krivim za istovrsno krivi#no djelo za koje mu se ponovo sudi, kao i upornost u vr'enju istog, s obzirom na vremenski period u kojem se kontinuirano nasilje ponavljalo.

Prilikom odlu'ivanja o krivi'nopravnoj sankc&i [...] kao olak'avaju$a okolnost na strani optu-"enog ukazuje se 'injenica da je otac dvoje maloljetne djece. Kao ote%avaju$a okolnost c&e-njena je 'injenica da se radi o spec!alnom povratniku, odnosno da je ve! osu#ivan za istovr-sno krivi'no djelo, $to zna'i da prethodno izre#ena uslovna osuda n!e uticala na optu%enog da ubudu$e ne vr'i krivi#na djela. Sam na#in izvr'enja krivi#nog djela je tako&e c!enjen kao ote%avaju$a okolnost [...], s obzirom na iskaze o$te!ene i S, K., jasno je da je optu%eni znatno i kontinuirano vr'io nasilje prema svojoj, sada ve$ biv'oj, supruzi. Kada se svemu navedenom


doda 'injenica da je broj krivi#nih djela nasilja u porodici u porastu, sud je optu"enog oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora, jer je mi$ljenja da je samo ovakva sankc&a adekvatna [...]”.

Komentar

1. Dobar primjer ocjene ote"avaju!ih okolnosti u konkretnom slu'aju.2. Sud neopravdano c&eni kao olak$avaju!u okolnost 'injenicu da je optu"eni otac

dvoje maloljetne djece. U konkretnom slu'aju, maloljetno d&ete je bilo prisutno prili-kom nasilnog pona$anja optu"enog i usljed straha je zvalo majku da do#e u stan.

7. Primjer


"[Optu"eni je kriv $to je] dana 09.03.2012. godine oko 06,30 sati u porodi'noj ku!i u kojoj "ivi sa majkom, o$te!enom K. -. i djetetom osmogodi$njim sinom F. P., nasiljem i bezobzirnim po-na$anjem ugrozio mir i tjelesnu cjelovitost o$te!enih tako $to je bez povoda uputio majci r&e'i ‘pu$i mi kurac’, uhvatio je za prsa i zadao nogom udarac u glavu usljed 'ega je o$te!ena pala, te zatim malim kuhinjskim no%em ga&ao o'te$enu, nakon 'ega je svoj mobilni aparat bacio i pogodio o'te$enu u stomak, te uz pr!etnju istjerao iz ku$e o'te$enu i sina F., koji je c&elo vr&eme prisustvovao nasilju [...]."


“Sud je c&enio sve olak$avaju!e i ote"avaju!e okolnosti. Odmjeravaju!i krivi'nu sankc&u optu-"enom, sud je za ote%avaju$e okolnosti c&enio ran!u osu&ivanost optu%enog za ista ali i druga krivi'na djela, upornost istoga pri po'injenju kaznenog djela, stupanj krivnje, pove$anu dru'tve-nu opasnost predmetnog krivi#nog djela obzirom na porast istih i samim time ja'inu ugro"ava-nja temeljne dru$tvene jedinice – porodice. Sud je posebno c!enio kao ote%avaju$u okolnost #injenicu da nasilje nad #lanom porodice optu%eni provodi u prisustvu svoga malodobnog djete-ta. Uz to optu%eni n!e pokazao ni najmanje kajanje niti %aljenje zbog svojih postupaka izjavlju-ju$i da n!e ta#no to 'to mu se stavlja na teret, 'to upu$uje na jedan krajnje nekriti#an odnos prema svojim postupcima, dok sud na strani optu%enog n!e na'ao postojanje olak'avaju$ih okolnosti. Imaju!i u vidu navedene okolnosti, sud je optu"enom izrekao kaznu zatvora u trajanju od 6 ($est) mjeseci. Sud c&eni da !e ovako odmjerena kazna zatvora uticati na optu"enog da u budu!nosti ne 'ini krivi'na djela i da !e pozitivno djelovati u cilju njegovog prevaspitanja, kao i da !e ova kazna preventivno djelovati na druge da po$tuju pravni sistem i ne 'ine krivi'na djela, 'ime !e biti ostvareni ciljevi spec&alne i generalne prevenc&e.”

Komentar

1. Dobar primjer ocjene ote"avaju!ih okolnosti u konkretnom slu'aju.


II Pravna kvalifikacija djela

1. Primjer


"[Optu"eni je] dana 17.03.2012. godine [...] oko 08,30 'asova u jutro, svojim vozilom kojim je u tom momentu upravljao prepre'io put vozilu kojim je upravljala njegova supruga M. B. s kojom je u to vr&eme bio u brakorazvodnoj parnici, kada mu je supruga pri$la do suvoza'evih vrata njego-vog automobila na kojima on otvara prozor i uzima vlastiti pi'tolj marke ‹)Z› [...], okre$e ga pre-ma o'te$enoj govore$i ‘kurvo jedna ubi$u te’, nakon 'ega je o$te!ena oti$la od njegovog vozila, sjela u svoje vozilo i do$la u porodi'nu ku!u u K., gdje su ran&e "ivjeli u bra'noj zajednici, gdje je oko 09,30 'asova na spratu ku!e susre!e optu"eni, hvata za kosu, odvla'i u prostor&u dnev-nog boravka gdje joj u predjelu glave i ramene zadaje nekoliko udaraca svojim rukama od kojih je privremeno izgubila sv&est gdje je u ku!i pronalaze radnici iz njezine firme [...] i odvoze u Op$tu bolnicu u [...] gdje joj je istog dana zbog zadob&enih lakih tjelesnih povreda [...]. )ime je [...] po'inio krivi'no djelo ‘nasilje u porodici ili porodi'noj zajednici’ iz 'lana 208. stava 1. KZ RS".

Komentar

Pogre$na pravna kvalifikac&a djela – upotreba oru"ja je kvalifikatorna okolnost i zasniva te"i oblik djela.

2. Primjer


"[Optu"eni je] dana 16.12.2013. godine [...] u dnevnom boravku porodi'ne ku!e [...] u p&anom stanju, prvo verbalno napao svoju suprugu o$te!enu S. D., a zatim je odgurao u spava!u sobu, gdje je oborio na krevet i vi$e puta udario otvorenim pesnicama i nogama, u predjelu glave i t&ela, pri tome joj govore!i da je kurva, psuju!i joj mrtvu majku i upu!uju!i joj druge uvrjedljive r&e'i, dok je o$te!ena vri$tala i dozivala u pomo!, za koje vr!eme su u ku$i bili prisutni malo-ljetni sinovi o'te$ene, starosti #etiri i sedam godina, koji su navedeni doga&aj posmatrali, da bi ga u daljem fizi'kom napadu na o$te!enu spr&e'io susjed M. N., koji je 'uv$i vri$tanje i za-pomaganje, u$ao u ku!u o$te!ene, uhvatio optu"enog s le#a i izgurao ga u dvori$te. [...] )ime je po'inio krivi'no djelo ‘nasilje u porodici ili porodi'noj zajednici’ iz 'lana 208. stav 1. KZ RS."

Komentar

Pogre$na pravna kvalifikac&a djela – djelo u!injeno u prisustvu lica mla'eg od 18 godina je kvalifikatorna okolnost i zasniva te"i oblik djela prema KZ RS. Napomena: radnja izvr$enja je preduzeta posl&e stupanja na snagu Izmjena KZ RS zbog 'ega se na ovaj slu'aj trebala prim&eniti odredba st. 3. 'l. 208. «nasilje u porodici ili po-rodi'noj zajednici» KZ RS.


3. Primjer


«[Optu"eni je kriv $to je] dana 09.03.2012. godine oko 06,30 sati u porodi'noj ku!i u kojoj "ivi sa majkom, o$te!enom K. -. i djetetom osmogodi$njim sinom F. P., nasiljem i bezobzirnim po-na$anjem ugrozio mir i tjelesnu cjelovitost o$te!enih tako $to je bez povoda uputio majci r&e'i ‘pu$i mi kurac’, uhvatio je za prsa i zadao nogom udarac u glavu usljed 'ega je o$te!ena pala, te zatim malim kuhinjskim no%em ga&ao o'te$enu, nakon 'ega je svoj mobilni aparat bacio i pogodio o$te!enu u stomak, te uz pr!etnju istjerao iz ku$e o'te$enu i sina F.P., koji je c&elo vr&eme prisustvovao nasilju [...] 'ime je po'inio krivi'no djelo nasilje u porodici iz 'lana 222. stav 2. KZ FbiH.»

Komentar

1. Pogre$na pravna kvalifikac&a djela – trebalo se kvalifikovati kao djelo iz st. 3. 'l. 222 KZ FBiH (kori$tenje opasnog oru#a ili drugog sredstva prikladnog te$ko ozl&editi t&e-lo ili naru$iti zdravlje).

2. Postavlja se pitanje da li se djelo moglo kvalifikovati i kao djelo iz st. 4. 'l. 222 KZ FBiH, jer je izvr$eno i prema djetetu, s obzirom da je sin istjeran iz ku!e.

4. Primjer


«U periodu od avgusta 2012. godine pa do decembra 2012. godine, zbog ran&e poreme!enih odnosa vanbra'nih supru"nika, [optu"eni je] upu$ivao putem mobilnog telefona pr!etnje svo-joj vanbra#noj supruzi sa kojom je predhodno "ivio u vanbra'noj zajednici M.J. i njenoj k!erki S. M. da $e ih pobiti, a dana 25.08.2012. godine [...] ispred porodi'ne ku!e gdje su zajedno "ivjeli [...] lupao nogama po ulaznim vratima ku$e, a da bi u jednom trenutku uzeo iz automo-bila ne$to nalik na 'eki! sa kojim je udarao po vratima u namjeri da u#e u ku!u, usled 'ega je polupao stakla na ulaznim vratima, te c&elo vr&me upu$ivao pr!etnje da $e ih pobiti, a nakon toga u narednom periodu slao sa svoga mobilnog telefona [...] poruke prete$e i uznemiravaju-$e sadr%ine na broj mobilnog telefona svoje biv$e vanbra'ne supruge M. J. [...] i na broj mobil-nog telefona njene k!eri S. M. [...] slede!e sadr"ine ‘Tako volim kad (. pjandure kurva nesm&e da se javi zna da je pi$tolj kupljen i sjekira sti"e da is&e'em vrata na treske sitne jebem li ti mamu p&anu’, ‘Ok kod ne!es do! eto mene gore, al ja ne!u iza!i iz grada dok ne ub&em tebe S. i policajca’, ‘[...] naredio sam da se sve spali u ku!i i oko ku!e sve $to se zatekne, eto da znate $ta vas 'eka’, ‘Sad !e$ vidjet dolazim tamo da te polomim $uta!u te dok du$u ne pusti$ jebem li ti pleme kurvanjsko 'ekaj me ako sm&e$ [...]’ i drugi ve!i broj sli'ne sadr"ine [...] 'ime je po-'inio krivi'no djelo – ugro%avanje sigurnosti iz #lana 169. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivi'nog zakona Republike Srpske.»



«Okru"no tu"ila$tvo [...] je, optu"nicom [...] optu"ilo P. R., zbog krivi'nog djela – nasilje u poro-dici ili porodi'noj zajednici iz 'lana 208. stav 1. u vezi sa stavom 6. istog 'lana Krivi'nog zako-na RS. Na glavnom pretresu Okru"ni tu"ilac je izm&enio optu"nicu u pogledu pravne kvalifika-c&e tako da se optu"enom stavlja na teret krivi'no djelo ugro"avanje sigurnosti iz 'lana 169. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivi'nog zakona Republike Srpske.»

Komentar

Pogre$na primjena Krivi'nog zakona. Radnja izvr$enja u konkretnom slu'aju predstavlja radnju psihi'kog i djelimi'no fizi'kog nasilja izvr$enu od strane 'lana porodice ili poro-di'ne zajednice prema 'lanu porodice ili porodi'ne zajednice, $to je upravo specifi'nost krivi'nog djela «nasilje u porodici» koje ga odvaja od drugih, sli'nih krivi'nih djela, i zbog kojeg se na konkretan slu'aj trebala prim&eniti inkriminac&a iz 'l. 208. KZ RS.

5. Primjer


«Dana 02.04.2012 godine, nakon $to je saznao od majke da njegova mldb. sestra K. M., pono-vo izbjegava odlazak u $kolu, revoltiran takvim pona$anjem sestre, istu je odveo u ambar svog porodi'nog doma!instva [...] koriste!i drveni $tap [...] sa istim po'eo da tu'e mldb. M, pa kako je ova bje"ala po ambaru od njega, u namjeri da savlada otpor maloljetnice, pomo!u uzda za konje, svezao obe njene noge, nastavljaju!i je tu!i $tapom po nogama, rukama, le#ima i osta-lim djelovima t&ela, sve dok se $tap n&e slomio, pa kada je prestao da je tu'e, mldb. K. M. je iskoristila taj momenat, odvezala se, te upla$ena pona$anjem optu"enog tr'e!im korakom iza$la iz ambara, u namjeri da $to pr&e pobjegne, presko'ila drvene stepenice ispred ambara, gdje se saplela i pala na zemlju, $to je za posljedicu kod iste imalo te$ku tjelesnu povredu u vidu preloma l&eve nadlakti'ne kosti [...]. Dakle, primjenom nasilja i bezobzirnog pona$anja ugrozio tjelesni integritet maloljetnog lica kao 'lana svoje porodice, usl!ed #ega je nastupila te'ka tjelesna povreda. )ime je, po'inio krivi'no djelo ‘nasilje u porodici ili porodi'noj zajed-nici’ iz #lana 208 stav 3 u vezi sa stavom 1 KZ RS.»

KomentarDobar primjer pravne kvalifikac&e djela nasilja u porodici. Te"i oblik djela koji je u'injen prema maloljetnoj osobi i usl&ed 'ega je nastupila te$ka tjelesna povreda.


III Primjena sticaja

Primjer


«Dana 27.06.2012. godine, posl&e 22,00 'asova [optu"eni je] u svojoj porodi'noj ku!i po'eo da vr&e#a svoju suprugu U. J. obra!aju!i joj se r&e'ima ‘Jebo te tvoj otac, jebem ti majku, ima da te maltretiram svakih dva sata’, nakon 'ega je njegova supruga iza$la iz ku!e, a on oti$ao na spavanje, da bi nakon izvjesnog vremena kada je njegova supruga ponovo u$la u ku!u i le-gla da spava pored njihovog sina u drugoj sobi, ustao sa kreveta, zaklju'ao ulazna vrata i izva-dio klju' iz brave te isti sakrio, a supruzi J. se obratio r&e'ima ‘Ulazi u sobu’, $to J. n&e htjela da u'ini, kada je J. uhvatio za ruku i na silu ugurao u drugu sobu, zbog 'ega je J. po'ela da pla'e i da ga moli da je ostavi na miru, te da joj ne 'ini zlo, a potom ponovo po'eo da vr&e#a J. i da joj pr&eti, te sa iste svukao svu odje!u i tra"io bilo kakav predmet kojim bi joj nanio povrede, a potom po#eo seksualno da zlostavlja J. tjeraju$i je na razne poze kako bi se seksualno zado-voljio, 'to J.n!e %eljela, $to je sve trajalo do kasno u no! tj. do 03,00 'asova kada je oti$ao na spavanje, a J. ostala u sobi pla'u!i, jer je osje!ala jake bolove u le#ima, stomaku i glavi, zbog 'ega je J. sutradan potra"ila ljekarsku pomo! [...] a potom upu!ena u Op$tu bolnicu [...] gdje su joj konstatovane povrede u vidu krvnog podliva na le#ima kao lake tjelesne povrede [...] 'ime je po'inio krivi'no djelo – nasilje u porodici [...]».

Komentar

U slu'aju kada postoji seksualno nasilje u porodici u vidu nasilne obljube, trebalo bi prim&eniti sticaj krivi'nog djela silovanja i krivi'nog djela nasilje u porodici jer se radi o krivi'nim djelima protiv razli'itih pravnih dobara. U konkretnom slu'aju, optu"eni je iz-vr$io nasilnu obljubu nad svojom suprugom, manifestuju!i na taj na'in svoju nadmo!, $to predstavlja jednu karakteristiku nasilja u porodici. Me#utim, imaju!i u vidu 'injenicu da je tom radnjom izvr$io i radnju krivi'nog djela silovanja, koje predstavlja krivi'no dje-lo protiv polnog integriteta, sud je trebao prim&eniti sticaj izme#u krivi'nog djela nasilja u porodici i krivi'nog djela silovanja, zbog toga $to se radi o krivi'nim djelima kojima se $tite razli'ita pravna dobra i $to se primjenom krivi'nog djela nasilja u porodici ne mo"e obuhvatiti sva kriminalna koli'ina ovog doga#aja. Krivi'nim djelom silovanja $titi se pol-ni integritet ('lana porodice), dok se krivi'nim djelom nasilje u porodici $titi miran i spo-kojan "ivot unutar porodice. Seksualno nasilje, manifestovano kao nasilna obljuba nad 'lanom porodice ili porodi'ne zajednice, n&e obuhva!eno inkriminac&om nasilja u poro-dici, jer sadr"aj krivi'nog djelovanja obuhva!enog nasiljem u porodici ne konsumira i krivi'no djelo silovanja.


IV Primjena instituta «nu"na odbrana»

Primjer

Izvod iz izreke presude: «[Krivi su $to su] dana […] 2013. godine [...] nakon $to je osumnji#eni S. D.... u du"em vremen-skom periodu verbalno i fizi'ki napadao osumnji'enu S. F. u p&anom stanju, nakon kra!e ver-balne prepirke fizi'ki napao svoju suprugu S. F. i stisnutom $akom desne ruke istu udario u predjelu glave a potom i tri puta udario komadom drveta du"ine [...], 'ime joj je nanio laku tjelesnu povredu u vidu oguljotine ko"e l&eve potkoljenice, da bi osumnji#ena S. F. u tom mo-mentu istom zadala udarac u predjelu grudi no"em ukupne du"ine [...], kojom prilikom je S. D. zadobio te$ku tjelesnu povredu u vidu ubodne rane l&eve strane grudnog ko$a [...] dakle, op-tu"ena S. F. primjenom nasilja ugrozila tjelesni integritet 'lana svoje porodice, kojom prilikom je nastupila te$ka tjelesna povreda, a optu"eni S. D. primjenom nasilja i drskim pona$anjem ugrozio spokojstvo i tjelesni integritet 'lana svoje porodice, 'ime je optu"ena S. F. u'inila kri-vi'no djelo Nasilje u porodici ili porodi'noj zajednici iz 'lana 208. stav 3 u vezi sa stavom 1 Krivi'nog zakona Republike Srpske, a optu"eni S. D. krivi'no djelo Nasilje u porodici ili poro-di'noj zajednici iz 'lana 208. stav 1 KZ RS.»

Komentar

Postavlja se pitanje pogre$ne primjene zakona u konkretnom slu'aju, jer je sud trebao ispitati mogu!nost primjene instituta nu%ne odbrane ili prekora#enja nu%ne odbrane. U ovom slu'aju, a prema 'injeni'nom opisu djela, osoba koja je odb&ala protivpravni isto-vremeni napad osu#ena je za te"i oblik djela nasilja u porodici, dok je osoba koja je u du"em vremenskom periodu vr$ila nasilje osu#ena za osnovni oblik djela nasilja u poro-dici. Iz 'injeni'nog stanja proizlazi da je mogu!e postojanje nu"ne odbrane koja isklju-'uje protivpravnost krivi'nog djela optu"ene S.F. ili prekora'enje nu"ne odbrane koje isklju'uje ka"njavanje ili omogu!ava bla"e ka"njavanje optu"ene S.F.; koja je u momen-tu dok je optu"eni prema njoj vr$io protivpravan napad njemu zadala udarac no"em u predjelu grudi. Sud je trebao preduzeti odgovaraju!e radnje s ciljem ispitivanja da li je to bio jedini na'in da S.F. od sebe odb&e istovremeni protivpravan napad, te ukoliko jeste, da utvrdi postojanje nu"ne odbrane. Dalje, Sud je trebao ispitati bar postojanje prekora-'enja nu"ne odbrane ukoliko smatra da je odbrana po intenzitetu ja'a od napada, odno-sno da n&e bila neophodno potrebna za odb&anje napada ($to se c&eni u kontekstu svih okolnosti konkretnog slu'aja).


2. Sudska praksa i standardi Evropskog suda za ljudska prava u slu#ajevima nasilja u porodici

U ovom d"elu prikazan je izbor iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa pred-metima nasilja u porodici u kojima je utvr'eno kr#enje ljudskih prava. Presude Evropskog suda za ljudska prava koje su predstavljene su:

1. Kontrova protiv Slova#ke (aplikac&a br. 7510/04); 31.05.2007.2. Bevacqua i S. protiv Bugarske (aplikac&a br. 71127/01); 12.06.2008. 3. Branko Toma'i$ i drugi protiv Hrvatske (aplikac&a br. 46598/06); 15.01.2009. 4. Opuz protiv Turske (aplikac&a br. 33401/02); 09.06.2009. 5. E.S. i drugi protiv Slova#ke (aplikac&a br. 8227/04); 15.09.2009.6. A. protiv Hrvatske (aplikac&a br. 55164/08); 14.10.2010. 7. Hajduova protiv Slova#ke (aplikac&a br. 2660/03); 13.11.2010. 8. Kalucza protiv Ma&arske (aplikac&a br. 57693/10); 24.04.2012. 9. Valiuliene protiv Litvan!e (aplikac&a br. 33234/07); 26.03.2013.

I Kontrova protiv Slova#ke

Osnovne !injenice o slu!aju:

Dana 2. 11. 2002. god. podnositeljica predstavke podn&ela je krivi'nu pr&avu protiv mu"a, optu"iv$i ga za fizi'ki napad i udaranje – potvr#uju!i tvrdnje medicinskom dokumentac&om

– te navela postojanje histor&e fizi'kog i psiholo$kog zlostavljanja. Uz pratnju mu"a i direk-tan savjet polic&skog slu"benika, podnositeljica je naknadno povukla predmetnu pr&avu. Dana 27. 12. 2002. god. podnositeljica je pr&avila polic&i pr&etnje mu"a da !e ubiti njihovo dvoje djece i sebe, te je uz intervenc&u polic&e smje$tena u ku!u svojih roditelja. U nared-nim danima u dva navrata, podnositeljica je dolazila u polic&sku stanicu raspituju!i se za svoj slu'aj i status prvobitne krivi'ne pr&ave. 31. 12. 2002. god. mu" je ubio njihovo dvoje djece i sebe. U kona'nici, doma!i sudovi su utvrdili da je traged&a direktna posljedica neu-spjeha polic&skih slu"benika da efikasno djeluju, te su preduzete disciplinske (ne i krivi'ne) sankc&e protiv odgovornih polic&skih slu"benika. Svi naknadni sudski poku$aji podnosite-ljice da dob&e pravi'nu nadoknadu za pretrpljenu nemater&alnu $tetu su zavr$eni bezu-spje$no pred nadle"nim sudskim organima.

(alba:

Podnositeljica predstavke navela je da dr"ava n&e uspjela da za$titi "ivote njeno dvoje djece; te da n&e bila u mogu!nosti da podnese zahtjev za naknadu pretrpljene nemater&alne $tete.

Utvr'eno kr#enje Evropske konvenc"e za za#titu ljudskih prava: Sud je utvrdio kr$enje 'lana 2. (pravo na "ivot) i kr$enje 'lana 13. (pravo na u'inkovit pravni l&ek).


Obrazlo&enje suda:

Sud je utvrdio da postupci polic&e nisu bili u skladu sa nacionalnim propisima (procedurama postupanja polic&e), te obavezom da se za$titi "ivot i zdravlje pojedinca. Dalje, nacionalni sudovi dr"ave su utvrdili odgovornost nadle"nih polic&skih slu"benika za nepru"anje za$tite, te je sama Vlada Slova'ke pred Evropskim sudom za ljudska prava priznala da doma!i organi nisu uspjeli da preduzmu efikasne mjere da za$tite "ivote stradale djece, utvr#uju!i kr$enje prava na "ivot. Tako#er, sud je utvrdio da je podnositeljica morala da ima na raspolaganju mo-gu!nost da podnese zahtjev za kompenzac&u nemater&alne $tete koju je pretrpjela u vezi smrti svoje djece, te da je ta vrsta pravnog l&eka ostala nedostupna podnositeljici, utvr#uju!i kr$e-nje prava na djelotvoran pravni l&ek.

II Bevacqua i S. protiv Bugarske


Podnositeljica (Bevacqua) – tvrde!i da ju je suprug redovno zlostavljao – napustila je supruga i podn&ela zahtjev za razvod braka i privremeno starateljstvo nad njihovim trogodi$njim sinom (S. – drugi podnosilac), koga je povela sa sobom u ku!u svojih roditelja. Nakon ponovljenih napada pred sinom, podnositeljica je sa sinom potra"ila smje$taj u sigurnu ku!u; tada je na-vodno upozorena od strane polic&skog slu"benika da mo"e biti procesuirana za otmicu djete-ta, nakon 'ega je napustila sigurnu ku!u. Organ soc&alne za$tite je roditeljima odredio privre-meno pod&eljeno starateljstvo nad djetetom, koje prema podnositeljici njen jo$ uv&ek tada$nji suprug n&e po$tovao, te je nastavio sa pr&etnjama i djelima nasilja. Njeni zahtjevi prema sudu za izricanje starateljstva nisu se tretirali kao prioritet (sud je odlagao ro'i$ta i tra"io izvo#enje novih dokaza); podnositeljici je kona'no dod&eljeno starateljstvo nakon dono$enja sudske odluke u postupku razvoda braka, nakon godinu dana. Nakon toga, podnositeljica je do"ivjela novi fizi'ki napad od sada ve! biv$eg supruga, te se "alila uredu javnog tu"ioca, koji je odbio da podnese krivi'nu optu"nicu, pod opravdanjem da se radi o slu'aju lakih tjelesnih povreda, za koji je potrebno pokrenuti privatno krivi'no gonjenje.

(alba:

Podnositeljica i podnosilac predstavke su se "alili da nadle"ni organi Bugarske nisu uspjeli osigurati po$tovanje njihovog privatnog i porodi'nog "ivota u te$koj situac&i nasilja u porodici koje su trpjeli kao posljedicu pona$anja supruga/oca, te da je starateljski postupak nad S. tra-jao prekomjerno.

Utvr'ena povreda !lana Evropske konvenc"e za za#titu ljudskih prava:

Kr$enje 'lana 8. (pravo na po$tovanje privatnog i porodi'nog "ivota).

Obrazlo&enje suda:

Sud je utvrdio da «u okviru 'lana 8. Konvenc"e ulazi i pozitivna obaveza dr&ave da za#titi li!ni i fizi!ki integritet osobe u oblasti odnosa izme'u pojedinaca». Tako#er, sud je posebno naglasio da briga za "rtvu nasilja u porodici i potreba aktivne uklju'enosti dr"ave u njihovu za$titu


proizlazi iz niza me#unarodnih pravnih instrumenata, te predstavlja utvr#en pravni standard za postupanje. Ispituju!i 'injenice slu'aja, sud je utvrdio da doma!i sudovi nisu postupali hitno u izricanju privremene mjere starateljstva (postupak n&e r&e$en u roku od 8 mjeseci), $to bi bilo razumljivo s obzirom na to da je podnositeljica trpila nasilje, koje je bilo potkr&epljeno medicinskim dokazima i tvrdnjama svjedoka; te $tavi$e da sud n&e uzeo u obzir te$ke poslje-dice koje ovakvo pona$anje ostavlja na trogodi$nje d&ete, koje je svjedo'ilo slu'ajevima nasi-lja, $to je iziskivalo dodatnu hitnost u rje$avanju. Neuspjeh nadle"nog suda da usvoji mjeru starateljstva bez ka$njenja u situac&i koja je negativno poga#ala podnositeljicu i dobrobit dru-gog podnosioca, te nedostatak preduzimanja dovoljnih mjera povodom nasilnog pona$anja supruga u tom periodu, okvalificirano je da predstavlja kr$enje pozitivne obaveze dr"ave unu-tar 'lana 8. Konvenc&e da obezb&edi po$tovanje privatnog i porodi'nog "ivota. U pogledu ne-podno$enja slu"bene krivi'ne pr&ave od strane tu"ila$tva za okvalificirano djelo lake tjelesne povrede, na koje se podnositeljica tako#er "alila, sud je utvrdio da takva praksa ulazi u polje slobodne procjene same dr"ave; iako je sud naglasio da se tretiranje nasilja u porodici kao privatne stvari ne mo"e smatrati kompatibilnim sa obavezom nadle"nih organa da za$tite "ivot podnositeljice.

III Branko Toma'i$ i drugi protiv Hrvatske


Podnositelji predstavke su ro#aci od M.T. i njenog maloljetnog djeteta V.T., koji su ub&eni od strane M.M., djetetovog oca. M.T. i M.M. su zajedno "ivjeli u domu M.T.-ovih roditelja do juna 2005. god, kada se M.M. iselio nakon sva#a sa 'lanovima doma!instva. U januaru 2006. godi-ne M.T. je podn&ela krivi'nu pr&avu protiv M.M. zbog navodnih pr&etnji smr!u. U okviru krivi'-nog postupka, psih&atr&sko vje$ta'enje utvrdilo je vjerovatno!u da !e M.M. ponoviti sli'ne postupke u budu!nosti, te je naglasilo potrebu za psih&atr&skim tretmanom M.M. Dana 15. marta 2006. M.M. je osu#en na pet mjeseci zatvora zbog uzastopnih pr&etnji da !e ubiti sebe, M.T. i njihovo d&ete bombom, te mu je sud kao mjeru bezbjednosti izrekao obavezno psih&a-tr&sko l&e'enje tokom izdr"avanja kazne zatvora i nakon pu$tanja, a u skladu sa naknadno iz-vr$enom procjenom. 26. aprila drugostepeni sud je smanjio mjeru bezbjednosti psih&atr&skog tretmana na du"inu trajanja zatvorske kazne. M.M. je pu$ten iz zatvora 3. jula 2006. godine, nakon izdr"ane kazne. 15. augusta 2006. god. usmrtio je M.T. i V.T. pucnjima iz pi$tolja, nakon 'ega je po'inio samoubistvo.

(alba:

Podnositelji predstavke su se "alili da dr"ava Hrvatska n&e uspjela da preduzme sve dovoljne pozitivne mjere da za$titi "ivote M.T i V.T. u skladu sa obavezama iz 'lana 2, te da n&e preduze-la u'inkovitu istragu povodom odgovornosti dr"avnih organa za njihovu smrt.

Utvr'ena povreda Evropske konvenc"e za za#titu ljudskih prava:

Kr$enje 'lana 2. (pravo na "ivot).


Obrazlo&enje suda:

Nalazi doma!ih sudova i zaklju'ci psih&atr&skog izvje$taja bez sumnje su pokazali da su nad-le"ni dr"avni organi bili upoznati sa ozbiljno$!u pr&etnji smr!u upu!enih M.T. i V.T. te da su svi razumni koraci morali biti preduzeti kako bi se oni za$titili. Sud je utvrdio nekoliko nedostata-ka u djelovanju nadle"nih organa. Prvo, n&e izvr$en pretres prostor&a i vozila M.M. tokom pr-vobitnog krivi'nog postupka protiv optu"enog, iako je u nekoliko navrata isti pr&etio upotre-bom bombe. Drugo, iako je psih&atr&sko vje$ta'enje – za potrebe krivi'nog postupka – nagla-silo bitnost kontinuiranog psih&atr&skog l&e'enja M.M., dr"ava n&e uspjela dokazati da je ta-kav tretman uop!e pravilno izvr$en. Naime, dostavljena dokumentac&a pokazuje da se tretman sastojao od ses&a razgovora sa zatvorskim osobljem, od kojeg niko n&e bio psih&atar. Nadalje, sudska odluka, nare#uju!i provo#enje mjere bezbjednosti psih&atr&skog l&e'enja, uop!e n&e sadr"avala detalje o na'inu izvr$enja/provo#enja l&e'enja; dok je samo zakonodavstvo osta-vilo zna'ajan prostor diskrec&e zatvorskim organima da odlu'e kako da djeluju u pogledu pro-vo#enja l&e'enja, a isti nisu efikasno proveli individualni program l&e'enja propisan zakonom. Kona'no, M.M. n&e pregledan pr&e pu$tanja na slobodu kako bi se ispitalo da li jo$ uv&ek predstavlja rizik za M.T. i V.T. Shodno navedenom, sud je zaklju'io da doma$i organi nisu pre-duzeli sve neophodne razumne mjere da za#tite &ivote M.T. i V.T. (od strane osobe koja je pret-hodno osu#ena za pr&etnje ubistvom).

IV Opuz protiv Turske


Majka podnositeljice predstavke je upucana i ub&ena od strane supruga podnositeljice u 2002. godini, tokom pru"anja pomo!i podnositeljici da se preseli u drugi grad i pobjegne iz zajedni'-kog bra'nog doma!instva. U godinama koje su prethodile doga#aju, suprug je podvrgnuo pod-nositeljicu i njenu majku ser&i nasilnih napada, od kojih su neki rezultirali povredama koje su doktori u izvje$tajima ozna'ili kao dovoljnim da izazovu smrtnu posljedicu. Incidenti su uklju-'ivali vi$estruka premla!ivanja, ga"enje automobilom koje je ostavilo majku podnositeljice ozbiljno povr&e#enom i napad oru"jem tokom kojeg je podnositeljica ubodena no"em sedam puta. Nadle"ni organi su bili upoznati sa svim incidentima i strahovanjem "ena za svoje "ivote. Iako su krivi'ni postupci pokrenuti protiv mu"a podnositeljice za razna krivi'na djela, uklju'u-ju!i pr&etnje smr!u, fizi'ke napade i poku$aj ubistva, isti su bili prekidani nakon $to su "ene povla'ile pr&ave, navodno nakon pritisaka i novih pr&etnji upu!enih od strane mu"a. Ipak – s obzirom na te"inu povreda – postupci u vezi sa ga"enjem automobilom i ubadanjem no"em nastavili su se do izricanja osu#uju!e presude u oba slu'aja protiv mu"a podnositeljice. Za prvo djelo, nasilnik je osu#en na tri mjeseca zatvora, $to je kasn&e preina'eno u nov'anu ka-znu; dok je za drugo djelo osu#en na nov'anu kaznu (ekvivalent cc. 400 eura) i pla!anje iste u ratama. U narednom vi$egodi$njem periodu, podnositeljica i njena majka su se u vi$e navrata obra!ale polic&i i tu"ila$tvu povodom mu"evih pr&etnji i zlostavljanja zaht&evaju!i mu"evo privo#enje i pritvor. Nasilnik je – u odre#enim navratima – privo#en, ispitivan, ali ne i pritvo-ren. Nasilje je kulminiralo fatalnim pucnjem na majku podnositeljice, za $ta je mu" izjavio da je po'inio kako bi sa'uvao svoju 'ast. Za djelo ubistva progla$en je krivim u 2008. godini i osu#en na kaznu do"ivotnog zatvora. Ipak, pu$ten je na slobodu dok je 'ekao odluku po "albi, kada je obnovio svoje pr&etnje prema podnositeljici, koja je ponovno zatra"ila za$titu nadle"-nih organa. Nakon sedam mjeseci – kada je predstavka podnositeljice bila predmet


razmatranja Evropskog suda za ljudska prava – Sud je zaht&evao hitne informac&e o postupa-nju od strane turskih vlasti kako bi se pru"ila za$tita podnositeljici. Turske vlasti su tada pre-duzele konkretne mjere za$tite, odnosno polic&ski organi su ograni'ili pristup, sada ve! biv-$eg mu"a, podnositeljici.

(alba:

Podnositeljica je navela da nadle"ni organi Turske nisu uspjeli da za$tite "ivot njene majke i da su se pona$ali nemarno prema uzastopnom vi$egodi$njem nasilju, pr&etnjama smr!u i povre-dama kojima je sama bila izlo"ena, te time prekr$ili obaveze iz 'lanova: 2. (pravo na "ivot), 3. (zabrana mu'enja i neljudskog ili poni"avaju!eg postupanja), 6. (pravo na pravi'no su#enje unutar razumnog roka), 13. (pravo na pravi'an pravni l&ek) i 14. (zabrana diskriminac&e).

Utvr'ena povreda !lanova Evropske konvenc"e za za#titu ljudskih prava:

Utvr#eno je kr$enje 'lana 2. (pravo na "ivot), u pogledu ubistva majke podnositeljice, iako su doma!i nadle"ni organi bili upoznati sa histor&atom nasilja i uzastopno obavje$tavani o nasil-nom pona$anju mu"a podnositeljice.

Utvr#eno je kr$enje 'lana 3. (zabrana mu'enja i neljudskog ili poni"avaju!eg postupanja), na osnovu neuspjeha nadle"nih organa da za$tite podnositeljicu od nasilnog pona$anja njenog mu"a/biv$eg mu"a.

Utvr#eno je kr$enje 'lana 14. (zabrana diskriminac&e) u vezi sa 'lanovima 2. i 3, a na osnovu 'injenice da je nasilje koje su pretrpjele podnositeljica i njena majka bilo rodno zasnovano, te time predstavljalo oblik diskriminac&e "ena; pogotovo s obzirom na to da u slu'ajevima nasilja nad "enama u Turskoj op!a pasivnost sudskog sistema i neka"njivost koju u"ivaju po'initelji nasilja ve!inski poga#a "ene kao "rtve.

Obrazlo&enje suda:

)lan 2:

Sud je ponovio da kada postoji optu"ba da je dr"ava prekr$ila svoju pozitivnu obavezu za$tite prava na "ivot u kontekstu du"nosti da spr&e'i djela protiv pojedinaca, mora se utvrditi da su nadle"ni organi znali ili morali znati u dato vr&eme o postojanju pravog i neposrednog rizika po "ivot pojedinca (pojedinaca) od krivi'nih djela tre!e strane i da nisu uspjeli preduzeti mjere unutar svojih ovla$tenja kojima se – c&ene!i razumno –mogao izbje!i taj rizik.

Predvidljivost rizika: Slu'aj je odavao obrazac eskaliraju!eg nasilja protiv podnositeljice i nje-ne majke, sa kontinuiraju!im pr&etnjama njihovom zdravlju i sigurnosti. O'igledno je bilo po-stojanje pro$losti nasilja na strani mu"a i stoga zna'ajan rizik od 'injenja budu!eg nasilja. Situac&a je bila dobro poznata nadle"nim organima, i dv&e sedmice pred ubistvo, majka pod-nositeljice je obav&estila ured javnog tu"ioca da joj je "ivot u opasnosti te zatra"ila polic&sku intervenc&u. Mogu!nost smrtnog napada je stoga razumno bila predvidljiva.


Da li su nadle&ni organi preduzeli odgovaraju$e mjere: Prvo pitanje ticalo se opravdanosti nadle"-nih t&ela da ne pokre!u krivi'ni postupak nakon $to su podnositeljica i njena majka povukle krivi'-ne pr&ave. Ispituju!i uporednopravnu praksu, sud je do$ao do zaklju'ka da $to je ozbiljn&e krivi'-no djelo, ugro"avanje za$ti!enog dobra, te rizik 'injenja budu!ih djela, krivi'no gonjenje se treba nastaviti u javnom interesu, 'ak i kada je "rtva povukla pr&avu. U konkretnom slu'aju, i pored po-navljanja nasilja i kori$tenja smrtonosnog oru"ja, nadle"ni su uzastopno prekidali postupke protiv mu"a iz razloga nem&e$anja u – $ta su oni smatrali – «porodi'nom stvari» i izgleda da nisu uzimali u obzir motive za povla'enje krivi'nih pr&ava podnositeljice i njene make, iako su bili informirani o pr&etnjama smr!u. Tako#er, argument dr"ave da je statutarni propis tada na snazi zabranjivao kri-vi'no gonjenje u konkretnom slu'aju oc&enjen je kao nekompatibilan sa dr"avnim pozitivnim oba-vezama intervenc&e i pru"anja za$tite u slu'ajevima nasilja u porodici. Dalje, Sud je utvrdio da u slu!ajevima nasilja u porodici ni u kom slu!aju prava po!inioca nasilja ne mogu prevazi$i prava &r-tve na &ivot i fizi!ki i psihi!ki integritet. Kona'no, Sud je utvrdio da su doma!i sudovi mogli odrediti za$titne mjere zabrane pristupa, kontaktiranja i uznemiravanja u skladu sa va"e!im Zakonom o za$titi porodice, $to n&e u'injeno. U zaklju'ku, nadle"ni organi nisu pokazali du"nu pa"nju u skla-du sa standardom du"ne pa"nje, te su stoga prekr$ili pozitivnu obavezu za$tite prava na "ivot.

Efikasnost istrage: Krivi'ni postupak proiza$ao iz smrti majke podnositeljice trajao je preko $est godina i "alba je bila u toku; $to se ne mo"e smatrati pravovremenim odgovorom nadle"-nih vlasti na umi$ljajno ubistvo, koje je po'initelj tokom postupka priznao.

)lan 3:

Sud je utvrdio da je odgovor nadle"nih vlasti na djela nasilja mu"a bio o'igledno nedovoljan u pogledu ozbiljnosti njegovih djela. Sudske odluke nisu imale nikakav preventivni ili odvra!a-ju!i efekat, te su 'ak iskazale i toleranc&u prema nasilju (mu" osu#en na kratku zatvorsku ka-znu koja je preina'ena u nov'anu kaznu, te osu#en na malu nov'anu kaznu za ubadanje "ene no"em 'ak sedam puta). Nadalje, naro'ito zabrinjavaju!e je bilo to $to se nasilje nastavilo nakon izre'enih sudskih kazni, a nadle"ni su nastavili da ne preduzimaju nikakve mjere. I po-red ulo"enog zahtjeva podnositeljice za pomo!, turski nadle"ni organi ni$ta nisu preduzeli dok Sud n&e zatra"io informac&e o mjerama za$tite koje se preduzimaju. Ukratko, nadle"ni organi nisu uspjeli preduzeti mjere za$tite u formi efikasnog odvra!anja mu"a/biv$eg mu"a od ozbilj-nih napada na fizi'ki integritet podnositeljice.

)lan 14:

Sud je istakao da u skladu sa relevantnim pravilima i principima me#unarodnog prava prihva!e-nim od strane velikog broja dr"ava, neuspjeh – 'ak i nenamjeran – dr"ave da za$titi "ene od na-silja u porodici predstavlja kr$enje njihovog prava na jednaku za$titu pred zakonom. Izvje$taji me#unarodnih organizac&a, koji nisu osporeni od strane dr"ave, pokazali su da nasilje u porodi-ci u Turskoj vi$e poga#a "ene, da se u praksi tolerira od nadle"nih organa, te da postoje!i pravni l&ekovi ne funkcioniraju efikasno. Polic&ski slu"benici ne provode istrage prema "albama, ve! zauzimaju ulogu med&atora izme#u "rtve i po'initelja nasilja. Ka$njenja u izricanju za$titnih mje-ra su 'esta; dok se po'initeljima nasilja ne izri'u odvra!aju!e sankc&e, nego sankc&e u kojima preovladavaju olak$avaju!e okolnosti (npr. obi'aj, tradic&a, 'ast) pri odmjeravanju bla"ih kazni.


Nasilje u porodici, prema tome, uglavnom poga#a "ene, a op!a i diskriminiraju!a sudska pa-sivnost u Turskoj stvorila je klimu koja pogoduje nasilju umjesto da ga ka"njava. Stoga, nasilje koje su pretrpjele podnositeljica i njena majka mo"e se smatrati rodno zasnovanim i diskrimi-niraju!im prema "enama. Iako su odre#ene reforme u'injene od strane dr"ave, preovla#uju!a neodgovornost sudskog sistema i neka"njivost koju su po'initelji u"ivali, kao u konkretnom slu'aju, ukazuje na nedovoljnu posve!enost na strani odgovornih da preduzmu odgovaraju!e akc&e na rje$avanju nasilja u porodici.

V E.S. i drugi protiv Slova#ke


Marta 2001. godine prva podnositeljica ostavila je mu"a i podn&ela zahtjev za razvod braka. Narednog mjeseca podn&ela je krivi'nu pr&avu protiv mu"a navode!i da je poni"avao nju i djecu (drugi, tre!i i 'etvrti podnositelj), te seksualno zlostavljao jednu od k!erki. Maja 2001. godine tra"ila je privremenu zabranu kojom bi se njen mu" iselio iz zajedni'ki zakupljenog op!inskog stana. Nadle"ni sud je odbio zahtjev smatraju!i da nema ovla$tenja da ograni'i mu"evo pravo na kori$tenje imovine. Nakon toga, podnositeljica je bila prinu#ena da zajedno sa djecom napusti dom, te je dvoje djece moralo prom&eniti $kolu. Vi$i sud je potvrdio pret-hodnu odluku, te napomenuo da podnositeljica mo"e tra"iti dono$enje sudske naredbe kojom se od njenog mu"a zaht&eva «zabrana neprikladnog pona$anja», te da se tek dono$enjem odluke o razvodu braka mo"e odlu'ivati o zajedni'koj imovini. Nakon progla$enja razvoda braka i gubitka starateljstva, mu" je u junu 2003. godine osu#en za nasilje u porodici i seksu-alno zlostavljanje na 'etverogodi$nju kaznu zatvora. Nakon podno$enja ustavne "albe od stra-ne podnositelja, Ustavni sud je utvrdio da n&e bilo kr$enja ljudskih prava prve podnositeljice, ali da ni"i sudovi nisu preduzeli nu"ne mjere da za$tite djecu; bez dodjeljivanja kompenzac&e za pretrpljenu $tetu. U julu 2003. godine – a nakon promjene legislative – prva podnositeljica izdejstvovala je sudsku naredbu kojom je njen suprug izba'en iz stana.

(alba:

Oslanjaju!i se na 'lanove 3. i 8. Konvenc&e, podnositeljica predstavke "alila se da nadle"na t&ela nisu uspjela da za$tite nju i njenu djecu na odgovaraju!i na'in od nasilja u porodici.


Kr$enje 'lana 3. (zabrana neljudskog ili poni"avaju!eg postupanja) i 'lana 8. (pravo na privat-ni i porodi'ni "ivot).

Obrazlo&enje suda:

Sud je utvrdio da alternativna mjera (naredba koja mu"u zabranjuje neprikladno pona$anje), koju su predlo"ili nadle"ni doma!i sudovi, ne bi obezb&edila podnositeljima odgovaraju!u za$titu (zato $to ponavlja op!u zakonsku obavezu svakog gra#anina), te se stoga n&e mogla smatrati efikasnim doma!im l&ekom. Podnositeljica n&e bila u mogu!nosti da prekine stanar-ski zakup dok odluka o razvodu n&e bila kona'na u maju 2002. godine, i to godinu dana nakon optu"enja i podizanja pr&ave protiv mu"a. S obzirom na ozbiljnost optu"bi, podnositeljima je


trebala hitna i neposredna za$tita, a ne nakon godinu ili dv&e. Stoga, tokom navedenog perio-da n&e bilo efikasnog l&eka na raspolaganju za prvu podnositeljicu, koji bi osigurao za$titu od nasilja od biv$eg supruga. U vezi s djecom, Sud n&e prihvatio da isklju'ivo utvr#ivanje kr$enja prava – bez dodjeljivanja kompenzac&e – predstavlja odgovaraju!e zadovoljenje za $tetu koju su pretrpjeli. U kona'nici, dr"ava n&e uspjela ispuniti pozitivne obaveze prema podnositeljima da ih za$titi od poni"avaju!eg postupanja.

VI A. protiv Hrvatske


Izme#u novembra 2003. i juna 2006. godine, suprug podnositeljice – kojem je d&agnosticira-no da pati od ozbiljnih du$evnih poreme!aja (anksioznost, PTSP) sa tendenc&om ka nasilnom pona$anju – podvrgavao je podnositeljicu uzastopnom psiholo$kom i fizi'kom nasilju, uklju-'uju!i pr&etnje smr!u, udarce rukom i nogom u glavu i t&elo. )esto se nasilje de$avalo pred k!erkom, koja je u nekoliko navrata i sama pretrpjela nasilje od strane oca. Brak je zavr$en ra-zvodom 2006. godine. Izme#u 2004. i 2009. godine razli'iti i brojni krivi'ni i prekr$ajni po-stupci su pokrenuti protiv nasilnog supruga i ve!i broj za$titnih mjera je izre'en. Ipak, samo neke od ovih su prim&enjene (npr. osmomjese'na kazna zatvora iz oktobra 2006. godine ni-kad n&e izvr$ena i osu#eni se n&e podvrgao psih&atr&skom l&e'enju; kao $to nikad n&e odslu-"ena kazna zatvora za nepla!anje nov'ane kazne po drugoj sudskoj presudi). Zahtjev podnosi-teljice iz oktobra 2007. godine za izricanjem dodatne za$titne mjere zabrane uznemiravanja i pra!enja – a nakon navodnog pra!enja od strane nasilnika, 'ime je prekr$io prethodno izre'e-nu mjeru zabrane prilaska – odb&en je na osnovu toga $to n&e dokazan neposredan rizik po "ivot. Kona'no, biv$i suprug je uhap$en i osu#en na zatvor u oktobru 2009. godine, ali zbog upu!ivanja pr&etnji smr!u sutkinji (i njenoj k!erci) koja je postupala u jednom od prethodnih krivi'nih postupaka povodom nasilja u porodici.

(alba:

Podnositeljica se "alila na neuspjeh nadle"nih da je adekvatno za$tite od nasilja u porodici od strane njenog biv$eg mu"a, s obzirom da su posjedovali saznanja o fizi'kim i psiholo$kim na-padima i pr&etnjama smr!u.


Kr$enje 'lana 8. (pravo na po$tovanje privatnog i porodi'nog "ivota) Konvenc&e.

Obrazlo&enje suda:

Prvo, u slu'aju kakav je ovaj, koji uklju'uje ser&u nasilnih radnji od strane iste osobe prema istoj "rtvi, podnositeljica bi bila efikasn&e za$ti!ena da su nadle"ni posmatrali situac&u kao jednu cjelinu, umjesto pribjegavanja nizu mnogobrojnih posebnih postupaka. Drugo, iako su brojne mjere bile izre'ene – kao $to su pritvor, nov'ane kazne, psihosoc&alni tretman, te 'ak i zatvorska kazna – iste nisu bile izvr$avane, 'ime je onemogu!eno stvaranje odvra!aju!eg efekta na po'initelja nasilja. )ak je i sama mjera obaveznog psihosoc&alnog tretmana


po'initelju izre'ena tek u krivi'nom postupku koji n&e bio vezan za nasilje u porodici (naknad-ni postupak povodom pr&etnji smr!u sutkinji). U kona'nici, neuspjeh nadle"nih t&ela da primi-jene mjere s ciljem rje$avanja psih&atr&skog stanja koje je bilo u kor&enu nasilnog pona$anja biv$eg supruga i da podnositeljici pru"e za$titu od daljnjeg nasilja ostavile su podnositeljicu u dugotrajnom periodu u stanju u kojem je pravo po$tovanja njenog privatnog "ivota bilo prekr-$eno. Samim tim, nadle"na t&ela dr"ave nisu uspjela u ispunjenju svojih pozitivnih obaveza da za$tite podnositeljicu od nasilnog pona$anja.

VII Hajduova protiv Slova#ke


Krivi'ni postupak je pokrenut protiv A. (biv$eg mu"a podnositeljice) zbog fizi'kih i psihi'kih napada i upu!enih pr&etnji smr!u prema podnositeljici. Tokom postupka vje$tak je utvrdio da A. boluje od ozbiljnog poreme!aja li'nosti, te postupaju!i u skladu sa preporukom vje$taka, sud je odredio mjeru provo#enja psih&atr&skog tretmana u bolnici. Ali nakon smje$taja u lo-kalnu bolnicu, tretman nad A. n&e proveden, niti je sud naredio bolnici provo#enje tretmana. Nakon jedne sedmice A. je pu$ten iz bolnice, te je obnovio pr&etnje protiv podnositeljice i nje-ne advokatice, koje su podn&ele novu krivi'nu pr&avu. Nakon $to je A. pr&etio advokatici u njenoj kancelar&i polic&a je intervenirala, te je tu"ila$tvo pokrenulo novi slu"beni krivi'ni po-stupak. Naknadna predstavka Ustavnom sudu podnositeljice – prema kojoj nadle"ni sud n&e uspio osigurati smje$taj njenog mu"a u bolnicu radi provo#enja psih&atr&skog tretmana od-mah nakon osude, te kr$enja njenih ljudskih prava – odba'ena je.

(alba:

Podnositeljica predstavke navela je da se doma!a odgovorna t&ela nisu pridr"avala zakonskih obaveza, u skladu sa kojima su morali da narede zadr"avanje po'initelja nasilja u instituc&i za psih&atr&ski tretman, a nakon krivi'ne osude biv$eg mu"a / po'initelja nasilja za nasilje u porodici.


Kr$enje 'lana 8. (pravo na po$tovanje privatnog "ivota).

Obrazlo&enje suda:

Sud je utvrdio da iako se pr&etnje biv$eg mu"a nikad nisu ostvarile, bile su dovoljne da ugroze psiholo$ki integritet i dobrobit podnositeljice, te time i aktiviraju preduzimanje pozitivnih oba-veza dr"ave u okviru 'lana 8. Konvenc&e. A. je bio osu#en zbog nasilnog pona$anja prema podnositeljici, ali tokom njegovog transfera ka bolnici, nadle"ni sud n&e postupio u skladu sa zakonskim obavezama da naredi bolnici zadr"avanje osu#enog i pru"anje odgovaraju!eg psi-h&atr&skog tretmana. Prema tome, neaktivnost doma!ih nadle"nih t&ela je omogu!ila osu#e-nom/biv$em mu"u podnositeljice da nastavi sa pr&etnjama podnositeljici i advokatici. Tek kada su podnositeljica i advokatica podn&ele novu krivi'nu pr&avu polic&a je na$la shodno da reagira. Tako#er, Sud je zaklju'io da su doma!a t&ela imala dovoljno indikac&a o opasnosti budu!eg nasilja i pr&etnji prema podnositeljici, te su shodno tome morali preduzeti ve!i


stepen predostro"nosti. Posljedi'no, nedostatak preduzimanja dovoljnih mjera u odnosu na nasilno pona$anje biv$eg mu"a i posebno neuspjeh nadle"nog suda da naredi njegovo zadr-"avanje za potrebe psih&atr&skog tretmana nakon osude oc&enjeno je kao kr$enje pozitivnih obaveza dr"ave u okviru 'lana 8. Konvenc&e.

VIII Kalucza protiv Ma&arske


Podnositeljica mimo svoje volje d&eli zajedni'ki stan sa nasilnim biv$im partnerom, 'ekaju!i rje$a-vanje brojnih gra#anskih parnica koje se ti'u vlasni$tva nad stanom. Njihova veza je zavr$ena 2007. godine, ali je zajedni'ki "ivot nastavljen mimo "elja podnositeljice. Od tada je podnositeljica po-kretala krivi'ne pr&ave za silovanje, napad i uznemiravanje protiv biv$eg partnera. U 'etiri navrata on je osloba#an optu"nica, u pet navrata podnositeljica je odustala od krivi'nog gonjenja, u dva navrata je utvr#ena krivica optu"enog za fizi'ki napad za koje je osu#en na pla!anje nov'anih ka-zni, dok je u tri navrata podnositeljica progla$ena krivom za napad i nedoli'no pona$anje u sud-skim postupcima. Tokom tih postupaka, podnositeljica je podnosila zahtjeve za izricanjem mjera zabrane pristupa protiv biv$eg partnera, koje su odb&ene od strane suda na osnovu utvr#enja da su obje strane odgovorne za «njihov lo$ odnos». Tako#er, postojale su tri vo#ene, pa obustavljene gra#anske parnice oko napu$tanja stana i vlasni$tva nad stanom. U periodu od 2005. do 2010. godine ukupno je registrirano 13 medicinskih izvje$taja koji bilje"e ozljede na glavi, licu, grudima i vratu podnositeljice, sa vremenom iscjeljivanja/l&e'enja od deset dana.

(alba:

Podnositeljica predstavke "alila se da je doma!i dr"avni organi nisu uspjeli za$tititi od kon-stantnog fizi'kog i psiholo$kog nasilja u porodici, te da nisu preduzeli sve dovoljne mjere u tom pogledu.


Kr$enje 'lana 8. (pravo na po$tovanje privatnog "ivota).

Obrazlo&enje suda:

Predstavka potpada pod okvir za$tite prava na privatni "ivot, prema mi$ljenju Suda, 'ime su nacionalni dr"avni organi bili obavezni preduzeti mjere za$tite podnositeljice od nasilja nje-nog biv$eg partnera. Sud je ostao posebno zate'en da je ovla$tenom sudu trebalo du"e od godinu i pol dana da donese odluku povodom zahtjeva podnositeljice za izricanje mjere zabra-ne pristupa, iako je osnovni razlog za izricanje takve mjere obezbje#enje neposredne i brze za$tite "rtve nasilja. Tako#er, utvr#eno je da nisu dati dovoljni razlozi od strane postupaju!eg suda za odb&anje izricanja tra"ene mjere, sem kvalifikac&e da su obje strane u'estvovale u nasilnom incidentu (u ovom smislu, Sud je utvrdio da ovakvo postupanje predstavlja primjer lo$e prakse, jer ukoliko se ova mjera ne bi mogla izre!i u slu'aju obostranog napada, mogu!-nost pru"anja za$tite osobi/"rtvi koja postupa u legitimnoj samoodbrani ozbiljno se podriva; kao i da tako#er postoji mogu!nost izricanja mjera zabrane pristupa prema obje osobe). Tako#er, utvr#en je neuspjeh doma!ih sudova u ispunjavanju obaveza da odlu'e o pravima


koja se ti'u spornih pitanja nad stanom u razumnom roku, s obzirom na to da su postupci iz 2007. i 2008. godine jo$ uv&ek bili u toku u momentu odlu'ivanja pred Sudom. Kona'no, Sud je utvrdio da iako je podnositeljica pokrenula krivi'ne pr&ave za napad, uzastopno podnosila zahtjeve za izricanje mjera za$tite (zabrane pristupa) i pokrenula gra#anske parnice za iselje-nje partnera iz stana, ovla$teni organi u Ma#arskoj nisu preduzeli dovoljne mjere za pru"anje efikasne za$tite podnositeljice, u skladu s obavezama iz 'lana 8. Konvenc&e.

IX Valiuliene protiv Litvan!e


Podnositeljica se februara 2001. godine obratila okru"nom sudu sa krivi'nom pr&avom (da pokrene gonjenje) za vi$estruke slu'ajeve premla!ivanja od strane svog partnera. Januara 2002. godine sud je prosl&edio njenu pr&avu javnom tu"iocu, nare#uju!i pokretanje krivi'ne istrage, te je ubrzo usl&edilo i podizanje optu"nice protiv partnera za djelo nano$enja tjelesnih povreda. Postupak je u nekoliko navrata obustavljan zbog nedolaska optu"enog na ro'i$ta i nedostatka dokaza, te prekinut, pa ponovno otvoren od strane vi$eg tu"ioca, nakon usvajanja ulo"ene "albe da n&e provedena temeljna istraga. Postupaju!i tu"ilac je obustavio istragu u junu 2005. godine; s obzirom na to da se nakon promjene zakonodavstva iz 2003. godine kri-vi'no gonjenje za lake tjelesne povrede pokretalo po privatnoj tu"bi (uz zadr"avanje prava javnog tu"ioca na pokretanje gonjenja u javnom interesu). Okru"ni sud je potvrdio tu odluku u septembru 2005. godine, smatraju!i da tu"ilac ima pravo, a ne i obavezu da otvori/nastavi istragu. Sudski predmet n&e sadr"avao informac&e koje bi ukazivale da li se radi o predmetu od javnog interesa i da li "rtva mo"e za$tititi svoja prava putem privatne tu"be. Nakon toga, podnositeljica je podn&ela privatnu krivi'nu tu"bu, koja je odba'ena u februaru 2007. godine, s obzirom na to da je krivi'no gonjenje za konkretno djelo postalo zastarjelo.

(alba:

Podnositeljica predstavke "alila se da ovla$teni organi nisu istra"ili njene optu"be o uzasto-pnom nasilju u porodici, 'ime bi utvrdili odgovornost njenog partnera, te da je du"ina krivi'-nog postupka po njenoj prvobitnoj pr&avi bila prekomjerna.


Kr$enje 'lana 3. (zabrana mu'enja i neljudskog ili poni"avaju!eg postupanja).

Obrazlo&enje suda:

Sud je utvrdio da se podnositeljica obratila nadle"nom sudu sa podno$enjem krivi'ne pr&ave protiv partnera jo$ u februaru 2001. godine, te da je obezb&edila opis slu'ajeva nasilja i navela imena vi$e svjedoka, 'ime je stvorila osnov sumnje o po'injenju nasilja u porodici. Od tog mo-menta, nadle"ni organi su bili u obavezi da djeluju povodom podnesene krivi'ne pr&ave. Ali, istraga je uzastopno bila obustavljana prate!i transfer slu'aja javnom tu"iocu. )injenica da je odluka o obustavi istrage bila ukinuta od strane vi$eg tu"ioca – jer n&e bila detaljna – ukazuje na postojanje propusta na strani dr"avnih organa. Dalje, iako se doma!e zakonodavstvo (ZKP) prom&enilo maja 2003. godine, tu"ilac je odlu'io da vrati slu'aj podnositeljici na privatno


krivi'no gonjenje tek dv&e godine nakon reforme zakona, odnosno u junu 2005. godine. Odluka je sudski potvr#ena, i pored "albe podnositeljice da !e time njen biv$i partner u"ivati imunitet od krivi'ne odgovornosti, s obzirom da se zastarjelost za gonjenje za izvr$enje krivi'nog djela pribli"avala. Tako#er, sud je podvukao da je i nakon reforme zakona i dalje mogu!e da javni tu"ioci istra"uju djela lak$ih tjelesnih povreda, ukoliko je to u javnom interesu. Kao rezultat odluke tu"ioca, 'injenice slu'aja nikada nisu utvr#ene od strane kompetentnog suda. Shodno tome, «jedna od funkc"a krivi!nog gonjenja, a to je efikasna za#tita od povreda fizi!kog integri-teta (i shodno tome 'inova poni&avaju$eg postupanja), n"e bila ostvarena u slu!aju podnosite-ljice», 'ime je posljedi'no do$lo do kr$enja 'lana 3. Konvenc&e.

3. Primjer presude u predmetu nasilja u porodici: ocjena ote"avaju&ih i olak'avaju&ih okolnosti

Ovo poglavlje sadr&i primjere hipoteti!ke sudske presude u predmetu nasilja u porodici koja se ti!e ocjene ote&avaju$ih i olak#avaju$ih okolnosti. Ocjena okolnosti u presudama uskla'ena je sa pre-porukama iz Priru!nika: Sudska razmatranja slu!ajeva nasilja u porodici u BiH. Ukupno su data tri primjera presude. U okviru svakog primjera prvo je opisan scenar" hipoteti'kog slu'aja nasilja u porodici, a zatim je data ocjena ote&avaju$ih i olak#avaju$ih okolnosti u okviru sudske presude.

Primjer br. 1

Hipoteti&ki slu&aj nasilja u porodici:

Mu" i "ena u braku su 23 godine. Polic&a je pozvana u ku!u mu"a i "ene A. Kod "ene A vidi se crvenilo i oteklina kod l&eve jagodi'ne kosti. Mu" A ima ogrebotine, neke s krvlju na podlakti-cama i vrhu njegove ruke. (ena A je izv&estila da je mu" A bio b&esan jer je posjetila pr&atelja u gradu i jer je nosila ne$to l&epo. (ena A je pr&avila da ju je mu" A t&ekom sva#e uhvatio za vrat i po'eo stezati. Kako bi ga zaustavila, ka"e da ga je poku$ala izgrebati po rukama i $aka-ma. Nakon $to je to u'inila, ka"e da ju je mu" sna"no o$amario po l&evoj strani lica. (ena A tvrdi da je mu" zlostavlja godinama, te da joj on uv&ek govori gdje mo"e i!i, koga mo"e vidjeti i $ta mo"e nositi. (ena ima jednu malu ogrebotinu na l&evoj strani vrata.

Dodatne informac&e iz dos&ea predmeta:

• Izjava svjedoka: odrasla k!er koja "ivi s mu"em u drugom gradu. Odrasla k!i izv&estila je da je njena majka, "ena A, alkoholi'arka, te da ne vodi dobru brigu o njenom ocu. Ona p&e i ne radi ku!anske poslove niti priprema obroke, te vri$ti na oca ponekad. Ona navodi polic&i kako ne misli da bi njen tata zadavio ili ugu$io njenu majku. K!erka n&e bila prisutna tokom ovog inci-denta i negira da njen otac mo"e biti nasilan ili zlostavlja'. Me#utim, i ona sama priznaje da njen otac ponekad zabranjuje majci da ide na odre#ena mjesta ili nosi odre#enu odje!u.

• U izvje$taju lokalnog Centra za soc&alni rad stoji da je "ena u dva navrata kontaktirala Centar – jednom telefonom i jednom li'no. (ena A tvrdila je da pro"ivljava konstantno psi-hi'ko zlostavljanje i strahuje od fizi'kog nasilja.


• Mu" A u polic&skoj izjavi pori'e da je poku$ao udaviti "enu i tvrdi da je ona njega napala. U samoodbrani ju je o$amario. Ka"e da je alkoholi'arka i da ne radi ni$ta po ku!i. On radi i zara#uje i jo$ ide i u nabavku jer je ona previ$e p&ana.

Tu"ilac je podigao optu"nicu za djelo nasilja u porodici, koja je potvr#ena...

Primjer presude:

Sud u ... postupaju!i po optu"nici Tu"ila$tva, koja je potvr#ena dana ... a radi krivi'nog djela – Nasilje u porodici – iz 'lana ... Krivi'nog zakona ... nakon odr"anog glavnog i usmenog pretre-sa ... donio je dana ... i javno objavio sljede!u

P R E S U D U

Optu"eni ...

KRIV JE

%to je: ...

)ime je: optu"eni po'inio krivi'no djelo – Nasilja u porodici – iz 'lana ... za koje krivi'no djelo mu se utvr#uje kazna ...

OSU-UJE SE ...

O b r a z l o % e n j e

(isklju!ivo se odnosi na ocjenu ote&avaju$ih i olak#avaju$ih okolnosti33)

... Sud je izvr$io izbor vrste i mjere krivi'nopravne sankc&e te odmjerio optu"enom kaznu za djelo za koje je ogla$en krivim, u okviru granice zakonom propisane kazne, imaju!i u vidu svr-hu krivi'nopravnih sankc&a i uzimaju!i u obzir sve okolnosti koje utje'u da kazna bude manja ili ve!a (olak$avaju!e i ote"avaju!e okolnosti).

Sud je na strani optu"enog na$ao vi$e ote"avaju!ih okolnosti koje otkrivaju $iri kontekst nasil-nog pona$anja optu"enog prema o$te!enoj.

Kao prvo, dokazni postupak utvrdio je da je nasilje u porodici, izme#u ostalog, po'injeno tako $to je optu"eni davio o$te!enu. Ovo je potvrdilo vje$ta'enje tragova na vratu o$te!ene i l&eve jagodi'-ne kosti kao i iskaz svjedokinje – o$te!ene... )injenica da je davljenje bilo prisutno kao dio radnje izvr$enja djela nasilja u porodici, prema mi$ljenju Suda, zna'i da je do$lo do eskalac&e nasilnog i dominantnog pona$anja na strani optu"enog. Posr&edi je bio ozbiljan fizi'ki napad optu"enog,

33 Obrazlo"enje se ne bavi cjelovitom ocjenom dokaza, odnosno spornim materijalno-pravnim ili proceduralno-pravnim pitanjima koja 'ine standardni dio obrazlo"enja sudske presude. Primjer sudske presude, odnosno obrazlo"enje presude povodom krivi'nog djela «nasilja u porodici» isklju'ivo se doti'e sudske ocjene ote"avaju!ih i olak$avaju!ih okolnosti, a koje su identifikovane u slu'aju kao takve, na osnovu prisutnih informacija u konkretnom scenariju slu'aja. Eventualna ocjena dokaza isklju'ivo je predstavljena u vezi sa kvalifikovanjem odre#enih okolnosti kao ote"avaju!ih ili olak$avaju!ih okolnosti.


koji ne samo da je povr&edio fizi'ki integritet o$te!ene, nego je sa sobom nosio i visok rizik od na-stajanja negativnih posljedica po "rtvino zdravlje, uklju'uju!i smrt. Medicinska je 'injenica, sa ko-jom je Sud dobro upoznat, da smrt usl&ed davljenja mo"e usl&editi 'ak i nekoliko dana nakon na-pada, usl&ed stvaranja krvnih ugru$aka u mozgu koji se javljaju kao posljedica gubitka dotoka kisi-ka u mozak. Ozbiljnost ovoga napada potvr#uje i podatak da o$te!ena n&e ostala pasivna prilikom napada optu"enog davljenjem, ve! je postupaju!i u samoodbrani pribjegla grebanju optu"enog po rukama i $akama, 'ime je izazvala ogrebotine na rukama optu"enog, $to je potvrdilo vje$ta'enje optu"enog. U skladu sa navedenim, a s obzirom na to da davljenje predstavlja jedan od najsmrto-nosn&ih oblika nasilja; Sud je – u okviru razmatranja okolnosti pod kojima je djelo u'injeno – 'inje-nicu postojanja davljenja c&enio kao posebno ote"avaju!u okolnost.

Dalje, Sud je sa posebnom pa"njom pristupio ocjeni iskaza svjedokinje – o$te!ene i svjedoki-nje – odrasle k!erke koja "ivi s mu"em u drugom gradu, koji potvr#uju da mu" A ima praksu pona$anja da zabranjuje o$te!enoj da posje!uje odre#ena mjesta, vi#a odre#ene osobe ili nosi odre#enu odje!u. Iskazi svjedokinja poklapaju se u svim tvrdnjama, osim u pogledu u'e-stalosti ovog pona$anja optu"enog – s obzirom da o$te!ena tvrdi da se optu"eni ovako pona-$a godinama, dok k!erka tvrdi da se pona$a ponekad. Uzimaju!i u obzir 'injenicu da k!erka ne "ivi sa optu"enim i o$te!enom, kao i da iste ne posje!uje redovno zbog udaljenosti, Sud je ja'u va"nost u ovom segmentu poklonio iskazu svjedokinje – o$te!ene koji je c&enio kao logi'an, iskren i vjerodostojan. U ovakvim radnjama optu"enog Sud je na$ao dokaz postojanja pona$a-nja kojim optu"eni vr$i kontrolu nad osu#enom, s obzirom da je optu"eni kontinuirano odre#i-vao kako se o$te!ena kao njegova supruga treba pona$ati i kako treba izgledati u javnosti. Ovakvim postupanjem, optu"eni je kontrolirao pona$anje o$te!ene, sa ciljem odr"avanja sop-stvene mo!i nad o$te!enom, koja se na taj na'in nalazila u polo"aju podre#enosti u odnosu na optu"enog. Tako#er, iskazi svjedoka otkrivaju da u pitanju nisu izolovane radnje, nego obrazac pona$anja optu"enog koji se de$ava u kontinuitetu. Samim tim, otvara se mogu!nost Sudu za izvo#enje zaklju'ka da se slu'aj nasilja u porodici koji je predmet postupka mo"e posmatrati kao dio $ireg obrasca zlostavljanja optu"enog nad o$te!enom. Prema tome, Sud je kontrolu, odnosno dominac&u optu"enog nad o$te!enom, c&enio kao ote"avaju!u okolnost.

U vezi sa prethodnom okolnosti, Sud je pristupio i ocjeni 'injenica koje su dovele do fizi'kog napada optu"enog nad o$te!enom. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje – o$te!ene u d&elu koji se ti'e opisa verbalne rasprave koja je prethodila fizi'kom napadu optu"enog nad o$te!enom kao vjerodostojan i iskren opis de$avanja koja rasvjetljavaju pozadinu djelovanja optu"enog u vezi krivi'ne radnje koja mu se stavlja na teret. O$te!ena je tvrdila da je optu"eni «bio b&esan jer je posjetila pr&atelja u gradu i jer je nosila ne$to l&epo». Ovaj iskaz Sud je doveo u vezu sa prethodno obja$njenim obrascem dominantnog pona$anja optu"enog, te je uzeo za indikac&u postojanja kontrole optu"enog spram o$te!ene.

Kona'no, Sud je u obzir uzeo 'injenicu da se o$te!ena u dva prethodna navrata obra!ala lokal-nom Centru za soc&alni rad (CSR) za pomo! u vezi nasilja – jednom telefonski i jednom li'no. Izvje$taj CSR-a, koji je uvr$ten u dokazni mater&al, otkriva da je o$te!ena prethodno tvrdila da «pro"ivljava konstantno psihi'ko zlostavljanje i strahuje od fizi'kog nasilja». Ovi podaci uka-zuju da je o$te!ena preduzela aktivne radnje u tra"enju za$tite od nasilja od instituc&a sistema koje su istu du"ne pru"iti, u ovom slu'aju CSR. Sud je upoznat sa dinamikom rodno zasnova-nog nasilja koje se de$ava u porodici; te sa strahom i stigmom sa kojima se susre!u "rtve na-silja u porodici prilikom tra"enja pomo!i od instituc&a koje su du"ne pru"iti za$titu od nasilja.


Ovom prilikom Sud konstatuje da je daljnja intervenc&a i obavje$tavanje polic&e i tu"ila$tva od strane CSR-a o slu'aju o$te!ene izostala nakon dva predmetna obra!anja o$te!ene, kao za-konska obaveza CSR-a, $to predstavlja predmet posebne zabrinutosti Suda u pogledu postu-panja nadle"nih lokalnih ustanova na prevenc&i nasilja u porodici i ispunjenja zakonskih oba-veza. Bez obzira, Sud je 'injenicu ran&eg obra!anja o$te!ene CSR-u c&enio kao indikac&u po-stojanja kontinuiteta u 'injenju nasilja u porodici optu"enog nad o$te!enom, te istoj dao zna-'aj ote"avaju!e okolnosti.

Na strani optu"enog (mu" A) Sud n&e na$ao olak$avaju!e okolnosti. Sud konstatuje da se op-tu"eni tokom cjelokupnog krivi'nog postupka uzorno pona$ao pred sudom i da se sa uva"ava-njem odnosio prema strankama i o$te!enoj. I pored toga, «uzorno» ili «korektno» pona$anje optu"enog Sud n&e c&enio kao olak$avaju!u okolnost pri dono$enju odluke o visini krivi'ne sankc&e, s obzirom na to da se ovakva vrsta pona$anja apsolutno o'ekuje od svih optu"enih i drugih osoba koje se pojave pred sudom u toku krivi'nog postupka; odnosno da se radi o op-!em standardu o'ekivanog odno$enja stranaka pred sudom, a ne i potenc&alnom dokazu do-brih karakternih osobina optu"enog.

Tako#er, Sud je u obavezi razjasniti i tretman 'injenice da optu"eni jedini privre#uje u porodici (odnosno da je optu"eni tzv. primarni hranilac). Odbrana je u vi$e navrata tokom postupka istica-la da je optu"eni, kao jedini zaposleni, odgovoran za privre#ivanje u porodici koju 'ine optu"eni i o$te!ena ("ena A), te da bi tu 'injenicu Sud trebao uzeti u obzir prilikom dono$enja odluke. Odbrana je tvrdila da !e zatvorska ili nov'ana kazna optu"enom isto tako proizvesti negativan efekat i po dobrobit o$te!ene, s obzirom na to da optu"eni ekonomski izdr"ava o$te!enu. Argument odbrane koji se zasniva na hipotezi da !e ekonomska dobrobit o$te!ene biti ugro"ena ka"njavanjem optu"enog od male je koristi za Sud budu!i da se doti'e pretpostavljene budu!e situac&e koja se n&e desila. Isto tako, ovakav stav odbrane zanemaruje 'injenicu da se optu"eni nalazi u jednoj vrsti odnosa nadre#enosti nad o$te!enom, s obzirom na to da je o$te!ena eko-nomski zavisna od njega. S te strane, isto tako bi se mogao izvesti argument da hraniteljska uloga optu"enog u porodici mo"e stimulativno utjecati na njega da nastavi sa 'injenjem nasilja u porodici 'ime bi tako#er dobrobit o$te!ene bila ugro"ena. Kona'no, prema zakonskoj obavezi, Sud mora voditi ra'una o imovinskom stanju optu"enog isklju'ivo prilikom odmjeravanja nov'a-ne kazne, $to n&e izre'ena sankc&a Suda u ovom predmetu. U vezi sa navedenim, 'injenicu da je optu"eni odgovoran za privre#ivanje Sud n&e c&enio kao olak$avaju!u okolnost.

U zaklju'ku, Sud je na$ao da ote"avaju!e okolnosti, a u skladu sa gore iznesenim, prete"u u ovom slu'aju, te da izlo"ene ote"avaju!e okolnosti predstavljaju razlog zbog 'ega je Sud utvr-dio optu"enom kaznu ...

Primjer br. 2


Mu" B i "ena B u braku su 10 godina i imaju dvoje male djece od 5 i 7 godina. Dana 15. oktobra, kom$inica je pozvala polic&u nakon $to je vidjela njihovo sedmogodi$nje d&ete napolju, bez ja-kne i cipela i u suzama. Kada je polic&a do$la na lice mjesta, mu" B je djelovao smireno, a "ena B je vikala i plakala. Djeca, tako#er uplakana, bila su s njima u istoj prostor&i. N&e bilo vidljivih ozljeda ni na mu"u ni na "eni B, ali ona tvrdi da ju je mu" B, nakon nesuglasica oko nekih


finans&skih pitanja, zgrabio za nadlaktice i protresao te da joj je pr&etio daljim fizi'kim nasiljem. Mu" B je izjavio da je mogu!e da je nje"no uhvatio "enu za nadlaktice, ali ju n&e protresao.

Dodatne informac&e iz dos&ea slu'aja:• Polic&a je pitala i mu"a B i "enu B da li su djeca bila prisutna dok su se oni sva#ali – oboje

su rekli da su djeca bila u ku!i, ali u drugoj sobi. Ni mu" B ni "ena B nisu upoznati sa 'inje-nicom da je za vr&eme sva#e njihovo sedmogodi$nje d&ete bilo napolju bez jakne i cipela i da je plakalo.

• Polic&a je razgovarala sa sedmogodi$njim djetetom koje im je reklo da ponekad "tata 'isti svoj pi$tolj kad se naljuti, a to mamu pla$i".

• Polic&a navodi da je mu" B politi'ar '&a je kar&era u usponu i da je izuzetno c&enjen. • Izjava svjedokinje – kom$inica, star&a udovica, tvrdi kako bar jednom mjese'no 'uje gala-

mu iz njihove ku!e. Ka"e i da je mu" B izuzetno pristojan i ljubazan. (ena B je uv&ek kod ku!e i r&etko izlazi. Ne vi#a da im iko dolazi u posjetu osim porodice mu"a B.

Tu"ilac je podigao optu"nicu za djelo nasilja u porodici, koja je potvr#ena...

Primjer presude:


P R E S U D U

Optu"eni ...

KRIV JE

%to je: ...


OSU-UJE SE ...

O b r a z l o # e n j e


... Sud je izvr$io izbor vrste i mjere krivi'nopravne sankc&e te odmjerio optu"enom ka-znu za djelo za koje je ogla$en krivim, u okviru granice zakonom propisane kazne, imaju!i u

34 Obrazlo"enje se ne bavi cjelovitom ocjenom dokaza, odnosno spornim materijalno-pravnim ili proceduralno-pravnim pitanjima koja 'ine standardni dio obrazlo"enja sudske presude. Primjer sudske presude, odnosno obrazlo"enje presude povodom krivi'nog djela «nasilja u porodici» isklju'ivo se doti'e sudske ocjene potencijalnih ote"avaju!ih i olak$avaju!ih okolnosti, a koje su identifikovane u slu'aju kao takve, na osnovu prisutnih informacija u konkretnom scenariju slu'aja. Eventualna ocjena dokaza isklju'ivo je predstavljena u vezi sa kvalifikovanjem odre#enih okolnosti kao ote"avaju!ih ili olak$avaju!ih okolnosti.


vidu svrhu krivi'nopravnih sankc&a i uzimaju!i u obzir sve okolnosti koje utje'u da kazna bude manja ili ve!a (olak$avaju!e i ote"avaju!e okolnosti).

Sud je ran&u neosu#ivanost optu"enog c&enio kao olak$avaju!u okolnost. Sud konstatuje da se optu"eni tokom cjelokupnog krivi'nog postupka uzorno pona$ao pred sudom i da se sa uva"avanjem odnosio prema strankama i o$te!enoj. I pored toga, «uzorno» ili «korektno» po-na$anje optu"enog sud n&e c&enio kao olak$avaju!u okolnost pri dono$enju odluke o visini krivi'ne sankc&e, s obzirom na to da se ovakva vrsta pona$anja o'ekuje od svih optu"enih i drugih osoba koje se pojave pred sudom u toku krivi'nog postupka; odnosno da se radi o op!em standardu o'ekivanog odno$enja stranaka pred sudom, a ne i potenc&alnom dokazu dobrih karakternih osobina optu"enog, kako je odbrana u uzastopnim navratima navodila.

Pored ovoga, Sud se osje!a obaveznim razjasniti i tretman sljede!ih okolnosti, s obzirom na to da je odbrana nagla$avala da se skup istih treba uzeti u obzir od strane Suda tokom su#enja. Odbrana je navela da je optu"eni politi'ar '&a je politi'ka kar&era u usponu, te da je «izuzetno c&enjen u svojoj zajednici”. Tako#er, odbrana je tvrdila da je optu"eni zahvaljuju!i svom poli-ti'kom djelovanju, te po$tovanju koje u"iva od strane dru$tvene javnosti, zaslu"io posebno razmatranje njegovog dobrog pona$anja od strane Suda. Sud navedenu okolnost n&e c&enio kao olak$avaju!u, zato $to osobe koje se bave politi'kim javnim djelovanjem ni u kom slu'aju ne bi smjele u"ivati poseban tretman od strane suda isklju'ivo zbog 'injenice da se bave poli-ti'kim radom ili obavljaju odre#enu javnu du"nost. Osnovno je na'elo da su sve osobe jedna-ke pred zakonom; uklju'uju!i i pojedince koji ina'e pru"aju javnu uslugu zajednici. Tako#er, u 'injenici da je optu"eni politi'ar, da se bavi javnim pozivom i da je c&enjen u zajednici, Sud n&e prona$ao dokaz «pozitivnog karaktera optu"enog”, a kako je to predstavljala odbrana op-tu"enog s ciljem ukazivanja na karakterne osobine optu"enog. %tavi$e, tvrdnji da je optu"eni c&enjen u zajednici i cjelokupnom javnom profilu optu"enog Sud n&e mogao dati prevagu, od-nosno ve!i zna'aj, prilikom procjene «pozitivnog karaktera optu"enog”, u odnosu na pona$a-nje koje je optu"eni ispoljio u privatnom "ivotu i dokazano izvr$enje djela nasilja u porodici.

Od ote"avaju!ih okolnosti Sud je c&enio 'injenicu da je u toku dokaznog postupka utvr#eno postojanje radnji koje upu!uju na obrazac nasilnog pona$anja i zlostavljanja optu"enog (mu" B) prema o$te!enoj ("ena B). Pored radnje nasilja koja je utvr#ena kao element bi!a krivi'nog djela nasilja u porodici, Sud je prona$ao dokaz izoliranja "rtve od porodice i pr&atelja na osno-vu izjava svjedokinja – o$te!ene i kom$inice – koje je Sud c&enio kao istinite, jasne, logi'ne i me#usobno neproturje'ne. Izjave svjedokinja pokazuju da o$te!ena ne izlazi iz ku!e samo-stalno niti prima goste, osim porodice optu"enog. Napori optu"enog da izolira o$te!enu imaju za cilj da o$te!enoj ograni'e pristup spolja$njoj pomo!i, te da pove!aju njenu zavisnost i po-dre#enost prema optu"enom. Shodno tome, prisustvo napora da se o$te!ena izolira Sud je c&enio kao ote"avaju!u okolnost.

Pored ovoga, Sud je kao istinit c&enio i iskaz sedmogodi$njeg djeteta dat polic&i, koji je potvr-#en svjedo'enjem slu"benog lica i svjedo'enjem same o$te!ene. Polic&a je zabilje"ila da je sedmogodi$nje d&ete, bez poticanja, otkrilo polic&i da optu"eni «u momentima ljutnje” 'isti svoj pi$tolj pred o$te!enom i pla$i o$te!enu. Sud je ovo c&enio kao dokaz postojanja pr&etnji nasiljem i kontinuiteta u zlostavljanju o$te!ene od strane optu"enog. )injenica da optu"eni posjeduje pi$tolj, te da isti «'isti u momentima ljutnje” prema mi$ljenju Suda presudno dopri-nosi odr"avanju osje!aja ugro"enosti o$te!ene i straha za "ivot i sigurnost o$te!ene, 'ime se


odr"ava mo! i kontrola optu"enog nad o$te!enom. Prilikom razmatranja ove okolnosti, Sud je posebno uzeo u obzir i rezultate me#unarodnih istra"ivanja koja ukazuju na to da 'ak i pr&et-nja upotrebom pi$tolja u kontekstu nasilja u porodici predstavlja bitan faktor u utvr#ivanju postojanja rizika od usmr!ivanja "rtve u okviru nasilja u porodici, odnosno nastanka smrtne posljedice. Shodno tome, Sud je u obavezi voditi ra'una o ovom faktoru, te 'injenici 'i$!enja oru"ja optu"enog u prisustvu o$te!ene i djece u momentima ljutnje dati zna'aj ote"avaju!e okolnosti.

Kona'no, Sud je kao posebno ote"avaju!u okolnost c&enio 'injenicu da je nasilje u porodici po'injeno u prisustvu dvoje djece; koja su, iako fizi'ki nisu direktno prisustvovala nasilju, mo-gla 'uti nasilje iz susjedne prostor&e u kojoj su boravili, te su naknadno vidjela posljedice na-silja. Sud ne mo"e zanemariti saznanje da je medicinska nauka dokazala da izlo"enost djece nasilju u porodici uzrokuje negativne posljedice po njihov kasn&i psihofizi'ki razvoj i utje'e na njihove obrazovne sposobnosti i funkcionisanje u dru$tvu. Sud nalazi dokaz traumati'nog svjedo'enja djece nasilju u porodici u svjedo'enju polic&skog slu"benika da je polic&a nakon dolaska na lice mjesta zatekla djecu uplakanu, dok je sedmogodi$nje d&ete za vr&eme trajanja nasilja bilo napolju bez jakne i cipela i da je plakalo. U vezi sa ovom ote"avaju!om okolnosti, Sud naro'ito konstatuje da djeca koja svjedo'e nasilju u porodici u"ivaju i posebnu za$titu od strane pravnog sistema u Bosni i Hercegovini [primjera radi, Zakon o za#titi od nasilja u poro-dici Republike Srpske navodi da se djeca smatraju direktnim &rtvama nasilja u porodici i ukoli-ko su samo svjedo!ila nasilju u porodici].

U zaklju'ku, Sud je na$ao da ote"avaju!e okolnosti – a u skladu sa gore iznesenim – prete"u u ovom slu'aju, te da izlo"ene ote"avaju!e okolnosti predstavljaju razlog zbog 'ega je Sud utvrdio optu"enom kaznu u trajanju ...

Primjer br. 3


Sin D "ivi sa ocem D i majkom D. Sin D ima 47 godina i nakon rata d&agnosticiran mu je posttra-umatski stresni poreme!aj. Ima lak$i invaliditet i hramlje na jednu nogu. Ne radi, ali prima in-validninu u malom iznosu. Otac D i majka D su u ranim sedamdesetim godinama. Otac D je penzioner. Majka D ima sr'anu bolest i op!enito n&e u dobrom stanju.

Polic&a je nedavno sina D uhapsila nakon $to je roditeljima do$ao p&an, vikao na njih, majku oborio na pod i razb&ao posu#e. Polic&a je ustanovila znakove borbe i prim&etila da majka D ne mo"e hodati, kao rezultat ozljede od pada. Ponudili su medicinsku brigu majci, ali je ona odbila. Otac D i majka D bili su jako zabrinuti zbog hap$enja njihovog sina i molili su polic&u da ga ne odvodi. Sin D tvrdi da se ni'ega ne sje!a.

Dodatne informac&e iz dos&ea slu'aja:

• Polic&a navodi da ni otac D ni majka D ne "ele da njihov sin bude krivi'no gonjen za nasilje u porodici. Tra"ili su da se po$alje na l&e'enje zbog bolesti i ovisnosti o drogama. Otac D priznaje da sin D redovito p&e, a 'esto !e do!i ku!i u stanju ljutnje i tjeskobe.


• Otac D je nasamo rekao polic&i da se boji da bi sin D zaista mogao povr&editi majku D i da ga ona nastoji za$tititi po svaku c&enu.

• Otac D i majka D priznaju da nemaju ni porodicu ni pr&atelje koji im mogu pomo!i. Sami su u BiH i imaju ograni'ena primanja. Sva njihova porodica se preselila u okolne zemlje.

Tu"ilac je podigao optu"nicu za djelo nasilja u porodici, koja je potvr#ena..

Primjer presude:


P R E S U D U

Optu"eni ...

KRIV JE

%to je: ...


OSU-UJE SE ...

O b r a z l o # e n j e


... Sud je izvr$io izbor vrste i mjere krivi'nopravne sankc&e te odmjerio optu"enom ka-znu za djelo za koje je ogla$en krivim, u okviru granice zakonom propisane kazne, imaju!i u vidu svrhu krivi'nopravnih sankc&a i uzimaju!i u obzir sve okolnosti koje utje'u da kazna bude manja ili ve!a (olak$avaju!e i ote"avaju!e okolnosti).

Sud je ran&u neosu#ivanost optu"enog c&enio kao olak$avaju!u okolnost.

S druge strane, Sud je na$ao ote"avaju!e okolnosti koje je uzeo u obzir prilikom odlu'ivanja o izboru vrste i mjere krivi'nopravne sankc&e. Sud je c&enio 'injenicu da o$te!ena (majka D) pot-pada pod kategor&u posebno ranjive "rtve nasilja, s obzirom na to da je osoba star&e "ivotne dobi, da ima sr'anu bolest, te da op!enito n&e u dobrom stanju. Isto tako, utvr#eno je da o$te!e-na ne mo"e hodati kao posljedica radnje izvr$enja nasilja u porodici optu"enog. Pored ovoga, o$te!ena i otac D raspola"u ograni'enim primanjima, a u iskazima izjavljuju da nemaju porodicu ni pr&atelje koji im mogu pru"iti pomo!. Kona'no, Sud je kao posebno indikativnu c&enio i izjavu

35 Obrazlo"enje se ne bavi cjelovitom ocjenom dokaza, odnosno spornim materijalno-pravnim ili proceduralno-pravnim pitanjima koja 'ine standardni dio obrazlo"enja sudske presude. Primjer sudske presude, odnosno obrazlo"enje presude povodom krivi'nog djela «nasilja u porodici» isklju'ivo se doti'e sudske ocjene potencijalnih ote"avaju!ih i olak$avaju!ih okolnosti, a koje su identifikovane u slu'aju kao takve, na osnovu prisutnih informacija u konkretnom scenariju slu'aja. Eventualna ocjena dokaza isklju'ivo je predstavljena u vezi sa kvalifikovanjem odre#enih okolnosti kao ote"avaju!ih ili olak$avaju!ih okolnosti.


oca D prilo"enu u polic&skom izvje$taju – koji je uvr$ten u dokazni mater&al – prema kojoj otac D strahuje od daljeg nasilja optu"enog prema o$te!enoj, te smatra da o$te!ena po svaku c&enu nastoji za$tititi optu"enog. Zbog svega ovoga, Sud je mi$ljenja da se o$te!ena nalazi u ote"anoj pozic&i da zatra"i pomo! od nasilja kojem je izlo"ena, a da je optu"eni iskoristio ovakvo stanje o$te!ene kako bi izvr$io nasilje, te da je opravdano posmatrati o$te!enu kao posebno ranjivu osobu. U skladu s tim, Sud je 'injenicu ranjivosti o$te!ene c&enio kao ote"avaju!u okolnost.

Pored ovoga, Sud je u obzir uzeo 'injenicu da se optu"eni u momentu izvr$enja nasilja u poro-dici nalazio u alkoholiziranom stanju (potvr#eno polic&skim izvje$tajem) u koje se svjesno doveo. Ovo je potvrdilo naknadno vje$ta'enje optu"enog, koje je pokazalo da se optu"eni sa umi$ljajem doveo u stanje alkoholiziranosti, prilikom kojeg su uklonjene inhibic&e optu"enog za vr$enje nasilja u porodici; te da se n&e radilo o gubitku kontrole optu"enog prilikom izvr$e-nja nasilja, a kako je predstavljao branilac optu"enog, nego o samoskrivljenoj neura'unljivosti optu"enog. Iskaz optu"enog da se ne sje!a izvr$enja nasilja Sud je c&enio u vezi sa utvr#enom samoskrivljenom neura'unljivo$!u optu"enog, a usl&ed alkoholne intoksikac&e istog. Dalje, iz iskaza svjedoka – oca D proizlazi da optu"eni redovito p&e, te kada se vrati ku!i da se 'esto nalazi u "stanju ljutnje i tjeskobe”. Sud n&e imao razloga smatrati ovaj iskaz svjedoka za nevje-rodostojan. Tako#er, tokom vje$ta'enja utvr#eno je da se optu"eni ne pona$a nasilno na jav-nim mjestima ili u drugim okolnostima mimo porodice – 'ime je izveden zaklju'ak da je optu-"eni u stanju kontrolirati svoju agres&u u drugim prilikama, odnosno mimo porodi'nog doma, a uzimaju!i u obzir d&agnosticirani posttraumatski stresni poreme!aj optu"enom. Sud je pri-hvatio ovakvo mi$ljenje vje$taka. U skladu sa svim navedenim, optu"enikovo izvr$enje nasilja u porodici pod dejstvom alkohola Sud je c&enio kao ote"avaju!u okolnost.

Kona'no, od va"nosti je za cjelovitost obrazlo"enja presude da Sud u ovom d&elu rasv&etli tre-tman koji je poklonio iskazima majke D (o$te!ene) i oca D datim tokom sudskog postupka u ko-jima isti mole Sud da ne kazni optu"enog, a koji su tokom izno$enja zavr$ne r&e'i na glavnoj ra-spravi ponovljeni i od strane branioca optu"enog kao naro'ito bitni za dono$enje pravi'ne odlu-ke Suda. Sud je sa posebnom pa"njom pristupio ocjeni predmetnih iskaza majke D i oca D kao roditelja optu"enog koji sa istim "ive u porodi'noj zajednici. Sud napominje da iz dokaznog ma-ter&ala (polic&skog izvje$taja) proizlazi da su roditelji optu"enog istu vrstu stava iskazali prema polic&i, kada su istu molili da ne hapsi optu"enog prilikom reagovanja na pr&avu nasilja. S te strane, Sud je ubje#enja da ovakvi stavovi predstavljaju iskrene izjave volje majke D i oca D, od-nosno da Sudu nisu prezentovani dokazi koji bi ukazali da su otac D i majka D eventualno bili prisiljeni na ovakvo postupanje. I pored ovoga, Sud je u obavezi napomenuti da je stvar op!eg principa da se kazna za krivi'no djelo odre#uje sukladno te"ini djela i op!im pravilima o odmje-ravanju kazne, u $ta ne ulaze "elje i/ili stavovi o$te!enog lica i rodbine optu"enog. S druge stra-ne, ne bi bilo opravdano da o$te!ena osje!a odgovornost za izre'enu [... krivi!nu sankc"u/mje-ru...] u slu'aju da se Sud vodi stavovima o$te!ene prilikom dono$enja ovakve odluke. Sud pod-sje!a da teret primjene zakona, utvr#ivanje krivi'ne odgovornosti i shodno tome sankcionisanje odgovornih predstavlja odgovornost instituc&a, a ne pojedinaca koji su pogo#eni izvr$enjem krivi'nog djela. Shodno ovome, stavove o$te!ene i oca D u vezi neka"njavanja optu"enog Sud n&e uzeo u obzir prilikom odlu'ivanja o vrsti i mjeri krivi'nopravne sankc&e.

U zaklju'ku, Sud je na$ao da ote"avaju!e okolnosti – a u skladu sa gore iznesenim – prete"u u ovom slu'aju, te da izlo"ene ote"avaju!e okolnosti predstavljaju razlog zbog 'ega je Sud utvrdio optu"enom kaznu ...

VODI U POSTUPANJU: NASILJE U...

Documents

Transcript of VODI U POSTUPANJU: NASILJE U...