Vlaho Bukovac Seminar
-
Upload
natasa-klasnic -
Category
Documents
-
view
341 -
download
13
Transcript of Vlaho Bukovac Seminar
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
1/14
1
1. Vlaho Bukovac- ivotZanimljiv ivot naeg poznatog slikara zapoeo je 4. srpnja 1855. godine u Cavtatu.
Bukovac se rodio kao Biagio Fagioni. Jo uvijek nije sigurno kako se tono pisalo njegovo
prezime. U dokumentima je navedeno Fagioni, no Bukovac jepri pohrvaivanju svoje
prezime promijenio u Bukovac, pri emu je na talijanskom jeziku bukva- faggio. Naime,
njegov djed talijanskog podrijetla, doao je u Cavtat i oenio slikarevu baku. Od tada
Bukoveva obitelj tamo i ivi.
Kao djeak, Bukovac je mnogo crtkarao. ak je svoje crtee i prodavao djeci iz kole.
Jednom je prilikom nacrtao Gospu od 7 alostiu namjeri da mu je sam biskup posveti. No,
kada je biskup to odbio, Bukovca je to tako rastuilo da
se zainatio i obeao sebi da e mu se ta elja jednog
dana ostvariti.
Ve s11 godina, Bukovac putuje u New York kod
strica i strine. To ga je iskustvo jako oblikovalo kao
izdrljivu osobu. Nakon strieve smrti, Bukovca alju u
ameriku kolu, neto slino internatu. Tada nijeznao
engleski, upadao je u razne nevolje, no kada jenapravio jedan crte, prepoznali su njegov talent.
Skupio je neto novaca i nakon 5 godina boravka u
Americi vratio se u Cavtat.
Dvije godine kasnije, 1873. Bukovac odlazi zajedno s bratom u Peru, u potrazi za boljim
ivotom. Nakon nekoliko mjeseci zajednikog ivota i niza anegdota,tonije 1874.Bukovac
sam odlazi u San Francisco. Tamo se amaterski bavi slikanjem. U ovom boravku u Americi
radio je kao liilac, soboslikar ioslikavao vagone. Ipak je nostalgija za domom pobijedila, te
se 1877. ponovo vraa u Cavtat.
U Cavtatu upoznaje pjesnika Medu Pucia. On je bio oduevljen Bukovevim djelima te
mu je preporuio da se koluje na inozemnom sveuilitu. Bukovac je eliootii u Rim, no
Puci mu je ipak savjetovao da to bude Pariz, tonije cole des Beaux Arts. To je i uinio, no
prije negoli se uputio u Pariz, po nagovoru istog pjesnika pohrvatio je svoje ime iz Biagio
Fagioni u Vlaho Bukovac. Odlaskom u Pariz poinje Bukovevo plodno razdoblje. Na
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
2/14
2
Akademiji se usavrio, bio pod utjecajem mnogih slikara, a ponajvie svog profesora
Alexandrea Cabanela.
2. Opus Vlahe Bukovca- umjetnika razdoblja
Iako je Bukovac slikao od svog djetinjstva, ta djela ne mogu mu se uzeti u obzir kao
umjetnika. Prva zapaena djela ostvario je za drugog boravka u Americi, tonije u San
Franciscu od 1874. do 1877. godine. Iz tog je razdoblja sauvano nekoliko portreta koje je
izraivao prema fotografijama. U tim je djelima jo uvijek vidljiva nestrunost, odnosno jo
uvijek nije svladan volumen tako da su ta lica plona. Za njegov je rukopis u tom razdoblju
karakteristinapreciznost u promatranju detalja, naglaene obrisne linije i areni spektar boja.
Najzapaenije djelo koje je tamo nastalo je Sultanijaiz 1877. godine. Na djelu je vidljivo da
ga je inspirirao orijentalizam i crnogorske teme te se ta slika uzima kao slubeni poetak
Bukovevog ranog opusa.
Sultanija, 1877.
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
3/14
3
2.1. PARIKA FAZA 1877.-1893.Po povratku iz San Francisca u Cavtat, Bukovac se nije mogao nadovezati ni na jednog
domaeg slikara te se po nagovoru pjesnika Mede Pucia uputio u Pariz. Pripremajui se za
Akademiju, poeo je slikati po ivim modelima svoje roditelje, sestre i bliske prijatelje.Vremenom kvaliteta djela raste, tijela su voluminoznija zahvaljujui efektima svjetla i sjene.
U Parizu upoznaje profesora Cabanela. Bukovac se eli upisati u njegov razred, no naalost
ga Cabanel nije mogao primiti jer je klasa ve bila puna. Bukovac tada sklapa dogovor: u
zadanom roku napravit e neko djelo i ako se ono Cabanelu svidi, ovaj e ga primiti u svoj
razred. Tako je i uinio. Za tu prigodu
naslikao jeRuku (svoju lijevu ruku). Ta
je slika oduevila Cabanela te ga je ovaj
primio na cole des Beaux Arts. Za
Bukovca je poetak boravka u Parizu
bilo razdoblje velikih kontrasta i
previranja. esto se kolebao oko pitanja
na koji nain slikati. Ulogu u njegovom
stilu igrala je i velika izloba
impresionista 1877. godine. U to doba oni djeluju veoma intenzivno i to se postupno reflektira
u Bukovevu opusu. S druge strane, u skladu s uenjem na Akademiji slikao je sakralne teme,
teme romantinog Orijenta i bavio se historijskim slikarstvom. Pejsai i portreti su na
Akademiji bili potpuno degradirani i zanemareni. Meutim, profesor Cabanel je bio izvrstan
crta, konvencionalan, ali i akademski hladan- taj je akademizam prenio i na Bukovca stoga
on i jest pripadnik naeg akademskog realizma. Slikari akademskog realizma (poznato i kao
salonsko slikarstvo) su slikali po graanskom ukusu, u duhu romantizma i neoklasicizma.
Voljeli su sakralne i mitoloke teme, a odlikuje ih elegantna linija. Nastojali su se pribliitiprirodi otkrivajui njene koloristike vrijednosti i bogatstvo motiva. Radili su po principu da
je korektan crte temelj umjetnosti, a harmonija antikog tijela najvee savrenstvo.
Bukovac je na Akademiji veoma brzo napredovao. Uskoro je preao na ive modele, a po
njima su slikali najizvrsniji studenti. U to je vrijeme on bio razapet izmeu akademizma, koji
je traio elegantnu liniju i definiranu formu,i intimnog slikarskog osjeaja. Tada su mu ipak
bolje leali impresionisti nego akademizam.
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
4/14
4
Svake se godine u Parizu odravala izloba
poznata kao Pariki salon. Na tu izlobu dospijevala
su djela suvremenih umjetnika, prethodno pomno
birana. Bukovca je to jako zainteresiralo te je i on
poeo slikati s namjerom da neki svoj rad poalje na
tu zapaenu izlobu. Nakon nepune dvije godine
studija naslikao je Crnogorku na obrani i ona je
primljena na Salon . To je prvi put u povijesti
slikarstva da je neki hrvatski slikar uao u anale
europske umjetnosti. Time je Bukovac zapravo bio
priznat gotovim umjetnikom. Na Salonu je izlagao od
1878. do 1893. Veinom su to bile slike crnogorskog
ciklusa, akademski aktovi i portreti. No, najzapaeniji
uspjeh na Salonu zabiljeila je Le grande Iza. Ona je
nastala jo uvijek u duhu akademizma, to je
realistino tretirana naga ena. Naglaen je naturalizam i senzualnost. Iza mu je osigurala
uspjeh u parikim kulturnim
krugovima.
Bukovac je diplomirao 1880.
godine. Ve potkraj svog
studiranja sve je ee slikao u
pleneru, uglavnom je odlazio
slikati u umu. Tako su nastali
njegovi poznati pejsai: ciklus
slika koje prikazuju umu u
Fontaineblauu. Priroda je za
njega bila nadahnue. U
razdoblju od 1878. pa do 1880. na njegovih je djelima viena odreena doza romantike, potez
kista mu postepeno postaje slododniji i uoljiviji da bi se na kasnijim pejsaima vidjeli gusti
namazi boje i brzi pokreti. Slikanje u pleneru je dakako utjecalo na njegovu paletu- ona se
postupno rasvjetljava i svjetlost sve vie ulazi u njegove slike, postaje znaajna karakteristika
njegovih djela.
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
5/14
5
Ubrzo nakon naputanja Akademiije, Bukovac negira i osobine akademizma te se deklarira
kao predstavnik moderne francuske ralistine kole. Naputajui te karakteristike, svoj
osobni izriaj oslobaa pa osim pejsaa, koji su na
Akademiji bili zanemarivani, slika i portrete. Priliku
za to dobiva upravo na Balkanu. Najprije odlazi na
srpski dvor i radi Portret kraljice Natalije. Za tu je
sliku odlikovan Takovskim krstom 5.stepena.
Kasnije odlazi i na crnogorski dvor te slika portrete
kneeve obitelji.U godinama 1884. i 1885. boravi u
Dalmaciji. 1884.godine bila je njegova prva
samostalna izloba u Zadru gdje se predstavio iroj
javnosti. Tamo su bili predstavljeni njegovi porteti i to
dva tipa: portreti bliskih prijatelja, te portreti vieg
stalea. U rodnom kraju takoer mnogo portretira, i to
bliske prijatelje, roake pa ak i pripadnike visokog
graanstva. Ove potonje portretira i u Splitu. Za
njegove je portrete karakteristino da vjeto prenosi fiziku slinost na platno. Na enskim
portretima izbjegava monotoniju i ima vie prostora za varijacije, tei slobodnom tretmanu
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
6/14
6
odjee. Na mukim portretima nema veih varijacija, ali nikad ne ponavlja impostaciju lika.
Moe se rei da u Dalmaciji Bukovac sazrijeva; najvie naginje francuskim impresionistima.
S vremenom sve vie tei rasvjetljavanju tamne pozadine, to jest portretirana osoba nije vie
uronjena u neutralan tamni prostor ve reljefno odudara, a tako i volumen dobiva naplasticitetu.
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
7/14
7
Osim Pariza i Dalmacije, u ovom je razdoblju Bukovac slikao i u Engleskoj. Za engleske
trgovce, Vicars brothers slikao je pastoralne teme s djevojkama i mladiima, smjetenima u
romantinom pejsau. Najpoznatija slika koju je naslikao za njih bila jeIsus prijatelj malenih.
2.2. ZAGREBAKA FAZA 1893.-1898.
Vlaho Bukovac u Zagreb dolazi 1893.godine. Tih je godina on bio kreator hrvatske
umjetnike scene te sudjeluje u stvaranju temelja hrvatske moderne. Otvara radionicu, tzv.
zagrebaku arenu kolu u kojoj su uili danas poznati umjetnici kao Bela iko Sessija,
Ivekovi, Tiov, Frange, Valdec i Auer. Za tu je kolu karakteristian svijetliji kolorizam, k
tome je jo Bukovac upuivao na vanost slikanja u prirodi.Tako Bukovac postupno naputa
tonsko slikarstvo i trai svjetlosno-koloristike efekte.
Veina tih umjetnika 1896.godine, na elu s Bukovcem, izlae na Milenijskoj izlob i u
Budimpeti. Osim te izlobe, 1898.godine su organizirali veliku izlobu u Umjetnikom
paviljonu u Zagrebu na kojoj su se prvi put reprezentativno predstavili hrvatski umjetnici.
Bukovac je jo sudjelovao i na II. i IV. Bienallu u Veneciji, zatim na Prvoj izlobi beke
secesije (1898.) i na Svjetskoj izlobi u Parizu (1900.).
U Zagrebu je Bukovac mnogo suraivao s biskupom Strossmayerom. Za njega je napravio
veliku kompoziciju Gunduliev san, 1894.godine. Na toj je slici prikazao vlastito vienje
kako Gunduli zamilja
Osmana, tonije deveto
pjevanje. Ovdje se
Bukovac koristiopastelnim bojama,
upotrijebio je lagani
sfumato i panju
usmjerio na detalje.
Osim za biskupa,
Bukovac je imao jo
narudbi velikih kompozicija. Meu njima su Dubravka (1894.) i ivio kralj(1896.).
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
8/14
8
Dubravka je specifina zbog razrade detalja. Bukovac je prema starim litografijama naprije u
sadri izradio svaki pojedini lik, a zatim ih ukomponirao u prostor i stavio u meusobne
odnose. Na slici su samo etiri osobe u realnim dimenzijama, i to one u prvom planu. Najbolje
izvedena grupacija nalazi se u prednjem planu, to su izvrsni portreti: Sebastijan Dolci (pisac
iz Dubrovake Republike, poznati i kao Sebastijan Slade), Dinko Ranjina (dubrovaki
pjesnik), Benedikt Stay (takoer pjesnik, isusovac), Junije Palmoti, Marko Galjuf i Ruer
Bokovi na stubama. Sam Gunduli nalazi se na povienom mjestu sa Cvijetom Zuzori,
dubrovakom pjesnikinjom, Nikolom Bonom, Dinkom Zlatariem i Ilijom Cervom, a ispod
njih se nalaze dubrovaki velikani. Osim njih, Bukovac je naslikao sebe i svoju enu. Sebe je
smjestio na prozor ispod luka sa svojim bliskim prijateljima, a enu pored Gundulia, s
perikom i u zelenkastoj haljini kako uspostavlja kontakt s promatraem.
Slika ivio kralj perspektivno nije najsretnije rjeena, ali je najslobodnije izvedena i ima
puno slikarskih detalja. Pozornost nije usmjerena na temu kompozicije. Kralj je smjeten u
pozadini i ne primjeti ga se lako, dok su u prvom planu i u sreditu pozornosti djeca.
Jojedna velika kompozicija koja je nastala u zagrebakom razdoblju je zastor za
Hrvatsko narodno kazalite. Tema te slike je Hrvatski narodni preporod. Kada se traio
umjetnik koji e napraviti tu kompoziciju, jedino su Bukovac i Mai bili smatranisposobnima naslikati takvo neto, ali kako je Mai ve bio slijep, tu odgovornost preuzeo je
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
9/14
9
Bukovac. Za tu sliku, nastalu 1895.godine, postoje dvije skice, meusobno sline, ali jako
razliite od originala. Slika prikazuje hrvatske velikane, a u pozadini je panorama
Dubrovnika. Slika se odlikuje laganim sfumatom i pastelnim bojama.
Izuzev velikih kompozicija, Bukovac je u ovom razdoblju isto slikao portrete. Njih ve
radi veoma brzo i oni nastaju u veoma kratkom razdoblju, te su veinom slikani u pleneru.
Takoje prikazan i okoli- lie je zagasite boje, bez refleksa svjetla. Ne eli da mu pobjegnekakav luministiki efekt, kakva promjena tona, bljesak oiju ili izraz lica, stoga portrete i radi
dosta brzo. Zanimljivo je da esto mijenja tehniki postupak i nain slikanja; ponekad su to
gusti namazi, ponekad sitne mrljice, a ponekad kombinacija oba naina. Preferira portrete
intimnog karaktera. Tako nastaje Portret Stjepana Miletia i slika Moje gnijezdo, koja
prikazuje njegovu obitelj.
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
10/14
10
Taje slika dobila najvee simpatijepublike. Slika se odlikuje dematerijalizacijom, naroito
enskog tijela. Karakteristian je sfumato i brzi potezi kista.
Jo jedan od zapaenih portreta je Portret barunice Rukavine. Koristio je dinaminu
obrisnu liniju, a plonu siluetu pak odvaja od pozadine. Bouri pored barunice su naslikani
impresionistiki dok je sam lik barunice u secesijskom stilu.
U ovom razdoblju slika i aktove (1897.-1898.). Bukovac je bio opsjednut svjetlosnim i
koloristikim mijenama na ljudskoj puti, pa je zato i volio aktove. Gotovo svi njegovi aktovi
su slikani u prirodi, a kada ih slika u interijeru na njima se odraava odsjaj vatre iz kamina.
2.3. CAVTATSKI INTERMEZZO (1898.-1902.)
Trzavice meu umjetnicima u Zagrebu su Bukovcu bile preveliki stres. Jo je k tome Izidor
Krnjavi bio protiv Bukovca u svakom pogledu, nije volio njegov kozmopolitizam pa su se
stalno prepirali. Bukovca je to psihiki iscrpilo pa je stoga odluio otii u rodni Cavtat na
neko vrijeme, traei samou i mir. Sada, oslodoen od svih utjecaja i slobodan od raznih
zahtjeva, Bukovac eksperimentira, trai nova izraajna sredstva, mijenja svoju skalu boja.
Sada preferira tehniku tankog uljnog namaza, boju degradira i potpunu prednost daje svjetlu,
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
11/14
11
stoga su portreti gotovo bijeli. Primjenjuje nov nain
suhe tehnike: platno grube strukture prekriva krednom
podlogom koja brzo upija boje i oduzima im sjaj tako da
se kasnije posebno dobro vide potezi kista.
U ovom razdoblju uglavnom slika pejsae i portrete.
Pejsai su mu u hoch ili quer formatu (vodoravno,
odnosno okomito poloeni pravokutnik), u omjeru 1:2.
Portreti su mu suzdrnih boja ili neobino svijetli, a lik
eli posebno pribliiti prirodi. esto slika isti portret vie
puta mijenjajui
nain slikanja ili aktehniku (Portret oca).
Nakratko boravi i u Beu. Godine 1903. u Beu je
organizirana velika samostalna izloba Vlahe Bukovca.
Tada on naputa secesiju i vie je naklonjen
impresionizmu, odnosno pointilizmu. Poznata slika iz tog
perioda je Adio, gdje koristi priguene boje, negira
konturu i tono se vidi njegov pointilizam. Ujedno je to
portret njegove gospoe. Iste godine Bukovac dobiva
poziv s prake Akademije da postane profesor. On taj
poziv prihvaa i zajedno s obitelji seli u Prag.
2.4. PRAKI PERIOD (1903.-1922.)
U Pragu Bukovac na svoje studente prenosi osjeaj za kolorizam, stoga se njegovi studenti
razlikuju od ostalih na Akademiji. Osim toga, na Akademiju je unio pointilizam. Boju ne
nanosi direktno, koristi se kombinacijom sitnih crtica i mrlja. Boja i svjetlo su pak njegove
glavne znaajke. Preferira likove u polusvjetlu i esto se koristi umjetnom rasvjetom. eljenu
boju sastavlja od sitnih mrlja, po mogunosti od istih boja. to se tie tematike, naputa
simbolizam. esto koristi motive orijentalnih sagova, pa stoga preteno slika u ateljeu. Unjegovu opusu karakteristini su ciklusi aktova i anr scena, obiteljski portreti, a u jednoj fazi
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
12/14
12
ak i sakralne teme. Njegov praki period moemo podijeliti na tri faze: onu prije 1908., kada
su njene boje bez jaeg kontrasta odlika njegovog slikarstva. Njegovi su interijeri tada u
smee-zelenom ugoaju, a postupno dolazi do sve tamnijih tonova. Sklon je
eksperimentiranju s istim motivom, kao u Dolce far niente, koji djeluje poput goblena.
U
svakoj verziji varira u koloritu, kadriranju i tehnikoj obradi, dok impostacija i motiv dakako
ostaju isti. Ipak, najbitnije djelo za tu fazu je Divan iz 1905.godine.
Interijer je u zemljanim tonovima, svjetlo je prigueno, a haljina ene preuzima svjetlosnu
ulogu. Druga faza je cijela godina 1908. kada nastaju najbrojnija djela, uglavnom aktovi.
Njegovi su aktovi specifini po tome to svakog prati bijela draperija. Jedan od najpoznatijih
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
13/14
13
jeProbuenagdje se vidi Bukovev interes za skladnim
oblicima tijela, te izbjegava svaku sluajnu deformaciju.
Trea faza je ona nakon 1908.godine pa do prvog
svjetskog rata. Tada nastupa stvaralako zatije. Bukovac
naputa slikanje aktova, ali samo na neko vrijeme.
Nastaje niz anr scena, religioznih slika i portreta, i to
onih starih ena gdje se karakter osobe vidi na licu.
Takoer radi i obiteljske portrete. Pointilizam polako
zamjenjuje irokim potezom kista, a boja postaje masnija
i bogatija, sjene prozirnije i meke, a svjetlo difuznije
(Autoportret). Oko
1916.godine ponovo
se vraa aktovima, te
je Ruiasti san jedan
od najuspjelijih u
cijelom opusu. Ta slika istie sav sklad i ljepotu tijela,
doarava mekou koe. Polako se vraa i davno
zanemarenoj crnogorskoj tematici, no takve slike slika u
malom formatu. Ne ponestaje mu inspiracije, no ipak
ponavlja prijanje teme, to jest slika njihove varijacije. Na
kraju, sebe pronalazi u portretu te se Bukovac openito
karakterizira kao slikar portreta.
-
8/13/2019 Vlaho Bukovac Seminar
14/14
14
3. ZAKLJUAKBukoveva stalna putovanja i poznanstva s razliitim ljudima utjecala su na njegovo
stvaralatvo. On je jednostavno bio tip ovjeka koji je uio cijeli ivot, umjetnik koji stalno
napreduje. Iako je praktiki proputovao pola svijeta, ipak je bio vezan za domovinu i rodni mu
Cavtat. Zbog toga je on na vaan slikar. Usadio je interes za likovnu umjetnost u najirim
slojevima puanstva, slikajui ne samo portrete vanih i bogatih ljudi, nego i ljudi slabijeg
imovinskog stanja.
Bukovac je ak 1918.godine napisao autobiografiju Moj ivot u kojoj prepriava vane
dogaaje u svom ivotu. Tu knjigu posvetio je svojoj djeci, svome gnijezdu kako ih je volio
zvati.
Godine 1922., Bukovac je fiziki oslabio. Te godine imao je i modani udar te je
naposlijetku 23. travnja napustio ovaj svijet. Hrvatska se tada oprostila s prvim slikarom koji
ju je predstavio u Europi, ali i svijetu.