VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · Udruga gluhih u Šibeniku dobiti će...

GODINA XXIV. 2013.

Ukratko… Dvobroj 50-51

VIJESTI IZ HRVATSKOG

SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH

ISSN 1331-3029

Godišnja opća skupština

EFHOH-a 2013.

u Pragu

ZAKON O PRIZNAVANJU

HRVATSKOG ZNAKOVNOG

JEZIKA

Novi Statut

Svjetske

federacije gluhih

Trogodišnji program

financiranja tumača i

prevoditelja

hrvatskog znakovnog

jezika

Nacionalna zaklada za civilno društvo

financira

institucionalnu podršku

udrugama osoba s invaliditetom u

2013. godini

Nastavak provedbe

trogodišnjeg programa

HSGN-a

STR AN IC A 2 UKR ATKO .. .

‘’Ukratko...’’

glasilo Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

IZLAZI TROMJESEČNO

ADRESA:

10 000 Zagreb

Palmotićeva 4

TELEFON:

+385 (1) 481 41 14

FAX: +385 (1) 483 55 85

EMAIL:

[email protected]

WEB STRANICA: www.hsgn.hr

ŽIRO RAČUN: 2360000-1101743237

UREDNIŠTVO:

Andrija Halec

Odgovorni urednik

Antun Bakan

Tehnički urednik

Nadica Hadžović

Lektor

ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA:

Tajana Biškupić Andolšek

Zdravka Baštijan

Briselska deklaracija o znakovnim jezicima Europske unije dokument je koji

zagovara prava gluhih osoba diljem Europe. Ovom deklaracijom Europska

unija gluhih (EUD) poziva svoje članice na službeno priznavanje nacionalnih

znakovnih jezika kao jednakih govorenim jezicima u zemljama članicama.

Kako Hrvatska postaje službena članica Europske Unije 1.srpnja 2013.

godine, a tako i Hrvatski savez gluhih i nagluhih član EUD-a, potrebno je

uskladiti zakone sa zakonima EU-a.

U EU je do sada, na ustavnoj razini, znakovni jezik priznat u 6 zemalja

(Finska, Slovačka, Portugal, Češka, Austrija i Španjolska), kroz ostale

zakonodavne akte priznat je u 12 članica, a u 5 članica se priprema

priznavanje (Danska, Bugarska, Rumunjska, Litvanija i Nizozemska). U

preostale 4 zemlje EU-a, znakovni jezik još nije priznat, dok se u Hrvatskoj,

kao 28. članici, upravo radi na tome.

Ministarstvo socijalne politike i mladih pozvalo je Hrvatski savez gluhih i

nagluhih na sastanak Radne skupine o izradi Nacrta prijedloga Zakona o

priznavanju hrvatskog znakovnog jezika koji će se održati 05. travnja 2013.

godine.

Na sastanku će se raspravljati o prijedlogu Zakona o priznavanju hrvatskog

znakovnog jezika koji je HSGN-u upućen u prosincu 2012. godine kao i o

našim zaprimljenim očitovanjima.

Prijedlog zakona pročitajte na slijedećoj stranici.

NAPOKON ZAKON O PRIZNAVANJU

HRVATSKOG ZNAKOVNOG JEZIKA

Europska nevladina organizacija u službenoj suradnji s Europskim parlamentom,

Europskom komisijom i Vijećem Europe

organizira

radionicu radionicu radionicu Gluhi građani u EUGluhi građani u EUGluhi građani u EU———Koja su naša prava?Koja su naša prava?Koja su naša prava? i

OPĆU SKUPŠTINU EUROPSKE UNIJE GLUHIHOPĆU SKUPŠTINU EUROPSKE UNIJE GLUHIHOPĆU SKUPŠTINU EUROPSKE UNIJE GLUHIH Dublin 16.-19.svibanj, 2013.

Predsjednik: Berglind Stefánsdóttir – Izvršni direktor : Mark Wheatley

Europska Unija gluhih– Rue de la Loi/Wetstraat 26/15 – 1040 Brisel – Belgija

www .eud.eu

D VO B RO J 50-51 STR AN IC A 3

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom regulira se pravo gluhih, nagluhih

i gluhoslijepih osoba na pristup informacijama i

komuniciranje načinima koji odgovaraju njihovim

individualnim potrebama, a u svrhu njihovog

ravnopravnog uključivanja u životnu i radnu okolinu,

kao i sve ostale oblike društvenog života s jednakim

pravima i pod jednakim uvjetima, te s jednakim

mogućnostima koje imaju i osobe bez oštećenja

sluha.

(2) Ovim Zakonom će se priznati Hrvatski znakovni

jezik kao i ostali načini komunikacije koju koriste

gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe, te će se

definirati korisnici sustava komuniciranja kao i svi

načini sustava komuniciranja koje će korisnici

koristiti.

(3) Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo,

između različitih sustava komuniciranja, izabrati onaj

način koji najbolje odgovara njihovim

komunikacijskim potrebama. Njihov izbor poštivat će

se u najvećoj mogućoj mjeri.

KORISNICI SUSTAVA KOMUNICIRANJA

Članak 2.

(1) Gluhe osobe (prosječni gubitak sluha na oba uha

veći je od 91 dB) su one osobe koje su od rođenja

gluhe ili su sluh izgubile prije nego su usvojile oralno-

glasovni jezik (prelingvalna gluhoća) te ga ni uz

pomoć slušnog aparata ne mogu cjelovito percipirati.

Gluhe osobe su i one osobe s teškim gubitkom sluha

(prosječni gubitak sluha na oba uha od 71 do 90 dB)

kojima stupanj i priroda slušnog oštećenja

onemogućavaju spontano usvajanje i razumijevanje

oralno-glasovnoga jezika ni uz pomoć slušnog

aparata.

(2) Nagluhe osobe (prosječni gubitak sluha na oba

uha od 25 do 70 dB) su osobe s iskoristivim

ostacima sluha kojima u usvajanju, produkciji i

razumijevanju oralno-glasovnoga jezika značajno

može pomoći slušni aparat.

(3) Gluhoslijepe osobe su osobe koje imaju

istovremeno oštećenje vida i sluha različitih

stupnjeva, tipova i vremena nastanka: praktična

gluhosljepoća, gluhoća i slabovidnost, sljepoća i

nagluhost. Dvostruko senzoričko oštećenje

gluhoslijepim osobama pričinjava znatne poteškoće

u svakodnevnom životu: u komunikaciji, pristupu

informacijama, kretanju, učenju, školovanju, radnom

osposobljavanju, osmišljavanju slobodnoga vremena

i društvenom životu.

SUSTAVI KOMUNICIRANJA GLUHIH,

NAGLUHIH I GLUHOSLIJEPIH OSOBA

Članak 3.

(1) Hrvatski znakovni jezik (HZJ) je jezik gluhih,

nagluhih, gluhoslijepih i ostalih osoba koje se

osjećaju pripadnicima zajednice gluhih ili zajednice

gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj.

(2) HZJ je pravi prirodni jezik s vlastitim lingvističkim

pravilima, potpuno neovisan o jeziku čujuće

zajednice. To je jezik komuniciran u vizuo-

spacijalnom modalitetu za razliku od oralno-

glasovnog jezika.

(3) Hrvatski znakovni jezik (HZJ) i njegove prilagodbe

koriste i gluhoslijepe osobe, ovisno o ostacima sluha

i vida:

- locirani HZJ – prilagođen osobama koje

imaju suženo vidno polje (npr. osobe s Usherovim

sindromom),

- taktilni HZJ – prilagođen praktično

gluhoslijepim osobama koje su kasnije izgubile vid,

- vođeni HZJ – prilagođen gluhoslijepim

osobama koje imaju veoma male ostatke vida ili

imaju specifične probleme s vidom koji im otežavaju

normalno percipiranje znakova.

Članak 4.

(1) Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe koriste i

ostale načine primanja informacija i komuniciranja

koji se temelje na hrvatskom govornom jeziku.

(2) Znakovani hrvatski jezik temelji se na manualnoj

vizualizaciji hrvatskog govornog jezika, uz očuvanje

gramatike hrvatskog govornog jezika.

Znakovi se „posuđuju“ iz hrvatskog znakovnog jezika

(HZJ-a) uz mogućnost istovremenog ili glasnog ili

bezglasnog izgovaranja riječi hrvatskog govornog

jezika.


Takav način komunikacije još se naziva i

simultanom komunikacijom. Najčešće se znakuju

ključne riječi u rečenici.

(3) Hrvatska jednoručna ili dvoručna abeceda

temelji se na određenim položajima prstiju i

dlanova jedne ili obje ruke da bi se prikazala

pojedina slova hrvatske abecede. Ručne abecede

naročito se koriste kod prikazivanja stranih riječi i

specijalnih termina. Gluhoslijepe osobe koriste

taktilnu ručnu abecedu – jednoručnu ili dvoručnu.

(4) Transkripcija govora je simultano prenošenje

govora u pisani tekst uz korištenje tehničkih

pomagala. Za gluhoslijepe osobe koriste se

varijante transkripcija uvećanim slovima ili

Brailleovim pismom ovisno o potrebama pojedine

gluhoslijepe osobe.

(5) Pisanje na dlanu – znači pisanje velikih tiskanih

slova na dlanu primatelja poruke.

(6) Ostali načini komunikacije koji predstavljaju

optimalno primanje informacija i komuniciranje za

određenu gluhu, nagluhu ili gluhoslijepu osobu, kao

što su: očitavanje s lica i usana, glasan govor na

optimalnoj udaljenosti, Braillova abeceda u

taktilnom obliku i slično.

DOSTUPNOST I PRAVA KORISNIKA

Članak 5.

HZJ i ostali načini primanja informacija i

komuniciranja gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba

moraju biti jednako dostupni svima, bez obzira na

rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo

uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo,

imovinu, rođenje, naobrazbu, društveni položaj ili

druge osobine.

Članak 6.

Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo:

- služiti se individualno odabranim načinom

komunikacije koji osobi omogućava potpuno

primanje i razmjenu informacija te jasnu i

nedvosmislenu komunikaciju.

- obrazovati se na onom komunikacijskom sustavu

koji učeniku / studentu omogućava pristup svim

obrazovnim sadržajima na jednak način kao i svim

ostalim učenicima / studentima.

Članak 7.

(1) Gluha, nagluha i gluhoslijepa osoba ima pravo

koristiti onaj način komunikacije koji će joj

omogućiti cjelovito i nedvosmisleno primanje i

razmjenu informacija u postupcima pred državnom

službom, službama lokalne samouprave,

izvršiteljima javne službe i drugdje.

(2) Gluha, nagluha i gluhoslijepa osoba ima pravo

koristiti onaj način komunikacije koji će joj

omogućiti cjelovito i nedvosmisleno primanje i

razmjenu informacija u svim drugim životnim

situacijama u kojima bi gluhoća, nagluhost ili

gluhosljepoća značila prepreku u zadovoljavanju

njezinih komunikacijskih potreba.

Članak 8.

(1) Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo

na usluge tumača i prevoditelja.

(2) Usluge prevođenja određuju se odabirom

načina komunikacije koji gluha, nagluha ili

gluhoslijepa osoba sama odabere.

(3) Uvjeti za korištenje usluga službe prevoditelja

propisat će se posebnim Pravilnikom.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana

objave u „Narodnim novinama“.


29.10.2012. u Hotelu Palace, Zagreb, održana je

Redovna skupština Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih.

U okviru osnovnih točki dnevnog reda podneseni su

Izvještaji o radu i financijski izvještaji za period 2011.

g. i 01.01.2012.-30.09.2012. g., nakon čega su

kratko predstavljena aktualna zbivanja vezana uz

financiranje osnovne djelatnosti udruga i Zakona o

udrugama osoba s invaliditetom od posebnog interesa

za Republiku Hrvatsku.

U sklopu točke Razno, Skupština je potvrdila odluku

Izvršnog odbora Saveza o formiranju Sekcije mladih

HSGN-a.

Nakon skupštine u cilju jačanja kapaciteta temeljnih

organizacija održana je Radionica za predsjednike i

tajnike pod nazivom ”Sustav osiguranja kvalitete za

organizacije gluhih i nagluhih” koju je vodio Milan

Ristić, prof. def. Na Radionici sudionici su se pobliže

upoznali s priručnikom ”Sustav osiguranja kvalitete za

neprofitne organizacije (SOKNO)” te značajem njegove

primjene na rad organizacija gluhih i nagluhih u

Hrvatskoj.

Skupštini i Radionici prisustvovalo je uz delegate, i 30-

tak osoba, predsjednika udruga, tajnika i stručnih

suradnika HSGN-a.

Z.B.

Održana Redovna skupština HSGN-a i Radionica

za predsjednike i tajnike


Hrvatski savez gluhih i nagluhih u ožujku ove

godine obišao je 4 svoje udruge te jednu lokalnu

vlast gdje je pokušao dogovoriti što bolju suradnju

među njima.

RIJEKA

Dana 06. ožujka 2013. godine održan je sastanak

HSGN-a i članova Izvršnog odbora Udruge gluhih i

nagluhih osoba Primorsko-goranske županije u vezi

suradnje na projektu u kojem bi se koristilo

zemljište HSGN-a koje trenutno koristi riječka

udruga. Sredstva za projekt tražila bi se iz izdašnijih

EU fondova.

ŠIBENIK

Dana 13. ožujka 2013. godine u prostorijama

Gradske uprave grada Šibenika održan je sastanak

predstavnika Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

(Predsjednik Andrija Halec, tajnica Tajana Biškupić

Andolšek i stručna suradnica Zdravka Baštijan) s

predstavnicima gradske uprave grada Šibenika,

gradonačelnikom Antom Županovićem i

zamjenikom pročelnice Upravnog odjela za

društvenu djelatnost, Božidarom Bausom.

Predstavnici HSGN-a govorili su o trenutnoj situaciji

gluhih i nagluhih osoba u Republici Hrvatskoj s

posebnim naglaskom na Šibensko-kninsku

županiju. Grad Šibenik trenutno daje prostorije na

korištenje Udruzi gluhih i nagluhih osoba Šibensko-

kninske županije. Potrebe za povećanjem

kapaciteta postoje te će se pokušati riješiti kroz

partnerstvo i suradnju HSGN-a i Grada Šibenika na

budućim projektima. Također, razgovaralo se o

kanalima informacija za trenutno stanje gluhe

djece koja pohađaju redovno školstvo, ali i vrtiće te

je dogovorena suradnja s Gradom o tom pitanju.

Udruga gluhih u Šibeniku dobiti će pristup svim

informacijama o gluhoj djeci na tom području kroz

suradnju s bolnicama i školama Šibenske županije.

Tako će HSGN imati točne podatke o gluhoj djeci u

redovnom školstvu kojima je potrebna asistencija u

nastavi te će ih kroz buduće projekte moći pružiti i

osigurati im jednako školovanje s ostalom djecom.

DUBROVNIK

Dana 15. ožujka 2013. godine u prostorijama

Udruge gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske

županije održan je sastanak predstavnika HSGN-a

(predsjednika Andrije Haleca), predstavnika

UGNDNŽ (predsjednika udruge, Ive Jerkovića,

članova izvršnog odbora i tajnice udruge) i

voditeljice upravnog odjela za financije Grada

Dubrovnika, Marije Dupčić Zokić. Na sastanku se

raspravljalo o mogućoj suradnji na EU projektu

vezanom za osposobljavanje novih tumača/

prevoditelja znakovnog jezika—asistenata u nastavi

za gluhu djecu Dubrovačko-neretvanske županije.

Hrvatski savez gluhih i nagluhih u obilasku svojih

udruga

Predsjednik HSGN-a Andrija Halec, predsjednica riječke udruge gluhih Katica Križić, članovi Izvršnog odbora udruge i tajnik udruge, Damir Herega

Predsjednik HSGN-a Andrija Halec, tajnica HSGN-a Tajana Biškupić Andolšek, predsjednik dubrovačke udruge Ivo Jerković i članovi Izvršnog odbora

U okviru institucionalne potpore financirane od strane Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva, HSGN je nastavio obilazak svojih udruga pružajući stručnu podršku u

lobiranju i zaštiti interesa gluhih u lokalnim zajednicama ...


PULA

21.ožujka 2013. predstavnici HSGN-a posjetili su

Udrugu gluhih i nagluhih Istarske županije u Puli

gdje je održan masovni sastanak s predsjednicom

udruge i njihovim članovima. Na sastanku se

raspravljalo o mogućnostima udruge o sudjelovanju

u EU projektu vezanom za osposobljavanje novih

tumača/prevoditelja znakovnog jezika—asistenata

u nastavi za gluhu djecu Istarske županije.

Dogovoreno je da će udruga prikupiti točne

podatke o broju gluhe djece predškolskog i

školskog uzrasta koja bi bila potencijalni korisnici

asistenata u nastavi.

Predsjednik Halec i članovi istarske udruge gluhih


Velike obljetnice naših udruga ...

Udruga gluhih i nagluhih Osječko-baranjske županije obilježila je 65 godina svog

djelovanja prijemom kod gradonačelnika grada Osijeka Krešimira Bubala te svečanim

domjenkom u prostorijama Udruge.

65 godina Udruge gluhih i nagluhih Osječko-baranjske županije


Udruga gluhih i nagluhih osoba grada Siska proslavila je 55. godinu uspješnog rada, a

čestitku im je na prigodnom druženju u Starom gradu uputio i gradonačelnik Dinko Pintarić.

“Zaista lijep jubilej funkcioniranja, rada i života jedne Udruge, jer više od pola stoljeća nije

malo razdoblje, tim više što je riječ o Udruzi koja svojima aktivnim uključivanjem u

svakodnevni život pokazuje da nije Udruga ljudi koja je tu tek tako da bi se družili, već da

imaju kvalitetne programe i promotivne akcije kojima, ne samo da promoviraju grad Sisak,

već pokazuju ljudima kako se u današnje vrijeme gluhe osobe mogu normalno asimilirati u

društvo i svakodnevni život i biti punovrijedni članovi društva”, rekao je gradonačelnik i

poželio im još puno uspješnih godina u čemu će, kao i do sad, imati potporu Grada Siska.

Sisačkoj Udruzi su se u proslavi pridružile i udruge iz 12 drugih hrvatskih gradova, a

dobrodošlicu im je uz gradonačelnika poželjela i predsjednica Udruge Grozdana Zovko.

55 godina Udruge gluhih i nagluhih Sisačko-moslavačke županije


Opet nam dolazi doba godine kada se gluhe osobe

zajedno sa Svjetskom federacijom gluhih (WFD)

okupljaju diljem svijeta kako bi slavile Međunarodni

tjedan gluhih.

Međunarodni tjedan gluhih slave gluhe osobe

diljem svijeta jednom godišnje posljednjeg punog

tjedna mjeseca rujna. Naša 133 nacionalna saveza

gluhih organiziraju događaje, marševe, debate,

kampanje i sastanke kako bi istaknule specifične

teme o ljudskim pravima koje privlače pažnju

lokalnih i nacionalnih vlasti, uključujući donositelje

odluka, opću javnost i medije.

Bit Međunarodnog tjedna gluhih je u okupljanju,

ujedinjavanju i pokazivanju tog jedinstva ostatku

svijeta. Međunarodni tjedan gluhih također

povećava solidarnost među gluhim osobama i

njihovim simpatizerima te se upotrebljava kao

način poticanja većih napora u promicanju prava

gluhih osoba.

Aktivnosti Međunarodnog tjedna gluhih također

pozdravljaju uključenost roditelja i obitelji gluhih

osoba, tumača i prevoditelja, stručnjaka koji rade s

gluhim osobama te vladinih dužnosnika.

U zadnjih nekoliko godina Svjetska federacija

gluhih uvela je teme za proslave Međunarodnog

tjedna gluhih:

2009. Kulturna postignuća gluhih osoba

2010. Obrazovanje gluhih osoba

2011. Pristupačnost informacijama i komunikacija

2012. Dvojezičnost je ljudsko pravo!

2013.Jednakost gluhih osoba

Ovogodišnja tema usmjerena je na jednakost

gluhih osoba, među gluhim osobama i unapređenju

gluhih osoba. Jednakost gluhih osoba prepoznaje

doprinose gluhih osoba općem napretku, ljudskim

pravima svih gluhih osoba te pripremu gluhih

zajednica diljem svijeta za buduće izazove.

Jednakost gluhih osoba slavi jezične, umjetničke,

socijalne, političke i kulturne doprinose i

postignuća gluhih osoba. Ova se tema također

usredotočuje i na priznavanje znakovnih jezika te

prava gluhih osoba diljem svijeta. Usredotočenje

na Jednakost gluhih osoba nas također priprema

kako bismo pogledali u budućnost s jasnom vizijom

obnovljenih snaga za stvaranje pozitivne promjene

lokalnih zajednica diljem svijeta.

Međunarodni tjedan gluhih pruža izvrsnu priliku za

podjelu i raspravu načina promicanja suradnje o

jednakosti gluhih osoba koja se temelji na

Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s

invaliditetom (CRPD).

WFD poziva nacionalne članove da izaberu jedan,

dva ili više problema koji su povezani s

ovogodišnjom popratnom temom Međunarodnog

tjedna gluhih. To može uključivati pitanja vezana za

priznavanje jezika, prava u obrazovanju, stavove

prema dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti

gluhe zajednice o njihovim pravima kao dvojezičnih

građana. Također, WFD potiče nacionalne saveze

gluhih na organiziranje humanitarnih akcija u svrhu

potpomaganja WFD-a i njihovih napora u

promicanju ljudskih prava diljem svijeta.

WFD poziva nacionalne saveze gluhih na ažuriranje

svojih profila na WFD Facebook stranici te da stave

svoju Facebook profilnu sliku, posebno uređenu za

Međunarodni tjedan gluhih. WFD Tajništvo će

ažurirati svoju Facebook stranicu kroz uključivanje

aktivnosti koje poduzimaju nacionalni savezi

gluhih.

S engleskog prevela Z.B.

Vijesti iz Svjetske federacije gluhih

Kako bi se kvalitetno i uspješno pripremili za obilježavanje najznačajnijeg praznika gluhih,

Svjetska federacija gluhih ove godine je rano krenula u akciju i zadala temu ovogodišnjeg

Tjedna gluhih kojom će privući pažnju lokalnih i nacionalnih vlasti, uključujući donositelje

odluka, opću javnost i medije ...

Tema Međunarodnog tjedna gluhih 2013 — Jednakost gluhih osoba


Na 18. Općoj skupštini WFD-a održanoj u Durbanu,

Južnoafrička Republika, biračko tijelo je 16. i 17.

srpnja 2011. donijelo WFD Statut.

Upravni odbor WFD-a je na 99. sjednici Upravnog

odbora održanog u Al-u, Norveška, 6. studenog,

2011. ratificirao je WFD Statut.

Ured za patente i registraciju Finske „PRH (Finska)“

odobrio je revidirani WFD Statut 7.studenog 2012.

kao službeni pravni dokument. Nadalje PRH

(Finska) priznaje Finsku kao pravno sjedište WFD-a.

Prevedenu zadnju verziju WFD Statuta možete

pogledati n web stranicama HSGN-a (www.hsgn.hr).

Ovaj Statut može se zvati i Ustav. To su pravne

norme prema kojima je WFD uređen i one jasno

iznose što WFD treba i smije raditi.

Ovaj Statut sastavlja se svake 4 godine na Općoj

skupštini WFD-a i jednom odobren ostaje na snazi

sve dok ga ne izmjene Redovni članovi na slijedećoj

WFD Općoj skupštini.

Na 101. sjednici Upravnog odbora WFD-a (14.

siječnja 2013.) odobren je WFD Interni pravilnik

sastavljen od smjernica koje upućuju način

provedbe Statuta, a slijede svaki članak, tako da

Članak kaže što WFD smije raditi te savjetuje WFD

kako se pravila mogu provoditi. Pravilnik je vrlo

fleksibilan te je tu kao podrška za lakše

razumijevanje Statuta.

Kao i Statut, prijevod Internog pravilnika nalazi se

na web stranici Saveza.

Z.B.

Novi Statut Svjetske federacije gluhih

XVII. SVJETSKI KONGRES SVJETSKE FEDERACIJE GLUHIHXVII. SVJETSKI KONGRES SVJETSKE FEDERACIJE GLUHIHXVII. SVJETSKI KONGRES SVJETSKE FEDERACIJE GLUHIH Istanbul 2015.

Kontakt:

[email protected]


Vijesti iz Svjetske federacije gluhih

Kalendar događanja

4.Toronto Međunarodni festival

gluhog filma i umjetnosti

9.-13. svibnja, 2013.

Toronto, Kanada

[email protected]

http://tidfaf.ca/

Provedba Konvencije o pravima

osoba s invaliditetom Članak 29

27.-29. svibnja, 2013.

Oslo, Norveška

[email protected]

http://al.fhs.no/

4. poslovna konvencija i izložba gluhih

„Inovacija + suradnja = Uspjeh“

12.-15. lipnja, 2013.

Chicago, Illinois, SAD

http://www.facebook.com/pages/Busines

s - C o n v e n t i o n - a n d - E x p o - o f - t h e -

Deaf/174799545897270

www.deafbusiness.org

Festival Clin d'Ceil 2013

5.-7. srpnja, 2013.

Reims, Francuska

[email protected]

http://www.clin-doeil.eu/

Teoretski problemi u istraživanjima

znakovnog jezika (TISLR)

10.-13. srpnja, 2013.

London, Velika Britanija

Organizatori:

Gluhoća, spoznaja i jezik (DCAL),

University College London (UCL)

[email protected]

www.ucl.ac.uk/dcal/tislr

22. ljetna olimpijada gluhih

26.srpnja – 4. kolovoza, 2013.

Sofija, Bugarska

[email protected]

http://www.sofia2013.com

Globalna konferencija metodističkih misija

gluhih

„Sada je pravo vrijeme, promijeni i vjeruj u

dobre vijesti“, Mk 1,15

5.-9. Kolovoza, 2013.

Nairobi, Kenija

[email protected]

[email protected]

www.gmmcd.or.ke

U prilogu predstavljamo kalendar međunarodnih aktivnosti svjetske zajednice gluhih

vezanih za kulturu, umjetnost, sport, znakovni jezik ...


Od ruku do usana: dijalog između

govorenog i znakovnog jezika –

istraživački seminar

5.-8.rujna, 2013.

Zurich, Švicarska

Kontakt osoba:

gđa. Sarah Ebling, organizacijski odbor

Konferencije

Tel: +41 44 635 71 45

[email protected]

http://www.handtomouth.uzh.ch/index_d

e.html

2. međunarodna konferencija Svjetske

federacije gluhih (WFD)

„Jednakost za gluhe osobe“

16.-18. Listopada, 2013.

Sydney, Australija

Organizator:

Društvo gluhih Novi južni Wales

www.wfdsydney2013.com

Međunarodna konferencija predavača

znakovnog jezika

18.-21. listopada, 2013.

Prag, Češka

[email protected]

www.lesico-conference.com

15. svjetski festival gluhih iluzionista

26.10.-01.11.2014.

Chicago, Illinois, SAD

Organizator:

Matthew Morgan

[email protected]

www.deafmagic.com

17. svjetski kongres Svjetske federacije

gluhih (WFD)

„Jačanje ljudske različitosti“

28.srpnja - 02.kolovoza, 2015.

Istanbul, Turska

Organizator:

Turski nacionalni savez gluhih

http://www.wfdcongress2015.org

Međunarodna konferencija

o induktivnim petljama

Eastbourne, Velika Britanija

05.—07.listopad, 2013.


6. travnja 2013. u Pragu, EFHOH je svjedočio

povijesnom danu kada su delegati na Godišnjoj

općoj skupštini EFHOH-a potpisali Prašku

deklaraciju 2013. i time pozvali Europske institucije

na podršku pristupačnosti i prava jednakosti

nagluhih osoba Europske unije.

Djelovanje EFHOH-a sada se temelji na spomenutoj

deklaraciji u kojoj od zastupnika Europskog

parlamenta traže obećanje podrške EFHOH-ovog

napora u postizanju Europe pristupačnom

nagluhim osobama.

Deklaracija naglašava koja su to važna pitanja za

nagluhe osobe:

mogućnost audiološke rehabilitacije,

uključujući slušna pomagala, mogućnost

dodatnim sustavima za alarmiranje u

zvonima na vratima, telefonima, požarnim

alarmima itd.,

funkcionalne indukcijske petlje i dobra

audio-tehnička rješenja u javnom prostoru,

vizualne informacije u javnom prijevozu,

mogućnost slanja SMS poruke hitnim

službama u hitnim slučajevima.

pristupačnost javnim informacijama,

100% titlovani televizijski program,

pravo na funkcionalnu službu tumača/

prevoditelja uključujući prijenos govora u

tekst, čitanje s usana, pisanje bilješki i

komunikacijske taktike koje podržavaju

čitanje s usana,

problemi koji se odnose na gubitak sluha

upućeni školama/obrazovnim sustavima i

poslodavcima (agencije za zapošljavanje,

radna mjesta, osiguravajuće tvrtke),

pozitivan stav prema nagluhim osobama.

Kada bi se sve gore navedeno usvojilo, život

nagluhih osoba bio bi uvelike olakšan.

Z.B.

Vijesti iz EFHOH-a

Povijesni događaj u Europi—Praška deklaracija 2013.

Potpisnici Praške deklaracije: EFHOH, Lidia Geringer de Oedenberg (zastupnica EU parlamenta), IFHOH, Ádám Kósa (zastupnik EU parlamenta), Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Danska, Njemačka, Mađarska, Irska, Švicarska, Nizozemska, Finska, Poljska, Slovenija, Švedska, Velika Britanija i Norveška


Zastupnik u EU parlamentu, Ádám Kósa, u suradnji s

Europskim savezom proizvođača slušnih pomagala

(EHIMA) i Europskom federacijom nagluhih (EFHOH)

organizirao je niz testova o punoj slušnoj

pristupačnosti, između 8. i 10.travnja 2013. kao dio

Tjedna slušne svjesnosti u EU parlamentu.

Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, gubitak

sluha je najveći nevidljivi invaliditet u svijetu, a

neliječeni gubitak sluha procjenjuje se da Europu

košta oko 213 milijuna eura godišnje, istaknuo je

Ádám Kósa, nagluhi EU zastupnik iz Mađarske.

Približno 10% svjetske populacije uključujući i 50

milijuna Europljana i 1 milijun Mađara “nosi” ovu

vrstu invaliditeta. Ipak, većina ovih ljudi nisu svjesni i

svog invaliditeta.

Søren Hougaard, glavni tajnik EHIMA je dalje izjavio

kako su troškovi neliječenog gubitka sluha u EU

ogromni te ulaganje u bolji sluh će osigurati velike

uštede i socijalne prednosti.

Lidia Smolarek-Best (EFHOH) je govorila o razlikama

unutar EU-a u smislu participacija za slušna pomagala

te o kvaliteti života osoba oštećena sluha koju bi

mogle uživati. Potrebne su usluge općeg

obavještavanja uključujući pristupačnost medija,

zapošljavanje i socijalne implikacije za rastući broj

osoba koje u starosti gube sluh, naglasila je Smolarek

-Best.

Za vrijeme trajanja tjedna slušne svjesnosti u EU

parlamentu, oko 200 osoba je obavilo slušne testove

te dobilo nalaze o stanju svog sluha. Ispostavilo se da

unatoč maloj svijesti o oštećenjima sluha, slušna

sposobnost osoba koje rade u EU parlamentu je bolja

od europskog prosjeka. Ovo je utješan ishod testiranja

u radnom okruženju gdje su jezik i komunikacija

najvažniji. Ovo se posebno odnosi na prevoditelje čija

kvaliteta posla ovisi o njihovom sluhu.

Z.B.

Tjedan slušne svjesnosti u Europskom parlamentu u Briselu


Nakon što smo se daleke 1948. izvukli iz zagrljaja

velikog brata s Istoka i okrenuli prema Zapadu,

probudila se u našem narodu jedna velika želja i

strast: sjesti za volan, imati svoj automobil, poput

zapadnjaka koji su nam tada dolazili kao turisti!

"Fićisti" - naši prvi automobilisti

O skupim uvoznim automobilima ni najimućniji nisu

mogli sanjati, ali već početkom pedesetih pojavilo

se i kod nas nešto slično automobilu: „fićo“ iz

kragujevačke tvornice! Tkogod je tada držao do

sebe, makar bio i gladan, štedio je i zaduživao se,

samo da bi nakon višemjesečnog čekanja na

isporuku mogao ponosno pokazivati susjedima:

„Moj auto!“

I mi gluhi izvrsno smo čuli ovaj zov motorizacije.

Naše veze sa Zapadom, osobito s američkim

gluhima, su se osnažile nakon II. Svjetskog

kongresa gluhih u Zagrebu kada smo počeli

dobivati njihove časopise i čitati o gluhim vozačima.

I oni su dolazili k nama, kao vozači-turisti.

I mi gluhi smo željeli voziti, i u tome biti ravni

čujućem svijetu! Bilo je to vrijeme "ponosa gluhih",

kada gluhoću još nismo smatrali invaliditetom!

Rampa koja se ispriječila gluhima

Rijetki među nama mogli su skupiti velik novac za

malog fiću, ali vozačku smo dozvolu željeli - makar i

bez automobila. Ali gluhima se ispriječila posebna

"rampa": kruti propisi o zdravstvenim uvjetima za

vozače, po kojima na liječničku potvrdu o

sposobnosti nije mogao računati onaj tko nije bio u

stanju čuti šapat na toliko i toliko metara! Gluhi su

se smjeli voziti samo na biciklu, na mopedu, ili na -

vlastitim potplatima.

Tako su prije gluhih

a u t o m o b i l i s t a

zagrebačkim ulicama

krstarili biciklisti i

dvojica gluhih na

mopedima - Ivo Fanuko i

A n t e C i m e r m a n .

Spomenimo usput da je

prvi motorizirani gluhi u

Hrvatskoj bio Vladimir

Všetečka, fotograf i pionir hrvatskog motociklizma,

ali u doba Austro-Ugarske, kada vozačkih dozvola

još nije bilo!

U Palmotićevoj 4 - štab boraca za vozačke

dozvole gluhih

Okupljali smo se tamo svi mi, mogući i nemogući

kandidati za vozače. A činili smo lijepu skupinu od

deset - dvadeset pripadnika zagrebačke gluhe

"elite". Razmjenjivali smo informacije o gluhim

vozačima u drugim zemljama, prevodili američke

statistike o sigurnosti gluhih vozača, pisali članke,

"referate" i "peticije", tražili kontakte s

"nadležnima".

Naš čujući tajnik, Dane Knežević, kojega su svi zvali

"gluhi Dane", bio je blizak i vlastima i liječnicima, pa

se zdušno borio s nama i za nas.

Branko Hustić i nepoznati "mupovac"

A onda je došla "bomba": jedan iz našeg društva,

fotograf Branko Hustić, pojavio se mašući

pobjedonosno vozačkom dozvolom!

Bila je to prva dozvola koju smo vidjeli u rukama

našeg gluhog (zapravo teže nagluhog) čovjeka, već

1966. godine.

Kako je on to uspio, bez posebne intervencije

Saveza? Evo njegove priče, kako nam ju je kazivao

prije dvadesetak godina. (Branko, nažalost, danas

više nije među živima.)

"Suprug jedne moje kolegice na poslu (u Agenciji za

fotodokumentaciju hrvatske Vlade) bio je visoki

službenik MUP-a, zadužen za poslove prometa.

Poznavali smo se. Jednom, kad je došao na neku

proslavu u naše poduzeće, ja sam ga u šali

"napao", spočitavajući mu da policija ne radi drugo

nego ubire globe, a na nas gluhe ne misli. Mi

čekamo i čekamo godinama, kad ćemo dobiti ono

što u većini europskih zemalja gluhi već imaju:

vozačke dozvole.

On mi je pokušao objasniti kakvi su propisi. Nisam

se dao, pričao sam mu kako u Sloveniji desetak

gluhih vozi automobile, propisima usprkos!

Zamislio se, obećao da će vidjeti, razgovarati. I,

zaista, uskoro me uputio nadležnom liječniku,

rekavši mi da se pozovem na njega.

Dalje je išlo lako i ja sam uskoro bio prvi gluhi

vozač u Hrvatskoj s urednom vozačkom dozvolom."

Iako nemamo službenih dokaza o tome, vjerojatno

je ova intervencija mupovca, čije ime ne znamo,

pokrenula s mrtve točke postupak za priznavanje

prava na vožnju gluhima.

JUBILEJ HRVATSKIH GLUHIH VOZAČA 47 godina na 4 kotača


Gradski organi za promet dogovorili su se s

liječničkom komisijom za vozače u Mirogojskoj da

se jednoj pokusnoj skupini gluhih, uz preporuku

Saveza za svakog pojedinca, izdaju vozačke

dozvole s rokom na 1 godinu. Doktor Čanić, glavni

u komisiji, kojega je naš Dane „obrađivao“, nije

pravio probleme.

Zagreb prvi "dao gas" motorizaciji gluhih

Tijekom 1966. i 1967. nas par desetaka gluhih

dobilo je u Zagrebu "eksperimentalnu" vozačku

dozvolu. To su zagrebački prometni organi s

liječnicima dopustili usprkos saveznom propisu!

Nigdje drugdje u bivšoj Jugoslaviji nije to bilo

moguće (osim u Sloveniji, koja se ovoj stvari, kao i

u koječemu drugome, već tada prilično "odlijepila"

od Beograda).

Iz svih gradova i republika bivše države pohrlili su

gluhi u Zagreb, da bi ovdje postali vozači. Iz

Beograda došli su po dozvolu i neki čelnici Saveza,

iz Splita i drugih gradova pojedinci kojima se žurilo

sjesti za volan pa su se "preselili" u Zagreb i tu

dobili vozačku dozvolu.

Inž. Marijan Krajcar - instruktor vožnje za

gluhe

U ono vrijeme

još nije bilo

š k o l a z a

v o z a č e .

Kandidati su

u z p o m o ć

p r i v a t n i h

i n s t r u k t o r a

učili vještinu

v o ž n j e , a

obično su sami, iz priručnika, svladavali teorijska

znanja potrebna za rješavanje testova za vozače.

Savez je uskoro svog djelatnika, inž. Marijana

Krajcara, šefa servisa za slušne aparate, angažirao

kao vozačkog instruktora za gluhe. S njim su svi

gluhi lako komunicirali pa se broj kandidata naglo

povećao.

Od "pokusnih" postali smo iskusni vozači!

Liječnici zagrebačkog Zavoda za zdravstvo

ispočetka su nam izdavali uvjerenja o sposobnosti

na jednu godinu, zatim na dvije ili pet - a onda su u

nekim komisijama shvatili kako nema razloga da

nas i dalje drže za pokusne kuniće pa smo počeli

dobivati trajne dozvole do 65. godine života, a

odnedavno do 80. godine.

Veterani s četrdesetak godina vozačkog staža

Među prvima koji su položili vozački ispit, 18.

ožujka 1967. bili smo Ivo Fanuko i ja. Obojica smo i

danas za volanom, on stalno u pokretu, od Vrbovca

prema Zagrebu i Omišlju, ja posljednjih godina na

kraćim relacijama…

Od ostalih "eksperimentalnih" iz 1967. ili 1968. za

Andriju Haleca kažu da je zaboravio hodati, jer ni u

grad ne ide bez auta. Antun Bakan neumorno

obilazi svoj podravski zavičaj i Slavoniju. -Samo su

neki "veterani" pametno zaključili da im je

kilometara bilo dovoljno pa više ne voze.

Naši vozački "pothvati"

Svi mi stari pamtimo svoje pothvate iz mladih dana

i ponosimo se njima. Provozali smo se uzduž i

poprijeko Hrvatskom i svim susjednim zemljama.

Fićom ili Škodom nekad smo barem jednom

mjesečno odlazili u šoping u Trst, Graz, a zatim u

Mađarsku...

A bilo je "mahnitih" zaljubljenika u vožnju, koji su se

bez potrebe i razloga upuštali u velika krstarenja

cestama. Benzin je tada bio jeftin! Sjećamo se

kako bi Andrija Halec katkada nedjeljom u zoru

jednostavno sjeo u auto i otputio se "bez veze" do

Beča, proslijedio do Budimpešte, i istog se dana

vratio u Zagreb!

Gluhi - sigurni vozači

Nemamo preciznih podataka koliko je gluhih

vozača skrivilo prometne nezgode ili nesreće, ali

vjerujemo da bi

u s p o r e d b a s

vozačima zdrava

sluha bila za nas

povoljna. Znamo samo za par slučajeva s teškim ili

tragičnim posljedicama, u kojima su gluhi

sudjelovali, ali gluhoća ni u kojem slučaju nije bila

uzrokom nesreće.

Svi smo imali na umu koliko je nama važan

retrovizor, da uočimo vozila hitne pomoći, ili

nestrpljive vozače iza nas koji su nas, nakon

zvučnog signala hrabro pretjecali na uskim

putovima, uvjereni da smo upozorenje čuli.

Zbog ovakvih situacija bilo je ideja da bi nam

trebala neka oznaka otraga na autu. U Srbiji, koliko

znamo, zaista se tražilo da gluhi imaju pločicu sa

slovom „G“, ali nama se nije dalo tako reklamirati

svoju gluhoću.

Jasno je da i među gluhima ima neopreznih i "ludih"

vozača, kao i među čujućima. Ali takve bi i Savez

morao držati nas uzdi, jer jedna nesreća koju gluhi

prouzroči može dovesti do teških predrasuda

prema svim gluhim vozačima.

A.Žic


Vozili smo Ilicom, parkirali na Jelačićevu trgu!

U vremenima naših vozačkih početaka ceste su bile

većim dijelom neasfaltirane, ali nisu bile zakrčene

vozilima. A zagrebačke ulice bile su prazne i sve

otvorene prometu... Za regulaciju prometa u gradu,

umjesto semafora i znakova zabrane, imali smo

samo milicajca-prometnika Mehu, koji je na

Jelačićevu trgu (tada Trgu Republike) živahnim

kretnjama, poput gluhog pantomimičara,

zaustavljao i propuštao automobile.

Sjećam se kako sam svog fiću, da bih ga zaštitio od

sunca, tijekom dana premještao s jedne na drugu

stranu Vlaške ulice. Stanovao sam u Palmotićevoj

4, ali autom sam se vozio do sto metara udaljene

tržnice na Dolcu!

Problem nije bio promet, nego - auto!

Svako duže putovanje bilo je onda svojevrstan rizik.

Ne zbog prometa, već zbog kvarova! Trebalo je u

prtljažnik staviti još "pola fiće" ili "škode

1000MB"(MB= 'malih briga') u rezervnim

dijelovima! Normalno je bilo da će se nešto

pokvariti!

A bilo je i "nenormalnih" kvarova! Jednom mi je na

gradskom raskrižju u ruci ostala visjeti poluga fićina

mjenjača! Centimetar debela željezna šipka

jednostavno se - slomila!

Uz rezervne dijelove, dobro je bilo na dulja

putovanja povesti i Antuna Bakana, gluhog

univerzalnog majstora. Iako po zanimanju

slovoslagar, on je desetljećima stručno servisirao i

popravljao svih mojih pet automobila, kao i

automobile mnogih gluhih vozača.

Bez njega (a sa sveučilišnim profesorima i

defektolozima u autu) i sitan defekt, mogao je

stvoriti "jezovite" neprilike. Tako se jednom

dogodilo da su mi se usred noći, na cesti iz

Ljubljane za Zagreb, na škodi ugasila svjetla. Milio

sam kilometrima u mraku, s autom punim

defektologa do prvog motela, dok je jedan profesor

kroz otvoren prozor "osvjetljavao put" držeći u ruci

upaljenu ručnu baterijsku svjetiljku.

Dali smo Sovjetskom Savezu prvog gluhog vozača!

Inženjer Vladimir Senotov iz Saratova boravio je

neko vrijeme u Zagrebu na rehabilitaciji sluha u

SUVAG-u, a bio je čest gost u Savezu i postao nam

svima dobar prijatelj. Iskoristio je priliku, jer u Rusiji

gluhi tada nisu smjeli voziti, pa nakon nekoliko sati

vožnje s Marijanom bez muke položio vozački ispit i

dobio hrvatsku vozačku dozvolu! Glatko mu je išlo i

s testovima - jer on se nakon kratkog boravka u

Zagrebu hrvatskim jezikom služio bolje od većine

naših gluhih! ("Nije čudo, ipak je on - Rus!" - šalili

smo se, diveći se njegovim svestranim

sposobnostima i talentima.)

S Vladimirom koji je postao prvi gluhi Rus s

vozačkom dozvolom, i to hrvatskom, još se i danas

dopisujemo, nakon više od 30 godina. Piše nam, i

to izvrsnim hrvatskim jezikom, kako su mu godine

provedene u Hrvatskoj bile najljepše u životu! I

dalje vozi, sada s ruskom vozačkom dozvolom.

Međunarodna solidarnost gluhih vozača

Par godina nakon dobivanja vozačkih dozvola

organizirali smo druženje slovenskih i hrvatskih

vozača u Otočcu, blizu Novog Mesta.

Hrvatska je svojim gluhima dala vozačke dozvole

samo nekoliko godina nakon zapadnih zemalja, a

prije svih država južno i istočno od nas.

Istok je godinama s tim čekao, pa čak i u

industrijaliziranoj zemlji kao što je Japan gluhi su

sve do prije nekoliko godina bili bez vozačkih

dozvola.

A iz Pakistana upućen je prije godinu-dvije vapaj

svim zemljama članicama SFG da pomognu

savjetom i utjecajem, kako bi njihovi gluhi dobili

vozačke dozvole.

Prenijeli smo im svoja iskustva, preporučili da se

povežu s liječnicima-audiolozima, i oni su nam

odgovorili da su od nas dobili najsadržajnije i

najkorisnije savjete.

Smiju li gluhi voziti kamione i autobuse?

Propis od prije 40 godina dao je gluhima pravo na

vožnju vozilima A i B kategorije, ali ne C i D. Mislimo

da to i sada vrijedi, pa gluhi ne bi mogli biti

profesionalni vozači. Američki gluhi nakon duge

borbe uklonili su ovo ograničenje, tamo gluhi danas

čak i privatne zrakoplove voze! Kod nas, čini nam

se, nisu se javljali gluhi sa zahtjevom za vožnju C, D

i E vozilima - ali nema razloga da im se ne dopusti

voziti kamione i autobuse.

Glavno je, ipak, što danas, koliko znamo nema

nikakvih problema za gluhih kod upisa u škole za

vozače i pri polaganju ispita. Isplatio se trud nas

starih da se to ostvari!

Prema tekstu A. Žica


POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1. BJELOVAR—tumač i prevoditelj: Marina Balenović

2. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Josip Dandić

3. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Daniela Abramović

4. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Renata Samarđija

5. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Petra Rački

6. DUBROVNIK—tumač i prevoditelj: Stanka Vušić

7. KARLOVAC—tumač i prevoditelj: Dijana Leka

8. KRAPINA—tumač i prevoditelj: Martin Herceg

9. KRAPINA—tumač prevoditelj/asistent u nastavi: Janja Blazinić

10. NAŠICE—tumač i prevoditelj: Blaženka Pavlić

11. OSIJEK—tumač i prevoditelj: Gordana Pešo

12. OSIJEK—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Martina Svrtan

13. OSIJEK—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Belinda Ivoševac

14. POŽEGA—tumač i prevoditelj: Ivana Kuraja

15. PULA—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Vedrana Radić

16. PULA—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Ksenija Tanković

17. PULA—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Lara Jurčić Matošević

18. RIJEKA—tumač i prevoditelj: Sandra Fabijanić

19. RIJEKA—tumač i prevoditelj: Ivona Vukojević

20. SAMOBOR—tumač i prevoditelj: Justina Krstić

21. SISAK—tumač i prevoditelj: Ana Sarapa

22. SLAVONSKI BROD—tumač i prevoditelj: Verica Štivić

23. SPLIT—tumač i prevoditelj: Suzana Denić

24. ŠIBENIK—tumač i prevoditelj: Ivana Kolić

25. VARAŽDIN—tumač i prevoditelj: Zlata Bahun

26. VINKOVCI—tumač i prevoditelj: Martina Šitum

27. ZADAR—tumač i prevoditelj: Paola Čovo

28. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Marija Šoić

29. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Marija Novina

30. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Dorijana Kavčić

31. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član.


Ministarstvo socijalne politike i mladih u

suorganizaciji s Vijećem Europe organiziralo je

Regionalni seminar o sudjelovanju osoba s

invaliditetom u političkom i javnom životu, koji je

održan 15. i 16. studenog 2012. u Zagrebu, Hotel

International.

Svrha organizacije navedenog seminara, na kojem

je sudjelovalo 100-njak sudionika, bila je promocija

Preporuke CM/Rec(2011)14 Odbora ministara

državama članicama o sudjelovanju osoba s

invaliditetom u političkom i javnom životu.

Uz predstavnike Vijeća Europe i hrvatske dionike

kreiranja politika i praksi vezanih uz pitanja

invaliditeta, osobito u području političkih prava, na

seminaru je sudjelovalo i 20-ak predstavnika 9

zemalja s područja jugoistočne Europe: Bugarske,

Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Moldavije,

Republike Makedonije, Rumunjske, Slovenije i

Turske. Iznimno zanimljivom sadržaju i visokoj

razini stručnosti seminara pridonijeli su u jednakoj

mjeri hrvatski i inozemni stručnjaci koji se bave

pitanjima vezanima uz osobe s invaliditetom.

Seminar je otvorila potpredsjednica Vlade

Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i

mladih, Milanka Opačić. Njen govor bio je kratak u

kojem je iznijela neke važne činjenice za OSI.

Unatoč smanjenom proračunu danas se financira

900 osobnih asistenata što je 130 više nego prije.

Projektom ovog Ministarstva, koji traje već 2

godine, vezanom za Inkluzivni dodatak, postići će

se smanjenje tijela vještačenja kao i smanjenje

administracije. Danas veliki problem predstavljaju

prostorne barijere za OSI gdje je do sada od ovog

Ministarstva podijeljeno 1 milijun kn za tu svrhu.

Ministrica je obećala da će se do 15.prosinca ove

godine saznati svi programi koje će Ministarstvo

financirati te potrebna dokumentacija za prijavu

istih. To je prvi puta u posljednjih 20 godina da se

ovako rano objavljuju natječaji za udruge OSI koje

su zaista potrebne jer preko njih OSI su uključene u

život zajednice.

Uvodne govore održali su Ugo Mifsud BONNICI,

Europska komisija za demokraciju kroz zakon

(Venecijanska komisija) koji je govorio o ulozi Vijeća

Europe u promicanju sudjelovanja svih građana u

demokratskim procesima u Europi—glasačka prava

osoba s invaliditetom, Anka SLONJŠAK,

pravobraniteljica za osobe s invaliditetom govorila

je o ulozi Ureda pravobraniteljice u praćenju

provedbe politike za osobe s invaliditetom i Iva

PRPIĆ, pomoćnica ministrice socijalne politike i

mladih koja je govorila o politici za osobe s

invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

Na plenarnom dijelu seminara svoja predavanja

iznosili su Tihomir ŽILJAK s Fakulteta političkih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu na temu Istraživanje

stavova članova predstavničkih tijela o političkim

dimenzijama invaliditeta i uključivanju osoba s

različitim vrstama oštećenja u politički život, Irena

KOWALCZYK-KEDZIORA, Vijeće Europe, Opća

uprava II - Demokracija - Uprava za ljudska prava i

antidiskriminaciju, tajnica Odbora stručnjaka Vijeća

Europe o pravima osoba s invaliditetom koja je

govorila o Akcijskom planu Vijeća Europe za osobe

s invaliditetom od 2006. do 2015.g. te Karina

CHUPINA iz Europskog foruma za osobe s

invaliditetom, ujedno i nagluha osoba.

Regionalni seminar o sudjelovanju osoba s

invaliditetom u političkom i javnom životu

Iva Prpić, pomoćnica Ministrice MSPM i Ugo Misfud Bonicci, Venecijanska komisija demokraciju kroz zakon


Zaključci

Na kraju seminara, Sandra MARQUES (Portugal),

predsjedavateljica bivšeg Odbora stručnjaka Vijeća

Europe o sudjelovanju osoba s invaliditetom u

političkom i javnom životu je predstavila zaključke.

Trenutno stanje na području sudjelovanja osoba s

invaliditetom u javnom i političkom životu:

prepoznata važnost sudjelovanja u istom,

utjecaj financijske krize na isti,

proces demokratizacije i pristup glasačkom

mjestu,

postoji potreba za osnaživanjem osoba s

invaliditetom,

jaz između teorije i prakse,

trenutno usklađivanje nacionalnih zakona s

međunarodnim instrumentima.

Preduvjeti sudjelovanja osoba s invaliditetom u

političkom i javnom životu su da je vidljiv,

pristupačan (fizički, informacijski, pristupačnost

robi i uslugama), uključuje život u zajednici te da

ima zakonsku osnovu.

Zakonski aspekti seminara:

ustavi daju pravo glasa osobama starijima od

18 godina, ali su ipak ponegdje isključene

osobe s invaliditetom bez obzira što

udovoljavaju starosnoj odredbi.

i dalje postoji potreba za usklađivanjem

nacionalnih zakona s Člancima 12 i 29 UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetom,

kako u teoriji tako i u praksi.

također je potrebno promijeniti obiteljske

zakone i građanske zakonike, a na EU razini

potrebno je promijeniti Akt o pristupačnosti.

Glavni izazovi u ostvarenju navedenih zakonskih

ciljeva su pružanje kvalitetne usluge unutar

smanjenih proračuna, edukacija profesionalaca,

omogućavanje inkluzivnog obrazovanja, promjena

percepcije medija.

Preporuke za daljnji rad:

Nastojati ostvarivati inkluzivno društvo uvođenjem

univerzalnog dizajna, promjenom zakona koji

omogućuju sudjelovanje osobama s invaliditetom u

svim područjima života, potreba za edukacijom

profesionalaca, osoba s invaliditetom i obitelji,

bolja razmjena informacija (primjeri dobre prakse)

— više ovakvih seminara.

Svaki građanin je vrijedan građanin! Trebamo se

potruditi da osobe s invaliditetom budu uključene u

kreiranje politika i zakonodavstva.

Z.B.

Ministrica Ministarstva socijalne politike i mladih, Milanka Opačić i Zvjezdana Bogdanović, načelnica Sektora za osobe s invaliditetom MSPM


Hrvatski zavod za zapošljavanje pod

pokroviteljstvom Ministarstva rada i

mirovinskoga sustava i u partnerstvu

s Fondom za profesionalnu

rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s

i nva l id i tetom organ iz i rao je

konferenciju s međunarodnim

sudjelovanjem „Profesionalna rehabilitacija –

Izazovi i mogućnosti“ dana 26. ožujka 2013.

godine, u Hotelu International, Zagreb.

Sadržaj konferencije vezan je uz predložena

područja izmjena Zakona o profesionalnoj

rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom:

uvođenje jedinstvene definicije, metodologije

vještačenja i jedinstvenog tijela vještačenja za sve

osobe s invaliditetom; poticanje zapošljavanja

osoba s invaliditetom i poboljšanje kvotnog sustava

zapošljavanja te njegovo proširenje na privatni

sektor; uspostavu regionalnih centara za

profesionalnu rehabilitaciju; usklađivanje zakonskih

propisa i prava za osobe s invaliditetom u različitim

sustavima.

Konferenciju je otvorila ravnateljica Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje, Ankica Paun Jarallah

zajedno s pomoćnicom ministra rada i mirovinskog

sustava Tatjanom Dalić.

O uočenim zaprekama zapošljavanja osoba s

invaliditetom prema uočenim iskustvima govorila je

pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka

Slonjšak koja je naglasila da se zapreke za

zapošljavanje OSI mogu otkloniti jasnijim zakonskim

određenjima:

jasno utvrditi tko su osobe s invaliditetom i kako

se dokazuje invaliditet što pretpostavlja

uspostavu sustava procjene radnih sposobnosti

urediti pitanje osiguranja osobnog asistenta u

radnom procesu

urediti jasnije kvotni sustav – na način da

postane učinkovit u

poticanju zapošljavanja – jasna namjena

kaznenog doprinosa.

Iskustva iz Austrije cjelovite i sustavne

profesionalne rehabilitacije pristupa BBRZ-a

(Berufliches Bildungs- und Rehabilitationszentrum,

prev. Centar za stručno osposobljavanje i

rehabilitaciju) predstavila je Ruth Gruber, a iskustva

iz Slovenije Zavoda Papilot predstavile su Doroteja

Volovec i Ines Gregorić.

Z.B.

Konferencija "Profesionalna rehabilitacija - Izazovi i mogućnosti”

Sudionici konferencije (djelatnici PS HZZ-a, saveza i udruga OSI, FPRZOSI, …)

Ravnateljica HZZ-a, Ankica Paun Jarallah i pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić


Na temelju članka 39. i 71. Zakona o sustavu

državne uprave (NN 150/11), članka 95. Zakona o

proračunu (NN 87/08), sukladno Državnom

proračunu RH za 2013. godinu i projekcije za

2014. i 2015. godinu (NN139/12), Zakonu o

izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013.

godinu (139/12), članku 23. Zakona o udrugama

(NN 88/01 i 11/02), Kodeksa pozitivne prakse,

standarda i mjerila za ostvarivanje financijske

potpore programima i projektima udruga (NN

16/07) te Odluke o načinu raspodjele financijskih

sredstava za trogodišnje programe udruga koje

pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom

u okviru raspoloživih sredstava Državnog proračuna

RH i dijela prihoda od igara na sreću za razdoblje

od 2013. do 2015. godine u razdjelu Ministarstva

socijalne politike i mladih, potpredsjednica Vlade

RH i ministrica Ministarstva socijalne politike i

mladih, Milanka Opačić, donijela je Odluku o

prihvaćanju trogodišnjih programa udruga koje

pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom

u RH za razdoblje od 2013. do 2015. godine i

raspodjeli financijskih sredstava za prvu godinu

financiranja, iz Državnog proračuna RH i dijela

prihoda od igara na sreću za 2013. godinu u

razdjelu Ministarstva socijalne politike i mladih.

Tom Odlukom Ministarstvo je prihvatilo suradnju s

udrugama koje osiguravaju pružanje usluga

asistencije osobama s invaliditetom u RH, a koje su

se prijavile na Poziv za prijavu trogodišnjih

programa udruga koje pružaju usluge asistencije

osobama s invaliditetom u RH za financijsku

potporu iz Državnog proračuna i dijela prihoda od

igara na sreću, za razdoblje od 2013. do 2015.

godine.

Ovom Odlukom izdvojeno je 2.785.068,50 kn za

21 udrugu gluhih i nagluhih osoba u Hrvatskoj.

Spomenutim novcem financirat će se 31 tumač i

prevoditelj hrvatskog znakovnog jezika koji djeluju

na području 18 županija i Grada Zagreb u 2013.

godini.

Trogodišnji program financiranja tumača i prevoditelja

hrvatskog znakovnog jezika

Nacionalna zaklada za civilno društvo financira

institucionalnu podršku

udrugama osoba s invaliditetom u 2013. godini

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u

suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih

raspisala je Pozivni natječaj za sudjelovanje u Pilot-

programu uvođenja sustavne podrške stabilizaciji i

daljnjem organizacijskom i programskom razvoju

udruga osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

u 2013. godini.

Razvojna suradnja kroz programske podrške

svojevrsni je model tematskih fondova kojima se na

specifičan način razvija suradnja, prijenos znanja,

ali i financijski ulaže u pojedino programsko

(tematsko) područje razvoja civilnoga društva u

Republici Hrvatskoj.

Osnovni cilj razvojne suradnje kroz programske

podrške je zajedničko djelovanje na iznalaženju

sustavnih modela podrške razvoju civilnoga društva

u Republici Hrvatskoj u različitim programskim

područjima.

Nacionalna zaklada je započela s provedbom

sustavnih modela podrške organizacijama civilnoga

društva u programskom (tematskom) području

unaprjeđenja djelovanja udruga osoba s

invaliditetom kroz pružanje stručne i financijske

podrške Ministarstvu socijalne politike i mladih za

ustrojavanje sustavne podrške navedenim

organizacijama civilnoga društva.

U 2012. godini ovaj oblik razvojne suradnje kroz

programske podrške uspostavljen je sa

Ministarstvom socijalne politike i mladih

zaključivanjem Sporazuma o suradnji i financiranju

programa stvaranja sustavne institucionalne

podrške savezima udruga osoba s invaliditetom u

Republici Hrvatskoj.

U 2013. godini suradnja je proširena uključivanjem

podrške i za lokalne udruge osoba s invaliditetom

kroz Sporazum o uspostavi Razvojne suradnje kroz

programske podrške u provođenju Pilot-programa

sustavne podrške udrugama osoba s invaliditetom

u Republici Hrvatskoj zaključenog s Ministarstvom

socijalne politike i mladih.


Završetak provedbe

prvog dijela druge godine programa

Na dan 31.prosinca 2012. godine završena je

provedba prvog dijela druge godine Trogodišnjeg

programa Jednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe — do posla kroz nova znanja i nove

tehnologije, nositelja Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih, financiranog od strane Ministarstva

socijalne politike i mladih. Za prvih 7 mjeseci druge

godine provedbe projekta (1.lipnja—31.prosinca

2012. godine) odobreno je 256.667,00 kn.

Spomenuta sredstva utrošena su na provedbu

aktivnosti edukacije nezaposlenih gluhih i nagluhih

osoba za ECDL Specijalista koja se održavala u 4

hrvatska grada (Zagreb, Karlovac, Bjelovar i Sisak)

gdje je nastavu pohađao 31 polaznik od kojih je 30

polaganjem ispita primilo Uvjerenje o završenom

obrazovanju i Međunarodni certifikat.

Nastava se provodila od listopada do prosinca

2012. godine svakog radnog dana po 4 sata.

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave, bilo to obrađivanje nastavne cjeline,

vježba ili ispit, bio prisutan tumač/prevoditelj

znakovnog jezika. Također, nastava u svom

redovnom trajanju, za čujuće osobe, iznosi 145

sati, a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati. Povećanom

satnicom i prisutnošću tumača/prevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim i

nagluhim osobama. Upravo zbog ove dvije

spomenute, ali neopisivo važne činjenice,

uspješnost edukacije bila je 97%.

Problema u provedbi projekta nije bilo, čak ni onih

vezanih uz naknadu putnih troškova polaznicima

tečaja. Naime, ove godine s Hrvatskim zavodom za

zapošljavanje dogovoreno je, a tako i ostvareno,

pokrivanje putnih troškova polaznicima edukacije u

iznosima stvarnog troška javnog prijevoza za

pojedini grad te je svakom polazniku isplaćena

naknada za vrijeme trajanja obrazovanja u iznosu

od 1250,00 kn mjesečno. Treba se napomenuti da

je 4 polaznika iz Karlovca svaki dan putovalo na

edukaciju u Zagreb te su i njima pokriveni svi putni

troškovi.

Nastavak provedbe trogodišnjeg programa

„Jednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologije“

Dodjela Uvjerenja u Sisku

Uručenje prijenosnog računala udruzi u Karlovcu

Dodjela Uvjerenja u Bjelovaru


Nakon završetka edukacije, u 4 grada održane su

svečane dodjele diploma završenim polaznicima

tečaja koje im je dodijelio predsjednik Hrvatskog

saveza gluhih i nagluhih, Andrija Halec, u

prisutnosti predsjednika područnih udruga.

Također, uz podijeljene diplome polaznicima tečaja,

svaka udruga u kojoj se održavala edukacija dobila

je po jedno prijenosno računalo kupljeno

sredstvima iz programa.

Nastavak provedbe

druge i treće godine programa

U siječnju ove godine (1.1.2013.) nastavilo se s

provedbom aktivnosti za provedbu programa u

2013. godini za što je odobreno 440.000,00 kn.

Aktivnosti predviđene za ovu programsku godinu su

edukacija 24 starije gluhe osobe u korištenju

računalom u 2 grada (Zagreb i Pula), edukacija 40

nezaposlenih gluhih osoba za ECDL Specijalista u 5

hrvatskih gradova (Pula, Slavonski Brod, Šibenik,

Varaždin i Vinkovci) i edukacija 12 nezaposlenih

gluhih osoba u programima obrazovanja za

knjigovođu i web dizajnera (Zagreb i Split).

Edukacija 24 starije gluhe i nagluhe osobe

osmišljena je na način da se stariji gluhi članovi u

skladu s njihovim mogućnostima upoznaju s

osnovama rada na računalu kako bi im se

omogućila upotreba ove vrste tehnologije za

međusobnu komunikaciju. Naime, u današnjem

informatičkom društvu poznavanje rada na

računalu osnova je za pristup informacijama iz svih

sfera društva. Da bi i osobe starije životne dobi bile

u koraku s današnjim vremenom te mogle

komunicirati sa svojim prijateljima, poznanicima ili

rodbinom putem Interneta, Hrvatski savez gluhih i

nagluhih provesti će edukaciju na spomenutu temu

u trajanju od 50 školskih sati u Zagrebu od 6.

svibnja 2013.

Edukacije za nezaposlene gluhe i nagluhe osobe

započinju na jesen 2013. godine.

Z.B.

Uručenje prijenosnog računala udruzi u Zagrebu

ECDL edukacija u Bjelovaru


ZAGREB, 30. studenoga 2012. – Na Informativnom

danu o europskim inicijativama Euroguidance,

Europass i Eurodesk, održanom u organizaciji

Agencije za mobilnost i programe Europske unije

30. studenoga u hotelu Dubrovnik u Zagrebu,

sudionici su se upoznali s mogućnostima koje nude

tri inicijative Europske unije - Euroguidance,

Europass i Eurodesk. Navedene inicijative putem

svojih mreža u zemljama sudionicama promiču

mobilnost kao sredstvo koje pridonosi osobnom

razvoju i jača zapošljivost, a posredno i

konkurentnost europskoga gospodarstva tako što

potiču razvoj ljudskih potencijala.

Spomenute inicijative upućuju i savjetuju građane o

politikama EU, pomažu im u predstavljanju svojih

znanja i vještina na jasan i usporediv način u

europskom kontekstu te pružaju informacije o

mogućnostima ostvarivanja mobilnosti.

U svojem pozdravnom govoru ravnateljica Agencije

za mobilnost i programe Europske unije Tina Šarić

osvrnula se na teško gospodarsko stanje u EU koje

uvelike pogađa i populaciju mladih. Upravo je

stoga, naglasila je, iznimno važan strateški

dokument „EU 2020“, koji uz pomoć sedam

ključnih inicijativa nastoji povećati gospodarsku

konkurentnost Europske unije. Među njima je i

inicijativa Mladi u pokretu, koja pokriva širok

raspon problema mladih te potiče njihovo

rješavanje na europskoj i nacionalnoj razini.

Pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih

Maja Sporiš podsjetila je da su mladi ljudi u dobi od

15 do 30 godina važan i produktivan segment

društva. U skladu s tim, naglasila je, potrebno je

izraditi novi nacionalni program za mlade koji će se

zasnivati na istraživanju o potrebama i problemima

mladih. Jedini zakon koji se bavi isključivo mladima

trenutačno je Zakon o savjetima mladih iz 2007.

godine, a u tijeku su pripreme za izradu Zakona o

mladima. Radi njegove veće učinkovitosti predložit

će se izmjene Zakona nakon što završi savjetovanje

sa zainteresiranom javnošću.

Euroguidance

Euroguidance je europska mreža nacionalnih

centara za podršku profesionalnom usmjeravanju.

Glavni su ciljevi mreže promicanje europske

dimenzije i suradnje u profesionalnom

usmjeravanju, pružanje informacija o cjeloživotnom

profesionalnom usmjeravanju, uključujući i

promicanje međunarodne mobilnosti u svrhu

učenja i usavršavanja. Euroguidance uključuje više

od 40 nacionalnih centara u 33 europske zemlje.

Marija Galović iz Agencije za mobilnost i programe

EU predstavila je ulogu inicijative Euroguidance na

europskoj razini te ciljeve nacionalnog

Euroguidance centra, njegove aktivnosti i

prioritete.

Jozef Vanraepenbusch, predstavnik inicijative

Euroguidance u Belgiji, prikazao je teorijsku

podlogu za ulogu savjetnika u mobilnosti mladih s

osobitim osvrtom na ulogu savjetnika u pripremi za

mobilnost, ali i praćenje za vrijeme mobilnost i

nakon mobilnosti. Uz to, gospodin Vanraepenbusch

prikazao je i primjer dobre prakse poticanja

mobilnosti mladih u svrhu učenja i usavršavanja.

U Hrvatskoj je Agencija za mobilnost i programe

Europske unije u 2011. godini, kada se Republika

Hrvatska formalno pridružila Euroguidance mreži,

imenovana nacionalnim centrom za provedbu ove

inicijative. Euroguidance Hrvatska prati postojeće

stanje u profesionalnom usmjeravanju u Republici

Hrvatskoj, na temelju čega oblikuje promotivne i

edukativne aktivnosti namijenjene osobama koje

se bave profesionalnim usmjeravanjem u

obrazovanju ili zapošljavanju, pruža informacije o

novostima i primjerima dobre prakse s područja

profesionalnog usmjeravanja te na nacionalnoj i

europskoj razini potiče suradnju i mobilnost

stručnjaka s područja profesionalnog usmjeravanja

u obrazovanju i zapošljavanju.

Europass

Neke od prednosti inicijative Europass, prije svega

one povezane s dokumentom Europass mobilnost,

predstavili su Monique Leegte, viša stručna

savjetnica za Europass, i Dik van der Wal, voditelj

nizozemskog Nacionalnog Europass centra. Oboje

imaju višegodišnje iskustvo u primjeni ove

inicijative u kontekstu volontiranja, rada sa

skupinama u nepovoljnom položaju te rada s

mladima koji bilježenjem svojega znanja u

Europass dokumentima poboljšavaju svoju

zapošljivost te pridonose ostvarivanju osobnih i

profesionalnih ciljeva.

VIJESTI IZ AGENCIJE ZA MOBILNOST I PROGRAME

EUROPSKE UNIJE Informativni dan o europskim inicijativama Euroguidance, Europass i Eurodesk


Europass životopis (CV), jezičnu putovnicu,

mobilnost, dopunsku ispravu o studiju i prilog

svjedodžbi, a namijenjen je europskim

građanima za transparentno bilježenje i

predstavljanje kompetencija, kvalifikacija i

iskustava. Njegovu provedbu i promidžbu na

europskoj i nacionalnoj razini usklađuju i nadziru

Opća uprava za obrazovanje i kulturu Europske

komisije (sjedište u Bruxellesu) i Europski centar

za razvoj strukovnog osposobljavanja

(CEDEFOP), čije je sjedište u grčkom Solunu.

Republika Hrvatska pridružila se inicijativi

Europass punopravnim sudjelovanjem u

Programu za cjeloživotno učenje 1. siječnja

2011. godine, a Agencija za mobilnost i

programe Europske unije službeno je imenovana

Nacionalnim Europass centrom Hrvatska.

Primjena ovih dokumenata olakšava mobilnost

radi provedbe cjeloživotna učenja te u svrhu

stručnog usavršavanja u različitim sektorima

diljem Europe, što se odnosi na zemlje članice

Europske unije, Europskog udruženja za

slobodnu trgovinu, kao i na zemlje kandidatkinje.

Inicijativa Europass, među ostalim, omogućuje

europskim građanima predstavljanje stečenih

znanja, vještina, kvalifikacija i iskustava na

jasan, pregledan, usporediv i pouzdan način

diljem Europe, iz čega proizlazi poboljšana

vidljivost osobnih i profesionalnih kompetencija;

dokumenti pružaju vjerodostojan prikaz ishoda

formalnog i neformalnog obrazovanja te

informalnog učenja; promiče snažnu povezanost

između obrazovanja i osposobljavanja,

poslovnog upravljanja i proizvodnog sektora,

ostvarujući stalnu relevantnost i razumijevanje

potrebnih vještina i kvalifikacija. O Europassu u

Republici Hrvatskoj govorila je Vlasta Jelašić

Kerec iz Agencije za mobilnost i programe EU.

Eurodesk

Eurodesk je besplatna informativna služba

Europske komisije čija je svrha pružiti mladima i

svima koji rade s mladima kvalitetne informacije

o europskim programima i politikama za mlade s

ciljem promicanja mobilnosti u svrhu učenja i

usavršavanja. Hrvatski Eurodesk centar osnovan

je 2011. godine kao dio mreže koju čine

središnji ured u Bruxellesu, nacionalni

koordinatori iz 33 europske države te više od

1800 lokalnih i regionalnih partnera.

Provedbu Eurodeska u Hrvatskoj predstavila je

Matea Majdenić iz Agencije za mobilnost i

programe Europske unije, a direktorica

Eurodeska Anja Ruhland iz Eurodesk Brussels

Linka govorila je o širenju informacija o

politikama mladih i prilikama za mlade.

Hrvatski Eurodesk centar djeluje putem web

stranice www.eurodesk.eu gdje je moguće

pronaći informacije o europskim i hrvatskim

programima koji omogućuju akademsku i

profesionalnu mobilnost. Isto tako djeluje putem

Europskog portala za mlade, gdje se mogu

pronaći poveznice na infomacije o studiranju,

radu, učenju jezika, volontiranju, putovanjima i

mnogim drugim mogućnostima u 33 europske

zemlje.

Uloga Eurodeska jest širenje informacija ne

samo o mogućnostima za mlade, nego i o

Europskoj strategiji za mlade – ulaganje i

osnaživanje 2010.—2018. te pridonosi provedbi

strukturiranog dijaloga – dijaloga između mladih

i donositelja odluka za mlade. Eurodesk svojim

radom pridonosi Europskom tjednu mladih,

objavljuje mjesečni bilten i razne publikacije te

organizira informativne aktivnosti.

Uloga Eurodeska jest i uspostavljanje i

održavanje nacionalne mreže multiplikatora,

koju čine info-centri za mlade te centri i klubovi

mladih.


BOŽIDAR KAUZLARIĆ

(1936. - 2012.)

Naš dugogodišnji član

B o ž i d a r K a u z l a r i ć

preminuo je nakon kratke

i teške bolesti. Bio je

komunikativan i volio se

družiti s našim gluhima u

društvenim prostorijama

dugi niz godina. Bavio se

kuglanjem u sklopu Saveza gluhih grada Zagreba.

Cijenili su ga kao vrijednog radnika – ručnog

slovoslagara u štamparskom poduzeću

„Informator“, prije „Borba“. Bio je pitomac Zavoda

za odgoj gluhonijeme djece – sada „Slava Raškaj“,

Ilica 83, Zagreb. Poštovali su ga, a radio je mnogo

godina u istom poduzeću. Mnogi članovi su ga

ispratili na vječni počinak na groblju u Markovom

polju. Njegova supruga Kata ostala je bez supruga,

sin Branko bez oca, ostavio je snahu Đurđicu i dvije

krasne unuke Anitu i Maju. Članovi će ga se uvijek

rado sjećati u lijepoj uspomeni.

VLADIMIR KUPRES

(1940.—2012.)

Neočekivano je umro naš

član, Vladimir Kupres, a nije

bio toliko star. Izgubio je

bitku s bolešću. Školovao se

u poznatom zavodu „Slava

Raškaj“, također je u toj školi

završio školu učenika u

privredi (strukovna škola). Bio je staklobrusač.

Radio je skoro cijeli radni vijek u istom poduzeću

„Staklo“, Vlaška ulica, Zagreb. Često je dobrovoljno

radio staklarske usluge našem Savezu i nekim

našim članovima - prijateljima. Radnici su ga

veoma voljeli, bio je dobrodušan čovjek. Bio je

dugogodišnji rukometaš kluba „Silent“, Zagreb.

Uvijek je rado dolazio u naše društvene prostorije,

volio je biti s gluhima. Ostavio je za sobom kćerku i

dvoje unučadi. On je svečano ispraćen u

krematoriju, Zagreb. Prisustvovali su mnogobrojni

članovi na njegovom posljednjem ispraćaju.

ANTUN KUPANOVAC

(1944.—2012.)

Podmukla bolest ga je

svladala te je tako

napustio je ovaj svijet. Bio

je štićenik Zavoda za

gluhonijemu djecu, sada

“Slava Raškaj”. Završio je

školu za teksti lnog

stručnjaka – bojara. Bio je

i zv rs tan radn ik . U

slobodno vrijeme (oko 10 godina) uveseljavao je

mališane i narod na Trgu bana Jelačića. Mališani

često pitaju svoje roditelje hoće li se on vratiti. Bio

je dobar pantomimičar, mnoge istaknute ličnosti

voljele su gledati njegovu pantomimu. Bio je dugi

niz godina član pantomimičarske grupe „Josip

Medved“, njega je uvježbavao poznati učitelj

pantomime Ivan Fanuko, a Zlatko Omerbegović je

bio njegov praktični učitelj. Bio je u mnogim

zemljama Europe, nastupao je kao pantomimičar.

Iza njega ostala je ucviljene supruga i dvije kćerke.

Bio je dobar suprug i otac. Pokopan je na

gradskom groblju Miroševac u krugu obitelji i

mnogobrojnih članova Saveza gluhih.

ĐURĐA i STJEPAN DUMEŠIĆ

Skromni članovi našeg Saveza – bračni par

Dumešić (Đurđa 1931.-2012., Stjepan 1940.-

2012.) napustili su ovaj svijet u razmaku od samo

dvadeset dana. Ona je bila poznata atletičarka,

sudjelovala je na raznim natjecanjima u bivšoj

Jugoslaviji. Bili su teško bolesni. Pokopani su

zajedno na groblju Markovo polje u nazočnosti

njihove obitelji i članova našeg Saveza gluhih.

IN MEMORIAM

Đurđica Lugarić i Stjepan Dumešić na dan

vjenčanja


MUJO KOD DOKTORA

Kaže doktor Muji:

- Morate dati uzorak krvi, stolice, urina i sperme!

Mujo će:

- Evo ti, bolan, gaće, tu ti je sve!

CRNOGORCI

Kako Crnogorci peru auto?

J e d a n d r ž i s p u ž v u , a d r u g i v o z i

naprijed—nazad.

SEKS U DRŽAVNIM SLUŽBAMA

Zašto u državnim službama nema seksa?

Zato što su svi rođaci.

PLAVUŠA

Zašto se plavuša nikad ne smije na suncu?

Boji se da joj ne pocrne zubi.

PRIPIT MUŽ

Vraća se muž pripit kasno navečer kući i žena ga

bijesno dočeka na vratima:

- Tako dakle, vraćaš se kući u tri ujutro?

- Tko kaže da se vraćam? Samo sam došao po

gitaru.

TEŠKI ALKOHOLIČARI

R a z g o v a r a j u d v a

alkoholičara:

- Jesi li što doručkovao?

- Ni kapi!

TAJNICA

Učiteljica je zadala temu za zadaćnicu koja glasi

„Da sam ja direktor“.

Svi pišu osim Perice.

Pita ga nastavnica:

- Zašto ne pišeš,

Perice?

Perica odgovara:

- Čekam tajnicu.

PROMJENA SPOLA

Poslije burne noći ljubavnik vidi sliku muškarca na

stolu i pita:

- Tko ti je ovo? Muž?

- Ne.

- Drugi ljubavnik?

- Ne!

- Pa, dobro onda, tko je?

- Ja – prije operacije.

PREDAVANJE

Policajac zaustavlja pijanca i pita ga:

- Kamo ste krenuli u ovo doba noći?

- Na predavanje.

- Ma nemojte, a tko sad drži predavanje?

- Moja žena.

Pripremio A. B.

Smijmo se na vlastiti

račun!

http://www.google.hr/imgres?q=pranje+auta&start=100&um=1&hl=hr&sa=N&tbo=d&biw=1600&bih=694&tbm=isch&tbnid=N3i3itvgBo9cnM:&imgrefurl=http://www.bhtuning.com/i-pranje-automobila-je-priprema-za-zimu-t-64192.html&docid=zIYwz9DiUmZ_zM&imgurl=http://auto.blog.rs/ga

http://www.google.hr/imgres?q=alkoholi%C4%8Dari&start=686&num=10&hl=hr&tbo=d&biw=1600&bih=694&tbm=isch&tbnid=j1TyRvlwI9qmuM:&imgrefurl=http://klublijecenihalkoholicarabotinec.wordpress.com/author/klabotinec/page/2/&docid=_S2_XlfXm5qPPM&imgurl=http://klublijec

http://www.google.hr/imgres?q=policajac+i+pijanac&start=143&hl=hr&sa=X&tbo=d&biw=1600&bih=694&tbm=isch&tbnid=peCj1xr25V74nM:&imgrefurl=http://zastita.info/hr/novosti/pijani-pjesaci-u-prometu-uskoro-na-udaru-policije,11182.html&docid=NyEDkNVjod9BDM&imgurl=http


Pripremio A. B.

UKRATKO...

DVOBROJ 50-51

1. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA BJELOVARSKO-

BILOGORSKE ŽUPANIJE

43 000 BJELOVAR, Masarykova 8, tel/fax: 043/245-906

E-mail adresa: [email protected]

2. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

40 000 ČAKOVEC, Perivoj Zrinskih 2,

tel/fax: 040/390-920

E mail adresa: [email protected]

3. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH DARUVAR

43 500 DARUVAR, Petra Preradovića 26,

tel/fax: 043/331-022


4. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH DUBROVAČKO-

NERETVANSKE ŽUPANIJE

20 000 DUBROVNIK, J. Kosora 30, tel/fax: 020/332-690


5. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ILOKA

32 236 ILOK, Trg žrtava domovinskog rata 2,

tel/fax: 032 / 590 24


6. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH KARLOVAČKE ŽUPANIJE

47 000 KARLOVAC, Šebetićeva 3, tel/fax: 047/615-408


7. DRUŠTVO OSOBA OŠTEĆENA SLUHA KRAPINSKO-

ZAGORSKE ŽUPANIJE

49 000 KRAPINA, Magistratska 12, tel: 049/373-763,

fax: 049/300-130


8. DRUGA GLUHIH I NAGLUHIH NAŠICE

31 500 NAŠICE, Josipa Jurja Strossmayera 5,

tel: 031/613-351, fax: 031/611-443


9. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH NOVA GRADIŠKA

35 000 NOVA GRADIŠKA, Trg kralja Tomislava 6,

tel: 035/333-115, fax: 035/361-326


10. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSJEČKO-BARANJSKE

ŽUPANIJE

31 000 OSIJEK, Pavla Pejačevića 3, tel/fax: 031/369-588


11. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA POŽEŠKO-

SLAVONSKE ŽUPANIJE

35 000 POŽEGA, Sokolova 5, tel: 034/276-048,

fax: 034/276-137


12. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ISTARSKE ŽUPANIJE

52 100 PULA, Anticova 5, tel/fax: 052/210-752


13. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH PRIMORSKO-

GORANSKE ŽUPANIJE – RIJEKA

51 000 RIJEKA, Viktora Cara Emina 9,

tel/fax: 051/213-929


14. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

– SAMOBOR

10 430 SAMOBOR, J. Komparea 5, tel: 01/3362-055,

fax: 01/3374-262


15. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA SISKA I

SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

44 000 SISAK, Trg 22. lipnja 4, tel/fax: 044/548-003


16. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH BRODSKO-POSAVSKE

ŽUPANIJE

35 000 SLAVONSKI BROD, Horvatova 3,

Tel/fax: 035/444-915


17. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH SPLITSKO-

DALMATINSKE ŽUPANIJE

21 000 SPLIT, Trg bana Josipa Jelačića 6,

tel/fax: 021/348-787


18. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ŠIBENSKO-KNINSKE

ŽUPANIJE

22 000 ŠIBENIK, Stjepana Radića 46,

tel/fax: 022/335-248


19. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA VARAŽDINA I

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

42 000 VARAŽDIN, Slavenska 22, tel/fax: 042/320-314


20. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH VUKOVARSKO-

SRIJEMSKE ŽUPANIJE

32 100 VINKOVCI, Ante Starčevića 57,

tel/fax: 032/309-657, fax: 032/309-658


21. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH VIROVITIČKO-

PODRAVSKE ŽUPANIJE

33 000 VIROVITICA, Jelačićev trg 9, tel: 033/721-190,

fax: 033/726-916

22. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA ZADARSKE

ŽUPANIJE

23 000 ZADAR, Ruđera Boškovića 6/3,

tel/fax: 023/213-442

E-mail adresa:[email protected]

23. SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA

10 000 ZAGREB, Kneza Mislava 7, tel. 01/4619-116,

fax: 01/4619-117


24. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA ŽUPANJA

32 270 ŽUPANJA, Veliki kraj 54, tel/fax: 032/830 098

NAŠE UDRUGE

mailto:[email protected]




















VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · Udruga gluhih u Šibeniku dobiti će...

Documents

Transcript of VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · Udruga gluhih u Šibeniku dobiti će...