VINKOVCI Dionica > –AKOVO - SREDANCI - hac.hrhac.hr/sites/default/files/2018-10/A5 - Đakovo -...
Transcript of VINKOVCI Dionica > –AKOVO - SREDANCI - hac.hrhac.hr/sites/default/files/2018-10/A5 - Đakovo -...
Foto
graf
ija, o
blik
ovan
je i
prip
rem
a za
tisa
k: H
AN
D d
izaj
n st
udio
// T
isak
: KER
SCH
OFF
SET
// N
akla
da: 6
00 k
omad
a
AUTOCESTA A5 BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ
Dionica > –AKOVO - SREDANCI
ISB
N 9
78-9
53-7
491-
07-9
VLADA REPUBLIKE HRVATSKEMINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA
INVESTITOR:
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb
STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA:INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d.PROMEL PROJEKT d.o.o., ZagrebIN-ARH d.o.o., ZagrebZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., ZagrebGRA–EVINSKI FAKULTET, ZagrebGRA–EVINSKI FAKULTET, OsijekRUDARSKO-GEOLO©KO-NAFTNI FAKULTET, ZagrebINÆENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d., ZagrebDALEKOVOD d.d., ZagrebTELEFON-GRADNJA d.o.o., ZagrebZG-PROJEKT d.o.o., ZagrebIPZ-SPELPROJEKT d.o.o., ZagrebIPZ-CONUS d.o.o., ZagrebINVENTIVA PROJEKTI d.o.o., Zagreb
ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA:
MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE
IZVO–A»I RADOVA:HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., ZagrebOSIJEK KOTEKS d.d., OsijekVIADUKT d.d., ZagrebCESTA VARAÆDIN d.d., VaraædinKONSTRUKTOR INÆENJERING d.d., SplitSTRABAG d.d., ZagrebGIU SLAVONSKA NISKOGRADNJAGRADNJA d.o.o., OsijekDALEKOVOD d.d., ZagrebWERKOS d.o.o., OsijekKON»AR - SKLOPNA POSTROJENJA d.d., SesveteHRVATSKE ©UME, OsijekINGRA d.d., ZagrebZAGORJE-TEHNOBETON d.d., Zagreb
NADZOR I KONTROLA:INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb
SUDIONICI U REALIZACIJI PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE –AKOVO - SREDANCI
Hrvatske autoceste d.o.o.Druπtvo za upravljanje, graenje i odræavanje autocesta©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatskatel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505www.hac.hr
NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA:
Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odboraBoris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odboraNikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odboraFranjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odboraMijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora
UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA:
Mario Crnjak, predsjednik UpraveMarijo LovrinËeviÊ, Ëlan Upravedr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave
IMPRESSUM:
Autori:
Mario Crnjak, dipl.ing.gra,dr.sc. Goran Puæ, dipl.ing.gra,Boro BrniÊ, dipl.ing.gra,
StruËni suradnici:mr.sc. Jacqueline Balen,Arheoloπki muzej u Zagrebu - podaci o arheologijiJosip Lozuk, dipl. arheolog i povij.,Viπi kustos Muzeja Brodskog Posavlja, Slavonski BrodIvica Vasilj, dipl.ing.gra.
Robert ©panoviÊ, dipl.ing.gra.Radoslav MlinareviÊ, dipl.ing.gra.Æeljko Devald, ing. gra.Nedjeljko LonËareviÊ, ing. prometaMarija MiËiÊ, administrator
Uredniπtvo:
Darija PetroviÊ, dipl.nov., Mirjana BorovËak, suradnik
»vor –akovo:–akovo, Ivandvor, Borovik, –akovaËka Breznica,Osijek, Vinkovci, Vukovar, KopaËki rit,BizovaËke toplice
–AKOVO, grad u Slavoniji srediπte je –akovπtine,plodne i bogate okolice. Simbol grada je–akovaËka katedrala, a grad je poznat i po ergeliËistokrvnih konja lipicanaca. NajznaËajnijatradicionalna priredba su –akovaËki vezovi,smotra folklora Slavonije i Baranje. Tradicionalnaslavonska kuhinja s poznatim mesnimspecijalitetima (kulen, kobasice, πunke), jela oddivljaËi i slatkovodne ribe te odliËna vina–akovπtine (burgundac bijeli, traminac, rizling)nude se u –akovu i njegovoj okolici.
IVANDVOR, mjesto blizu –akova u kojem su brojnauzgajaliπta Ëistokrvnih bijelih lipicanaca, gdje sekonji uzgajaju od 1506. godine. Ove naπe plemeniteæivotinje pronijele su dobar glas o –akovu i ergeliu Ivandvoru putem filmskih zapisa od svjetskihnatjecanja do kraljevskih dvora.
OSIJEK, najveÊi grad i luka u istoËnoj Hrvatskojna desnoj obali rijeke Drave, 25 km uzvodno odnjezina utoka u Dunav u istoËnoj Slavoniji.Gospodarsko, prometno i kulturno srediπteSlavonije. Sastoji se od Gornjega grada, Tvre,Donjega grada te Novoga grada (XIX. st.) i Retfale.Razvitak turizma, osim uz vaænu baπtinu (baroknaTvra, jedno od najatraktivnijih zdanja cijeleSlavonije) vezuje se i uz prirodni poloæaj grada narijeci Dravi. RijeËna luka na rijeci Dravi, a posebiceZimska luka s brojnim brodicama, daje posebanugoaj ovom najveÊem slavonskom gradu.
SILASCI S »VOROVA PREMA TURISTI»KIM ODREDI©TIMA HRVATSKE
VINKOVCI, grad na obali rijeke Bosuta u istoËnojSlavoniji, 19 km jugozapadno od Vukovara. Centarza oplemenjivanje bilja. Glavno je æeljezniËkokriæiπte istoËne Hrvatske; u njemu se spajajuposavska i podravska prometnica te pruge kojeiz BiH vode prema Maarskoj. Na kriæiπtu jemagistralne prometnice (M1.7) Æupanja-Vinkovci-Vukovar i regionalnih prometnica.
VUKOVAR, najveÊi hrvatski grad i rijeËna luka naDunavu, poznat po veliËanstvenoj bici uDomovinskom ratu i straπnim razaranjima. Grad,pristaniπte na utoku rijeke Vuke u Dunav, 19 kmistoËno od Vinkovaca, 36 km jugoistoËno odOsijeka. Na magistralnoj je prometnici (M7) Osijek-Vukovar-Ilok i æeljezniËkoj prometnici Vinkovci-Vukovar. Izvan grada na obali Dunava prema Ilokunalazi se VuËedol, bogato arheoloπko nalaziπte.Obredna posudica VuËedolska golubica smatrase svojevrsnim simbolom grada. VuËedol je ipoznato izletiπte, raj za ribiËe s prekrasnompjeπËanom plaæom na Orlovu otoku.
KOPA»KI RIT, park prirode KopaËki rit nalazi sena krajnjem istoku Hrvatske, 14 km sjeveroistoËnood Osijeka, na predjelu uπÊa rijeke Drave u Dunav.Jedno je od najoËuvanijih prirodnih poplavnihpodruËja u Srednjoj Europi gdje se nalaze staniπtabrojnih ptica moËvarica. Ljepota nedirnute prirode,bogatstvo vode, biljnog i æivotinjskog svijeta, osimizletnika i turista, privlaËe mnoge struËnjake iznanstvenike iz cijele Europe.
BIZOVA»KE TOPLICE, nalaze se 18 km zapadnood Osijeka. U razvoju zdravstvenog i lijeËiliπnog,ali i kongresnog turizma, istiËu se BizovaËke
toplice. Iz dubine od gotovo 2 000 metara dolazinam dar prirode. Voda slana gotovo kao i Jadranskomore, izuzetno bogata mineralima, toplija od bilokoje poznate termalne vode. U BizovaËkimtoplicama nalazi se jedini hipertermalni slani izvoru Europi! BizovaËke toplice jedne su od vodeÊihturistiËkih destinacija OsjeËko-baranjske æupanije.
NA©ICE, grad duge povijesti obiluje kulturnopovijesnim spomenicima, a kao grad prvi put sespominju 1229. godine. KlasicistiËki dvorac obiteljiPejaËeviÊ, jedna je od najljepπih graevina na ovimprostorima. Bogata su lovna podruËja uneposrednoj okolici, a ribolov je moguÊ na ribnjakuNaπiËka Breznica i jezeru Lapovac. Slavonskispecijaliteti, divljaË i slatkovodna riba, dio sugastronomske ponude grada i okolice.
BELI MANASTIR, Beli Manastir sluæbeno jeproglaπen gradom 29. studenog 1961. godine. Usrednjem vijeku tu je bio samostan (Pel-Monoπtor).TuristiËki najzanimljivije mjesto na podruËju BelogManastira je lokalitet Lojmir na kojemu se nalazeostaci "Pel Monoπtora". Baranjski riblji paprikaπ(fiπ-paprikaπ) i baranjska vina dio su tradicionalnegastronomske ponude. Dobivanjem πkole, æupe,æeljezniËke pruge i postaje, ceste i drugih vaænihobjekata Beli Manastir je s vremenom postaosrediπtem Baranje.
»vor Sredanci:Sredanci, BiH
SREDANCI, mjesto istoËno od Slavonskog Brodau Brodsko - posavskoj æupaniji.
Izgradnji dionice –akovo - Sredanci prethodila su brojna zaπtitnaarheoloπka istraæivanja lokaliteta koji su se naπli u zoni graevinskihradova. Ministarstvo kulture od poËetka je sudjelovalo u izradi Studijeutjecaja na okoliπ dionice –akovo - Sredanci; a tom su prilikom na terenuidentificirani svi lokaliteti ugroæeni buduÊom gradnjom. Izvrπitelji radovasu: Arheoloπki muzej u Zagrebu, Odsjek za arheologiju FilozofskogFakulteta SveuËiliπta za arheologiju, Odsjek za arheologiju Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti, Muzej Brodskog Posavlja i Muzej–akovπtine.Od deset arheoloπkih nalaziπta na dionici –akovo - Sredanci, najveÊi broji najznaËajniji rezultati bili su na lokalitetu Ivandvor, Pajtenica, Debelaπuma i Struæani.Na poloæaju Ivandvora otkriveno je nekoliko naselja: dva iz razdobljamlaeg kamenog doba i jedno veliko antiËko naselje. Takoer jepronaeno naselje iz razdoblja srednjeg vijeka.Na arheoloπkom nalaziπtu Pajtenica ustanovljeno je postojanje dvajunaselja: jedan iz bakrenog doba koji pripada nosiocima lasinjske kulture,
a jednog iz razdoblja kasnog srednjeg vijeka. Nalazi iz bakrenog dobaza sada su prvi na prostoru Hrvatske koje moæemo pripisati nosiocimalasinjske kulture.U zoni arheoloπkog nalaziπta Debela πuma pronaena su dva pretpovijesnanaselja: sopotske i lasinjske kulture koje moæemo datirati u razdoblje5000 god. pr. Kr.. Na istom podruËju ustanovljeno je i srednjovjekovnoseliπte iz vremena 10.-16. st. Pronaeno je mnogo uporabnih predmeta(orue, oruæje, posue, ærvnjevi).Na podruËju Ëvora Sredanci istraæena je povrπina od oko 110 000 m2arheoloπkog lokaliteta Struæani - Vrtlovi, KuÊiπte, Veliki Trstenik, koji seprostire juæno i sjeverno od postojeÊe autoceste Zagreb - Lipovac.Otkriveni su tragovi naselja iz srednjeg vijeka (10. - 12. st.) i naselja izvremena turske dominacije (16. - 18 st.), zatim ostaci naselja iz mlaegkamenog doba i rimske dominacije (3. st. pr. Kr. do 1. st. pos. Kr.).Ostala arheoloπka nalaziπta na dionici autoceste od –akova do Sredanacauglavnom su iz pretpovijesnog razdoblja.
HAC_Sredanci-–akovo_1 str.HAC_Sredanci-–akovo_6 str.HAC_Sredanci-–akovo_5 str.
Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI i TuristiËkim zajednicama gradova koje su izvor fotografija tiskanih u svrhu promocije Hrvatske u ovoj broπuri.
A R H E O L O G I J A
A5A U T O C E S T A B E L I M A N A S T I R - O S I J E K - S V I L A J
23 km
Nadvoænjak preko ÆeljezniËke pruge Zagreb-Vinkovci
Dionica od –akova do Sredanca, duljine 23 km, poËetni je dio autoceste A5Beli Manstir - Osijek - Svilaj.Trasa autoceste od –akova do Sredanaca poËinje u OsjeËko-baranjskoj æupaniji, a zavrπavau Brodsko-posavskoj æupaniji. Konfiguracija terena omoguÊuje ispruæenu trasu koja je poloæenau ravniËastom terenu u prosjeku cca. 1,3 m iznad terena osim na mjestima gdje trasa autocesteprelazi preko postojeÊih vodotoka, æeljezniËke pruge, te autoceste A3 Zagreb-Lipovac i prolazaza æivotinje. Tlocrtni i vertikalni elementi zadovoljavaju raËunsku brzinu od 130 km/h, πto jeuvjetovalo primjenu slijedeÊih elemenata trase:
PopreËni presjek projektiran je s dva kolnika razdvojena razdjelnim pojasom πirine 4 m. Svakikolnik sastoji se od po dva prometna traka πirine 3.75 m, te zaustavnog traka πirine 2.50 m.Bankine i berme projektirane su s minimalnom πirinom od 1.50 m. Na dionici od –akova doSredanaca izgraeno je 20-tak objekata (mostovi, nadvoænjaci i podvoænjaci) od kojih jenajznaËajniji nadvoænjak preko æeljezniËke pruge Zagreb-Vinkovci, Ëvor –akovo i cestarinskiprolaz –akovo, Ëvor Sredanci, COKP –akovo te odmoriπte Ivandvor i odmoriπte Andrijevci.
Ugovorena vrijednost radova iznosi 1.326.012.164,61 kn (bez PDV-a) i obuhvaÊa izmjeπtanjeinstalacija, arheologiju, graenje, opremanje, nadzor i ostalo. Puπtanjem u promet ove dioniceautoceste A5 stvorene su pretpostavke za kvalitetnije povezivanje slavonsko-baranjskogprostora s ostalim dijelom Hrvatske, Ëime se daje poticaj gospodarskom razvitku ovog prostorai znaËajniju potporu turistiËkim lokalitetima.
Autocesta je podijeljena na 5 dionica:granica Republike Maarske -Beli Manastir , duæine 5,0 kmBeli Manastir-Osijek, duæine 24,5 kmOsijek-–akovo, duæine 32,5 km–akovo-Sredanci, duæine 23,0 kmSredanci- granica Republike BiH, duæine 3,5 km
Planirani zavrπetak izgradnje dionice Osijek-–akovo je prosinac 2008. godine, a dinamikagraenja preostalih 33 km autoceste biti Êe odreena Ëetverogodiπnjim Programom graenjaVlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2012.
Autocesta Beli Manastir-Osijek-Svilaj duæine 88,6 km od granice s Republikom Maarskomdo granice s Republikom BiH dio je europske mreæe autocesta i V.c. europskog prometnogkoridora, koji se pruæa od Budimpeπte preko Sarajeva do PloËa. Prometni Koridor Vc (cestovni,æeljezniËki, rijeËni i zraËni promet) je sloæena poveznica Sjeverne - Srednje i Juæne Europete predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracijesrednjoeuropskog prostora. Izgradnjom Koridora Vc povezanost i transparentnost prometnihpravaca cestovnog, æeljezniËkog, rijeËnog i zraËnog prometa direktno Êe utjecati na razvojπireg i snaænijeg prometnog Ëvoriπta za cijelu Europu i Aziju.
RaËunska brzina vr (km/h)
Min.radijus horizontalnog zavoja Rmin (m)
Min.polumjer vertikalnog zavoja Rmin (m)(primjenjen na dijelu trase preko AC A3 i preko HÆ-a
Max. popreËni nagib kolnika pmax (%)
130
850
2,5
konkavni
konveksni
15 000
19 000
A5D i o n i c a > –AKOVO - SREDANCI
AUTOCESTA BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ
DIONICA: –AKOVO - SREDANCI
PLANIRANI DOVR©ETAK IZGRADNJE:
DOVR©ENJE 2007.
OSTALE AUTOCESTE
DRÆAVNE CESTE
L E G E N D A
DOVR©ENJE IZA 2007.
SREDANCI
–AKOVO
»EPIN
OSIJEK
BELI MANASTIR
»EMINAC
»VOR SREDANCI
Povezivanje dionice –akovo-Sredanci na postojeÊucestovnu mreæu ostvaruje se preko interregionalnogËvora Sredanci i Ëvora –akovo.
»vor –akovo projektiran je u obliku trube, a povezujeautocestu s dræavnom cestom D7 (obilaznica grada–akovo). TehniËki elementi rampi Ëvora –akovoodgovaraju za raËunsku brzinu od 50 km/h.
Interregionalni Ëvor Sredanci je oblika djeteline tese njime predmetna dionica povezuje s autocestom A3Bregana-Zagreb-Lipovac. TehniËki elementi rampi ËvoraSredanci odgovaraju za raËunsku brzinu od 50 km/h.
tehniËki opis
» V O R I © T A
MOSTOVI
O B J E K T I
Most “Kaznica”, prolaz za æivotinje, duljine 42,50 m,ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak, dopuπtenabrzina voænje je 130 km/h.
Most “MaËkovac” prolaz za æivotinje, duljine 42,50m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak,dopuπtena brzina voænje je 130 km/h.
Most “Breznica” prolaz za æivotinje, duljine 42,50 m,ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak, dopuπtenabrzina voænje je 130 km/h.
Most preko “Zapadnog lateralnog kanala”, duljine132,56 m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak,dopuπtena brzina voænje je 130 km/h.
Most “Bi” prolaz za æivotinje, duljine 82,56 m, imadva vozna traka i jedan zaustavni trak, dopuπtenabrzina voænje je 130 km/h.
Most “Osatno” prolaz za æivotinje, duljine 42 m, imadva vozna traka i jedan zaustavni trak, dopuπtenabrzina voænje je 130 km/h.
NADVOÆNJACI
u trupu autoceste:
Nadvoænjak preko æeljezniËke pruge Zagreb-Vinkovci,duljine 672,43 m, dopuπtena brzina voænje je 130km/h.
Nadvoænjak u Ëvoriπtu “Sredanci”, duljine 82,56 m,
dopuπtena brzina voænje je 60km/h.
ODMORI©TE ANDRIJEVCI
NADVOÆNJAK PREKOÆELJEZNI»KE PRUGEZAGREB-VINKOVCI
ODMORI©TE IVANDVOR
»VOR –AKOVO
HAC_Sredanci-–akovo_2 str. HAC_Sredanci-–akovo_3 str. HAC_Sredanci-–akovo_4 str.
>
Centar zaodræavanje i
kontrolu prometa
Most preko zapadnog laterarnog kanala:L = 133 m
BELI MANASTIR
»EPINB
iH >
Nadvoænjak Jarak: L = 294 m
–AKOVO
SREDANCI LIPO
VAC
ZAG
REB
Odmoriπte Strossmayerovac D/D
Odmoriπte Andrijevci D/D
Nadvoænjak preko æeljezniËke pruge Zagreb-Vinkovci: L = 673 m
Odmoriπte Ivandvor B/B
Most Hrastinka : L = 176 m
Most Topolina : L = 131 mVijadukt Joπava : L = 266 m
Odmoriπte Beketinci C/C
OSIJEK
»EMINAC
Odmoriπte Mursa A/A
Most preko rijeke Drave: L = 2600 m
Odmoriπte Baranja D/D
»CP Sudaraπ
< B
UD
IMP
E©TA
>
>
>
>
>
>
>>
>
>
>
>
WC
ODMORI©TEANDRIJEVCI
ODMORI©TEIVANDVOR
WC
WC
ODMORI©TESTROSSMAYEROVAC
ODMORI©TEMURSA
WC
WC
ODMORI©TEBARANJA
Granica BiH
Granica Rep. Maarske
32,503 m23,000 m
24,590 m
U P
RO
METU
2008.P
LAN
IRA
NO
IZA 2008.
PU
©TENO
U P
RO
MET 2007.
3,487 m5,000 m
IZA 2008.
WC
ODMORI©TEBEKETINCI