EKOOS

Mladi poduzetnik

Tjedan novca

Učenice D. Pakšec,

A. Bagudić i N. Pa-

vičić sudjelovale su

n a n a t j e c a n j u

„Mladi poduzet-

nik” u Valpovu.

Učenice su osvojile

prvo mjesto koje di-

jele s učenicama iz

Đakova.

Natjecanje se održa-

lo 2. ožujka 2018.

godine. Mentorica je

bila prof. Ljiljana

Dumančić.

Čestitamo!

U sklopu „Tjedna

novca“ u našoj je

školi održano preda-

vanje Grawe osigu-

ranja. Osiguranje

Grawe Hrvatska

d.d. predstavio je

Tomica Vidović,

dipl. oec.

Predavanje je bilo

namijenjeno našim

nastavnicima i sura-

dnicima-partnerima

iz Osnovne škole

Vladimira Becića O-

sijek. Predavanje je

organizirala prof.

Marija Mesić-Škorić,

mr. sc.

Ekonomska i upravna škola Osijek

U ovom broju:

Dani hrvatskoga jezika

2

Intervju—Lidija Goljevački, prof.

3

Literarni kutak 6

Uskrsno vrijeme 16

Učimo zajedno 4 19

Europski parla-ment mladih

21

Ekonomske vijesti 25

Posebne zanimlji-vosti:

Proljeće…………….5

Literarni rad koji je

sudjelovao na Smotri

LiDraNo 2018. – grad-

ska razina………….9

Pročitali smo……...13

Radni dan učenika

putnika…………….15

PRONI Centar za

socijalno podučavanje

- ABECEDA informi-

ranja mladih……….18

28. ožujka 2018.

Svezak , Izdanje

ožujak 2018.

Vladimir Nazor Hrvatski jezik

U tebi sam vijek svoj proživio, Drevni i lijepi jeziče Hrvata; Rođen na morskom pragu tvojih vrata, Polako sam te, uz trud, osvojio. Povede ti me i gdje nisam bio. Na vrhu gore i na kraju gata, U kolibici, u kući od zlata Svuda je meni glas tvoj žuborio. Htio sam biti glazbalo na kome Zvuče ko žice, mirišu ko cvijeće Rojevi riječi u govoru tvome. Pa, uzdignut nad zipkom i nad gro-bom, Da u tebi dišem i da živim s tobom, I onda, kad me više biti neće.

Svake godine u Republici Hrvatskoj od 11. do 17. ožujka obilježavaju se Dani hrvatskoga jezika. Manifestacija je utemelje-na odlukom na sjednici Hrvatskoga državnoga sabor a 28 . ve l ja -če 1997. (danas: Hrvatski sabor). Manifestacija je spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvat-skoga književnog jezika. 13. ožujka Deklaracija je prihvaćena, do 15. ožuj-ka potpisale su je sve re-levantne udruge, ustano-ve, ali i brojni pojedinci, a 17. ožujka 1967. godine objavljena je u tjedni-ku Telegram. Deklaracija je simbol bor-be hrvatskoga naroda za samostalnost hrvatskoga jezika. I u našoj Školi obi-

lježeni su Dani hrvatskog jezika. Tim povodom uče-nici 3. e razrednog odjela izrađivali su plakat. Na veliki hamer papir zalije-pili smo upute kako uspje-šno napisati esej na ispitu iz hrvatskoga jezika na državnoj maturi. Upute se tiču dijela hrvatskoga jezi-ka (opisivači B i C). S pro-fesoricom Blaženkom Bu-dimčić ponovili smo kako na smislen i logičan način povezati tekst, a da pri tomu primijenimo prikla-dan stil, prikladne riječi i osmislimo rečenicu. Pono-vili smo kako se pravilno služiti hrvatskim jezikom, naučili nešto novo i sve pokazali na konkretnim primjerima. Bliže se ispiti državne mature. Izradom plakata obuhvatili smo najvažnije elemente hrvat-skoga jezika kako bismo jedni drugima olakšali učenje. Vjerujemo da će plakat koristiti učenicima pri pisanju školskih zada-ća, sastavaka, domaćih zadaća, ali i kao priprava za jedan dio ispita držav-ne mature.

Dani hrvatskoga jezika od 11. do 17. ožujka

Stranica 2 EKOOS

ožujak

2018.

Manifestacija

je spomen na

Deklaraciju o

nazivu i

položaju

hrvatskoga

književnog

jezika.

Autorica teksta: Marcela Kranjčec, 3. e

Fotografirala: Nera Toth, 3. e

Pjesmu V. Nazora odabrala B. Budimčić, prof. Izvor foto:

http://www.matica.hr/kolo/314/deklaracija-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika-

20681/

RAZGOVOR S LIDIJOM GOLJEVAČKI, PROFESORICOM I KOORDINATORICOM ISPITA

DRŽAVNE MATURE U ŠKOLI

državne mature. Svaka gene-racija ima nekoliko učenika koji se ne prijave. Ove godine ispite državne mature prijavi-lo je 174 od 184 maturanta. Svake godine bude od pet do deset učenika koji ne prijave državnu maturu. Redovnim su učenicima četvrtih razreda ispiti državne mature besplat-ni. Oni ne moraju odmah ove godine upisati željeni fakultet jer položeni ispiti vrijede doži-votno. N.: Osim obveznih predme-ta (Hrvatski jezik, Mate-matika i strani jezik), po-javljuju li se u našoj Školi neki „egzotični“ predmeti na popisu ispita? L. Goljevački: U zadnjih devet godina, od kada se pišu ispiti državne mature, znali su se pojavljivati neuobičajeni ispiti koji nisu izravno vezani uz plan i program naše Škole.

O državnoj maturi Bliži se državna matura. Ve-ćina maturanata već se odavno priprema za ispite, koje priređu-je i organizira Nacionalni cen-tar za vanjsko vrednovanje ob-razovanja (NCVVO) i koje će polagati tijekom lipnja. Profeso-rica Lidija Goljevački zna sve o državnoj maturi. Intervju je namijenjen maturantima, ali i mlađim učenicima, kako bi saz-nali što ih čeka pri kraju sred-njoškolskog obrazovanja. Novinari: Jeste li razmišljali raditi nešto drugo u životu osim profesorskog posla? Lidija Goljevački: Nikada nisam razmišljala raditi neki drugi posao osim profesorskog. Svi u mojoj obitelji su prosvjet-ni djelatnici, osim moje sestre koja je liječnica. N.: Koji još posao obavljate u našoj Školi? L. Goljevački: Osim što sam profesorica matematike, ispitni sam koordinator državne matu-re od 2006. godine. Upravo 2006. godine odlučeno je da će se polagati državna matura. Odlučeno je da učenicima gim-nazijskog programa državna matura ono što je nama (strukovnim školama) završni ispit. Fakulteti su pristali zami-jeniti dotadašnje prijemne ispite ispitima državne mature. Uče-nici koji žele nastaviti školova-

nje, upisivanjem nekog studij-skog programa, moraju polagati ispite državne mature. Minis-tarstvo je tražilo da svaka škola imenuje ispitnog koordinatora i od tada obavljam ovaj posao, uz nastavu, naravno. N.: Koliko je državna matu-ra zahtjevna i kako se najbo-lje pripremiti za taj „životni“ ispit? L. Goljevački: Ne mislim da je državna matura previše zahtjev-na. Ako je netko dobar učenik i redovito radi na nastavi, smat-ram da nije potrebno nikakvo dodatno pripremanje, osim proučiti kako izgledaju zadatci koji se pojavljuju u ispitu i o kojem je gradivu riječ. Također, mišljenja sam da državna matu-ra nije ni jako stresna u uspo-redbi s nekadašnjim prijemnim ispitima. Svaki je fakultet u to vrijeme određivao svoje zadatke. Ovim putem željela bih spome-nuti da u Školi postoje pripreme za državnu maturu iz matema-tike koju održava nekoliko profe-sora matematike. Iznenađena sam malim odazivom učenika na pripreme. N.: Koliki je broj pristupnika državne mature u našoj Ško-li? L. Goljevački: Svake godine gotovo svi učenici prijave ispite

Stranica 3 Svezak 1., Izdanje 6.

ožujak 2018.

L. Goljevački: Od prve godine pisanja ispita državne mature sudjelujem u ocjenjivanje ispita iz Matematike. Ocjenjuje ih oko 250 ocjenjivača i u nekoliko da-na isprave se prvo ispiti A razi-ne, a nakon toga i ispiti B razi-ne. N.: Kako ispiti državne ma-ture stižu u našu Školu i ka-ko se čuvaju? L. Goljevački: Ispiti državne mature dolaze na moje ime u Školu i dostavlja ih Hrvatska pošta. Ispiti su zapakirani uz određeni stupanj zaštite. Ispite možemo preuzeti ili Ravnatelji-ca ili ja, a u kontrolu može doći i policija. Nakon što se ispiti zaprime, nekoliko dana prije pisanja državne mature drže se pod ključem, na sigurnom mjes-tu u Školi. Isti je protokol i pri vraćanju ispita državne mature nakon pisanja. N.: Koliko je siguran optički čitač za liste s odgovorima i koliko je pouzdan? L. Goljevački: Čitač je u pot-punosti pouzdan i do pogreške može doći samo ukoliko se uče-nik ne pridržava propisanih pravila pri unosu odgovora (X) u listu za odgovore ili ako se ti odgovori pišu npr. zelenom ke-mijskom olovkom. Zato se na državnoj maturi koristi samo plava ili crna kemijska olovka.

N.: Kakav uspjeh očekujete od ovogodišnje državne ma-ture? L. Goljevački: Očekujem uobi-čajene rezultate zato jer se svi učenici dovoljno pripreme kako bi ostvarili očekivani uspjeh. Kao ispitna koordinatorica dobi-jem informacije o uspjehu sva-kog učenika na državnoj maturi i te podatke ne smijem odavati nikomu. Učenici smiju svoje rezultate reći ako to žele. Imam pravo na uvid u rezultate matu-re zbog eventualnih prigovora koji se mogu do određenog roka uložiti na ocjene pojedinog ispi-ta. Nastavničkom vijeću i jav-nosti mogu reći samo neke stati-stičke podatke koji se odnose na sve rezultate ispita na nivou Škole. Prošle školske godine bilo je 196 maturanata. Ispite držav-ne mature pisalo ih je 183, dak-le, 13 učenika nije prijavilo ma-turu. Od 183 pristupnika, 135 učenika položilo je državnu ma-turu, a 48 učenika nije položilo sve obvezne ispite državne ma-ture. Znači, oko 70% učenika Škole prošle godine položilo je državnu maturu. Naravno, smatra se da je državna matura položena ako su položeni obvez-ni ispiti. Svake godine stručne radne skupine određuju pragove prolaznosti na ispitima državne mature na temelju uspjeha svih učenika koji su te godine pristu-pili pojedinim ispitima državne

mature. N.: Kako komentirate što učenici naše Škole prijavlju-ju A razinu ispita državne mature iz Matematike? L. Goljevački: Uvijek ima učenika koji prijave A razinu Matematike. Najveći problem je u tome što se u trećem i če-tvrtom razredu program u na-šoj Školi ne poklapa s gimnazij-skim programom na kojemu se temelji A razina ispita iz Mate-matike. Stoga, tko namjerava prijaviti A razinu iz Matemati-ke, mora se rano početi pripre-mati kako bi uhvatio korak s pristupnicima koji rade prema gimnazijskom programu. Svake godine bude desetak pristupni-ka A razini Matematike, no prolaznost je većinom vrlo sla-ba. N.: Koliko učenika Škole prijavljuje A razinu iz Hr-vatskoga, Engleskoga i Nje-mačkoga jezika? L. Goljevački: Tu učenici ug-lavnom nemaju većih proble-ma. Moram naglasiti kako iz Engleskog i Njemačkog jezika rezultati budu odlični. Naš program Hrvatskoga jezika sa-mo se okvirno poklapa s progra-mom gimnazije. Naime, gimna-zije imaju puno opširniji i dale-ko „dublji“ program od našeg, zato učenici trebaju više vreme-na za pripremu ispita Hrvat-skoga jezika. N.: Sudjelujete li u ocjenji-vanju ispita državne mature iz matematike?

Stranica 4 EKOOS

Oko 70% učenika

naše Škole prošle je

godine položilo

državnu maturu.

ožujak 2018.

PROLJEĆE

N.: Što radite u slobodno vrijeme? L. Goljevački: Nemam baš previše slobodnog vremena. Volim čitati kriminalističke romane i gledati kriminalisti-čke serije.

N.: Što Vas nismo pitali, a željeli biste reći? L. Goljevački: Željela bih da svi budući maturanti što rani-je počnu ozbiljnije shvaćati ozbiljnost učenja. Sadašnjim maturantima želim puno sre-će pri pisanju ispita državne mature.

mu početak proljeća ozna-čavao prvi dan godine ili uskrsnuće Sunca, dok je u antičkoj Grčkoj predstavljao Dionizovo (Zeusov sin, grčki bog plodnosti) ponov-no rođenje. Proljeće je sreća i vrijeme u kojem ponovno udahnemo život, kako živo-tinje, tako i biljke. Oboža-vam proljeće jer mi daje e-nergiju i volju, a sve obave-ze obavljam s osmijehom.

Proljeće je jedno od četiri go-dišnja doba, ali je ujedno i naj-ljepše. To je vrijeme kada se priroda ponovno rađa te se ljudi „bude“ iz zimske mono-tonije. Proljeće na sjevernoj polutci počinje 21. ožujka, tra-je čitav travanj, svibanj i zavr-šava 21. lipnja, dok je na juž-noj polutci nešto drugačije, proljeće počinje u vrijeme na-šeg ljeta, 1. rujna te traje do 30. studenoga. Početkom proljeća, dan i noć jednako su dugi, no na kraju dan prevladava. Pos-toje tri razdoblja pro-ljeća: predproljeće koje počinje u vrijeme pojavljivanja prolje-t n i c a , č e s t o z v a -nih „vjesnicima proljeća“, rano proljeće razdoblje je kada se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo prolje-će razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog dr-veća. Proljeće nam donosi sunce koje jače grije, toplinu,

one najljepše proljetne kiše te potrebu za laganijom od-jećom. Proljeće zrači poput profinjenog i svjetlucavog duha među stablima gdje već sam pogled na pupoljke i mlade listove na krošnjama uveseljava, pčele užurbano lete od cvijeta do cvijeta koji su rasuti po poljima kao zvi-jezde na nebu, a nad njima se leptiri veselo igraju. Ljudi vi-še nisu zatvoreni u svojim kućama nego se smiju i mar-ljivo rade. Najpoznatiji su vjesnici proljeća visibaba, jag-lac i šafran. Uživam hodati po zelenoj travi gdje je mnoš-tvo kukaca, a pogledom u nebo vidim jata pridošlih pti-ca selica koje prate moj hod cvrkutom. Početkom proljeća uistinu su svi raspoloženiji, uređuju svoje okućnice, spre-maju se na proljetno čišćenje i sadnju cvijeća. Zanimljiv je podatak kako je u starom Ri-

Stranica 5 Svezak 1., Izdanje 6.

Novinari: učenici Bruno Ćosić, 4. h i Gabrijel Knežević, 4. f

Mentorica: Blaženka Budimčić, prof.

Dioniz

Izvor foto:

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/t

humb/d/dd/Michelangelo_Caravaggio_007.jpg/1200

px-Michelangelo_Caravaggio_007.jpg

Novinarka: učenica Viktorija Gudelj,

2. b

Izvor foto: https://www.rtvslon.ba/wp-content/uploads/2017/03/prolje%C4%87e.jpg

Stranica 6 EKOOS

ožujak 2018.

LITERARNI KUTAK

ON

Bio je poput stijene u moru koju je svaki val udarao,

koja je podnosila i Sunce i vjetar i kišu.

Bio je Pluto, planet koji ne postoji,

a tako poseban i lijep.

Nedefinirani karakter,

tako nježan i snažan, glasan i tih.

Čudnovato ljudsko biće

koje je razmišljalo srcem, a osjećalo mozgom.

Možda sam ga zato i zavoljela, bio je drugačiji.

Tako poseban, tako neshvatljiv…

Karla Milinković, 2. b

USAMLJENA NOĆ

Noć je mračna, hladna,

usamljena i sama, tiha i tamna.

Vidim samo dvije sjene,

iza ugla dvoje zaljubljenih,

mladi i sami.

Noć

hladno je, ruke mi drhte i kasno je,

moram kući zima je.

Dolores Mak, 3. d

U MRAKU

U mraku kao da čujem tvoj glas,

kao da mi netko nedostaje, kao da sam nekoga negdje zaboravila,

na dalekoj stanici samoga ostavila.

U mraku kao da osjetim

tvoj dah, topao i nježan

san, tihi i meki glas.

U mraku kao da čujem

kako me dozivaš, čujem,

ali se ne odazivam.

U mraku kao da vidim tvoju sjenu

iza sebe.

Okrenem se, tebe nema.

U drugom si gradu, u drugom si mraku. Dolores Mak, 3. d

Chick lit...

Stranica 7 Svezak 1., Izdanje 6.

Dama i stranac - 5. dio Smrad i ustajalost osjetila se u zraku. Cass je polako otvorila oči i ugledala desetke možda čak i više žena, djevojčica svezanih uza zid broda. Panično je pogledom tražila Iru, ali je nije bilo. Ostala je sama i tiho počela plakati. Nije znala što se dogodilo niti gdje je, sa-mo je znala da je ostala sama. Pokušala je doznati što se događa pričajući sa zarobljenicom pokraj sebe, ali ona nije znala njezin jezik. Bila je lijepa, bez obzira na svu tu prljavštinu, ze-lenih tužnih očiju… Glasan udarac vrata ušutkao ih je sve. Vrata su se odbila i napravila rupu u drvenom zidu. On… Stranac je ušao u prostoriju, onaj isti koju ju je pozvao u bijeg. Sada je sve imalo smisla, sada ovo sve ima smisla… ponavljala je u sebi. Kako je mogao lagati, sigurno nije je-dina… Iru je obuhvatio rukama oko struka i samo ju bacio kao potrošenu robu na palubu. Nasmijao se. Približio se Cassandri pokraj uha i šapnuo: „Pitam se za koliko ćemo te prodati lutkice.“ Ira je izgledala iscrpljeno, imala je natečene oči od plakanje. Pogledala je Cassandru i počela plakati. Deset je već dana prošlo i Cassandra je bila očajna jer što god da je napravila, Ira je zauzimala njezino mjesto svaki put kad je trebalo služiti tamničare. Dobivala je udarce umje-sto nje jer joj je Cassandra bila ne samo gospodarica, već i prijateljica. Nekoliko dana trajala je agonija i napokon su stigli u Carigrad...

Lana Zubak, 2. a

Izvor foto: http://mvslim.com/ottoman-miniature-art-an-illumination-of-time/

ožujak 2018.

Stranica 8 EKOOS

Sudbina – 4. dio

Uzimam čašu i pijem sve naiskap. Nisam ni razmislila o ovoj odluci i nisam bila si-gurna bi li me trebalo biti sram ili bi mi trebalo biti duhovito kada sam uočila da me Jason gleda podignutih obrva s laganim borama oko čela i nagovještajem smješka. Taj čovjek ne može postati ljepši, ali stvarno...

Vratila sam mu čašu u ruku i upitala treba li on možda pomoć s ispijanjem svoje čaše. Nasmijao se, iako mislim da je to bio onaj smijeh u smislu „podcjenjuješ me“. Pogle-dao me zavodljivim pogledom i bez riječi popio cijelu čašu naiskap. Sada sam ja ostala za-panjena. Dao mi je dojam da je on profinjen, ugledan čovjek koji uživa u čaši vina. Bila sam previše nervozna. Nikada se nisam ponijela ovako u nečijem društvu. Ne znam zašto on ima takav utjecaj na mene, ali ne mogu ni reći da mi se ne sviđa. Svi ljudi s kojima sam do sada došla u kontakt bili su predvidljivi, nisu zadavali nikakve izazove. No s Jasonom nika-da ne znam što će se sljedeće dogoditi. Sviđa mi se to, okrjepljujuće je, kao i njegov osmijeh. Na tu pomisao sam se nesvjesno nasmiješila, što sam primijetila tek kada je Jason lagano nagnuo glavu ulijevo i promatrao me. Nježno sam zatresla glavom i nasmijala se. OK… vi-no definitivno kreće djelovati. Bez riječi sam se brzo okrenula na peti i krenula prema dnev-noj sobi. Bacila sam se na kauč dok je Jason i dalje stajao. Odjednom mi je postalo vruće. „Jesi dobro?“ upita Jason kroz smijeh. Ja se (pripito) nasmiješim i samo ga pogledam. „Odmah se vraćam.“ kažem i nespretno pokušam ustati te krećem prema spavaćoj sobi, us-put se zabijajući u sav namještaj na putu. Nisam uopće ni toliko pijana, jednostavno ne po-dnosim alkohol… ili Jason ima veze s mojom nespretnošću? Kopam po odjeći tražeći nešto udobno. Oblačim i žurim natrag u dnevnu sobu gdje pronalazim Jasona kako sjedi na sofi. Rekla bih da je nervozan. Polako mu se približavam i sjedam na sofu. Bez razmišljanja priv-lačim ga k sebi i ljubim snažno, bez prestanka. On uzvraća poljupce....

Kraj 4. dijela

Laura Novotni, 2. a

Izvor foto: http://beetifulbookcovers.com/book-category/romance/chick-lit/

Literarni rad koji je sudjelovao na Smotri LiDraNo 2018. – gradska razina

Stranica 9 Svezak 1., Izdanje 6.

Marko Vidaković ...ruža, plava, lijepa, mirisna!

Osijek, Vodena vrata, usred ljeta, početak je novog radnog tjedna. Jutro je, točno pet minuta do pola osam. Nema nikoga osim mene. Sjedim na klupi i čitam novine. Zapravo, ne, ne čitam novine. Samo se pravim da ih čitam. Da, znam, malo je čudno, ljudi to inače ne rade. Vjerojatno se sada pitate jesam li nekakav detektiv ili policajac u civilu, ili sam naprosto lud. Ni jedno, ni drugo, ni treće! Dobro... Ovo treće je upitno. Naime, če-kam nekoga i ne, ne dilam ništa. Zapravo, čekam nekoga tko uopće ne zna da ga ja čekam. Da, dobro, recimo da čekam u zasjedi, moglo bi se tako reći, da, ali ne s namjerom da tog nekog pretučem toljagom, već samo da ga vidim. Ma ne, nije to uhođenje, to bi značilo da tog nekog posvuda pratim. Dobro, možda malo jest. Koga čekam? E, pa, sačekajte sa mnom, pa ćete vidjeti. Lagano listam novine. Ironično, u njima ništa novo. Sve samo provlačenje istih starih priča iz politike, sporta i svijeta glamura. Život je poput kazališne predstave, koju svi već od riječi do riječi znaju napamet, a samo se glumci mijenjaju. Dolazim i do stranice s vicevima, ali toliko su užasni, da mi je smješnija vremenska prognoza koju je Vakula opet fulao. I tako, listam ja novine, stranica po stranica, kad odjednom, relativnu tiši-nu razbija zvuk. Zvuk lupanja pete od beton. Protrnem u sekundi. To je sigurno ona! Srce mi počinje tući ko indijanski ratni bubnjevi, a koljena mi klecaju poput onih jadnoga djeteta, koje je baka za kaznu postavila da pola sata kleči na kukuruzu nakon što joj je prstom probušio pekmez. I dalje se pravim da čitam novine, ali zapravo promatram Nju. Gledam ju i upijam svaki njen pokret, njene pravilne korake, ritmično njihanje njene suknje i duge plave kose, njeno blago blijedo lice koje, čak i sad dok miruje u svojoj neutralnosti, kao da se smi-ješi jutru i pozdravlja novi dan. Sjedim tako, gledam to predivno stvorenje i svaki dio moga biće viče mi da ustanem, da potrčim do nje i kažem joj nešto, jer više jednostavno ne mogu izdržati. Ovo je već ne znam koji put da ju ovako čekam i svaki puta sve je gore i gore. Prvo sve krene divno, ona prolazi, lijepa kao i uvijek i ja sam sretan. No, onda, kada mi krene nestajati iz vidokruga, osjećam se, kao da mi netko čupa i nasilno gnječi srce, kao da s njenim odlaskom umiru sva moja sunca i počinje noć koja grozno plače za novim sjajem zore. Moram joj prići, pa makar ispao lud, makar se užasno osramotio, makar je i udana, preudana, ima krdo van-bračne djece, nema veze, ali moram joj prići! Smotao sam novine i ustao. Nisam učinio ni nekoliko koraka, a već sam se smrznuo u mjestu. Kao i uvijek, nije me ni primijetila. Nastavio sam lagano hodati, pa iako sam znao svoj početni naum, napravio sam nekih petnaestak metara i stao. Zaustavio me njen parfem koji je ostao za njom visjeti u zraku. Na trenutak sam pomislio da sam na poljani prepunoj cvijeća, obasjanoj suncem i uk-rašenom ugodnim i laganim puhanjem rashlađujućeg vjetra. Isparavanje njenog parfema vratilo me u stvar-nost i moje probleme. Dok sam ja sanjario o njenom mirisu, ona je već dobrano poodmakla. Automatski sam htio nastaviti dalje, ali sam ipak zastao. Bah... Nema smisla. Mislila bi da nisam normalan. Gledam je kako ula-zi u Tvrđu. Sekunda, dvije. Nestala je za uglom. Sjedam na klupu. Još jedan poraz. Da sam kredom označio svaki koji sam dosad ovdje kod Vodenih vrata doživio, mislili bi da je obojana u bijelo. Da, znam, nedostaje mi hrabrosti. No, opet, mislim da ovo nije samo problem hrabrosti. Svi znamo da hrabrost nije ništa drugo, nego znati dobro reagirati unatoč strahu, što pak ne znači da straha nema. Najmanji problem bi bio prići i započeti razgovor. Međutim, analizirajmo situaciju. Što ako joj se ne svidim. Barem na to nisam nenaviknut. Slično kao s klupom i kredom, brojem žena koje su me kroz život odbile, mogao bih napuniti telefonski imenik. Dobro, barem jednu osrednju sitno otiskanu stranicu. Puno više me plaši mogućnost da joj se svidim. A što tada? Da zovem HAK?! Nemojte me krivo shvatiti, bilo bi to predivno, ali... Nikad si ne bih oprostio da takvo nešto upr-skam. Neizbježno, na pamet mi pada i ona druga mogućnost, mogućnost da sve ispadne baš onako kako treba. Ona mogućnost, da ipak jednog dana ona bude moja. Nisam svemoguć i nisam Superman, ali, kada bi bila mo-ja, činio bih sve da ju stalno usrećujem. A veće sreće od njene mi ne treba. Eh, da je bar tako jednostavno. Onda ne bih sjedio svako jutro u ranim tridesetima ovdje kod Vodenih vrata i krao Bogu dane. Kako bih silno volio imati ju uza se. Kada bih samo mogao smoći hrabrosti, smoći sna-ge da joj priđem. Učinio sam to stotinu puta prije s drugim ženama, pa mogu i sad. Na kraju krajeva i ona je samo čovjek. Sva ova moja bajanja su samo slijepo idealiziranje zbog moje očaranosti. Tako je! Sutra ujutro, sigurno ću joj prići. Da, sto posto! Sutra, ujutro, kada opet budem sjedio ovdje nešto prije pola osam, kada se opet budem pravio da čitam novine, a zapravo kada budem čekao njen blaženi dolazak, tada ću joj prići. A onda, onda možda, samo možda, bit će moja... Moja ruža, plava, lijepa, mirisna...

ožujak 2018.

Stranica 10 EKOOS

MOJ PJEŠČANI SAT

Svakodnevno možemo čuti razne teme o životu, kako je on težak, brzo prolazi, a vri-jeme se nikada neće vratiti. To je opisao i poznati talijanski pjesnik Giambattista Marino u svojoj baroknoj pjesmi „Ljudski život“.

Iako mnogi nisu svjesni vrijednosti ljudskoga života, on je nešto najdragocjenije što je čovjeku podareno. Svaki dan negdje trčimo i žurimo… upravo tom brzinom prolazi i naš život. Prolazi poput vjetra, poput brzog vlaka… Život često donosi puno uspona i padova, no to je njegov sastavni dio. Ponekad trebamo zastati i zapitati se što je vrjednije - provest život tako da stvorimo uspomene i ostavimo iza sebe trag ili da samo letimo kroz ovu pro-laznost vremena. Ponekad mislimo kako imamo cijelu vječnost pred sobom, međutim, to se često pokaže kao krivo. Dok trepnemo, život je prošao, a mi ni sami ne shvaćamo kako. Ta-ko je Marino u svojoj pjesmi opisao kako nas od kolijevke do groba dijeli samo jedan korak. Tek kada odrastemo, stignu nas ozbiljna i teška vremena i naša sreća prelazi u bol te shva-ćamo težinu ljudskoga života.

Za život možemo reći da je teški kamen, da je gorak i baš iz tog razloga ga trebamo iskoristiti najbolje što možemo jer svaki trenutak ovoga života je dragocjen.

Ivona Guštin, 2. a

Izvor foto: http://www.misucell.com/group/sand-clock-wallpaper/

Odjeci baroka...

MOJ PJEŠČANI SAT

Luis de Gongora y Argote u svojoj pjesmi ,,Ljudski život'' upotrebljava metaforu. Pi-

jesak je oduvijek simbolizirao prolaznost vremena i tom metaforom iskazuje pjesničku spo-

sobnost pretvaranja običnih motiva u poetsku slobodu.

Život je prolazan, ali se često ne ponašamo kao da smo svjesni te činjenice. Mnoge

stvari odgađamo za kasnije, misleći kako imamo vremena. Istina, vremena ima, ali kako za

koga. Nekima je smrt suđena puno prije nego li dožive starost te zbog toga trebamo biti o-

prezni kako provodimo životne trenutke. On je uistinu prekratak da bismo ga trošili na ne-

važne stvari. Trebamo se osvrnuti oko sebe i primijetiti osobe kojima je stalo do nas. Treba-

mo se znati boriti sa svim problemima koji naiđu. Život je jedna teška igra u kojoj sami mo-

ramo odlučiti hoćemo li biti igrač ili igračka.

Ako ne krenemo na vrijeme, jednoga ćemo se dana probuditi i shvatiti da više nema

vremena. Sve stvari koje smo željeli ostvariti, ostvarimo sad!

Martina Foki, 2. a

Stranica 11 Svezak 1., Izdanje 6.

MOJ PJEŠČANI SAT Svi smo svjesni prolaznosti života i vremena. Iako znamo da bismo trebali cijeniti svaki trenutak, pa i onaj najmanji, često se ponašamo kao da je naše vrijeme beskonačno. Barokni pjesnici Luis de Gongora y Argote i Giambattista Marino, svojim pjesma-ma „Pješčani sat“ i „Ljudski život“ opisali su brojnim metaforama vlastite doživljaje živo-ta i vremena. Pjesme govore o uzaludnim pokušajima zadržavanja vremena, o prolaznos-ti i potraćenosti života. U mladosti rijetko razmišljamo o životu i njegovom kraju, zacrta-mo si da imamo vremena za sve, zbog čega mnogi ne učine ono najvažnije u životu jer su to ostavili za poslije, odgodili, a vrijeme je nestalo. Vrijeme je element koji kontrolira naše živote. Ako njime pametno upravljamo, ono nas neće sputavati u životu. Naučimo cijeniti sve trenutke, proživimo život do kraja punim plućima i iskoristimo svaku njegovu sekun-du i svaki udisaj. Cijenite vrijeme! Ono je u životu mnogo vrijednije od novca i materijal-nih stvari. U životu uvijek možemo odgađati sve, samo ne vrijeme. Život je prekratak da bismo se zamarali nebitnim stvarima, mišljenjima i postupcima drugih ljudi. Sve je prola-zno. I ljudi, i vrijeme, i strast. Zato čuvajmo vrijeme. Čuvajmo one koji nas drže dok pada-mo, one koji nas vole dok sebe sami mrzimo, one koji su uz nas unatoč tomu što ih odgu-rujemo. S takvima i prolaznost ima miris vječnosti. Čuvajmo trenutke, čuvajmo uspome-ne… U nekom periodu života, zastat ćemo i promisliti, čuditi se kako je već prošlo toliko vremena od kada smo naučili svoju prvu riječ, krenuli u prvi razred osnovne škole, kada smo prvi puta iskusili ljubav i patnju ili kada smo prvi put posjetili nekakvo novo, nama nepoznato mjesto. Život je vrijeme. Trošenjem vremena, trošimo svoj život, a on je drago-cjen. Stoga, pazite ga. Brinite o njemu kao o malom djetetu, izgradite ga tako da bude čvrst i pobrinite se da u njemu ne nedostaje ljubavi i uspomena. Proživite život uz osobe koje mu daju smisao, koje Vam nešto znače, jer novi će dan uvijek svanuti, bez obzira us-tali mi ili ne. Stoga, naučimo u potpunosti upravljati svojim pješčanim satom. Moramo ovladati njime, a ne dopustiti da on vlada nama. Ako smo sretni, ne znači da nam je život nužno savršen, već da smo odlučili uživa-ti u njemu usprkos njegovoj nesavršenosti jer na kraju, nije bitno koliko smo godina niti vremena imali, već koliko je života bilo u njima.

Ines Jurendić, 2. a

ožujak 2018.

Izvor foto: http://bleeckerstreetbeat.com/11606-sands-of-time-seashell-wall-clock/

Stranica 12 EKOOS

U dolini rijeke Neretve živjela je obitelj Horvat. Anka i Stjepan te njihovi unuci Mari-ja i Ivan. Marijini i Ivanovi roditelji napustili su dom i obitelj te otišli u Njemačku raditi ka-ko bi svojoj djeci osigurali što bolju novčanu skrb. Naravno, njima je bilo jako teško bez ro-ditelja, pogotovo Mariji. No, da ih oraspolože, baka i djed im svake večeri pričaju priču o njihovim davnim sjećanjima. A najviše ih se dojmila jedna priča. Započela je ovako:

„Njihov djed Stjepan kao mlađi bio je poslan u vojsku uz očev nagovor. Njegov otac odlučivao je o svakom njegovom postupku, a tako i s kime će se oženiti. Odlučeno je da će se on oženiti Danicom, djevojkom koja je dolazila iz imućne obitelji. Naravno, u to je vrije-me bio bitan samo novac, a ne istinska ljubav između muškarca i žene. No, Stjepan je jedino volio Anku. Djevojku iz siromašne obitelji. Njezina ljepota dolazila je do izražaja u njezinim nesebičnim djelima. Iako je Stjepan bio podložan ocu, znao je da jedanput mora biti sebičan i misliti na sebe. Na Ankin prijedlog, njih dvoje odlaze te stupaju u brak. No, savjest je pro-gonila Stjepana i on se skrušeno vratio ocu sa svojom novom ženom. Kada se vratio u rod-no mjesto, već je bilo nastupilo proljeće. Iz daljine je ugledao svoga oca na klupi kako tužno sjedi, dok mu svježi proljetni povjetarac miluje već prosijedu kosu. Prišavši mu, Stjepan za-plače i ispriča se ocu, ali otac ga nije mogao ni pogledati…“

Pričajući tu priču svojim unucima, suza mu klizne niz tužno lice, a njegove riječi od-jeknu kućom na davna sjećanja njegova oca i proljeće koje ga je okruživalo.

Erna Majer, 2. a

Izvor foto: https://highstylife.com/things-to-do-this-spring/

Miris proljeća budi u meni nekad davna sjećanja…

Stranica 13 Svezak 1., Izdanje 6.

Harper Lee

IDI, POSTAVI STRAŽARA

Roman, koji sam odlučila pročitati, nastavak je kultnog romana Ubiti pticu rugalicu ameri-čke književnice Harper Lee. Idi, postavi stražara roman je napisan pedesetih godina 20. stoljeća, ali objavljen je tek 2015. Jean Louise Finch, poznatog nadimka Scout, glavna junakinja romana Ubiti pticu rugalicu, sada je dvadesetšestogodišnjakinja. Iz New Yorka vraća se u rodni grad Maycomb kako bi posjetila oca, odvjetnika Atticusa i tamo će boravit dva tjedna. Na početku čitanja doživjela sam Jean Louise kao osobu koja svojim emocijama i ne prido-daje posebnu važnost. Kada se vratila u rodno mjesto, primijetila je da nije isto kao što je bilo ka-da ga je napustila i tada su osjećaji došli do izražaja. Nikada nije imala priliku upoznati majku. Ipak, dok je odrastala, nije osjećala prazninu jer je rijetko imala potrebu za majkom. Kada god je trebala žensku pomoć, tu je bila sluškinja Calpurnija i teta Alexandra s manirama djevojke iz in-ternata, kojoj je često bilo važno što će stanovnici Maycomba reći o ponašanju Jean Louise jer je bila neobuzdana, što ju je dovodilo do sukoba. Djetinjstvo glavne junakinje bilo je ispunjeno vratolomnim aktivnostima. Tučnjava, nogo-met, penjanje i nadmetanje sa starijim bratom Jemom, bile su njezine uobičajene aktivnosti. Bila je vrlo energično dijete. Nikada nije u potpunosti pojmila da je djevojčica i da će odrastanjem prijeći u svijet ženstvenosti, prihvativši da se tome ne može oduprijeti. Često bi mislima odlutala u proš-lost, u vremena kada bi se zabavljala s Jemom i Dillom, kada je pohađala šesti razred koji joj je posebno ostao u pamćenju i kada je kao četrnaestogodišnjakinja bila „unesena“ u viktorijansku poeziju i detektivske romane. Veliki šok za nju bio je kada je saznala kako Atticus i Henry odlaze na Vijeće građana na kojemu se raspravljalo o pripadnosti crne rase u Maycombu. Jean Louise nije razumjela zašto sta-novnicima Maycomba ti ljudi toliko smetaju i zašto su se toliko usmjerili protiv njih. Nije znala što je mržnja sve dok se nije vratila i shvatila da ljudi mrze iz dana u dan. Imala je poseban odnos s ocem. Nakon što se udaljila od brata, otac joj je bio jedini prijatelj. Kako je odrastala, otac ju je poslao u školu za djevojčice kako bi postala samostalna. Znala je da uz njega nikada nije sama i da je tijekom odrastanja poprimila njegovu narav i njegove stavove. Otac joj je bio uzor u svemu i vjerovala je da će njeni zaključci biti kao i njegovi. U trenutku kada je saznala da otac odlazi na Vijeće građana, osjećala se izdanom: „Jedino ljudsko biće kojem je ikad vjerovala dušom i srcem iznevjerilo ju je.“ Žestoko su se posvađali. Otac se nije ni pokušao braniti jer je puštao da ona raz-bije sve svoje ikone, jednu po jednu, koje je imala prema njemu. Zaboravila je da je i on samo ljud-sko biće. Ali sve u svemu, bila je vrlo slična ocu. Jean Louise bila je osoba koja je sve vrijeme vidjela samo obične ljude. Dobro je napome-nuti da Jean Louise nikada nije razlikovala boje ljudi. Mogla je odrediti čovjeka prema mnogim karakteristikama, ali nikada prema boji kože: „Ne razlikuješ boje, Jean Louise“, reče joj. „Nikada nisi, nikada i nećeš. Jedine razlike koje ćeš vidjeti između pojedinih ljudi tiču se razlika u izgledu, inteligenciji, karakteru i tome slično. Nikad nisi bila natjerana na to da sagledaš ljude kao rasu, a sad kad je ta rasa goruće pitanje, i dalje si nesposobna razmišljati rasno. Vidiš samo ljude. “ Dobro je pročitati ovaj roman u kojem do punog izražaja dolazi tolerancija prema svim ljudima. Prema svemu s čime se susretala, glavna junakinja je kao stražara postavila svoju savjest.

Sofija Andrašev, 4. f

Pročitali smo...

Izvor foto: https://www.oglasindo.rs/beletristika/oglas/idi-

postavi-strazara-harper-li-236417

Stranica 14 EKOOS

Kako jedan mladi, talentirani pisac može završiti kao zapuštena lutalica bez obitelji i prijatelja? Nakon dvaju objavljenih romana koji su bila na prvom mjestu New York Timesa čak osam mjeseci, Sidneyju se gubi trag. Povlači se iz javnosti, bježi na zapad kako bi pos-tao nitko. Ni jedna osoba ga nije vidjela ni čula ijednu riječ o njemu čak sedam punih godi-na.

Ova misteriozna drama Shawna Christensena izazvala je mnoštvo pozitivnih reakci-ja, ali i empatiju prema mladim piscima današnjice. Sidneyja Halla utjelovio je mladi glu-mac Logan Lerman koji se već iskazao u raznim područjima i žanrovima filmske industrije kao što su drame, znanstvena fantastika, avanturistički i ratni filmovi. Radnja filma retros-pektivno prati tri razdoblja Sidneyjeva života: srednju školu gdje je sve započelo, kao i in-spiracija za prvi roman, zatim njegove najuspješnije dane kada je bio na vrhu ljestvice New York Timesa osam mjeseci i nominiran za Pulitzerovu nagradu i zadnje razdoblje kada je već nestao ili kako bi se među ljudima reklo: „propao je u zemlju“. Sva tri razdoblja konti-nuirano se izmjenjuju i međusobno nadopunjuju. Film nije teško pratiti zbog retrospekcije jer Sidney u svakom razdoblju izgleda znatno drugačije. Ono što ovu dramu čini i misteri-jem su razni životni problemi s kojima se Sidney susreće. Gledatelji dobiju odgovore na pi-tanja tek na kraju filma. U početku sve izgleda kao obična priča jednog američkog pisca koji se, kao neshvaćeni srednjoškolac, susreće s problemima u obitelji. Iako njegov odnos s o-cem, a ponajviše s majkom, nije u prvom planu, itekako je bitan za cjelokupno shvaćanje filma. Sidney upoznaje neobičnu djevojku Melody koja ga potiče da mu nesreća, u koju je djelomično bio upleten, bude poticaj da napiše roman. Uz pomoć profesora engleskog jezi-ka otkrivaju ga poznati izdavači i vrlo brzo njegov prvi roman izlazi na svjetlo dana, a osta-lo je išlo samo od sebe. No, njegove riječi nisu imale samo pozitivan učinak u javnosti. Mnogi mladi su si oduzeli život jer su ih doslovno shvaćali, a neki čak i proživljavali. Iako je bio svjestan da on za to nije kriv, Sidney je doživio težak udarac, onaj koji boli više od fi-zičkog i ostavlja dublje rane. Problemi su se počeli nizati jedan za drugim, kao i nepotrebne greške. Nakon što je izgubio sve što je volio, uzima platnenu vreću s nekolicinom najpotre-bnijih stvari i nestaje. Jedini tragovi za koje se sumnjalo da su njegovi, pojavljivali su se duž cijele linije SAD-a, od istoka prema zapadu. U svakoj prodavaonici knjiga i knjižnicama po-navljao se isti čin: zapušteni čovjek, skromno odjeven ulazi u prodavaonicu, traži određenu vrstu romana, određenog autora. Sve primjerke baca u koš za smeće, polije ih zapaljivom tekućinom i zapali, išeta iz prodavaonice kao da se ništa nije dogodilo. Sa sobom povede psa Homera i nestane. Autor svih tih uništenih knjiga je isti – Sidney Hall.

Ova filmska drama svakako ostavlja veliki utjecaj na gledatelja, ali i inspiraciju. Pre-poručila bih ju svima, čak i onima koji nisu ljubitelji drama, poput mene. Mnogi se mogu pronaći u liku Sidneyja Halla i odlučiti napisati prva djela. Uvijek treba imati na umu da u svijetu ima različitih ljudi s različitim problemima i jedan pisac ne može utjecati na to kako će pojedinac shvatiti zapisane riječi.

Ivona Martinčević, 4. f Najava filma:

https://www.youtube.com/watch?v=2vNZW7NJFBc

Recenzija filma Vanishing of Sidney Hall Nestajanje Sidneyja Halla

Izvor foto: http://www3.123movies.ag/watch/the-

vanishing-of-sidney-hall-2017-online-123movies.html

Stranica 15 Svezak 1., Izdanje 6.

Jeste li se ikad zapitali kako izgleda dan učenika koji već u ranu zoru, prije 6 sati, kreću iz udaljenih mjesta prema školi u Osijeku? Zovem se Amalija Skrbin i učenica sam 3.a razreda Ekonomske i upravne škole O-sijek. Živim u selu Podgajci Podravski kod Donjeg Miholjca koji je od Osijeka udaljen 39 kilometara zračne udaljenosti, a cestovne 45 kilometara. Moj školski dan započinje buđe-njem u 5.00 sati ujutro te odlaskom na autobusnu postaju u 5.40. Vožnja do škole traje oko sat i pol vremena. Izlazim u Osijeku na autobusnom kolodvoru i odlazim kupiti doručak. Već u 7.15 sam u školi. U učionici me čeka prijateljica Sanja Borjan, ona je u školi još od 6.40 jer iz Silaša ne postoji kasniji organizirani prijevoz kojim bi ona ujutro stigla u školu. Nakon što u učionici zajedno doručkujemo i popijemo čaj ili kavu iz aparata, pripremamo se za nastavu. U slučaju da nismo nešto stigle naučiti ili napisati kod kuće, obavezno to ujutro riješimo. Tako se nas dvije lijepo družimo, a naši ostali školski prijatelji možda još i spavaju i misle kako je teško ustati i stići na nastavu u 8.00 sati. Najviše nas ljuti što se pojedinim učenicima koji su iz Osijeka tolerira povremeno kašnjenje, a oni spavaju sat ili dva vremena duže od nas i opet ne mogu doći na vrijeme. Smatram da bi puno bolje bilo kada bismo s nastavom počinjali od 7.15 sati. Tada bi svim putnicima bilo puno lakše zato što ne bi morali poslije nastave čekati do 15.30 polazak prijevoza prema svojim kućama. Poslije jutarnje smjene Sanja kod kuće bude u 15.00 sati, a ja tek poslije 16.45 te ne stignem sve naučiti i pripremiti za nastavu jer dosta vremena izgubim na putovanju. Kada idemo poslije podne u školu, ustajemo se u 7.00 sati kako bismo stigle sve naučiti. Sanja kreće na autobus oko 11.50, a ja krećem u 10.45, obje smo u školi oko 12.50. Navečer se vraćamo kući oko 20.35 sati. U našoj je školi čak 132 učenika putnika. Autobusnim prijevozom putuje 110 uče-nika iz Piškorevaca (47 km), Erduta (35 km), Čeminca (23 km), Batine (44 km), Kneževih Vinograda (28 km), Bizovca (20 km), Dalja (28 km), Kitišanaca (34 km), Belišća (31 km), Beketinaca (22 km), Viškovaca (38 km), Belog Manastira (34km), Kunišinaca (43 km), Val-pova (27 km), Korođa (35 km), Poganovaca (26 km), Kešinaca (32 km) i Vukovara (33 km). Vlakom putuju 22 učenika putnika iz Samatovaca (19 km), Darde (14 km), Koške (36 km), Creta (27 km), Normanaca (30 km) i Antina (28 km).

Amalija Skrbin 3. a Sanja Borjan, 3. a

RADNI DAN UČENIKA PUTNIKA

Izvor foto: http://wanderingtrader.com/travel-blog/australia-east-coast-roadtrip-tips-local/

Prva tri dana u tjednu i da-lje ćemo provesti poput marljivih pčela u brzini i radu, no onda slijedi Sveto trodnevlje u kojem intenzi-vnije promišljamo Isusovu muku, smrt i njegovo uskr-snuće. To je vrijeme kada najviše trebamo razmisliti o poniznosti i ljubavi. Na Veliki četvrtak prisjećamo se Kristove Posljednje večere. Dana kada je usta-novljena prva sveta Misa i utemeljen sveti red. Na taj dan Isus je učenicima oprao noge i još jednom pokazao svoju ljubav. Po-ziv je to svim kršćanima na promatranje, pomirenje i primanje Onoga koji nas je ljubio do kraja. Slijedi nam Veliki petak, dan muke i smrti Gospodi-nove. Na taj dan mislimo o muci i križu Isusovu, moli-mo jedni za druge jer on je umro za sve nas. Križ nas uvijek treba podsjećati na to da živimo našu vjeru, dajemo se za druge koliko god bilo teško jer znamo da ćemo jednoga dana u-skrsnuti i da će svatko od-govarati za ono što je činio. Na Veliki petak nema svete Mise jer je Krist mrtav, ne-go se slave obredi.

Uskrsno vrijeme je vrijeme u kojem imamo priliku za obraćenje i dublje shvaća-nje Kristove žrtve po kojoj nas je otkupio. Ono traje od Pepelnice (koja je ujedno i početak Korizme) i traje s v e d o D u h o v a (Pedesetnice). Korizma je liturgijsko vrijeme crkvene godine u kojem se vjernici pripremaju za najveći kr-šćanski blagdan—Uskrs. Ona je ujedno i simbol Isu-sovih 40 dana u pustinji. Započinje Pepelnicom ili Čistom srijedom, a traje 40 dana (bez nedjelja) do mise Večere Gospodnje na Veli-ki četvrtak. Bog progovara u tišini srca, a ne u buci i vrevi—to je slika pustinje. Velike se stvari događaju u tišini. Bi-lo bi dobro kada bismo mo-gli ugasiti radio, oglušiti se na one svjetovne stvari koje nam se nameću iz dana u dan i pritišću nas, odreći se prekomjernoga gledanja filmova, pronaći vremena za čitanje Svetoga Pisma, pjevanje duhovnih pjesa-ma, za molitvu, kvalitetno provesti vrijeme s obitelji u ljubavi i miru. Na taj se na-čin također odričemo jer činimo dobro i drugima, ali i sebi. Zar nije žrtva po-

moći mlađem bratu sa za-daćom, napraviti doručak sestri, porazgovarati iskre-no s majkom, pokazati lju-bav jer ona je smisao svega. Ljubiti bližnjega svoga kao samoga sebe, ali ne samo riječima, nego i djelima jer vjera bez djela je mrtva. Trebamo voljeti iskreno i potpuno kao što Bog voli nas, toliko nas voli da je dao život svoga Sina kako bismo mi mogli živjeti vječno. Korizma nas dovodi do Cvjetnice. Cvjetnica je navještaj muke Gospodnje, blagdan u kojem se pris-jećamo Isusovog svečanog ulaska u Jeruzalem, gdje ga je narod čekao u veselju i vikao: „Hosana!“, mahao maslinovim i palminim grančicama, a već tjedan dana nakon toga vikali su: „Raspni ga! Raspni!“ Tako ulazimo u tjedan muke Go-spodnje.

USKRSNO VRIJEME Stranica 16 EKOOS

Na Veliki

četvrtak

prisjećamo se

Kristove

Posljednje

večere.

Izvor foto: http://svetiste-sibenik.hr/korizma-u-

svetistu/

Izvor foto: https://www.vjeraidjela.com/mesijanski-ulazak-u-

jeruzalem-razmisljanje-uz-cvjetnicu-b/

Izvor foto: https://kamenjar.com/veliki-cetvrtak-

isusova-posljednja-vecera/

ABECEDA PISMENOSTI—Razumijevanje medijske pismenosti kod učenika

nuću temelji se naša vje-ra. Pedeset dana nakon Uskrsa i deset dana na-kon slavlja Kristova U-zašašća dolazi nam treći n a jv e ć i b l a g d a n —Duhovi ili Pedesetnica. Taj je dan Duh Sveti si-šao na zemlju u obliku plamenih jezika, tada Crkva slavi silazak Duha Svetoga. Duh Sveti je Treća Božanska Osoba, s Ocem i Sinom pravi Bog. Po njemu je Bog stvarao zemlju i život na njoj. Isus naziva Duha Sveto-ga Braniteljem ili Du-hom istine kojega će O-tac poslati svima nama da nas ohrabri u svjedo-čenju i življenju vjere.

Velika subota je dan tiši-ne. Tada vjernici dolaze na Isusov grob u crkvu i mole. Taj dan nema eu-haristijskoga slavlja niti ikakvoga bogoslužja jer Krist počiva u grobu. U subotu navečer slavi se Vazmeno bdjenje, a gla-vni su dijelovi služba svjetla, služba riječi, krs-na služba i euharistijska služba. To je najsvetiji događaj u cijeloj liturgij-

skoj godini, a označava Kristov prijelaz iz smrti u život, kao i našu nadu da ćemo i mi jednoga dana, po Njegovoj otkupitelj-skoj žrtvi, uskrsnuti. Zato je i poželjno da se slavi u vrijeme prijelaza sa subo-te na nedjelju. Uskrs je, dakle, dan kada se na poseban način pris-jećamo da je Krist pobije-dio smrt i da nam je da-rovao novi život. Prvi puta u povijesti, smrt nije značila kraj nego poče-tak. Na Kristovu uskrs-

Naši su vrijedni nastav-nici u subotu 24. ožujka sudjelovali na zanimlji-vom stručnom usavrša-vanju Foruma za slobo-du odgoja u Ekonom-skoj i upravnoj školi O-sijek. Predavanje je odr-žao magistar komuniko-logije, profesor Domagoj Morić, s ciljem osposob-ljavanja naših nastavni-ka za kritičko promišlja-nje o medijskoj manipu-laciji. Cilj je usavršava-nja bio podučiti nastav-

nike iščitavati poruke koje prenose mediji. U sklopu projekta Abece-da pismenosti, na radi-onici su sudjelovali i naši partneri iz Osnov-ne škole Vladimira Becića Osijek. Naši su nastavnici bili vrlo vrijedi i produktiv-ni!

Stranica 17 Svezak 1., Izdanje 6.

ožujak 2018.

28. ožujka 2018.

Izvor foto:

http://zupavodnjan.com/crkve/sveti-

blaz/venerio-trevisan

Izvor foto: http://www.copts-

united.com/Article.php?I=2289&A=207542

Napisala: učenica Karla Milinković, 2. b

Mentorica: profesorica Snježana Majdandžić Gla-

dić, mr. sc.

PRONI Centar za socijalno podučavanje - ABECEDA informiranja mladih

PONOS DOMOVINE - jačanje domoljublja i društvenih vrijednosti

da je potrebna doda-tna provjera infor-macija iz drugih iz-vora. Nakon tog projekta Info centar za mlade Osijek os-mislio je novu aktiv-nost tjednog druže-nja Hangout na ko-jem će se mladi upo-znati i razmijeniti svoje stavove. Smat-ram da je ideja odlič-na te da će se mladi tako bolje upoznati i biti više informirani.

Novinarka: učenica Bar-

bara Oreč, 2. a

U sklopu projekta ABECEDA informi-ranja mladih odab-rano je nekoliko uče-nika Ekonomske i upravne škole Osi-jek koji su sudjelova-li u projektu s ciljem informiranja mladih u gradu Osijeku tije-kom veljače i ožujka 2018. godine. Održa-no je šest radionica

na kojima su sudje-lovali učenici sred-njih škola s područja grada Osijeka. Na radionicama smo izrađivali razne pla-kate te pomoću toga pokušali saznati na koji se način mladi informiraju, gdje tra-že informacije i ko-jim izvorima vjeruju. Mladi se najviše in-formiraju putem in-terneta, no također smo zaključili da u-pravo tim izvorima i najmanje vjeruju te

Eliminacijsko natjeca-nje Ponos domovine održano je 1. ožuj-ka 2018. godine u 13.00 sati koristeći online test. Natjecanje je održano u pet županija Istočne Hr-vatske. Na eliminacijsko natje-canje u Ekonom-skoj i upravnoj školi Osijek, prijavilo se 15 u č e n i k a . U č e n i -ci su u 15 minuta mo-rali riješiti 40 pita-nja iz katalo-

ga s 555 pitanja, koja su obuhvaćala pita-nja iz geografije, povi-jesti, kulture, vjeronau-ka, etike i Domovin-skog rata. Mentorice su bile profe-sorice Željka Kovačević i Snježana Majdandžić Gladić.

Stranica 18 Svezak 1., Izdanje 6.

ožujak 2018.

28. ožujka 2018.

Izvor foto: http://proni.hr/infolovka-za-

aktivne-mlade/

Izvor foto: http://www.ponosdomovine.hr/zapocinjemo-

s-pripremama-za-provedbu-projekta-ponos-domovine-17/

Nasmijali su nas do suza prikazujući odnose u su-vremenoj obitelji, suvre-menom susjedstvu i suvre-menom društvu. Nasmija-li, ali i potaknuli na razmi-šljanje o sebi, odnosima u obitelji, u društvu, na raz-mišljanje o prihvaćanju različitosti. U okviru radionice, prisut-ni su svoje želje ispisali na papirnata srca i objesili na Drvo želja koje je postav-ljeno u hodniku Škole. Nakon svih ovih aktivnos-ti, trebalo se i okrijepiti za-kuskom. Uzbuđeni zbog svih događanja, da nije bilo Domagoja, koji izuzet-no dobro zapaža i koji je pronašao grickalice, goto-vo smo ovaj dio propustili! Predavanje, radionicu, za-kusku priredile su i sve nas okupile profesorica edukacijske rehabilitacije Jelena Soudil Prokopec i pedagoginja Maja Akša-mović-Andrić, a učenike „glumce“ uvježbala je pro-fesorica Blaženka Bu-dimčić. Naučili smo nešto novo, ponovili nešto što smo znali, a sve to dalo nam je poticaj da i dalje surađujemo i pripremamo se za Info dan Učimo zaje-dno 5.

Tekstom i fotografijom događaj pratila Blaženka Budimčić, prof.

S buđenjem proljeća, u ožuj-ku, kao da žele i nas probu-diti na brojne aktivnosti, obi-lježavaju se mnogi „dani“ - Svjetski dan knjige, Međuna-rodni dan sreće, Svjetski dan kazališta za djecu i mlade, Svjetski dan pripovijedanja, Svjetski dan poezije, Dan da-rovitih učenika, Svjetski dan sindroma Down, Svjetski dan kazališta… i još mnogi „dani“. U Školi smo pokušali (i us-pjeli) te dane ujediniti i obi-lježiti ih 21. ožujka u sklopu Info dana Projekta Osječko-baranjske županije Učimo zajedno 4. Tim projektom učenicima s teškoćama omo-gućeno je da imaju pomoćni-ka u nastavi. Nakon informacija o projek-tu, učenici, pomoćnici, rodi-telji i nastavnici razgovarali su o iskustvima. Učenici s teškoćama i njihovi roditelji nisu krili zadovoljstvo koje im pruža rad s pomoćnicama (kojih je u našoj Školi četiri), ali i susretljivost vršnjaka,

nastavnika, rehabilitatorice, pedagoginje i svih drugih djelatnika Škole. Zaista se na licima svih prisutnih mo-gla vidjeti radost zajedniš-tva. Kako je istoga dana i Svjet-ski dan sindroma Down, više sudionika, te manifes-tacije, obulo je različite čara-pice kao znak potpore obo-ljelima od ove bolesti. Razlog je što oboljeli ne u-miju spariti dvije iste čara-pice. Dramsko-scenska skupina Škole, u kojoj sudjeluje i učenik s teškoćama, odvela nas je u Smičiklasovu 13. To je naziv predstave s ko-jom je skupina sudjelovala na Županijskoj Smotri LiD-raNo 2018.

Info dan Projekta Osječko-baranjske županije Učimo zajedno 4

Stranica 19 EKOOS

ožujak 2018.

POSJET NOVOM SADU

gledom, ostali su im u pamćenju izvrsni ugosti-teljski objekti s ljubaz-nim djelatnicima te pre-divne ulice i trgovi boga-te povijesti. Ovaj posjet i boravak u Novom Sadu izvrstan su dokaz da se kroz druženje i zabavu može kvalitetno provesti vrijeme, a usput i naučiti nešto novo.

Novinarka: učenica Anita Mesinger, 3. b

Učenici naše Škole i profesori Hrvoje Biuk-lić, Dejan Goljevački, Vilson Nićin i Hrvoje Kovač, posjetili su 9. ožujka 2018. grad Novi Sad, stotinjak kilometa-ra udaljen od Osijeka, gdje su saznali pojedi-nosti o radu Skupštine AP Vojvodine. Primila ih je potpredsjednica Aleksandra Đanković koja im je ukratko objas-nila postupak donošenja odluka u pokrajinskoj Skupštini, radna tijela, prioritete u regionalnoj suradnji i osnovne razli-ke između nacionalnog i pokrajinskog parla-menta. U Skupštini AP Vojvo-dine u upotrebi je 6 raz-ličitih jezika te je omo-gućeno ostvarivanje prava nacionalnih zaje-dnica koje žive na pod-ručju Vojvodine. Nakon upoznavanja s radom

obišli su zgradu Skupšti-ne i upoznali se s nje-nom poviješću. Lijepo su ih ugostili i počastili, svi su se ugodno osjećali i ponešto naučili. Nakon posjeta parla-mentu posjetili su Crkvu sv. Jurja u kojoj je kršten ban Josip Jelačić i njego-vu rodnu kuću. Zatim su se popeli na predivnu P e t r o v a r a d i n s k u tvrđavu s koje su imali nezaboravan sunčani pogled na cijeli grad. Prošetali su se tvrđavom i vidjeli sve ljepote sta-rog grada koji je vrlo sli-čan našoj Tvrđi, samo se nalazi na većoj nadmor-skoj visini koja posjetite-lju daje još ljepši doživ-ljaj. Ponovno su se vratili u središte grada gdje su imali slobodno vrijeme za šetnju, druženje i ku-povanje . Osim što ih je grad očarao svojim iz-

Stranica 20 Svezak 1., Izdanje 6.

ožujak 2018.

28. ožujka 2018. Izvor foto: https://www.serbiaincoming.com/business/meet-in-novi-sad/

nosno svoja stajališta, ka-ko bi rezolucija mogla biti uzeta u obzir u Europ-skom parlamentu. 13. Regionalno zasjedanje u Osijeku objedinilo je mla-de iz cijele Hrvatske i Eu-rope, ali prvenstveno mla-de perspektivne ljude iz Osi jeka i Osječko -baranjske županije. Najbolji delegati bili su izabrani za Nacionalno zas-jedanje gdje će imati prili-ku izboriti se za Međunaro-dna zasjedanja, gdje će predstavljati Europski par-lament mladih Hrvatske, ali i svoje škole, gradove i Republiku Hrvatsku van granica države. Ta vrsta neformalnog ob-razovanja, omogućuje mladima da napreduju kao osobe koje razmišljaju „izvan kutije“ te tako do-nose argumentirane stavo-ve, promoviraju toleranci-ju i prijateljstvo među raz-ličitim kulturama i žive aktivnim životom u zajed-nici. Bravo za naše učenike! Na ponos ste Ekonomske i u-pravne škole Osijek!

Prvi dan mjeseca ožujka odr-žalo se 13. Regionalno zasje-danje Europski parlament mladih Hrvatske u Osijeku. Zasjedanje je trajalo četiri da-na. U Osijeku su se okupili mladi ljudi iz čitave Hrvat-ske, ali i iz cijele Europe. Oni su međusobno razmjenjivali ideje i vizije o budućnosti Eu-rope te sklapali prijateljstva izvan granica vlastite zemlje. Raspravljali su o aktualnim temama vezanim za društve-ne, socijalne i ekonomske probleme u Hrvatskoj i Euro-pi te sastavili rezolucije o ko-jima će se raspravljati prema pravilima Europskog parla-menta i koje u njemu imaju status savjetodavnog mišlje-nja mladih. U 13. Regionalnom zasjeda-nju sudjelovali su i učeni-ci Ekonomske i upravne ško-le Osijek. Sudjelovali su Lo-rena Škrinjar, Teo Kupčino-vac, Juraj Čurić, Adrian Poz-nić i Lucija Vuknić. Učenici su tijekom četiri dana zasje-danja imali priliku pokazati svoje znanje iz ekonomije i engleskog jezika te primijeni-ti ga u praksi i realnosti. Učenici su bili oduševljeni jer su uvidjeli kako njihovo zna-nje, vještine i godine truda kroz učenje konkuriraju osta-lim učenicima iz Hrvatske.

Svako zasjedanje Europ-skog parlamenta mladih podijeljeno je na tri dijela: TEAMBUILDING—s obzi-rom da rad u grupi s nepoz-natim osobama često preds-tavlja veliki izazov, zasjeda-nje započinje s jednodnev-nim treningom čija je svrha da se kroz igre komunikaci-je i zabave mladi ljudi zbli-že u određenoj grupi. Kada članovi grupe postignu za-jedničku suradnju i način za efikasno rješavanje proble-ma, tada rad u odborima može započeti. RAD U ODBORU—rad u odboru fokusira se na nala-ženje rješenja problema ak-tualnih pitanja u Hrvatskoj i Europi. Zaključke koje do-nesu mladi u odborima, sas-tavljaju se u rezoluciju na engleskom jeziku, koji je ujedno i službeni jezik Eu-ropskog parlamenta mla-dih. GENERALNA SKUPŠTI-NA—nakon što su svi od-bori napisali svoje rezoluci-je, započinje generalna skupšt ina. Generalna skupština vjerna je simula-cija glavne skupštine Eu-ropskog parlamenta u Bruxellesu. Delegati među-sobno raspravljaju o svojim rezolucijama te svaki odbor brani svoju rezoluciju, od-

EUROPSKI PARLAMENT MLADIH

Stranica 21 EKOOS

Izvor foto: http://eyp.hr/

Školski sportski dan srednjih škola

pobjedama i zasluženom osvojenom 2. mjestu. Za kraj, na teren izlaze naše borbene nogometa-šice. Igrale su utakmicu protiv ŠSD Trgos. Shvati-le su svoj zadatak vrlo ozbiljno te su vrlo dobro pazile na obranu. Ni u jednom trenutku nisu posustale, nažalost kroz svu borbenost i upor-nost, ovu su utakmicu izgubile 4:1. No, iako u-takmicu nisu dobile, že-ljeli bismo ih pohvaliti na svim prijašnjim dobro odigranim utakmicama i na osvojenom 2. mjestu

Novinarka: učenica Barbara Oreč, 2. a

Mentor: Luka Rimac, prof.

U četvrtak 8. ožujka 2018. održano je natjeca-nje srednjoškolaca u SD „Zrinjevac“. Natjecanje je započelo u 11.30 sati, a završilo je u 18.15 sati. Učenike Ekonomske i upravne škole Osijek vodio je profesor Tjeles-ne i zdravstvene kulture Luka Rimac. Učenici su pokazali svoje znanje u rukometu te u futsalu za mladiće i djevojke. Prva je utakmica bila rukometna, protiv ŠSD Ruđer, gdje su se naši učenici vrlo dobro po-

kazali i izborili pobjedu. Tako je prva utakmica završila 21:18 u korist ŠSD Ekonimac. Čestitamo našim učenici-ma na osvojenom 1. mjes-tu! Nakon toga nastupili su naši učenici u futsalu protiv ŠSD Trgos. Utak-mica je bila vrlo napeta, uz sav trud naših učeni-ka i uz svu borbenost, nažalost utakmica je za-vršila 5:4 u korist ŠSD Trgos. Unatoč tomu, želi-mo čestitati našim učeni-cima na svim prijašnjim

Stranica 22 Svezak 1., Izdanje 6.

ožujak 2018.

28. ožujka 2018.

Međužupanijsko natjecanje učenika – disciplina Poslovni tajnik

Nakon školskog natjecanje za Poslovne tajnike s minimalno postignuti 75% od ukupnog broja bodova, Antonio Tomić i Adrian Vargaš (učenici 3. c razrednog odjela) plasirali su se na Međužupanijsko natje-canje koje se održalo 6. ožuj-ka 2018. godine u Ekonom-skoj i trgovačkog školi Ivana Domca Vinkovci.

Na natjecanju su postigli od-lične rezultate te je Antonio s 81% postignutih bodova os-vojio treće mjesto, a Adrian sa 68% postignutih bodova peto mjesto. Nakon formira-nja ukupne liste svih među-županijskih natjecanja, Anto-nio je ostvario plasman na Državno natjecanje koje će se održati od 25. do 27. travnja 2018. godine u Imotskom.

Čestitamo učenicima i men-torima! Dejan Goljevački, dipl. oec.

Izvor foto:

http://web.mef.hr/web/index.php?option

=com_content&view=article&id=333:typing

&catid=106:popis-alata&Itemid=193

Statistička je olimpijada na-tjecanje namijenjeno srednjo-školcima koje se ove školske godine prvi puta održalo u Hrvatskoj. Prvi se krug natje-canja održavao od 29. siječnja do 12. veljače 2018. godine. Iz Ekonomske i upravne ško-le Osijek sudjelovale su tri ekipe koje su činili učenici 3. f i 3. g razrednog odjela: He-lena Vlaškovac, Anamarija Lagator, Elena Atanasovski, Teuta Kolgjeraj, Lucija Jerko-vić, Toni Hunjadi, Marko Ru-dić Rešetar, Tena Šabalić, Fi-lip Ivančević, Dominik Mršo,

Bruno Jarabek te Nikolina Antunović. Iako ekipe nisu prošle u drugi krug natjecanja, doj-movi su cjelokupne organi-zacije natjecanja vrlo poziti-vni i poticajni za budući rad.

Marina Herceg, prof.

Statistička olimpijada

Stranica 23 EKOOS

ožujak 2018.

Mudre izreke

U LOV I U LJUBAV UĐEŠ KAD HOĆEŠ, IZIĐEŠ KAD MOŽEŠ. (Španjolska) PAMETAN TRGOVAC PRODA SVOJU ROBU JOŠ DOK JE PRAŠINA NA SANDUCIMA. (Njemačka) LJUBAV SE SASTOJI OD OČIJU PA IPAK NIŠTA NE VIDI. (Kineska) KAD U ZEMLJI POSTOJI RED, BIJEDA I PONIŽENJE SRAMOTA SU. KADA ZEMLJOM VLADA NERED , SRAMOTA SU BOGATSTVO I UGLED.

(Konfucije)

Željka Kovačević, prof.

Izvor foto: http://beruskanalepka.cz/sova-na-vetvi

Izvor foto:

https://www.srednja.hr/zbornica/nastava/varazdi

nski-ucenici-pokazali-najvise-interesa-statisticku-

olimpijadu-prijave-jos-uvijek-traju-a-najbolje-timove-

cekaju-vrijedne-nagrade/

Putopisna priča...

ljenja Mađara. Željeznicu i mnoge druge znamenitosti svečano su otvorili car Fra-njo Josip I. i njegova žena Elizabeta (poznatija kao Sis-si). Budimpešta danas broji oko 2 milijuna stanovnika i otprilike 80% stanovništva čini peštanska strana, dok je ostatak na Budimu. Zlatno je doba budimpeštanske povi-jesti nakon Austro-Ugarske nagodbe 1867. godine do kraja Prvoga svjetskoga rata. Tada se grad jako razvio i postao svjetski grad. Grad je najljepše obići vodenim pu-tem uz Dunav. U povijesti je Budimpešta bila drugo sre-dište Austro-Ugarskog Cars-tva koje se raspalo 1918. go-dine. Ako ikada odlučite ot-putovati, Budimpešta je jed-no od onih mjesta koje će vas, bez obzira koliko ste ju puta posjetili, uvijek iznova oduševiti svojim prekrasnim detaljima koje krase tu, poz-nato u narodu rečenu, „Kraljicu Dunava” ili „ljepoticu na Dunavu”.

Napisao: učenik Kristijan Kaniža, 2. b

Mentor: Stipan Nadj, prof.

Tri stara grada, Budim, Obu-da i Pešta, spojena u jednu cjelinu 1873. godine, zajedno čine Budimpeštu, glavni grad Mađarske. Budimpešta se na-lazi na srednjem toku rijeke Dunav. Peštanska strana na-lazi se u ravnici, s lijeve stra-ne Dunava, dok su Budim i Obuda brdoviti te se nalaze na desnoj strani Dunava. Na budimskoj strani nalazi se Citadela i na njezinom vrhu Statua slobode, koja se vidi iz svih dijelova grada, zatim br-do Gellert, Ribarska utvrda, krunidbena Crkva Matije Korvina, Kraljevska palača itd. Na mjestu nekadašnje O-bude nalaze se ostatci još iz rimskoga doba, ostatci Amfi-teatra, vodovoda, terme i Mu-zej Akvninkum (tako se Bu-dimpešta zvala u Rimsko Carstvo). Na peštanskoj strani također možemo naići na neke vrlo poznate znamenitosti kao što su zgrada Parlamenta, Bazili-ka Sv. Ištvana, Trg heroja s gradskim parkom, zoološki vrt, termalna kupališta (ima ih ukupno 123 u gradu, a naj-poznatije su terme Sv. Luke, Sečenji i u okviru hotela Gel-lert), najveća pješačka ulica Vaci, poznata slastičarnica Gerbeaud, Andraševa avenija i brojne druge znamenitosti.

Budim, Obuda i Pešta pove-zani su predivnim mostovi-ma i ukupno ih ima devet (od toga sedam cestovnih i dva željeznička). Najstariji i najljepši je Lančani most (1849.) koji „priča” brojne legende i anegdote. Jedna od njih glasi: „Svaka djevojka koja se želi udati, treba prije-ći pješke s jedne na drugu stranu mosta.” Legenda kaže da će se most srušiti kada preko njega prijeđe Mađarica vjerna svome mužu te na po-sljetku da je graditelj mosta skočio u Dunav kada je uočio grešku na lavovima, a to je da nisu imali jezik. Sve su mostove Nijemci sru-šili u Drugom svjetskom ra-tu, ali su svi obnovljeni pre-ma istim nacrtima, osim Er-žbertinog mosta. Na tom mjestu napravljen je potpuno novi most. Najmlađi most je iz 1996. godine, Rakoci most, a napravljen je povodom 1100 godina doseljenja Mađara na to područje. Bu-dimpešta ima najstariju mre-žu podzemne željeznice u Europi koja je svečano otvo-rena 2. svibnja 1896. godine povodom 1000 godina dose-

Stranica 24 Svezak 1., Izdanje 6.

28. ožujka 2018.

Raspored događanja

1. ožujka 2018.—regionalno zasjeda-nje Europski parlament mladih Hr-vatske u Osijeku

7. ožujka 2018.—put u Zagreb; Izložba Nikola Tesla

9. ožujka 2018.—put u Novi Sad—posjet Parlamentu

15. ožujka 2018.—Infolovka ABECEDA informiranja mladih u prostoru Grad-ske četvrti Gornji grad, Trg Lava Mir-skog 1 u Osijeku, od 10.00 do 18.00 sati

15. ožujka—Pokreni svoj posao—s poče-tkom u 17.00 sati u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek

21. ožujka 2018. obilježavamo prvi dan proljeća, Svjetski dan sindroma Down i Dan darovitih učenika

28. ožujka 2018.—zadnji je dan nasta-ve prije proljetnih praznika

Izložba Nikola Tesla

U srijedu 7. ožujka 2018. godine učenici su drugih, trećih i četvrtih razreda, u pratnji ravnateljice škole Lidije Žaper, prof., pedagoginje Maje Akšamović-A n d r i ć , p r o f . i voditeljice Dunje Novak, prof. posje-tili izložbu Mind of the future u Zagre-bu.

Ekonomske vijesti

Stranica 25 EKOOS

pon. uto. sri. čet. pet. sub. ned.

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

OŽUJAK 2018.

ožujak 2018.

Europski tjedan novca

Poziv na sudjelovanje—Become an Ambassador for a day and stand up for Gender Equality

Biti bolji

a to znanje jest financij-ska pismenost. Natječaj se provodio uz pomoć Kahoot platforme koja se pokazala kao edukativan i zabavan način vježbe i p r o v j e r e z n a n j a .

Mentorice učenika: profesorice Antonija Čalić, dipl. oec. i

Sanda Duk, dipl. oec.

Učenici 1. d, 1.e i 1.f razrednog odjela su-djelovali su 16. ožujka 2018. godine na na-tječaju Europski kviz o novcu. Natjecanje je organizirala Hrvatska udruga banaka u surad-nji s udrugom Štedopis i uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje. Europski kviz o novcu, projekt Europske ban-karske federacije, orga-nizirao je ove godine prvi puta natjecanje u

cijeloj Europi, s ciljem povećanja financijske pismenosti mladih. Fi-nancijsko obrazovanje važnije je nego ikada, ali nažalost ono nije dovolj-no zastupljeno u hrvat-skim školama. Kao što mladi znaju čitati i pisa-ti (literarna pismenost), računati (matematička pismenost), služiti se r a č u n a l o m (informatička pisme-nost), važno je znati ras-polagati svojim novcem,

U sklopu projekta koji provodi časopis Poduzetnik ovog puta posjetio nas je Ivo Bilić, predsjed-nik uprave Kent ban-ke, koji je održao za-nimljivo predavanje na kojem su sudjelo-vali naši učenici.

Natjecanje je u orga-nizaciji veleposlanstava nekoliko zemalja u Republici Hrvat-skoj. Svi zainteresirani učenici od 16 do 18 godina, koji žele su-djelovati na ovom

natjecanju, trebaju se javiti svojim razred-nicima do 21. ožujka 2018. Sretno!

Stranica 26 Svezak 1, Izdanje 1

28. ožujka

2018.

Izvor foto:

https://www.dayofdialogue.com/2013/04/0

9/speak-up-stand-up-and-stand-out/

Uredništvo:

Doris Glumac, prof.

Korektura:

Marijana Biljan, prof.

Recenzentice i lektorice:

Aktiv Hrvatskoga jezika

i

Jelena Soudil-Prokopec, prof.

Stipan Nadj, prof.

Snježana Majdandžić Gladić, mr. sc.

Marina Herceg, prof.

Dejan Goljevački, prof.

Luka Rimac, prof.

Antonija Čalić, dipl. oec. i Sanda Duk, dipl. oec.

Logo novina: Sanda Duk, dipl. oec.

Internetska stranica: Draženka Galošević, prof.

Dan ružičastih majica u našoj školi

Obilježen je dan koji podiže svijest o pre-venciji vršnjačkog nasilja među mladi-ma. Tako smo u sri-jedu 28. veljače po-držali naše učenike i nastavnike u akciji Dan ružičastih majica.

EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA OSIJEK

031/212-670 fax: 399-353

e-mail: ured@ss-ekonomska-

upravna-os.skole.hr

Trg sv. Trojstva 4 31000 Osijek

W EB : HTTP : // SS-

EKONOMSKA - U PRAVN A -

OS . SKOLE . HR/

ožujak 2018.

Jelena Soudil-Prokopec, prof.