VJETROELEKTRANE - ees.etf.bg.ac.rsees.etf.bg.ac.rs/predmeti/13/VJETROELEKTRANE I 2017 [Compatibility...
Transcript of VJETROELEKTRANE - ees.etf.bg.ac.rsees.etf.bg.ac.rs/predmeti/13/VJETROELEKTRANE I 2017 [Compatibility...
VJETROELEKTRANE
Željko Đurišić
2017.
TEME KOJE ĆE SE OBRAĐIVATI U
OKVIRU KURSA
Pregled stanja u oblasti vjetroenergetike u Evropi i svijetu- Istorijat vjetroelektrana
- Savremeni koncept elektromehaničke konverzije energije vjetra
- Instalisani kapaciteti vjetroelektrana u Evropi i svetu- Instalisani kapaciteti vjetroelektrana u Evropi i svetu
- Pravci budućeg razvoja vjetroenergetike u Evropi i svijetu
Energija vjetra- Geostrofski i površinski vjetrovi
- Snaga vjetra i njena zavisnost od pritiska i temperature vazduha
- Visinski profil brzine vjetra
- Turbulentnost vjetra
Mjerenje i analiza pokazatelja resursae energije vjetra- Mjerno-akviziciona oprema- Izbor i montaža mjerne opreme na merni stub- Statistička obrada mjernih podataka- Analiza dugoročnog potencijala vjetra na ciljnoj lokaciji- Procena ekstremnih brzina vjetra
Regionalna klimatologija vjetra- Modelovanje prepreka- Modelovanje hrapavosti terena- Modelovanje orografije terena- Matematički model za procjenu visinskog profila brzine vjetra baziran na metodi minimuma sume kvadrata odstupanja- Izrada regionalne mapa vjetroenergetskog potencijela- Atlas vjetrova Srbije
Vjetroturbine- Vjetroturbine sa vertikalnom osovinom- Vjetroturbine sa horizontalnom osovinom- Mehaničke karakteristike savremenih vjetroturbina velikesnage- Sila, moment i snaga vjetroturbine- Idealna karakteristika snage vjetroturbine- Koncepti upravljanja snagom kod realnih vjetroturbina
Vjetroagregat- vjetroagregat sa IM sa kaveznim rotorom- vjetroagregat sa IM sa namotanim rotorom i promjenljivim otpronikom u rotorskom kolu.- vjetroagregat sa dvostrano napajanom indukcionom mašinom- vjetroagregat sa sinhronom mašinom
Energetski pretvarači kod vjetrogeneratora velikih snaga- Soft starter- Kompenzator reaktivne snage- Pretvarač za dinamičku kontrolu snage disipacije naeksternom otporniku u rotroskom kolu- Back-to-back PWM naponski invertor
Eksploatacione karakteristike vjetroagregata- Stepen iskorišćenja vjetroagregata- Kriva snage vjetroagregata- Uticaj meteoroloških faktora na efikasnost vjetroagregata- Mehanička naprezanja vitalnih elemenata vjetroagregata
Osnovi projektovanja vjetroelektrana- Izbor tipa vjetroagregata- Prostorni raspored vjetroagregata unutar vjetroelektrane- Efekat zavjetrine- Uslovi transporta i montaže opreme- Priključenje vjetroelektrane na EES- Gromobranska zaštita- Proračun godišnje proizvodnje vjetroelektrane
Integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sistem- Modeli za predikciju proizvodnje vjetroelektrana- Balansiranje snage vjetroelektrane- Uticaj kvarova u mreži na rad vjetroelektrane- Rad vjetroelektrane u ekstremnim meteorološkim uslovima- Kvalitet električne energije koju proizvode vjetroelektrane
Ekonomičnost vjetroelektrana- Investicioni troškovi izgradnje vjetroelektrane
- Eksploatacioni troškovi
- Troškovi proizvodnje električne energije u vjetroelektranama
- Uticaj sezonske i dnevne varijacije brzine vjetra na ekonomičnost vjetroelektrana u uslovima slobodnog tržišta
Negativni uticaji rada vjetroelektrana na okolinu
- Uticaj na ptice
- Buka pri radu vjetroelektrane
- Treperenje sjenke vjetroturbine
- Vizuelni uticaj
- Uticaj na radiotelekomunikacione i relejne sisteme
Pregled instalisanih proizvodnih kapaciteta električne energije u EU u periodu 2000 – 2016.
Trend izgradnje elektrana u EU
Trend porasta instalisanih kapaciteta (GW) vjetroelektrana i njihovo učešće u ukupnoj proizvodnji
električne energije u EU na kraju 2016.
Trend izrgradnje vjetroelektrana na moru i kopnu u Evropi [GW]
Instalisani kapaciti vjetroelektrana u Evropi [MW]
Procijenjeno učešće vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije u EU 2020.
Wind energy will meet 50% of EU electricity in 2050???
Trenutna i prognozirana struktura proizvodnih kapaciteta električne energije u EU
Prvi vjetroagregat u Srbiji, Leskova, Tutin
ISTORIJSKI RAZVOJ VJETROELEKTRANA
200 p.n.e
.
.
..1891.
Poul la Cour...
2015.Vestas
V164, 8 MW
Savremeni koncept elektromehaničke konverzije energije vjetra
Funkcionalni sklop modernog vjetroagregata
(Vestas V90, 3 MW)
GEOSTROFSKI VJETROVI
Sile koje uzrokuju geostrofske vjetrove:
•Gradijentna sila pritiska•Coriolisova sila•Gravitaciona sila
Geostrofski vjetrovi u idealizovanim uslovima
Osnovne karakteristike geostrofskih vjetrova:
•Duvaju na visinama iznad 2 km•Na njih ne utiče površina zemlje•Nisu od direktnog interesa za vjetroelektrane
Geostrofski vjetrovi u realnim uslovima
Geostrofski vjetrovi za prosečan januar
Geostrofski vjetrovi za prosečan jul
Kretanja vazdušnih masa u okolini anticiklona i ciklona
POVRŠINSKI VJETROVI
Osnovne karakteristike:
• Predstavljaju kretanje vazdušnih masa u prizemnom sloju atmosfere
• Posledica su formiranja centara niskog i visokog pritiska na mezo nivou (10100 km) koje uzrokuje lokalna razlika u zagrijevanju tla
• Uticaj stanja površine tla na površinske vjetrove je dominantan
• Uticaj rotacije zemlje je zanemarljiv
• Od direktnog su interesa za vjetroenergetiku!
Mehanizmi nastanka morskih vjetrova
Mehanizmi nastanka planinskih vjetrova
SNAGA VJETRA
Hronološki pregled razvoja vjetroagregata kompanije Vestas
Trend: • Korišćenje vjetroturbina velikog prečnika (povećanje A)• Instalacija na visokim stubovima (povećanje V)
Zavisnost snage vjetra od pritiska i temperature vazduha
Promjena gustine vazduha sa visinom
Promjena gustine vazduha sa nadmorskom visinom
VISINSKI PROFIL BRZINE VJETRA
Usled trenja vazdušnih masa i površine tla (boundary layer effect), kao iunutrašnjeg viskoznog trenja u struji vazduha, brzina vjetra raste savisinom iznad tla. Visinski profil brzine vjetra najviše zavisi odstanja površine tla, odnosno od hrapavosti tla, i stabilnostiatmosfere.
Za praktične proračune u vjetroenergetici koriste se dva poluempirijskamatematička modela pomoću kojih se opisuje visinski profil brzinevjetra i to:
• Logaritamski zakon (logaritam low)• Stepeni zakon (power low)
LOGARITAMSKI ZAKON
0
* ln)(z
z
k
vzV
Ovaj zakon proističe iz K-teorije koja je u meteorologiji primjenljivau uslovima neutralne stabilnosti atmosfere:
v(z) - brzina vjetra na visini z iznad zemlje,k - von Karmanova konstanta. v* - frikciona brzina. z0 - dužina hrapavosti (roughness length). z0 - dužina hrapavosti (roughness length).
Praktične jednačine za analizu visinskog profila brzine vjetra:
V1 brzina vjetra na visini z1 iznad zemljeV2 brzina vjetra na visini z2 iznad zemlje
0
1
0
2
12
ln
ln
z
z
z
z
VV
Klasa hrapavosti i dužina hrapavosti za različite terene
Tereni različite klase hrapavosti
z0=0,03m z0=0,3m
STEPENI ZAKON
1
212
z
zVV
3
22
zP
1
2
1
2
z
z
P
P
Testiranje modela
Lokacija test mernog stuba: Sečanj
Visina mernog stuba: 60 m
Merna oprema:- 6 anemometara- 2 pokazivača smera vetra,
60 m
50 m
40 m
- 2 pokazivača smera vetra,- 2 termometra,- 2 piranometra,- 1 barometar.
Akviziciono oprema:-Data logger,-GSM modul.
10 m
5 m
Panorama okoline mernog stuba
Širu okolinu mernog stuba karakteriše veoma ravan i homogen teren
UTICAJ STABILNOSTI ATMOSFERE
NA VISINSKI PROFIL BRZINE VJETRA
Dnevne varijacije brzine vjetra na različitim visinama izmerene u toku vedrog dana na lokaciji Sečanj u Banatu.
Dnevni profil temperature vazduha na visini 5 m i 58 m za analizirani vedar dan
Dnevni profil visinskog gradijenta temperature vazduha za analizirani vedar dan
Promena koeficijenta smicanja vetra za analizirani
vedar dan
Dnevne varijacije brzine vjetra na različitim visinama izmerene u toku oblačnog dana na lokaciji Sečanj u Banatu.
Dnevni profil temperature vazduha na visini 5 m i 58 m za analizirani oblačan dan
Dnevni profil visinskog gradijenta temperature vazduha za analizirani oblačan dan
Promena koeficijenta smicanja vetra za analizirani oblačan dan
Karakteristike atmosfere u pogledu njene stabilnosti
• Neutralna atmosfera odgovara adijabatskim uslovima, odnosno uslovima u kojima nema razmjene toplote između površine zemlje i vazduha (toplotni fluks je praktično jednak nuli).
• Uslovi za nestabilnu atmosferu se tipično javljaju u toku vedrog• Uslovi za nestabilnu atmosferu se tipično javljaju u toku vedrogdana kada sunce intenzivno zagrijeva površinu zemlje, koja postajetoplija od vazduha u prizemnom sloju.
• Uslovi za stabilnu atmosferu se tipično javljaju noću kada zemljapostaje hladnija od vazduha, pa je transfer toplote suprotan uodnosu na period dana, tj. zemlja hladi prizemne slojeve vazduha.
Uticaj stabilnosti atmosfere na visinski profil brzine vjetra
Srednje satne vrijednosti koeficijenta smicanja
vjetra () na lokaciji Bavnište
Modelovanje visinskog profila brzine vjetra u uslovima različite stabilnosti atmosfere
m
m
z
z
z
z
VV
0
1
0
1
ln
ln
0m
4
1;2015;)1(
;2
)arctan(2)2
1ln()
2
1ln(2
111
2
1
paL
zax
xxx
p
m
Neutralna atmosfera
Stabilna atmosfera65,4; 11 bL
zbm
Nestabilna atmosfera
Klase stabilnosti atmosfere prema dužinama Obukhovog
Određivanje paremetra L na osnovu mjerenju
visinskog gradijenta temperature
12
12
zz
TT
z
T
Proračun parametra L na osnovu Pasquillove klase
Određivanje paremetra L na osnovu mjerenjabrzine vjetra, solarne iradijacije i oblačnosti
Širenje dima iz dimnjaka u različitim uslovima stabilnosti atmosfere
Promjena brzine vjetra u vremenu
U oblasti vjetroenergetike standardni interval usrednjavanja brzine vjetraje 10 min. Svako odstupanje trentune brzine vjetra od srednje vrijednostiu odgovarajućem desetomintnog intervalu predstavlja turbulentnost.
Mjere turbulentnosti vjetra
• Intenzitet turbulentnosti opada sa visinom iznad tla. U slučajuhomogenog ravnog tla promjena intenziteta turbulentnosti savisinom se može modelovati relacijom:
Karakteristike turbulentnosti vjetra 0ln
1)(
zzzI
ln
1)(
zzzI
• Turbulentnost je po pravilu veća pri slabijim vjetrovima
• Prirodna turbulentnost vjetra se obično kreće u granicama od 8%za morske vjetrove do 14% za kopnene vjetrove u ravničarskimpredjelima.
0ln zz
Intenzitet turbulentnosti vjetra na lokaciji Bavaništansko polje u južnom Banatu na visini 60 m u
funkciji izmjerene brzine vjetra
I15
Uticaj prepreka na turbulentnost vjetra 0ln
1)(
zzzI
Smjer vjetra
Treba imati u vidu da sama vjetroturbina predstavlja prepreku za vjetartako da ona uzrokuje povećanje turbulentnosti vjetra kojim mogu bitipogođene vjetroturbine ako se one postave u njenoj blizini.
MJERENJE PARAMETARA VJETRA NA MIKROLOKACIJI
• Izbor lokacije za postavljanje anemometarskog mjernog stuba
• Izbor opreme
• Orijentacija senzora
• Vremenski period trajanja mjerenja
Izbor lokacije za postavljanje anemometarskog mjernog stuba
Anemometarski stub na lokaciji Duga poljana – Pešter
Koliko je maksimalno prihvatljivo rastaojanje između mjernog stuba i lokacije vjetroturbine?
D=?
Odgovor: Zavisi od kompleksnosti terena
Preporuke za pozicioniranje mjernih stubova*
*Wind Farm Design (couse notes), Garrad Hassan Deutschland GmbH
Izbor opreme za merenje parametara vjetra
Equipment at 58 - 60 m height: 2 anemometers, wind vane, thermometer
Equipment at 48 - 50 m height: 2 anemometers, wind vane
Equipment at 40 m height: anemometeranemometer
Equipment at 10 m height: anemometer
Equipment at 5 m height: thermometer, barometer, 2 pyranometers, NRG Symphony Plus Logger, GSM module
Problemi pri mjerenju brzine vjetra:
- Uticaj sjenke stuba na tačnost mjerenja
- Uticaj sjenke gromobranskog šiljka na tačnost mjerenja
- Uticaj konzola (nosača) anemometara na tačnost mjerenja
- Uticaj sjenke ukrutnih sajli na tačnost mjerenja
- Posolica i drugi atmosferski talozi
-Zaleđivanje opreme
- . . .
Uticaj stuba na tačnost mjerenja brzine vjetra
Odnos izmerenih brzina vjetra za dva identična anemometra postavljena na istoj visini sa orjentacijom u suprotnim smerovima
Uticaj stuba na tačnost mjerenja brzine vjetra (IEC 61400-12-1)
Smjer vjetra Cjevasti stub
Smjer vjetra
Rešetkasti trougaoni stub
Orjentacija anemomeara u odnosu na dominantni smjer vjetra
Dominantni smjer vjetra
10D
Preporuka za montažu opreme (IEC 61400-12-1)
12d
d
7D
Problem zaleđivanja senzora
IceFree3 Wind VaneIceFree3 Anemometer Sonic Anemometer
Statistička obrada mjernih podataka
Period mjerenja brzine vjetra na nekoj lokaciji u cilju istraživanjavjetroenergetskog potencijala je minimalno jednu godinu.
Za svaki senzor (anemometar, pokazivač smjera vjetra, termometar)u svakom desetominutnom intervalu memorišu se 4 podatka i to:
• srednja desetominutna vrijednost mjerene veličine,• maksimalna vrijednost,• maksimalna vrijednost,• minimalna vrijednost,• standardna devijacija.
Nakon završetka kampanje mjerenja potrebno je mjerne podatkefiltrirati, odnosno evidentirati i izbaciti podatke koji nisu validni (npr.zbog zaleđivanja opreme).
Dio zaglavlja i “sirovih” mjernih podatakasa mjernog stuba Bavanište
Srednja desetominutna vrijednost
Standardna devijacija
Maksimalna vrijednost
Minimalna vrijednostMinimalna vrijednost
Srednja brzina i gustina snage vjetra
RUŽA VJETROVA
12 segmentna ruža vjetrova za lokacijuBavanistansko polje u južnom Banatu
N
EW Dominantni smjer vjetra 1200(150)Vjetar iz ovog smjera je duvao 23,8 % vremena ili oko 2100 sati u godini
S
vremena ili oko 2100 sati u godini
Diskretni i kontinualni histogram brzina vjetra
Weibullova funkcija
Faktor skaliranjaFaktor oblika
Oblik funkcije raspodele gustine vjerovatnoće brzine vjetra za različite faktore oblika
Numeričke metode za određivanje parametara Weibullove raspodele verovatnoće
1
1
1
1lnln
n
V
V
VVk
n
i i
n
i
ki
n
i ik
i kn
i
kiV
nc
1
1
1
Metoda maksimuma verovatnoće (maximum likelihood method):
1 nV
i i n
Metode energije uzoraka (energy pattern factor method):
pfEk
69.31
kГ
Vc
11 3
3
)(
)(
sr
srpf
V
VE
Proračun osnovnih statističkih parametara na osnovu Weibullove statistike
Srednja brzina vjetra:
Srednja gustina snage vjetra:
kГcdVe
c
VkdVVfVV
k
c
Vk1
1)(00
Srednja gustina snage vjetra:
3
3
33
)1
1(
)3
1(
2
131
2
1)(
2
1V
k
kk
ГcVP
Proračun osnovnih statističkih parametara na osnovu Rayleigheve statistike
Za k=2 Weibullova funkcija raspodele gustine vjerovatnoće brzine vjetra
naziva se Rayleigheva funkcija raspodele vjerovatnoće brzine vjetra
Proračun osnovnih statističkih parametara na osnovu Rayleigheve statistike
Srednja brzina vjetra:
Srednja gustina snage vjetra:
Analiza dugoročnog potencijala vjetra na
ciljnoj lokaciji
Nesigurnosti u procjeni dugoročnog potencijala vjetra u zavisnosti od trajanja mjerenja
Procentualno odstupanja jednogodišnjih srednjih brzina vjetra na visini 100 m u odnosu na višegodišnju prosječnu
brzinu vjetra za različite regione u Evropi.
Varijacije srednjih godišnjih brzina vjetra za lokaciju аероdrom Surčin
Određivanje dugoročne prosječne brzina vjetra na ciljnoj lokaciji pomoću metode minimuma sume kvadrata
Potrebno je prikupiti tri seta podataka i to:
• mjerne podatke o brzini i smjeru vjetra na ciljnoj lokaciji zaodređeni vremenski period (npr. godinu dana)
• mjerne podatke o brzini i smjeru vjetra u referentnoj mjernojstanici za isti vremenski period
• istorijske mjerne podatke o brzini i smjeru vjetra zareferentnu mjernu stanicu za period od najmanje 10 godina.
• Provera korelisanosti mernih podataka
• Proračun koeficijenata linearne korelacije
2222
2
2
sisimimi
misimisi
VVNVVN
VVVVNr
CVCV
• Procena srednje višegodišnje brzine vetra po sektorima
21 CVCV ms
221
mimi
misimisi
VVN
VVVVNC
misi VCVN
C 12
1
n
i
termshortmi
termlongmii
termshortsii
termlongs VVCVfV
1
__1
__ )(
Korelacija mjernih podataka VE La Piccolina– met. stanica Vršac za jugoistočne i sjeverozapdne vjetrove
476,2736.0 jirjis VV
757,02 r
622,2714.0 szrszs VV
673,02 r
Extremni vjetrovi
Za sertifikovanje vjetroturbina premaIEC 61400 – 1 mjerodavna jemaksimalna srednja desetomintna brzinavjetra koja se javlja jednom u 50 god.
Kako procijeniti ekstremnu brzinu vjetra?
srgodgod VV 550 srgodgod VV 550
Kako procijeniti ekstremnu brzinu vjetra?
• Modeli na bazi Gumbelove statistike
• IEC model:srgodgod VV 550
REGIONALNA KLIMATOLOGIJA VJETRA
Problem: Predikcija proizvodnje vjetroagregata na bazi mjerenja parametara vjetra u udaljenoj mernoj stanici
D=?
Princip sličnosti: Mjerna stanica i mikrolokacija vjetroturbine moraju biti slične u pogledu:
- topografskih elemenata (nagib terena, nadmorska visina, hrapavost terena, ...),
- klimatskih elemenata (regionalne klimatologije vjetra, atmosferske stabilnosti, ...).
Regionalna mapa potencijala energije vjetra na zadatoj visini
Metodlogija (WAsP) za procjenu regionalne klimatologije vjetra i vjetroenergeteskog potencijala na ciljnoj mikrolokaciji
Potencijal vjetra i procjena proizvodnje vjetroagregata na proizvoljnoj mikrolokaciji u regionu
energije vjetra na zadatoj visini
Modelovanje objekta u slučaju da je mjerna oprema postavljena na krov objekta
Mjerna stanica u Negotinu Mjerna stanica u B. Karlovcu
Modelovanje objekta u WAsP-u ako je mjerna oprema postavljena na krov objekta
virtuelni ,,objekat,,
Objekat se ,,zamjenjuje,, brijegom čiji je nagib 20 %. Mjerni stub je na vrhu virtuelnog brijega. Visina stuba odgovara stvarnoj visini dijela iznad krova.
virtuelni ,,objekat,,nagib 20%
Stvarni objekat sa mjernim stubom
Efekat prepreke visine hs na parametre vjetra
Modelovanje prepreka u WAsP-u
A
AP 0
Efekat terena na vjetroenergetski potencijal
Efekat terena na vjetroenergetski potencijal
• Efekat brda• Efekat promjene hrapavosti terena
Promjena visinskog profila brzine vjetra pri prelasku
sa jedne na drugu klasu hrapavosti terena
),max(;1ln 0201'0'
0'0
'0
zzzz
xk
z
z
z
z
x
z
Identifikacija kontura promene hrapavosti terena
• Baze podatak o hrapavosti terena (makro nivo)
- Corine Land Cover
• Satelitski snimci (mezo nivo)• Satelitski snimci (mezo nivo)- Google Earth
- LANDSAT
• Obilaskom terena (mikro nivo)
- generisanje kontura pomoću GPS uređaja
- utvrđivanje klase hrapavosti terena
Identifikacija kontura promene hrapaovosti terenašireg regiona Deliblatske peščare korišćenjem
LENDSAT satelitskih snimaka
Vektorska WAsP mapa kontura promjene hrapavosti terena za širi region Deliblatske peščare sa naznačenom poziciom
mjernog stuba i planirane vjetroelektrane
Uticaj šume na visinski profil brzine vetra
Modelovanje šume
Vjetroagregat visine z u
šumi visine h
Efekat brda na profil brzine vetra
Eksperiment na Askervein-skom brdu
Efekat brda na profil brzine vetra
Uticaj orografije terena na visinski profil brzine vetra
Povećanje brzine vetra
Nagib < 30%
Povećanje brzine vetra Turbulencije
Nagib > 30%
Efekat tunela – ulaz u Đerdapsku klisuru
Efekat tunela – ulaz u Đerdapsku klisurumapa srednjih godišnjih brzina vjetra na visini 120 m
Ruža vjetrova na lokaciji mjernog stuba
Modelovanje orografije terena• Ručno generisanje izohipsa na osnovu skeniranih mapa
• Generisanje izohipsa koršćenjem SRTM (Shuttle Radar Topgraphy Mission) podataka i softvera: Global Mapper, Surfer, Saga GIS …
•Radarska interferometrijska tehnika•Radarska interferometrijska tehnika
•Pokriveno oko 80 % površine zemlje
•Rezolucija:- 30 m za USA-90 m za ostatak sveta
•Tačnost visinskih kota 5 do 10 m
Snimak ciljnog regiona Bavaništansko polje sa pozicijom mjernog stuba
Vektorska WAsP topografska mapa regiona Bavaništansko Polje sa naznačenom pozicijom mjernog stuba i
mikrolokacijama planirane vjetroelektrane
Mapa srednjih godišnjih brzina vjetra na visini 60 m za širi ciljni region Deliblatske peščare
WAsP topografska mapa šireg regiona Hrgud u Hercegovini
Mapa srednje godišnje brzine vjetra na visini 100 m iznd tla za širi ciljuni region Hrgud u Hercegovini sa naznačenim potencijalno
pogodnim mikrolokacijama vjetroagregata i ružama vjetrova
Procjena nesigurnosti pri estimaciji potencijala vjetra nekog regiona
• Nesigurnost mjernih podataka o brzini vjetra
• Nesigurnost procjene višegodišnjeg potencijala vjetra na osnovu kratkoročnih mjerenja
• Neizvjesnost budućih varijacija potencijala energije vjetra
• Nesigurnost visinske ekstrapolacije potencijala vjetra
• Nesigurnost prostorne ekstrapolacije potencijala vjetra
Tipične vrijednosti pojedinih kategorija nesigurnosti u procjeni brzine
2222WFhP
2LTu