“VLADA RH BRANIT ĆE SVAKO RADNO MJESTO!”
description
Transcript of “VLADA RH BRANIT ĆE SVAKO RADNO MJESTO!”
““VLADA RH BRANIT ĆE VLADA RH BRANIT ĆE SVAKO RADNO MJESTO!”SVAKO RADNO MJESTO!”
Ožujak 2009.- Ivo Sanader, predsjednik Vlade
Studeni 2009.- Jadranka Kosor, predsjednica Vlade
GOSPODARSKI SINDIKATIGOSPODARSKI SINDIKATISSSHSSSH
veljača 2010.
PRIJEDLOG MJERA ZA PRIJEDLOG MJERA ZA RESTRUKTURIRANJE RESTRUKTURIRANJE
HRVATSKE INDUSTRIJEHRVATSKE INDUSTRIJE
INDUSTRIJSKA HRVATSKAINDUSTRIJSKA HRVATSKA2015.2015.
STRUKTURA REGISTRIRANIH PODUZEĆA U HR ožujak 2009.(podaci Jutarnji list 19.05.2009.)
REGISTRIRANO 264.200
NEAKTIVNO 140.184 53,1%
AKTIVNO 124.016 46,9%
0 ZAPOSLENIH 55.559 44,8%
0-9 ZAPOSLENIH 33.203 42,9%
9-250 14.626 11,8%
250< 628 0,5%
Podaci o plaćama
Prosječna plaća u RH I. - XI. 2009.
Bruto 7.704,00 (12/2008.- 7.868)
Neto 5.306,00 (12/2008.- 5.410)
XII./2009. XII./2008. Razlika
Zaposleni u pravnim osobama 1.185.995 1.222.652 -36.657
Obrt, slob. prof., poljoprivreda 237.406 259.544 -22.138
Osigurani poljoprivrednici 33.806 36.777 -2.971
Ukupno zaposlenih 1.457.207 1.518.973 -61.766
Nezaposleni (16,7%) 282.936 259.193 23.743
Izvor: DZS
Zaposlenost i plaće u 2009.
Industrijski sektorBroj zaposlenih XII.
2009.Broj zaposlenih
XII. 2008 razlikaBruto plaća I. -
XI. 2009.
Odnos prema prosj. plaći RH u
%
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 25.270 27.662 -2.392 6.511 -15,49
Rudarstvo i vađenje 8.286 8.367 -81 9.859 27,97
Prerađivačka industrija 222.504 250.248 -27.744 6.603 -14,29
Opskrba električnom e, plinom 16.673 11.821 4.852 9.906 28,58
Opskrba vodom; 21.390 15.166 6.224 7.389 -4,09
Građevinarstvo 97.503 101.120 -3.617 6.495 -15,69
391.626 414.384 -22.758
Obrt, slobodne profesije 237.406 259.544 -22.138
Poljoprivrednici 33.806 36.777 -2.971
271.212 296.321 -25.109
Izvor:DZS
Usluge
Broj zaposlenih XII. 09.
Broj zaposlenih XII. 08 razlika
Bruto plaća I. - XI.
Odnos prema prosječnoj plaći RH
Trgovina na veliko i malo 209.477 224.869 -15.392 6.511 -15,49
Prijevoz i skladištenje 65.347 66.464 -1.117 8.602 11,66
Djelatnost pružanja smještaja 41.717 43.461 -1.744 6.483 -15,85
Informacije i komunikacije 29.864 30.547 -683 1.191 -84,54
Financijske djelatnosti 37.098 36.330 768 11.525 49,60
Poslovanje nekretninama 4.921 4.850 71 8.133 5,57
Stručne, znanstvene i tehn. Djelat 51.655 52.157 -502 11.195 45,31
440.079 458.678 -18.599
Javni sektor
Administrativne djelat 31.073 32.610 -1.537 5.001 -35,09
Javna uprava 105.293 104.948 345 8.766 13,79
Obrazovanje 103.303 100.715 2.588 7.665 -0,51
Zdravstvo 80.079 81.768 -1.689 9.006 16,90
Umjetnost, zabava 20.086 20.585 -499 8.261 7,23
Ostale uslužne djelatnosti 14.456 14.953 -497 7.892 2,44
354.290 355.579 -1.289
Ukupno zaposleni 1.457.207 1.524.962 -67.755 Izvor:DZS
Zaposlenost i plaće Zaposlenost Plaće
Broj zaposlenih u pravnim osobama XII. 2009 XII. 2008. razlikabruto plaća XI.
09.
razlika u odnosu na prosjek RH
Ukupno 1.185.995 1.222.652 -36.657 7.808
Prerađivačka industrija 222.504 250.248 -27.744 6.703 -14,15
Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 42.547 44.901 -2.354 6.790 -13,04
Proizvodnja duhanskih proizvoda 766 855 -89 10.603 35,80
Proizvodnja tekstila 3.819 7.177 -3.358 4.461 -42,87
Proizvodnja odjeće 18.628 18.242 386 3.700 -52,61
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 8.038 7.729 309 3.823 -51,04
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;
9.78511.991
-2.206 4.263-45,40
Proizvodnja papira i proizvoda od papira 3.532 4.058 -526 5.963 -23,63
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 6.023 14.646 -8.623 7.452 -4,56
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 3.535 3.622 -87 11.220 43,70
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, farmaceut proizv
11.61112.204
-593 6.593-15,56
Prerađivačka industrija
Izvor:DZS
Zaposlenost i plaće Zaposlenost Plaće
Broj zaposlenih u pravnim osobama XII. 2009 XII. 2008. razlikabruto plaća XI.
09.
razlika u odnosu na prosjek RH
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 7.723 7.692 31 5.714 -26,82
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
12.06714.471
-2.404 8.0402,97
Proizvodnja metala 6.055 6.456 -401 5.511 -29,42
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
24.67426.469
-1.795 6.368-18,44
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda
6.722
Proizvodnja električne opreme 5.784 10.484 -4.700 8.840 13,22
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. 11.039 14.553 -3.514 6.912 -11,48
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
3.3793.599
-220 7.7830,32
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 12.123 19.132 -7.009 7.674 -1,72
Proizvodnja namještaja 9.277 11.308 -2.031 4.328 -44,57
Ostala prerađivačka industrija 1.491
Popravak i instaliranje strojeva i opreme 13.886
Prerađivačka industrija
Izvor:DZS
KAKO SU BRANILI GOSPODARSTVO
Ukupan broj zaposlenih 9/08. – 9/09. smanjen za 72.552 Od 37.793 novih nezaposlenih 31.259 je iz gospodarskog
sektora 93,7% zaposlenih u gospodarskom sektoru ima plaće manje
od prosjeka RH
ŠTO SMO MI PODUZIMALI?
Zbog nezainteresiranosti Vlade za poduzimanjem bilo kakvih mjera, sindikati gospodarskog sektora zajedno s poslodavcima dogovaraju mjere kako bi preživjeli
SEKTOR GRADITELJSTVA U 49 poduzeća s 12 639 zaposlenih smanjio plaće u
dogovoru sa sindikatom za 4500 radnika Na “čekanju” 525 radnika Otkazani ugovori za 1400 radnika Najavljeno novih 2367 otkaza Ne uplaćuju se doprinosi za 1382 radnika Plaće kasne za 1646 radnika
SEKTOR METALNE INDUSTRIJE U ovoj godini dogovoreno skraćenje radnog tjedna i
umanjenja plaće u 15 poduzeća s ukupno 3678 zaposlenih
SEKTOR ENERGETIKE, KEMIJE I NEMETALA Tijekom godine izgubljeno 2400 radnih mjesta Skraćen radni tjedan u 9 poduzeća s 3123 zaposlena Smanjene plaće u 7 poduzeća s 4313 zaposlena Zadržana ista razina plaća u 14 poduzeća s 15 214
zaposlenih
DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA Ove godine izgubila 7000 radnih mjesta
Potrebno je analizirati učinke Zakona o skraćivanju radnog vremena i potporama za tu mjeru koji nije polučio nijedan pozitivan efekt, a sredstva za tu potporu ( gotovo 250 milijuna kuna) leže neiskorištena.
PRIJEDLOG GOSPODARSKIH SINDIKATA SSSH VLADI I HUP-u OD 7.12.2009.
Tijekom 2010. g. neće se otpuštati radnici Tijekom 2010. g. zadržava se razina plaća iz 2009.g
POLAZNE OSNOVE ZA SPORAZUM Žurno pristupanje konkretnom utvrđivanju, sistematiziranju i
analizi posljedica gospodarske krize prema djelatnostima i sektorima kroz tripartitni dijalog na lokalnoj i nacionalnoj razini
Zbog tvrtki koje nisu pokrivene kolektivnim ugovorom, potpisati Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo s najnižom plaćom i koeficijentima složenosti poslova u rasponu 1:3,2
POTPISIVANJE “SPORAZUMA O RJEŠAVANJU PROBLEMA GOSPODARSKOG SEKTORA SSSH DO IZLASKA IZ KRIZE”.
Uspostava statističkog praćenja plaća gospodarskog
sektora bez plaća menadžera i posebnih ugovora Uspostava standarda i praćenja uspješnosti tvrtke Prihod po radniku Trošak bruto plaća Trošak radnika
Osnivanje INTERVENTNOG FONDA za pomoć poslodavcima koji su zbog globalne krize u poteškoćama
Osnivanje KRIZNOG FONDA za ugrožene radnike u gospodarstvu, objedinjavanjem ukupnih sredstava na nacionalnoj i lokalnoj razini
Mjere i poticaji za zaštitu domaće proizvodnje Žurna izmjena Zakona o potporama radi skraćenja radnog
vremena Izrada Zakona o povratu “kriznog poreza” zaposlenima i
obeštećenja vaučerima poduzeća u većinskom vlasništvu države koja se privatiziraju po posebnim zakonima
PARTNERI GOSPODARSKI SINDIKATI SSSH – OSOBNA KARTA
43,64% 2,63% 56%
SINDIKAT RADNIKA TVRTKI ČLANOVA TVRTKI RADNIKA
PPDIV 65.300 5.000 30.000 330 55.000
SMH 82.000 12.631 20.000 202 42.377
SGH 101.000 11.934 14.000 170 30.258
DRVARI 20.000 1.200 4.000 34 8.000
SITHŠ 9.111 1 940 1 9.111
EKN 54.000 1.299 13.000 108 43.000
UKUPNO 331.411 32.065 81.940 845 187.746
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA
Nakon gotovo godinu dana pada i u listopadu 2009. godine zabilježeno je smanjenje industrijske proizvodnje i to za 8,6% u odnosu na isti mjesec prošle godine.
U prvih deset mjeseci 2009. godine industrijska je proizvodnja manja za 9,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
ZAPOSLENOST u RH industriji 2008.
210.000
215.000
220.000
225.000
230.000
235.000
240.000
245.000
250.000
Zaposlenost u prerađivačkoj industriji u 2009.
prerađ ind 246.35 238.97 237.20 234.93 233.16 231.86 230.57 229.24 227.38 226.43 224.91 222.50
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Izvor: DZS
TEZA: Nismo za “model” izlaska iz krize koji se bazira na otpuštanju, neisplati i umanjivanju plaća radnika u gospodarstvu. Taj smo model već vidjeli 90-tih godina kada je “spontana” privatizacija u nekim drugim kriznim vremenima osiromašila i obespravila radnike, uništila proizvodnju i prepustila zemlju zaduživanju i nekadašnje radnike učinila ovisnima o proračunu.
Krizni poučak – hrvatsko gospodarstvo nije tuđa briga, svi smo na istom brodu!
Pad kupovne moći u zemlji Posljedica: pad domaće proizvodnje i BDP-a Stoga ne čudi pad i stopiranje svih investicija
zbog neizvjesnosti Gospodarstvu nedostaje novac, likvidnost Posljedica: pad zaposlenosti i pad plaća Daljnji pad kupovne moći VRTIMO SE U KRUG! U SLJEDEĆEM KRUGU PADAMO JOŠ NIŽE!
Gubitak poslova na djelu 2009!
U prvih deset mjeseci industrijska je proizvodnja manja za 10 % u odnosu na prošlu godinu
Povećavaju se zalihe Osobiti pad potražnje za domaćim trajnim i kapitalnim
dobrima kao rezultat blokade investicija dok u EU bjesni kriza ne možemo se nadati da će netko
drugi kroz uvoz hrvatskih proizvoda podupirati naše gospodarstvo (pad izvoza hrvatskih proizvoda u prvih 10 mjeseci je 22%)
Pitanje svih pitanja postaje : Tko će za koji mjesec kupovati domaće proizvode i robe?!
Gubitak radnih mjesta, kašnjenje i pritisak na smanjivanje plaća nagriza i državne prihode
U prerađivačkoj industriji je pad zaposlenih jednak padu industrijske proizvodnje
Plaće u zemlji su na razini stagnacije – što će reći da radnici na taj način stagnacijom plaća maksimalno ulažu u izlazak iz recesije
No rezultat je drastičan pad domaće kupovne moći To se već sada vidi kroz - Pad prihoda od doprinosa u
proračunu Istovremeno rastu ulozi u bankama – što govori da oni
koji imaju novaca vide veliki rizik, odnosno pesimistički su u pogledu oporavka realne ekonomije
Zanemarivanje uloge države u gospodarstvu Bit će jednako novom valu obespravljenih kao što je to bio
slučaj u privatizaciji Trebamo li opet pustiti da se uništi i ovo malo poduzeća? Trebaju li ljudi ostati bez stanova i primanja dok neki
dobivaju poslove farbanja tunela za milijunske iznose? Nakon svih afera sa izvođačima i podizvođačima u sustavu
javnih nabavki više ne vjerujemo pričama o tržišnoj utakmici i izboru najboljih izvođača u sustavu javnih nabavki
Tražimo da državna uprava nađe načina, sukladno zakonima i potpisanim međunarodnim sporazumima, da se upotrijebi dio državne kupovne moći za spas poduzeća, domaćih proizvođača i domaćih graditeljskih poduzeća
Činjenica - država nije poduzetnik, ali..!
...ali mora sjesti za stol s velikim, malim i srednjim poduzećima, s predstavnicima gospodarskih sindikata i naći prostor za rast i razvoj poduzeća u 2010 . g. i nalaženje načina raspodjele troškova izlaska iz krize koji se neće bazirati na nižoj cijeni rada i otpuštanjima koji ne donose korist niti državi niti gospodarstvu.
Pitanje reforme državne uprave i iskorjenjivanje mita i korupcije iz sustava poslovanja javnih poduzeća
Jesu li javna poduzeća uopće pod kontrolom državnih institucija i u kojoj mjeri njihovo poslovanje doprinosi nacionalnim ciljevima ekonomske politike i izlasku iz krize?
Koja je ukupna razina investicija javnih i državnih poduzeća u 2009. g?
Svakako je bitno da ova poduzeća, osobito ako su monopolistička, provode mjere štednje i posluju racionalno, ali je i puno bitnije da podmiruju svoje obveze prema dobavljačima!
Je li pitanje profesionalizacije, podizanja učinkovitosti i podizanja kvalitete državne uprave cilj Vlade i imaju li političari u državnoj upravi kapaciteta za to? Ovako svi govore da imamo veliki aparat, ali nitko ne govori kako ga modernizirati i ustrojiti prema potrebama poduzeća.
Kolektivno pregovaranje i Vlada kao poslodavac, a poreznici obveznici kao financijeri
Tražimo od Vlade RH da se kao poslodavac ponaša sukladno financijskim mogućnostima onih koji proračun financiraju, a to su najvećim dijelom građani radnici zaposleni u privatnom sektoru
To znači da ne mogu tražiti umjerenost, štednje i ostale restrikcije plaća u gospodarstvu, a onda iza zatvorenih vrata dijeliti novce na drugi način
Zahtijevamo da se u slučaju lošijeg punjenja proračuna od planiranog, niti ne pomišlja o uvođenju novih i povećanju postojećih poreza
Za one novce koje radnici uplaćuju u proračun tražimo i kvalitetnu uslugu – ne želimo dati više niti lipe za dodatna zdravstvena i druga osiguranja ili plaćanja državi i slično
Vladinim politikama i programima stabilizirati očekivanja stanovništva i poslovnog svijeta
Jasno obznaniti da će država, poštujući pravila tržišne ekonomije i poduzetništva, do prvih znakova stabiliziranja gospodarstva početi provoditi politiku sprječavanja svih špekulacija na tržištu, a koji obično prate krizna stanja
Doprinositi smirivanju panike na svim tržištima (robnom, tržištu rada, kapitala, novca), omogućit će svima bar djelomičnu predvidivost uvjeta poslovanja i života u 2010. i pristupiti izradi ciljanih mjera za stimuliranje gospodarstva
Objaviti antirecesijski paket javnih radova – omogućiti privatnom kapitalu ulaganja u infrastrukturnim
/koncesijskim/privatizacijskim projektima kao doprinos rastu Objaviti antirecesijski paket javnih radova koji bi se financirali ili kroz
koncesije ili putem javno privatnih partnerstava –ANTIRECESIJSKI KLASTERI
Na način da neposredno ne opterećuju proračun Realizaciju velikih infrastrukturnih projekata putem inozemnih
fondova, fondova EU Ovaj paket ima za cilj održati zaposlenost i dovoljnu dinamiku
proizvodnje u sektorima koji se najbrže aktiviraju, ali i najbrže i gase, poput građevinske operative
Podržavamo usmjerenost javnih investicija prema lokalnim i regionalnim projektima, na kojima se može zaposliti veliki broj poduzeća i veliki broj raznih struka (radi se o obnovi regionalnih cesta, izgradnji vrtića i škola, staračkih domova, projekata u sferi energetike kao i izgradnji infrastrukture poljoprivrede i vodnog gospodarstva).