Mladen RabrenovićZapad BankaOpredjeljivati više kreditaprivredi

Dr Miraš ĐurovićInstitut crne metalurgijeMetalurgija pred brojnim izazovima

Radovan RadulovićMontenomaks Control & Logistics“Kvalitetom usluga do stranih tržišta

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LII

Br

oj 1

J

anua

r 201

6. Velimir Mijuškovićpredsjednik PKCG

Poslovni ambijent jeosnovna poluga

održivog rasta

IMPR

ESU

M

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradamaPrivredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA

PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2015. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2015. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne

Gore, 21. aprila 2016. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 11. marta 2016. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: pkcg@pkcg.org

Kontakt telefon: 020 230 545

6 Velimir Mijušković, predsjednik PKCGPoslovni ambijent je osnovna poluga održivog rasta

Broj 1Januar 2016.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/mul-timedija/glasnik

Velimir Mijuskovic, president of the CEMThe business environment is the main lever of sustainable growth

Mladen Rabrenovic, Zapad BankaThe role of banks in the economic growth should be strengthen

Dragan Purko Ivancevic, Queen ManagementThrough the quality and prices to better image of destination

Aleksandar Radulovic, Montex ElektronikaThe opportunity for growth lies in domestic software

Radovan Radulovic, Montenomaks Control & LogisticsTransport infrastructure improves the work of the freight forwarders

Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues

Deda Djelovic, Port of BarCapital projects - impulse towards transport development

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

9

20

27

31

39

48

54

72

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradamaPrivredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA

PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2015. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2015. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne

Gore, 21. aprila 2016. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 11. marta 2016. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: pkcg@pkcg.org

Kontakt telefon: 020 230 545

4

Broj 1 Januar 2016.

Dragan Purko Ivančević Kvalitetom i cijenama

do boljeg imidžadestinacije

Radovan RadulovićSaobraćajna infrastruktura unapređuje rad špeditera

Aleksandar RadulovićDomaći softver šansa za razvoj

Mladen RabrenovićOjačati ulogu banaka uekonomskom razvoju

Milan BožovićNastavak uzlaznog trenda u građevinarstvu

Dr Deda ĐelovićRealizacija kapitalnih projekata impuls razvoja saobraćaja

Dr Miraš ĐurovićDo uspjeha ulaganjem ukadrove, istraživanjei razvoj

3830

26

18

46

52

70

5

Broj 1Januar 2016.

Listajući Glasnik...

Poslovna očekivanja za 1982. godinu

Tradicionalna novogodišnja anketa „Poslovna očekivanja“, 1982. godine je okupila 64 generalna direktora ili predsjednika poslovodnih organa radnih organizacija, pisao je Glasnik. „U gledanjima privrednika prevladava briga za snabdjevenost i redovnost isporuke materijala za proizvodnju i preradu. Snabdi-

jevanje nikad nije bilo lošije i tu nije u pitanju samo uvoz već i nabavka iz domaćih izvora. Kulminacija ovog problema se očekuje u proljeće 1982. godine kada će na vidjelo izići sve strukturne neusaglašenosti, jer su mnogi kapaciteti građeni na pretpostavci jeftine energije i obilja sirovina. Nove više cijene energije traže sada preorijentaciju, a do nje je težak put zbog starih tereta“.

U sumarnom pregledu položaja privrednih grana, prema ocjenama privrednika, navodi se da je energija više tražena od mogućnosti proizvodnje te da će tako ostati i u 1982. godini. U tom periodu prognoze su bile da će se tržište još teže snabdijevati derivatima nafte, te daće ostati oslonjenost na uvoz jer u zemlji nijesu otkrivene nove rezerve, a s obzirom na predimenzioniranost kapaciteta njihovo iskorišćavanje u smanjenim uslovima biće osnovni problem.

„U crnoj metalurgiji, zbog premale domaće proizvodnje u odnosu na potrošnju i otežanog uvoza, snabdje-venost čelicima i drugim proizvodima biće nadalje nedovoljna, a na svjetskom tržištu potražnja raste. Sve skuplja energija je limit razvoja u obojenoj metalurgiji.

Sužavanje fronta investicija faktor je ograničavanja proizvodnje u sektoru mašinogradnje i metaloprerade. Teškoće se očekuju i u proizvodnji prometnih sredstava. Brodogradnja – u svijetu se ponovo javlja stagnacija, ali je knjiga narudžbi kod nas popunjena , a znatan dio kapaciteta se zapošljava u vanbrodskoj izgradnji“.

Privrednici su očekivali da će se u toj godini zadržati prenapregnutost u odnosima ponude i tražnje za he-mijskim proizvodima, dok će sve veća orijentisanost na izvoz doprinijeti mogućnosti povećanja proizvodnje proizvoda od drvet, a na domaćem se tržištu očekivao dalji pad tražnje. Prerađivački kapaciteti i potrošnja papira veći su od sirovinskih mogućnosti. Forsira se stalna prodaja na stranim tržištima da bi se izvozom pokrile uvozne potrebe.

„Ima mnogo proizvođača tekstilnih proizvoda, ponuda je stalno veća od potražnje, zato su mnogi proizvođači orijentisani na strana tržišta na kojima se može postizati sasvim solidna akumulacija. U proizvodnji obuće potrebno je dalje prestruktuiranje proizvodnje u korist izvoza dok je glavna briga pomanjkanje repromaterija-la. Što se prehrambenih proizvoda tiče, manja je briga kako će se prodati, mnogo veća kako da se proizvedu. I u 1982. godini se očekuje neuravnoteženost ponude i potražnje iako je jesenja sjetva bila vrlo dobra“, naveli su privrednici uz očekivanje da će mogućnosti izvoza duvana biti stalno dobre.

Zbog naglog preokreta u investicionoj izgradnji za građevinare, posebno u niskogradnji nema u zemlji neke veće perspektive, dok se šansa za zaposlenje pruža u inostranstvu. Nema suficitarnog građevinskog materija-la iako se investicije smanjuju,a zbog platnobilansnih prilika se neki proizvodi prislino izvoze.

„Što se brodskih prevoznika tiče stagnatorne prilike u svijetu produžiće se i tokom 1982. godine. Lučki kapa-citeti su predimenzionirani. Svim lukama željeznička infrastruktura limitira svaki dalji razvoj. U turizmu su mogućnosti prodaje mnogo veće od izgrađenih kapaciteta.

Ukoliko kreatori privrednog sistema pažljivo prouče poruke privrednika u ovoj anketi moći će zaključiti da sistem treba razvijati, primjenjivati, stabilizovati, pojednostaviti i nederogirati mjerama ekonomske politike“, pisao je Glasnik iz 1982.

6

Broj 1 Januar 2016.

Intervjui predsjednika Privredne komore Pobjedi i Agenciji Mina

Poslovni ambijent je osnovna poluga održivog rasta

Akcionarska društva koja su u potpunom ili većinskom vla-sništvu države moraju, kao i svaka druga kompanija, po-štovati Zakon o privrednim društvima. Te kompanije, nai-

me, posluju na tržištu i ne finansiraju se iz budžeta, pa treba same da vode poslovne politike, uključujući i politiku zarada, izjavio je predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković.

On je u intervjuu za Pobjedu istakao da treba prihvatiti činjenicu da na čelu uprava ovih kompanija ne treba da budu oni koji će taj posao da rade kao dopunski i uz minimalnu nadoknadu.

- Nije logično da možete zahtijevati nečiju odgovornost ukoliko ga nijeste adekvatno nagradili za to. Osim toga, to treba da budu oso-be specifičnih znanja i iskustva, koja razumiju složeni sistem koji im je dat na upravljanje i rukovođenje – rekao je Mijušković i na-glasio da stručna uprava, koja je adekvatno plaćena, manje košta od posljedica koje dobijamo i dobijaćemo zbog uvođenja volunta-rizma za ove složene, stručne i veoma odgovorne poslove.

- Zarade treba da budu utvrđivane saglasno rezultatima poslova-nja. Na žalost, ponekad mi se učini da ovo pitanje vrlo selektivno razumijemo, tj. razumijemo ga u slučaju kada su stranci u tim od-borima – ocijenio je Mijušković.

Pobjeda: Kako prevazići problem sporosti sudova pri rješavanju privrednih sporova, što za posljedicu ima povećanje međusobnih dugovanja i potraživanja, te ugrožavanje likvidnosti?

V. Mijušković: To je problem na koji privreda stalno ukazuje. Sud-ski postupci po svojoj prirodi i ne mogu kratko trajati, premda bi ponekad mogli biti efikasniji. To je razlog da pozivamo privrednike da koriste mogućnosti arbitraža koje postoje pri Privrednoj komori, sa listama referentnih domaćih i inostranih arbitara. Apelujem na privrednike da, prilikom sklapanja poslovnih ugovora, ugovaraju arbitražu pri Komori. Osim veće brzine rješavanja spora, postupak je jednostepen, a time i jednostavniji. Gledajući zemlje okruženja, reklo bi se da crnogorska privreda najmanje prepoznaje koristi od arbitraćže, jer imamo najmanji broj takvih postupaka.

Privredna komora je inicirala donošenje Zakona o arbitraži, uz podršku i saradnju sa Ministarstvom pravde, koji je usklađen sa novim međunarodnim pravilima arbitraže, što je dodatna garan-cija kvaliteta i pouzdanosti ovakvog načina rješavanja sporova. Upravni odbor Komore je usvojio i arbitražna pravila koja precizno definišu ovu oblast.

Pobjeda: Najavili ste uključivanje Komore u rješavanje problema loših kredita, za šta imate podršku Ministarstva finansija i Central-ne banke. O čemu se zapravo radi?

V. Mijušković: Veoma važnim cijenim rješavanje problema loših kredita. PKCG, kako bi pomogla privredi da prepozna povoljnosti koje predviđa Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturira-

nju, organizovala je informativnu sesiju o ovom propisu. To je rea-lizovano u saradnji sa Svjetskom bankom, Ministarstvom finansija i CBCG. Tom prilikom je prepoznato da Komora može biti centar za koordinaciju, koji bi uz pomoć stranih eksperata i donacija mo-gao funkcionisati po principu povezivanja privrede, banaka i po-tencijalnih inverstitora. U zemljama bez iskustva u dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju poželjno je obezbijediti relevantnu instituciju/koordinaciono tijelo da podstakne inicijalne aktivno-sti, da koordinira dijalog i promoviše vansudsko restrukturiranje, što Komora ima. Brzo djelovanje je važno, budući da zakon o ta-kozvanom podgoričkom modelu ima ograničen rok trajanja do maja 2017. Potpisali smo memorandum o razumijevanju sa Mini-starstvom finansija i CBCG, koji predstavlja okvirni dokument na osnovu kojeg će se Komori pružiti podrška da se aktivno uključi u rješavanje problema loših kredita.

Konkretne aktivnosti realno je očekivati u prvim mjesecima na-redne godine, o čemu će privreda biti pravovremeno informisana. Ipak, želim da upozorim da, ako ne izmijenimo Zakon o privrednim društvima na način kako to privreda zahtijeva vezano za visinu osnivačkog uloga i odgovornost poslodavca, minimiziraće se re-zultati u smanjivanju loših kredita.

Pobjeda: Ima li Vlada dovoljno senzibiliteta za zahtjeve privrede?

V. Mijušković: Sistemske stvari se ne mijenjaju preko noći, nigd-je, pa ni u Crnoj Gori. Bilo je prilika kada je država pokušavala da donese neke propise brže nego što je to realno i rezultati su bili loši. Ne treba da nam manjka strpljenja, koje svakako treba da prati posvećenost i rad na uređivanju sistemskih pravila i standarda.

Nepobitna je činjenica da je poslovni ambijent unaprijeđen, što je rezultat partnerskog rada. Ipak, treba da bude još kvalitetniji, kako bi bio osnovna poluga za generisanje održivog rasta. Osim Vlade tome treba da budu posvećeni Skupština Crne Gore i lokalne upra-ve, vodeći računa da pri odlučivanju opšti interes bude na vrhu liste prioriteta.

Pobjeda: Očekujete li nastavak rasta i u ovoj godini?

V. Mijušković: Analiziranje rasta po sektorima uvjerava da će pro-jektovani rast za 2015. godinu biti iznad četiri odsto. Prema zva-ničnoj statistici, rezultati kazuju da je industrijska proizvodnja za 11 mjeseci u zabilježila rast na gpdiđšnjem nivou od 10,9 odsto, u okviru koje je najviši rast ostvaren u prerađivačkoj industriji od 22,1 procenat. U istom periodu proizvodnja u šumarstvu je porasla za 17 odsto, otkup poljoprivrednihz proizvoda 9,1, građevinarstov sedam odsto, dok je vroj turista povećan za 12,8, a ukupni rezultati u turizmu za deset mjeseci prošle godine veći su za deset iodsto u odnosu na cijelu 2014. Trgovina, koja u strukturi BDP-a ima učešće od 11,7 odsto, bilježi rast od 4,1 procenat.

7

Broj 1Januar 2016.

Apelujem na privrednike da, prilikom sklapanja poslovnih ugovora, ugovaraju arbitražu pri Komori. Osim veće brzine rješavanja spora, postupak je jednostepen, a time i jednostavniji.

8

Broj 1 Januar 2016.

Jednoobrazna forma za poslovne zone

Pobjeda: Šta nedostaje pa da poslovne zone postanu centar eko-nomskih dešavanja?

V. Mijušković: Rezultati napretka ostvarenog u proizvodnji tokom 2015. godine nedvosmisleno su uticali na ukupni rast. Ovo doda-tno potvrđuje da stavljanje u funkciju resursa prerade i proizvo-dnje brzo daje rezultate. Suvišno je ponavljati šta sve i Evropska unija čini da bi se desila “renesansa industrije”, kako je nazivaju. Sagledavajući naše prednosti, nedostatke, ranija iskustva i slično, smatram da je ekonomski najprihvatljiviji i istovremeno najracio-nalniji model razvoja kroz mala i srednja preduzeća, koja bi bila iz-vozno orijentisana i oslonjena na velike industrijske sisteme, koji ne moraju nužno postojati u Crnoj Gori. Da bi se obezbijedili najpo-voljniji uslovi za potencijalne investitore potrebno je utvrditi sti-mulativne mjere, za što vidim priliku kroz poslovne zone. Stoga je važno da se na nivou države definiše njihova jednobrazna forma, u smislu uslova koje nude, dinamika planiranog razvoja, kao i raspo-ređenost po teritoriji zemlje. Privredna Komora je sagledavajući stanje bivših industrijskih zona u gotovo svim opštinama došla do saznanja da se veći dio tih prostora na relativno jednostavan na-čin može staviti na raspolaganje investitorima. Ukupna površina ovih prostora je 5.700 hektara solidno opremljenih sekundarnom komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom.

Nekoliko opština je ispunilo najveći broj ovih preduslova defini-šući veoma precizno i stimulativnu uslove za rad u ovim industrij-skim, tj. biznis zonama. One mogu i trebaju biti primjer onima koje to nijesu još uradile.

Pobjeda: Koje nove usluge PKCG nudi privredi?

V. Mijušković: Svake godine povećavamo broj usluga koje pru-žamo članicama. Izdvojiću samo neke od novijih. Od septembra nudimo članicama novu uslugu,u saradnji sa agencijom COFACE, specijalizovanom za oblast osiguranja potraživanja. Uspješnim srednjim, malim i mikro preduzećima se nudi mogućnost dobija-nja sertifikata „Excellent SME” čija je osnovna svrha prepoznatlji-vost na širem tržištu i manji rizik poslovanja.

Ovaj projekat se realizuje u većem broju zemalja, a učešće u ovom međunarodnom projektu omogućava umrežavanje nosilaca serti-fikata (u Crnoj Gori i drugim zemljama), besplatnu procjenu rizika ulaganja na ino tržištu, olakšice prilikom prikupljanja tenderske dokumentacije, veću vidljivost kompanije na sajtu Komore...Cilj je isticanje uspješnih kompanija i njihovo povezivanje sa takvim preduzećima u Crnoj Gori i inostranstvu. Do danas ovaj sertifikat je dobilo 40 domaćih kompanija.

Lista naših usluga proširena je i zahvaljujući učešću Komore u projektima koji se finansiraju iz fondova EU, kao što je projekat za mlade preduzetnike ‘’Vi ulazite u EU’’. Osnovni cilj projekta je pružanje pomoći novim preduzetnicima i malim firmama da raz-vijaju vještine i konkurentnost kroz razmjenu ideja i iskustava sa uspješnim i dokazanim firmama iz EU. Otvoren je Helpdesk, kroz čije aktivnosti odabrani eksperti pružaju malim i srednjim predu-zećima savjetodavne usluge za unapređivanje energetske efin-kasnosti, marketinga, IT, sistema menadžmenta kvaliteta za šest odabranih preduzeća u skladu sa njihovim potrebama.

Nužan je rast zaposlenosti

Nužnost povećanja zaposlenosti, uravnoteženje odnosa na tržištu rada, kao i sprovođenje svih aktivnosti koje bi doprinijele većoj konkurentnosti neki su od izazova za crnogorsku ekonomiju u ovoj godini, ocijenio je predsjednik Privredne komore Velimir Mi-jušković za agenciju MINA.

On je kazao da analiziranje ostvarenog rasta po sektorima ohra-bruje.

- Veoma je značajno da je ostvaren rast u industrijskoj proizvodnji, koji za 11 mjeseci u odnosu na isti period 2014. godine bilježi rast od 10,9 odsto - rekao je Mijušković.

Predsjednik Komore je međutim ukazao na problem što Crna Gora ima negativne bilanse robne razmjene i u privrednim granama u kojima država posjeduje značajne potencijale. Takva kretanja su dugoročno neodrživa i zahtijevaju podršku potpunijem korišćenju raspoloživih resursa i osposobljavanju samih preduzeća za prila-gođavanje ukupnog poslovanja visokim zahtjevima tržišta.

- Očekujem da će u narednom periodu biti veće interesovanje za ulaganja u proizvodni sektor, kako stranih tako i domaćih inve-stitora. Definisane poslovne zone u nekim opštinama, kao i one koje će tek biti definisane će ponuditi konkretnije uslove za takva ulaganja - ocijenio je Mijušković.

On smatra da bilansi koji postoje opominju da svi moraju usmjeriti mnogo veću pažnju na pružanje podrške privredi koja će rezultira-ti povećanjem izvoza i smanjenjem uvoza.

- Nažalost, za razliku od najvećeg broja zemalja nemamo instituci-ju koja kao svoju glavnu djelatnost ima promociju izvoza. Umjesto toga, postoji više njih koje se uz druge aktivnosti bave ovim pita-njima, što uz izostanak međusobne saradnje i osmišljenog zaje-dničkog djelovanja daje nedovoljne rezultate - rekao je Mijušković i dodao da je i Komora jedna od tih institucija.

On je podsjetio da je Komora prije šest godina pokrenula projekat Dobro iz Crne Gore, u namjeri da podstiču i promovišu kvalite-tnu domaću proizvodnju koja se realizuje uz poštovanje najviših međunarodnih standarda i kao takva ima realnih šansi za izvoz.

- Izostanak podrške kako drugih institucija, tako i samih nosilaca znaka, ovaj projekat ozbiljno ugrožava. Zato, s puno argumenata mogu reći da ostvarivanje napretka na ovom polju iziskuje ambi-ciozan, ofanzivan i mnogo organizovaniji nastup domaćih kom-panija na stranim tržištima, a od Vlade i lokalnih uprava, odnosno nadležnih institucija, kvalitetniju podršku u tom pravcu - ocijenio je Mijušković.

U proizvodnji robe široke potrošnje, smatra on, Crna Gora i dalje pokazuje veoma nisku konkurentnost, na čemu se mora ozbiljnije raditi.

- Pod ovim podrazumijevam dalje unaprijeđenje poslovnog am-bijenta i brže sprovođenje započetih strukturnih reformi, ali i do-datne napore preduzeća na uvođenju standarda, korišćenju novih tehnologija i inovacija, kao i podizanju kvaliteta proizvoda u cilju snaženja konkurentnosti - kazao je Mijušković.

9

Broj 1Januar 2016.

The interview of the CEM President for Pobjeda and Mina Agency

The business environment is the main lever of sustainable growth

10

Broj 1 Januar 2016.

Joint stock companies, wholly or majority owned by the sta-te, as any other company, need to respect the Company Law. Namely, these companies operate at the market and are not

financed from the budget, so they need to conduct business poli-cies by themselves including the wage policy, says the President of the Chamber of Economy of Montenegro (CEM) Mr. Velimir Mi-juskovic.

In an interview for Pobjeda, he points out that it is necessary to accept the fact that these companies should not be headed by the individuals who will perform these activities as a part-time job and with minimal compensation.

- It is not logical to demand somebody’s responsibility unless you adequately reward him for that. Besides, these individuals need to have specific knowledge and experiences, who understand the complicated systems which they need to manage - Mr. Mijuskovic has said. He emphasizes that the administrative and professional department, which is adequately paid, costs less in comparison to the consequences we receive and will receive due to introduction of voluntarism for these complex, professional and very deman-ding tasks.

- The earnings need to be determined in line with business results. Unfortunately, I think that sometimes we understand this issue very selectively i.e. we understand it in cases when the foreigners are in these boards – Mr. Mijuskovic has said.

Pobjeda: How should we overcome the problem of slowness of co-urts in resolving economic disputes, which results in increasing mutual debts and claims, then jeopardizing liquidity?

V. Mijuskovic: This problem has constantly been emphasized by the economy. The court proceedings may not last for short period of time, even though they could be more efficient. Therefore, we invite entrepreneurs to use the possibilities of arbitration which exist at the Chamber of Economy of Montenegro, along with the lists of referent domestic and international arbitrators. I appe-al to the entrepreneurs to agree on arbitration when concluding business contracts. Apart from faster resolving disputes, this is a single procedure, and therefore simpler. Regarding the countries in the region, it could be said that Montenegrin economy has the minimum benefits from arbitration, because we have the smallest number of these proceedings.

With the support and in cooperation with the Ministry of Justice, the Chamber has initiated the adoption of the Law on Arbitration, which is in line with new international rules of arbitration. This gives the additional guarantee of quality and reliability of this kind of resolving disputes. The Managing Board of the CEM has also adopted the arbitration rules which precisely define this area.

Pobjeda: You have announced that the Chamber’s involvement in resolving the problem of non-performing loans. You have support of the Ministry of Finance and the Central Bank. Can you give us more details?

V. Mijuskovic: I consider the resolving of the problem of non-per-forming loans very important. In order to help the economy to re-

cognize the benefits which are provided by the Law on Voluntary Financial Restructuring, the CEM organized informative session on this regulation. This was realized in cooperation with the World Bank, the Ministry of Finance and the Central bank of Montene-gro. On this occasion, the CEM has been recognized as a possible coordination center, which, with the assistance of foreign experts and donors, could operate on the principle of networking the eco-nomy, banks and potential investors. In the countries, which do not have much experience about voluntary financial restructuring, it is desirable to provide relevant institution/coordination body to encourage the initial activities, coordinate the dialogue and pro-mote out-of-court restructuring, which the CEM has. Prompt acti-ons are very important, given that the Law on so called Podgorica Approach expires in May 2017. We have signed Memorandum of Understanding with the Ministry of Finance and the Central Bank of Montenegro, which is the general document on the basis of whi-ch the Chamber will be provided with support to actively engage in addressing the issue of non-performing loans.

It is realistic to expect specific activities in the first few months of next year, about which the economy will be duly informed. Howe-ver, I want to warn that if we do not amend the Law on Companies in the way the economy requires in relation to the level of equity and responsibility of the employer, the results in reducing nonper-forming loans will be minimized.

Pobjeda: Does the Government have enough sensibility for de-mands of the economy?

V. Mijuskovic: Systemic matters do not change overnight anyw-here, not even in Montenegro. There were occasions when the sta-te tried to bring some regulation faster than it is realistic and the results were bad. We should to be patient and need to be dedicated to and work on regulating system rules and standards.

It is an indisputable fact that the business environment impro-ved as a result of partnership. However, it should be even better, in order to be the main lever for generating sustainable growth. In addition to the Government, the Parliament of Montenegro and local self-governments should be devoted to this goal, taking into account that the general interest is at the top of the priority list when making decisions.

Pobjeda: Do you expect that the growth will continue this year as well?

V. Mijuskovic: Analyzing the growth by sector assures that the projected growth for 2015 will be above four percent. According to official statistics, the results show that industrial production in 11 months recorded an increase at the annual level of 10.9 percent, within which the highest growth was in the manufacturing indu-stry by 22.1 percent. In the same period, production in forestry inc-reased by 17 percent, repurchase of agricultural products 9.1, civil engineering 7 percent, while the number of tourists increased by 12.8. For the ten months the overall results in tourism industry inc-reased by 10% in comparison to the whole 2014. Trade, which has a share of 11.7 percent in the GDP structure, recorded an increase of 4.1 percent.

I appeal to the businessmen to, when concluding business contracts, negotiate arbitration at the Chamber. In addition to faster dispute resolution, this is a single procedure, and thus simpler.

11

Broj 1Januar 2016.

Unique forms for business zones

Pobjeda: What is missing so that business zones become the cen-ter of economic events?

V. Mijuskovic: The results of the progress made in the produc-tion during 2015 clearly have had an impact on overall growth. This further confirms that the putting resources of processing and production into operation produce results. It is needless to repeat what the European Union does to make the »Renaissance industry« happen, as it is called. Considering our strengths, wea-knesses, past experience, I think that in economic terms it is the most acceptable and at the same time the most rational model of development through small and medium-sized enterprises, which would be export-oriented and dependent on large industrial sy-stems, which do not necessarily exist in Montenegro. In order to provide favorable conditions for potential investors, it is necessary to establish incentives, for which, I believe there is an opportunity through business zones. Therefore, it is important to define their unique forms at the state level in terms of conditions which are offered, dynamics of planned development as well as distribution through the territory of the country. Analyzing the state of the for-mer industrial zones in almost all municipalities in Montenegro, the CEM came to the conclusion that most of these areas may be made available to investors in a relatively simple way. The total area is 5,700 hectares solidly equipped with secondary communal and transportation infrastructure.

Several municipalities have fulfilled most of these preconditions defining also very precisely stimulating conditions for work in this industry, i.e. business zones. They can and should serve as a role model to those that have not done so yet.

Pobjeda: What new services does the CEM offer to the economy?

V. Mijuskovic: We increase the number of our services which we offer to our members year by year. I will single out just some of the new ones. Since September we offer a new service to our members in cooperation with agency COFACE specialized in insurance cla-ims. The successful medium, small and micro enterprises have an opportunity to obtain the “Excellent SME” Certificate, whose main purpose is recognizability at the wide market and lower business risks. This project is being implemented in a number of countries, and the participation in this international project allows networ-king of the certificate holders (in the Montenegro and other coun-tries), a free risk assessment of investments in the international market, incentives when collecting tender documents, the grea-ter visibility of the company on the CEM’s website... The aim is to select successful companies and their networking with such en-terprises in Montenegro and abroad. Up to this date, 40 domestic enterprises have obtained the certificate.

The list of our services has been expanded thanks to the participa-tion of the CEM in projects financed from the EU funds, such as the project for young entrepreneurs »You get into the EU«. The main objective of the project is to assist new entrepreneurs and small enterprises to develop the skills and competitiveness through the exchange of ideas and experiences with successful and proven companies in the EU. We established the Helpdesk, through whose activities the selected experts offer SMEs advisory services for the improvement of energy efficiency, marketing, IT, quality manage-ment systems in six selected enterprises according to their needs.

The employment growth is necessary

The necessity of increasing employment, harmonizing relations in the labor market, as well as carrying out all activities which would contribute to greater competitiveness are some of the chal-lenges to the Montenegrin economy this year, said the President of the CEM, Mr. Velimir Mijuskovic in an interview for Mina-busi-ness. He has said that analysis of the growth achieved by sectors is encouraging.

- It is very important that the growth in industrial production is achieved. In comparison to the 11 months last year, it increased by 10.9 percent - Mr. Mijuskovic said.

However, the president of the CEM points to the problem that Mon-tenegro has a negative balance of trade even in the industries in which the state has significant potentials. Such trends are unsu-stainable in the long run and require the support to the fuller use of available resources and training the companies to adjust the ove-rall business operations to the high market demands.

- I expect that in the future both foreign and domestic investors will be more interested in investment in the manufacturing sector. Defined business zones in some municipalities, as well as those which are to be defined, will offer more specific conditions for such investments- said Mr. Mijuskovic.

He believes that the balances which exist warn that everyone must focus more attention on providing support to the economy, which will result in an increase of export and reducing import.

- Unfortunately, unlike most countries we do not have an institu-tion whose main activity is to promote export. Instead, there are several of them which in addition to other activities are dealing with these issues. In the absence of cooperation and joint action it gives insufficient results - said Mr. Mijuskovic and added that the CEM is one of these institutions as well.

He reminds that six years ago the CEM initiated the project “Dobro iz Crne Gore” in order to encourage and promote high-quality local production, which is being implemented with the highest interna-tional standards and as such has a realistic chances of exporting.

- Lack of support of other institutions, as well as holders of the trademark themselves, are seriously threatening this project. So, I can say that the achievement of progress in this field requires an ambitious, offensive and more organized performance of dome-stic companies in foreign markets, and better support in this di-rection from the Government and local governments, i.e. relevant institutions« said Mr. Mijuskovic.

When it comes to the production of consumer goods, Montenegro continues to show a very low competitiveness, which we must work on more seriously, says Mr. Mijuskovic.

»By that I mean further improvement of the business environment and faster implementation of the initiated structural reforms but also additional efforts of companies to introduce standards, use new technologies and innovations, as well as improve the quality of products in order to strengthen competitiveness« says Mr. Mi-juskovic.

12

Broj 1 Januar 2016.

Konsultativni sastanak u Privrednoj komori

Novi okvir partnerstva saSvjetskom bankom

Potencijalne oblasti okvira partnerstva su očuvanje makroekonomske stabilnosti Crne

Gore, pospješivanje konkurentnog poslovnogokruženja, olakšavanje stvaranja novih

radnih mjesta i razvoj vještina.

Povećanje otpornosti na šokove i volatilnosti crnogorske ekonomije, smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti sta-novništva, unapređenje šansi za održivi rast potenciranjem

razvoja privatnog sektora, te podrška pristupanju EU, ključni su parametri novog strateškog Okvira partnerstva Svjetske banke sa Crnom Gorom, za period 2016. – 2020. godine. Ovo je istaknuto na konsultativnom sastanku tima Svjetske banke sa predstavnicima poslovnih asocijacija, privatnog i finansijskog sektora, te lokalnih samouprava organizovanom 21. januara 2016. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

Okvir partnerstva sa Crnom Gorom za 2016 - 2020 je u izradi i oče-kuje se da će biti završen na proljeće ove godine.

Cilj sastanka je bio da Grupacija Svjetske banke putem konsultaci-ja dobije što potpuniju informaciju gdje bi njena pomoć bila najefi-kasnija te koje su prioritetne oblasti za angažovanje, ne samo kroz obezbjeđivanje kreditnih sredstava, već i pružanjem ekspertske pomoći.

Pospješivanje razvoja privatnog sektora ova institucija vidi kroz unapređenje poslovne i institucionalne integracije, usvajanje teh-nologija i regulatornih standarda, te prava intelektualne svojine.

Svjetska banka će nastaviti podršku Crnoj Gori kroz MIDAS i pro-jekte podrške rješavanju industrijskog otpada, obrazovanju, inova-cijama i energetskoj efikasnosti, a u pripremi su oni koji se odnose na zdravstvo i poresku administraciju.

Potencijalne oblasti okvira partnerstva su očuvanje makroeko-nomske stabilnosti Crne Gore, pospješivanje konkurentnog po-

slovnog okruženja, olakšavanje stvaranja novih radnih mjesta i razvoj vještina.

Predstavnici crnogorskog privrednog i javnog sektora vide značaj-nu ulogu Svjetske banke u transferu znanja, podsticanju vještina preduzetnika, pomoći start-up biznisu i razvoju korporativnog upravljanja. Smatraju da ova institucija može bitno doprinijeti ra-zvoju poljoprivrede, turizma, energetike i građevinskog sektora. Dok su privrednici na sastanku ukazivali na to da pojedine lokalne takse, poput naknada za komunalno opremanje, opterećuju nji-hovo poslovanje, predstavnici lokalnih samouprava su istakli da će njihovo ukidanje dodatno otežati funkcionisanje opština i ula-ganje u razvoj ambijenta za poslovanje. Eksperte Svjetske banke interesovalo je da li su lokalne samouprave razmišljale o privatno--javnom partnerstvu kao modelu za efikasno obavljanje funkcija, na što je rečeno da ovaj vid saradnje postoji u pojedinim opština-ma. Predstavnici finansijskog sektora smatraju da je potrebna bli-ža saradnja Svjetske banke sa poslovnim bankama u Crnoj Gori koje, kako su istakli, efikasnije mogu plasirati njen novac u crno-gorsku privredu.

U radu sastanka su učestvovali potpredsjednica Privredne komo-re Ljiljana Filipović, predstavnici Grupacije Svjetske banke Karla Pitalis i Javier Suarez , Međunarodne finansijske korporacije IFC Tomas Lubek i Zoran Martinovski, Multilateralne agencije za ga-ranciju investicija MIGA Olivije Lamber sa članovima svojih timo-va, zatim Luka Đurović, Alter modus, Nikša Bulatović, CEED Con-sulting, Mirza Mulešković, UPCG, Žana Đukić iz Zajednice opština, Vinko Nikić i Nikola Kaluđerović iz Lovćen banke, Abaz Kujović, Opština Bijelo Polje, Dragutin Đeković, Glavni grad i drugi.

13

Broj 1Januar 2016.

Crna Gora je zainteresovana za nove direktne investicije iz Francuske, ali i da upozna proizvođače sa kojima bi naši uvoznici mogli da uspostave saradnju.

Pierre Lignot, direktor za Jugoistočnu Evropu francuske agencije za podršku međunarodnom razvoju ekonomije Business France, razgovarao je 27. januara 2016. godine u

Privrednoj komori Crne Gore sa potpredsjednikom Ivanom Save-ljićem i predstavnicima crnogorskih kompanija.

Tema razgovora je bila mogućnost uspostavljanja poslovnih veza između francuskih i crnogorskih preduzeća.

- Business France je vladina agencija koja ima tri glavne misi-je – promociju francuskih kompanija u inostranstvu, nalaženje stranih investitora i jačanje ekonomskog imidža Francuske koja nije samo zemlja dobrih vina, sira i mode, već druga najveća in-dustrijska sila u EU. Svrha moje posjete Crnoj Gori je da vidim šta se može učiniti da bi se unaprijedila saradnja između francuskih i vaših kompanija, koje su potrebe ovog tržišta i preduzeća – rekao je Lignot.

Potpredsjednik Komore Saveljić je kazao da postoji značajan prostor za unapređenje ekonomske saradnje između Crne Gore i Francuske. Učešće Francuske u ukupnoj razmjeni Crne Gore sa inostranstvom u poslednje četiri godine kretalo se od jedan do 1,5%. U 2015. godini ona je iznosila 26,8 miliona eura, što je za 14% manje u odnosu na 2014. Od 2003. godine je u Crnu Goru iz ove zemlje ukupno investirano 71,8 miliona eura, od čega najviše 2015. godine – 11,8 miliona. Najveće šanse za saradnju ove dvije zemlje postoje u energetici, poljoprivredi, turizmu, transportu, trgovini, nekretninama.

- Crnoj Gori su, naravno, najviše potrebne nove direktne investicije iz Francuske, ali želimo i da upoznamo proizvođače iz Vaše zemlje

sa kojima bi crnogorski uvoznici mogli da uspostave partnerstvo – kazao je Saveljić.

Crnogorske privredne potencijale predstavila je Tamara Miluno-vić Ivanović, sa posebnim naglaskom na aktuelne investicione projekte i razvoj zimskog turizma na sjeveru. Lignot smatra da pri razvoju ski rizorta i infrastrukture Crna Gora treba da uzme u obzir francuske kompanije koje su, prema njegovim riječima, lideri u toj oblasti.

On je razgovarao i sa predstavnicima kompanija „Veletex“ Milo-šem Golubovićem i „Stadion“ Snežanom Terzić i upoznao se sa njihovim poslovanjem, sa tim kakve proizvode uvoze, a koje bi francuske kompanije mogle da im ponude.

Snežana Terzić smatra da francuske proizvode treba učiniti po-voljnijim za crnogorskog kupca, snižavanjem transportnih tro-škova izgradnjom logističkih centara blizu ovog tržišta. Prema njenim riječima, interesantni bi im bili proizvodi koji su već zastu-pljeni u regionu ali još nijesu na domaćem tržištu. Miloš Golubo-vić je kazao da je njegova kompanija zainteresovana za francuske prehrambene proizvode, ali i da ugosti turiste iz te zemlje u hotelu „Ruža vjetrova“.

Gosta iz Francuske su interesovali organizacija i poslovanje Pri-vredne komore Crne Gore, njene aktivnosti na promovisanju eko-nomskih potencijala zemlje. On je ponudio pomoć prilikom orga-nizacije poslovnih foruma sa privrednicima iz Francuske i smatra da je prilika za ovakav susret tokom Konferencije o Zapadnom Balkanu koja će se u julu održati u Parizu, kao nastavak tzv. Ber-linskog procesa.

Direktor Business France u Privrednoj komori

Kako do saradnje sa francuskim kompanijama

14

Broj 1 Januar 2016.

Delegacija Evropske studentske unije u Komori

Uskladiti obrazovanje sa potrebama privrede

Dualno obrazovanje po ugledu na austrijski ili njemački model je najboljerješenje da se izađe u susret zahtjevima tržišta rada.

Predstavnici Evropske studentske unije (ESU) Martin Retolj (Slovenija), Dejvid Kiš (Mađarska) i Aleksandar Šušnjor (Hrvatska), posjetili su 29. januara 2016. godine Privrednu

komoru Crne Gore i razgovarali sa potpredsjednikom Ivanom Saveljićem, rukovodiocem Sektora za obrazovanje dr Mladenom Perazićem i predsjednikom Odbora za energetsku efikasnost i za-štitu životne sredine Mladenom Bajkovićem.

Sastanak je organizovan u okviru studijske posjete te organizaci-je Crnoj Gori koja želi da se upozna sa visokim obrazovanjem te pravcima reforme državnog Univerziteta. U komunikaciji sa pred-stavnicima privrede, gosti su izrazili interesovanje za aktivnosti Komore u vezi sa pripremom mladih za tržište rada, predloge za njihovo veće zapošljavanje, kao i za ocjenu kvaliteta visokog obra-zovanja te stručnosti kadrova koji stiču diplome na univerziteti-ma.

- Većina kompanija - članica Privredne komore nije zadovoljna znanjima koje im donose zaposleni nakon zavšetka fakulteta. One traže da obrazovanje bude fokusiranije na sticanje praktičnih znanja. Pored ovoga, zabrinuti smo i zbog značajnog broja nezapo-slenih viskoobrazovanih mladih osoba. Ta situacija je sve teža iz godine u godinu – kazao je potpredsjednik Komore Saveljić.

Istakao je da je ova asocijacija privrednika kontinuirano angažova-na na unapređenju usklađenosti obrazovanja sa potrebama tržišta rada i u tom pravcu njeni predstavnici učestvuju u aktivnostima

brojnih domaćih i međunarodnih tijela koja se bave edukacijom.

Prema riječima dr Mladena Perazića, Komora je od 2000. godine je-dan od glavnih stejkholdera u reformi obrazovanja. Ona učestvuje u nekoliko međunarodnih projekata iz ove oblasti (TEMPUS, ERA-SMUS...), a fokusirana je na stručno i visoko obrazovanje sa ciljem unapređenja praktičnih znanja.

Mladen Bajković iz ETG grupe je govorio sa stanovišta poslodava-ca. On smatra da se bez kvalitetnije saradnje nauke i privrede ne može očekivati željeni razvoj. Programi univerziteta su konzerva-tivni i sporo se prilagođaju promjenama u ekonomiji koja ubrzava.

- Dualno obrazovanje po ugledu na austrijski ili njemački model je najbolje rješenje da se izađe u susret potrebama tržišta rada. U nekom prelaznom periodu do njegovog uspostavljanja potrebno je osmisliti programe koji će u obrazovanje uključiti privredne su-bjekte. Takođe je potreban ozbiljan rad u saradnji sa Privrednom komorom i Zavodom za zapošljavanje kako bi angažovanjem ek-sperata pripravnici stekli dodatna neophodna znanja – smatra Bajković.

On je kao najveći problem istakao ne postojanje adekvatne komu-nikacije između naučnih institucija i privrede.

Predstavnici ESU su u okviru posjete Crnoj Gori razgovarali i sa predstavnicima resornog ministarstva Univerziteta Crne Gore i Studentskog parlamenta.

15

Broj 1Januar 2016.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Ivan Saveljić i novoimenovani ambasador Južnoafričke Republike, Nj.E. Marthinus van Schalkwyk razgovarali su 15. januara 2016.

godine o mogućnostima unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje. Zajednički je konstatovano da ekonomske odnose dvije države karakteriše nizak nivo robne razmjene, kao i da do sada nije bilo većih ulaganja iz Južnoafričke Republike u našu zemlju.

Ambasador je naglsio da potencijalne mogućnosti za saradnju vidi u oblastima turizma, rudarstva i poljoprivrede, sa naglaskom na razmjenu iskustava u proizvodnji vina. Ambasador je takođe iska-zao zainteresovanost za saradnju u oblasti građevinarstva, s obzi-rom na visoke potencijale njegove zemlje u ovom sektoru.

Ambasador Južnoafričke Republike u Komori

Moguća saradnja u turizmu, agraru i rudarstvuIskazana zainteresovanost za saradnju u oblasti građevinarstva, s obzirom na visoke potencijale JAR u ovom sektoru.

Potpredsjednik Saveljić je upoznao gosta sa ulogom Privredne ko-more i njenim aktivnostima, nudeći saradnju na uspostavljanju budućih ekonomskih veza. On je predstavio ambasadoru povoljni privredni ambijent Crne Gore za poslovanje, podsticaje za investi-tore, te da je Crna Gora dio CEFTA regiona, pa ulazak na crnogor-sko znači pristup daleko širem tržištu.

U cilju uspostavljanja moguće saradnje dogovorena je kontinuira-na razmjena informacija, pomoć u pronolaženju adekvatnih po-slovnih partnera i organizovanju kompanijskih posjeta.

Sastanku je prisustvovao i prvi sekretar Ambasade Marks Mmu-tlane.

16

Broj 1 Januar 2016.

17

Broj 1Januar 2016.

Privredna komora Crne Gore će ove godine, obilježavajući svoj Dan, 21. april, četrdesetsedmi put uručiti nagrade najuspje-šnijim kompanijama i pojedincima koji ličnim, organizacio-

nim i upravljačkim kvalitetima jačaju nacionalnu ekonomiju.

Nagrada predstavlja valorizaciju poslovnog uspjeha laureata, do-kaz da su oni primjer koji treba slijediti, a za dobitnike ima po-seban značaj jer dolazi od respektabilne institucije koja baštini tradiciju od gotovo jednog vijeka. Do sada ju je dobilo više od 150 kompanija i 110 pojedinaca.

Priznanje Privredne komore ustanovljeno je 18. marta 1969. godi-ne pod nazivom Prvomajska nagrada i do 1973. godine je dodjelji-vano samo organizacijama udruženog rada za najbolje ostvarene poslovne rezultate i vrhunski proizvod. Zatim je Nagrada počela da se dodjeljuje i pojedincima i to za stvaralački rad u privredi i životno djelo.

Kako se Komora prilagođavala aktuelnim ekonomskim kretanji-ma i potrebama članica, tako se mijenjala i njena Nagrada.

Danas se ona dodjeljuje za uspješno poslovanje, društvenu odgo-vornost, inovativnost i unapređenje menadžmenta, a izuzetno se može uručiti i za poseban doprinos razvoju privrede, te afirmaciji Privredne komore.

Uspješno poslovanje je u vremenima globalne ekonomske kri-ze kompleksan zadatak, a rezultati ostvareni u takvim uslovima predstavljaju potvrdu posebnih napora, znanja i istrajnosti te za-vređuju priznanje Komore.

Cilj Nagrade za inovativnost je isticanje kompanija ili pojedinaca koji novim, drugačije osmišljenim pristupom poslovanju, trans-formišu znanje u dodatnu vrijednost, rast i nove projekte i na taj način doprinose razvoju, kreirajući i nova radna mjesta.

Odnos prema životnoj sredini, zaposlenima, te briga za društvenu zajednicu u kojoj posluje, za kompaniju predstavlja kompleksan izazov kojem nije jednostavno odgovoriti, kako zbog složenih standarda koji se moraju poštovati u tim sferama, tako i materi-jalnih sredstava koja to iziskuju. Privredna komora prepoznaje i nagrađuje crnogorske kompanije koje zadovoljavaju ove kriteri-jume, ističući značaj i toga što strani investitori doprinose klimi društveno odgovornog poslovanja kod nas.

Uvođenje sistema kvaliteta i specijalizovanih standarda, spre-

mnost na inovativne poduhvate, suočavanje sa izazovima razvoja, u osnovi se temelji na ljudima koji upravljaju i rukovode kompa-nijom. Privredna komora zato dodjeljuje Nagradu za unapređenje menadžmenta pojedincima sa vizijom, senzibilitetom da se prila-gode okolnostima i spremnošću da rizikuju.

Nagradu Privredne komore Crne Gore tradicionalno uručuje Predsjednik Države, na svečanosti povodom njenog Dana.

- Ovu nagradu doživljavam kao valorizaciju privrednog angažma-na laureata, dokaz kvaliteta njihovog poslovanja i ocjenu vrijedno-sti njihovog uspjeha. Želim da nastave sa ovakvim poslovanjem i budu dobar primjer koji treba slijediti. Primjer da Crna Gora obez-bjeđuje dobre uslove poslovanja, za ostvarenje profita, kompani-je koje se prepoznaju van granica Crne Gore po vrijednostima i uspjehu. Iskazujem poštovanje Privrednoj komori za aktivnosti unutar Crne Gore, doprinos kreiranju zakona i ekonomske politike, ali i za njene međunarodne aktivnosti. Komora je imala snažne međunarodne kontakte, potpisala brojne sporazume i realizovala mnoge biznis forume kojima je crnogorska ekonomija kvalitetno promovisana. Mislim da smo zahvaljujući i aktivnostima Privre-dne komore uspostavili mostove kvalitetne saradnje sa brojnim zemljama – istakao je prilikom prošlogodišnjeg uručenja Nagrade predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

O značaju ovog priznanja najbolje govore riječi laureata.

- Dobijanjem Nagrade Privredne komore dobili smo i obavezu da svojim rezultatima činimo našu državu moćnijom, snažnijom i prosperitetnijom. Budućnost pripada onima koji njeguju timski rad, energičnost i efikasnost, onima sa vizijom koji vjeruju i poma-žu sredini u kojoj posluju. Raduje nas je Komora prepoznala kao takve i dala nam dodatnu motivaciju za vremena koja dolaze – ka-zao je dobitnik Nagrade za unapređenje menadžmenta Tomislav Čelebić.

U toku je konkurs za dodjelu Nagrada Privredne komore Crne Gore za 2015. godinu. Članice Komore, njeni organi, odbori udruženja i drugi oblici organizovanja, privredne asocijacije, institucije i poje-dinci pozvani su da daju pisane predloge za ovo prestižno prizna-nje, na adresu Privredne komore Crne Gore ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica, faksom: 020-230-493 ili e-mailom: pkcg@pkcg.org, do 11. marta 2016. godine.

O konkursu opširnije na sajtu Privredne komore Crne Gore.

Nagrada Privredne komore Crne Gore

Najznačajnije priznanje najuspješnijima u privrediČlanice Komore, njeni organi, odbori udruženja i drugi oblici organizovanja, privredne asocijacije, institucije i pojedinci pozvani su da predložekandidate za ovo prestižno priznanje do 11. marta.

18

Broj 1 Januar 2016.

Mladen Rabrenović, predsjednik OU bankarstva, finansijskih organizacija i osiguranja

Ojačati ulogu banaka u ekonomskom razvoju

19

Broj 1Januar 2016.

Povećanje broja banaka u Crnoj Gori nije ojačalo kreditnu aktivnost koja podrazumijeva kreiranje povoljnijeg privrednog i regulatornog ambijenta, kao i intenziviranje privredne aktivnosti.

Mladen Rabrenović, direktor Zapad Banke, koja je među najmlađim u Crnoj Gori, osvrćući se za Glasnik na njeno poslovanje kaže da je ova finansijska institucija u relativ-

no kratkom periodu poslovanja na crnogorskom tržištu (počela sa radom u aprilu 2015. godine) ostvarila kreditni portoflio u iznosu od 19.439.000 eura, te bilansnu sume od 53.054.000 eura (stanje na dan 31.12.2015. godine).

Pratimo privredu

Kao što je predviđeno strategijom razvoja banke, u 2016. godini nastavljamo još intenzivnije aktivnosti, kako na širenju baze kli-jenata, tako i na daljem širenju kreditnog portfolija korporativnih klijenata, malih i srednjih preduzeća, te finansijskoj podršci, im-plementaciji i razvoju održivih projekata, prije svega, u oblastima poljoprivrede, turizma, drvoprerade i energetike.

Specifičnost, rekao bih i konkurentna prednost Zapad banke, pri-je svega je u njenoj poslovnoj fleksibilnosti i efikasnosti, jer kroz sprovođenje procedura i postupaka u upravljanju svim relevan-tnim bankarskim rizicima, odluke se donose pravovremeno i u najkraćim rokovima. S druge strane, osim standardnih proizvoda, koji se nude kroz naš katalog, ugovaraju se, definišu i razvijaju proizvodi i usluge koji su u potpunosti prilagođeni najrazličitijim potrebama i namjenama klijenata i etapama i ciklusima njihovog tekućeg poslovanja i razvoja.

Uz internet bankarstvo i različite modele štednje koji se nude na bankarskom tržištu Crne Gore, razvijamo i kastodi poslove i karti-čarstvo. Na ovim projektima već uveliko radimo i oni će biti reali-zovani i uvršteni u našu ponudu polovinom tekuće godine.

U prostornoj strategiji razvoja banke, osim otpočetih aktivnsti na osnivanju dvije filijale u Podgorici, u tekućoj godini planiramo i otvaranje još dvije filijale: jedne na sjeveru, a druge na našem pri-morju, jer imamo ambiciju da u neposrednom kontaktu sa klijen-tima, u njihovom neposrednom privrednom ambijentu, razvijamo aranžamane u oblasti poljoprivrede i turizma prije svega, a neki od njih su započeti krajem 2015. godine.

Spektar proizvoda i usluga namijenjen stanovništvu (krediti raz-ličitih namjena: od potrošačkih do stambenih, dozvoljeni minusi na tekućim računima, platne kartice, elektronsko bankarstvo itd) planiramo da uvrstimo u svoju ponudu do kraja tekuće godine.

Osnivači naše banke su ugledni ukrajinski privrednici čije su po-slovne relacije sa reputabilnim privrednim subjektima iz zemlje, ali i mnogim drugim evropskim kompanijama, rezultirali poslov-nom saradnjom sa Zapad bankom, ne samo kroz aktivne i pasivne poslove, veći kroz različite vrste poslovnih platnih transakcija, što je banci već na samom startu poslovanja omogućilo dodatni pri-hod, ali i još jednu konkurentsku prednost značajnog iskustva u poslovanju, ne samo na crnogorskom, već i na ostalim bankarskim tržištima u Evropi.

Uvjeren sam da će 2016. godina donijeti Zapad banci značajne po-slovne uspjehe i pozitivne rezultate.

Bankarstvo i finansije u Crnoj Gori

Kada je u pitanju bankarski finansijski sistem, treba reći da nakon ulaska novih banaka na tržište Crne Gore, sada imamo 14 bana-ka, pa se može konstatovati da je ono visoko konkurentno i da bi svojim korisnicima trebalo da omogući raznovrsniju i povoljniju ponudu proizvoda kako fizičkim, tako i pravnim licima. Međutim, i pored povećanja broja banaka evidentno je da je kreditna aktiv-nost usporena i da banke i dalje primjenjuju restriktivne kreditne politike.

Iskustva iz prošlosti, suočavanje bankarskog sektora sa visokim stepenom neperformansnih kredita, percepcije različitih bankar-skih rizika i strožija regulatorna pravila uslovili su da banke pri-mjenjuju oštrije kreditne standarde u odobravanju kredita što je rezultiralo usporavanjem kreditne aktivnosti. Istovremeno, to je imalo za posledicu povećanje novčanih sredstava u bankarskom sektoru i, generalno, poboljšanje opšteg nivoa likvidnosti. Podaci pokazuju da su u takvim uslovima banke dio slobodnih likvidnih sredstava plasirale u hartije od vrijednosti kao alternativni vid iz-vora prihoda i to dominantno u državne.

Iz ugla finansijske stabilnosti to se može ocijeniti kao pozitivna karakteristika bankarskog sistema, jer je likvidan i solventan, ali to istovremeno znači da banke ne obavljaju svoju osnovnu funk-ciju u ekonomskom razvoju jedne zemlje i da značajnija kreditna aktivnost banaka podrazumijeva kreiranje povoljnijeg privrednog i regulatornog ambijenta, kao i intenziviranje stepena privredne aktivnosti.

Prepoznajući razvojne šanse Crna Gora ostvaruje značajne poma-ke na kreiranju povoljnijeg investicionog ambijenta. Tu svakako treba pomenuti pretpristupne IPA fondove koji su Crnoj Gori, kao kandidatu za članstvo u EU, dostupni već nekoliko godina, a na-mijenjeni su usklađivanju i sprovođenju pravne tekovine EU, kao i priprema za korišćenje Kohezijskog fonda i strukturnih fondo-va nakon ostvarenja punopravnog članstva. U okviru finansijske perspektive IPA II 2014-2020 Crnoj Gori, ali i zemljama regiona obezbijediće se finansijski instrumenti za unapređenje regional-ne konkurentnosti, kao važnog preduslova dinamičnijeg rasta i njegovo infrastrukturno povezivanje – saobraćajno, energetsko, telekomunikaciono. Unapređenje infrastrukture je preduslov da se efikasno valorizuju komparativne prednosti u sektoru turizma, saobraćaja i poljoprivrede koje su u Crnoj Gori označene kaostra-teške privrednegrane.

Reformisanjem javne administracije, uz eliminisanje biznis ba-rijera i kreiranje sigurnog pravnog okvira stvaraju se uslovi za privlačenje novih investitora, domaćih i stranih koji u sinergiji sa kreditnim aktivnostima banaka treba da omoguće adekvatno va-lorizovanje domaćih resursa i doprinesu njihovom održivom kori-šćenju i sveukupnom privrednom rastu.

20

Broj 1 Januar 2016.

Mladen Rabrenovic, the Chairman of the Board of banking, financial organizationsand insurance

The role of banks in the economic growth should be strengthenIncreasing the number of banks in Montenegro has not strengthened credit activity which implies creating a favorable economic and regulatory environment, as well as the intensifying economic activity.

Mladen Rabrenovic, director of Zapad Banka, which is among the youngest in Montenegro, speaking about its operations says for Glasnik that this financial instituti-

on in a relatively short period of operations in the Montenegrin market (started business operations in April 2015) has made credit portfolio in the amount of 19,439,000 euros and the balance sum of 53,054,000 euros (on December 31th, 2015).

We follow the economy

As provided in the development strategy of the bank, we will con-tinue even more intensified activities in 2016, on expanding the customer base, as well as the further broadening of the credit port-folio of corporate clients, small and medium-sized enterprises and financial support, implementation and development of sustaina-ble projects, first of all in agriculture, tourism, wood processing and energy sector.

Specific quality and competitive advantage of Zapad Banka lie pri-marily in its operating flexibility and efficiency, because through implementing procedures and actions in managing all relevant banking risks, decisions are made in a timely manner and in the shortest terms. On the other hand, apart from standard products, which are offered through our catalog, we are agreeing on, defining and developing products and services which are completely adap-ted to the different needs and purposes and customer stages and cycles of their current operations and development.

Along with internet banking and various models of savings offe-red in the banking market of Montenegro, we are also developing custody operations and card service. We have already been wor-king on these projects and they will be implemented and incorpo-rated into our offer in the middle of the current year.

According to the spatial development strategy of the Bank, except the initiated on establishing two branches in Podgorica, we plan to open two more branches in the current year: one in the north, and the other on our coast. In direct contact with clients in their im-mediate economic environment, we have the ambition to develop arrangements in agriculture and tourism, first of all, and some of them initiated by the end of 2015.

We are planning to include the spectrum of products and servi-ces intended for households (loans of different purposes: from the consumer to the housing, overdraft on current accounts, payment cards, e-banking etc.) in our offer by the end of the current year.

The founders of our banks are prominent Ukrainian entreprene-urs whose business relationships with reputable business entiti-es from country, but also with many other European companies, resulted in business cooperation with the Zapad Banka, not only through active and passive activities, but also through the diffe-rent types of business payment transactions. At the very begin-ning of business operations, it has provided the bank additional revenue, but also another competitive advantage of significant experience in business, not only in the Montenegrin, but also in the other banking markets in Europe.

21

Broj 1Januar 2016.

I am convinced that 2016 will bring significant business successes and results to the Zapad banka.

Banking and finances in Montenegro

When it comes to the banking financial system, it should be said that following the entry of new banks into the Montenegrin mar-ket, today we have 14 banks. Therefore, it can be concluded that it is highly competitive and it should provide more diversified and more favourable offer of the products to its customers – natural and legal entities. However, despite an increase in the number of banks it is evident that the credit activity has been slowed down and banks continue to apply restrictive credit policy.

Experiences from the past, facing of the banking sector with a high degree of non-performing loans, perceptions of various banking risks and stricter regulatory rules have led banks to apply stricter credit standards for granting loans, which resulted in slowdown of credit activity. At the same time, it has resulted in an increase of funds in the banking sector and improved the general level of liquidity. According to data, in such circumstances the bank pla-ced a part of its liquid assets in securities as an alternative form of income sources and dominantly in the state ones.

From the perspective of financial stability, it can be viewed as a positive characteristic of the banking system, because it is liquid and solvent. However, at the same time it means that the banks do not perform their basic function in the economic development

of a country and that significant credit activity of banks implies the creation of a more favourable economic and regulatory enviro-nment, as well as intensifying the level of economic activity.

Recognizing the development opportunities, Montenegro achie-ves significant progress in creating more favourable investment environment. We should certainly mention the pre-accession IPA funds which have been available to Montenegro for several ye-ars, as a candidate for the EU membership, and are intended for harmonization and implementation of the EU acquis, as well as preparation for the use of the Cohesion Fund and structural funds after achieving full membership. Financial instruments for impro-vement of regional competitiveness as important precondition of dynamic growth and the infrastructure connection – transport, energy and telecommunication will be provided to Montenegro, but also the countries of the region, within the financial perspec-tive of IPA II 2014-2020. Improvement of infrastructure is a pre-condition to efficiently valorize the competitive advantages in the tourism, transport and agriculture sector which have been defined as strategic economic branches.

Reformation of the public administration, along with the elimina-tion of business barriers and establishing safe legal framework, create conditions for attracting new domestic and foreign inve-stors that in the synergy with credit activities of the banks should provide adequate valorization of domestic resources and contribu-te to their sustainable usage and overall economic growth.

22

Broj 1 Januar 2016.

Trgovinska razmjena veća 1,9 odsto

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore u prošloj godini je, prema preliminar-nim podacima Monstata, iznosila 2,16 mili-jardi eura, što je 1,9 odsto više u odnosu na 2014.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 317,1 milion eura, što je 4,8 od-sto manje u odnosu na 2014. Ukupan uvoz bio je 3,2 odsto veći i iznosio je 1,84 milijar-de eura.

- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 17,2 odsto i manja je u odnosu na pokrive-nost u 2014. godini, kada je iznosila 18,7 od-sto - navodi se u saopštenju.

U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu, sa 96,5 miliona eura, a čine ih obojeni metali u iz-nosu od 69,4 miliona eura i gvožđe i čelik u iznosu 21 milion eura.

U strukturi uvoza najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji u iznosu od 407,8 miliona eura, koji čine drumska vozi-la u iznosu od 115,4 miliona eura i električ-ne mašine, aparati i uređaji u iznosu od 86,9 miliona eura.

U izvozu su glavni spoljnotrgovinski par-tneri pojedinačno bili Srbija sa 70,2 milio-na eura, Italija sa 40 miliona eura i Bosna i Hercegovina sa 29,4 miliona eura.

Glavni spoljnotrgovinski partneri u uvozu pojedinačno su bili Srbija sa 518,1 milion eura, Kina sa 189,6 miliona eura i BiH sa 120 miliona eura. Spoljnotrgovinska razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog spo-razuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Avio linije Amsterdam - Tivat

Najveći holandski turoperator TUI Holan-dija uvrstio je ponudu crnogorskih hotela u svoj katalog za 2016. godinu, po prvi put nakon 80-tih godina.

Crna Gora će, nakon gotovo 30 godina, biti direktno povezana čarter letovima iz Am-sterdama do Tivta, dva puta nedjeljno, od maja do oktobra 2016.

U okviru sajma turizma „Vakantiebeurs 2016“ koji se održava u Utrehtu od 12. do 17. januara 2016. godine održana je i prezenta-cija turističke ponude Crne Gore za mena-džere svih poslovnica TUI Holandija kojih je bilo preko 200. Žak Krijnen, TUI Holandi-ja, predstavio je ponudu hotela budvanske, barske, kotorske, tivatske i herceg-novske rivijere, kao i kompletni izletnički program Crne Gore. Na ovom događaju koji je orga-nizovao TUI Holandija u saradnji sa Naci-onalnom turističkom organizacijom Crne Gore, prezentacije su održali i predstavnici NTO CG i LTO Budve.

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa turističkim organizaci-jama Bara, Budve i Tivta u cilju animiranja javnosti, na sajmu je organizovala prezen-tacije kompletne turističke ponude na ho-landskom jeziku.

Na štandu Nacionalne turisticke organiza-cije Crne Gore ponudu su predstavili: turi-stičke organizacije Budve, Bara i Tivta, HG “Budvanska rivijera”, Montenegro Stars Ho-tel Group i turistička agencija „Montenegro Reizen“.

Sajam „Vakantiebeurs“ okuplja preko 1.200 izlagača i 100.000 posjetilaca i jedan je od najvažnijih sajmova na teritoriji Bene-luksa. Posjetioci ovog sajma kao najčešće razloge za obilazak navode odabir i infor-misanje o destinaciji prije rezervacije pu-tovanja, saopštila je PR služba Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

Mojkovac prvi na Balkanu prerađuje kanalizacioni otpad

U Mojkovcu će početi biološka prerada ka-nalizacionog mulja koji se već osam godina taloži u jednom bazenu postrojenja za pre-čišćavanje fekalnih voda. Tako prerađen mulj imaće i praktičnu primjenu.

Opšte je mišljenje da fekalni mulj treba ba-citi, deponovati ga negdje gdje neće zagađi-vati životnu sredinu. Međutim, nije tako, i to će se vrlo brzo pokazati u Mojkovcu. Ri-ječ je o projektu koji sa oko 240.000 eura fi-nansira Ministarstvo za ekonomski razvoj Slovenije, preko Organizacije Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i opštinom Mojkovac. Radi se o biološkom tretmanu mulja sađenjem trske, čiji kori-jenski sistem prerađuje taj otpad. Nakon tog procesa i obavljenih hemijskih analiza, koristićemo ga za obogaćivanje zemljišta na pošumljenim terenima. Primjena tako prerađenog mulja može biti višestruka, iz-među ostalog i u poljoprivredi, ali smo se za početak odlučili za pošumljene terene - re-kao je Pobjedi rukovodilac opštinske Služ-be zaštite i spašavanja Dragan Marković.

On ističe kako je riječ o prvom takvom projektu na Balkanu. Fekalni mulj će biti biološki tretiran u dva već izgrađena baze-na, duga po 45 metara i široka 12. U toku je postavljanje cjevovoda preko kojih će mulj biti sistemom pumpi doveden u bazene, a voda koja ostane nakon njegovog cijeđe-nja biće vraćena u postrojenje za prečišća-vanje. U proteklih osam godina u bazenu postrojenja za prečišćavanje fekalnih voda nataloženo je, kako se procjenjuje, oko 250 kubika mulja, piše Pobjeda.

Vektra Jakić i Milkraft povukli trimiliona

Predstavnici kompanija Vektra Jakić, Mil-kraft, Mesopromet i Goranović potpisali su sa Ministarstvom poljoprivrede prve ugo-vore o dugoročnom kreditiranju razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede iz razvoj-nog fonda Abu Dabija vrijednom 50 miliona dolara.

Crna Goravijesti

23

Broj 1Januar 2016.

Ugovor je potpisan nakon dvije godine zah-tjevnih razgovora i pregovora. Minimalni iznos pojedinačnog kredita iznosi milion dolara, a maksimalni tri miliona. Kamatna stopa na godišnjem nivou je 2,5 odsto, rok vraćanja kredita je 17 godina, a grejs period četiri godine.

Kompanije Vektra Jakić i Milkraft povukle su po tri miliona dolara iz ovog razvojnog fonda, a Mesopromet i Goranović će to uči-niti kada obezbijede adekvatan kolateral.

Sredstava se nalaze na posebnom računu koji nosi naziv ADMAS (Abu Dabi to Monte-negro Agricultural Support).

Za sredstva iz Abu Dabi fonda mogu apli-cirati svi poljoprivredni proizvođači koji će taj novac koristiti za nove investicije.

Crna Gora u najgledanijoj japanskoj emisiji za turizam

Crna Gora je predstavljena u najgledanijoj japanskoj turističkoj emisiji, World Sum-mer Resort, koja se emituje na televiziji TBS.

Iz Nacionalne turističke organizacije saop-štili su da je tokom polusatnog prikazivanja u večernjem terminu, emisija predstavila neke od najatraktivnijih svjetskih turistič-kih destinacija, a među njima i Crnu Goru.

- Uključivši se u direktni prenos, Kieko Oku iz kancelarije počasnog konzula u Japanu je predstavila prirodne i kulturne ljepote Crne Gore uz pozadinsko pokriće fotogra-fijama, kao i kviz na temu Crne Gore, u kojem su učestvovali gosti emisije koji su na zabavan način imali priliku da dođu do tačnih odgovora - dodaje se u saopštenju.

Nagrada pobjedniku kviza je bila vino kom-panije Plantaže.

- Predstavljanje Crne Gore u ovoj zanimlji-voj i interaktivnoj emisiji značajno dopri-nosi njenoj promociji na japanskom tržištu - zaključuje se u saopštenju.

Proskurjakova: Javni dug Crne Gore biće veći od 79 odsto

Fiskalni plan koji je usvojen zajedno sa bu-džetom za ovu godinu pokazuje da će javni dug porasti na 79 procenata BDP-a u 2018. To je mnogo veća stopa nego kod novih čla-nica EU, a prekoračeno je i fiskalno pravilo Vlade, ocijenila je za Pobjedu šefica kan-celarije Svjetske banke za Crnu Goru i BiH Tatjana Proskurjakova.

- Dokument Svjetske banke - Sistematska dijagnostika za zemlju - ukazuje da je je-dan od prioriteta otpornost na šokove. Ze-mljama koje umaju pozitivne stope rasta preporučujemo da iskoriste pozitivni trend i smanje javni dug. Razumijem da Vlada ima mnogo pritisaka za budžet i nije lako smanjiti dug - kaže Proskurjakova koja je istakla da je SB zabrinuta zbog visokog jav-nog duga.

Njen savjet za vođ¬enje politike u ovoj godini, kada je u pitanju sektor ministra finansija, je konkretan: održati makroeko-nomsku stabilnost. Na pitanje hoće li mi-nistru i Vladi to biti teško, odgovara da je uvijek tako, ali da je to »težak posao svakog ministra finansija«.

- Vlada od nas nije tražila podršku i da se uključimo u gradnju drugog bloka TE Plje-vlja, tako da ne znamo da li ima visoku stopu ekonomskog povrata. Nemamo eko-nomskih informacija o tom projektu - rekla je Proskurjakova.

Na pitanje da li je zabrinjavajući fiskalni efekat zakona o naknadi za majke sa više djece, ona nema optimističan odgovor.

- Taj zakon će stvoriti dodatni pritisak na budžet, ali nas ne brine samo njegov fi-skalni efekat. Jedan od ključnih izazova

je nisko učešće radne snage u Crnoj Gori u odnosu region i EU, što je naročito izraženo za žene. Crna Gora je mala zemlja, stanov-ništvo stari i doći će do smanjenja radne snage. Demografske projekcije pokazuju da ce se do 2050. populacija radno aktivnog stanovništa smanjiti za 12 odsto - navela je ona.

Nudiće poslove i u inostranstvu

Zavod za zapošljavanje će u narednom periodu nastojati da u međunarodnim kontaktima predstavi inostranim poslo-davcima našu radnu snagu i da se kroz sklapanje bilateralnih sporazuma pokuša pružiti prilika da se naši građani zapošlja-vaju u inostranstvu, kazala je ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovače-vić na pitanje “Vijesti” zašto građani Crne Gore nemaju mogućnosti da pokušaju naći posao u inostranstvu preko Zavoda za za-pošljavanje kao što to rade državni zavodi u zemljama u regionu.

- Zakonom o zapošljavanju i ostvariva-nju prava iz osiguranja od nezaposlenosti predviđeno je posredovanje u zapošljava-nju građana Crne Gore u inostranstvu, kao jedan od poslova zapošljavanja, a nosioci posredovanja su Zavod za zapošljavanje i agencije za zapošljavanje, navela je Kova-čević.

Postupak zapošljavanja kod inostranog poslodavca, kao i zaštita građana, shodno navedenim propisima, kako je navedeno, ostvaruje se na osnovu prijave potrebe za zapošljavanjem kod inostranog poslodav-ca, koju prima, objavljuje i realizije Zavod za zapošljavanje ili agencije za zapošlja-vanje.

- Da bi se ostvarilo zapošljavanje naših građana u inostranstvu, potrebno je da inostrani poslodavac prijavi potrebu za zapošljavanjem, da postoje međunarodni ugovori i da na našem tržištu rada postoje zainteresovana lica koja ispunjavaju obra-zovne, kvalifikacione i druge zahtjeve, na-vedeno je iz Ministarstva.

24

Broj 1 Januar 2016.

Turizam

Bez roštilja u blizini hotela

Privremeni objekti koji u ponudi imaju roštiljsku hranu ne mogu biti u blizini hotela.

Plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za naredne dvije godine smanjen za deset odsto.

Ovim planom određuju se lokacije privremenih objekata u opštinama Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj.

Kako je Pobjedi rekao državni sekretar u Ministarstvu turizma i održivog razvoja Predrag Jelušić i prošle godine je smanjen broj privremenih objekata, a smatra da ih je trebalo smanjiti još više, pogotovo u blizini hotela.

- Privremeni objekti koji imaju u ponudi roštiljsku hranu ne mogu biti u blizini hotela. Važno je da smo zaleđa plaže oslobodili privre-menih objekata u nekim zonama kao što je Sutomore, Čanj, Jaz. Bilo je previše tih sadržaja, kazao je Jelušić.

On je istakao da je broj privremenih objekata smanjen na razumnu mjeru, ali da sa smanjivanjem treba nastaviti.

- Plan objekata privremenog karaktera je predvidio njihov stan-dardni izgled, veličinu i boju. Suncobrani, takođe, treba da budu istog oblika i boje. Važno je da objekti, koji su na prostoru Morskog dobra, ne budu u funkciji samo dok to odgovara vlasniku. U cilju podsticanja produženja sezone, plan će uvesti i novu dinamiku korišćenja privremenih objekata, koja podrazumijeva obavljanje djelatnosti u periodu od minimum šest mjeseci«, kazao je Jelušić.

Objasnio je da su štandovi prefabrikovani objekti koji su manjih dimenzija u odnosu na kioske, ali su po pitanju konstrukcije i ma-terijalizacije slični. Poželjni su laki, mobilni objekti jednostavnog i savremenog dizajna. Kasnije se, kako je istakao, moraju ili ukloniti, ili uklopiti u ambijent.

- Lokalna uprava ima oređeni broj privremenih objekata u svojoj nadležnosti i naša je ingerencija da i njihov standard bude pribli-žan objektima koji su u zoni morskog dobra, kazao je Jelušić.

Objasnio je da plan obuhvata dvije vrste privremenih objekata se-zonske i cjelogodišnje. Sezonski objekti moraju biti aktivni od 1. maja do 31. oktobra.

U planu stoji i da se objekti, koji gabaritima i načinom izrade nijesu podesni za uklanjanje tokom zimskog perioda, moraju konzervira-ti tako da izgledom ne narušavaju ambijent, naročito u gradskim zonama svih opština i posjećenim kupalištima u zimskom periodu van gradskih zona (npr. Jaz, Čanj itd.)

Zbog postojeće opterećenosti kontaktnih gradskih zona velikim brojem sezonskih privremenih objekata u lokalnoj nadležnosti, u zonama morskog dobra treba, po mogućnosti, ograničiti postavlja-nje novih privremenih objekata, odnosno izbjegavati dalje zauzi-manje šetališnih prostora sa privremenim sadržajima precizira se u Planu privremenih objekata.

Isto tako na lokacijama u neposrednoj blizini hotela kategorije če-tiri ili pet zvjezdica planom se ne predviđa postavljanje privreme-nih objekata koji izgledom ili funkcionisanjem mogu ugroziti re-prezentativnost i komfor visoke kategorije smještaja, piše Pobjeda.

25

Broj 1Januar 2016.

Orascom

Značajni planovi za restauraciju Mamule

Značajni planovi za restauraciju bi-všeg zatvora na ostrvu Lastavica i tvrđave Mamula za korak su bliže

ostvarenju nakon što su Vlada i Skupština odobrile Orascom Developmentu realizaci-ju projekta u koji će, kako je saopšteno, biti investirano 15 miliona eura.

Iz Orascom Development-a je saopšteno da razvoj i renoviranje Mamule, fascinan-tne napuštene tvrđave istorijske vrijedno-sti koja se nalazi na Jadranu na ulazu u Bokokotorski zaliv, biće pažljivo planirani kako bi se sačuvao strukturalni integritet postojećih objekata, tokom obnavljanja i renoviranja u boutique hotel&spa visoke klase.

- Uspostavljanjem memorijalnog muzeja biće prepoznata i odata počast istorijskoj vrijednosti ostrva. Razvoj muzeja o istoriji ostrva i tvrđave koji su tokom oba svjet-ska rata korišteni kao zatvor je ne samo obaveza iz ugovora o dugoročnom zakupu na 49 godina, već i zadatak koji Orascom preuzima sa velikim pijetetom - navodi se u saopštenju.

Taj projekat je, kako se dodaje, moguće rea-lizovati samo kao dio nekog drugog, većeg projekta, kakav je slučaj sa kompanijom Orascom koja na poluostrvu Luštica na-domak Tivta u Crnoj Gori, razvija projekat turističkog grada Luštica Bay. Mamula će značajno ojačati brend Luštica Bay.

Planovi Orascoma u pogledu rekonstrukci-je ostrva i tvrđave dobili su podršku lokal-nog udruženja veterana Drugog svjetskog rata, koje okuplja i porodice onih koji su po-ginuli ili su bili zatvoreni u tvrđavi Mamula.

ohrabrujem da nastavite sa vašim napori-ma na ostrvu - rekao je Gali u otvorenom pismu upućenom Savirisu.

Iz Orascoma je saopšteno da je prema planskom dokumentu Državna studija lo-kacije - Sektor 34, predviđena turistička valorizacija tog lokaliteta kao ekskluzivnog turističkog kompleksa otvorenog tipa, sa pratećim sadržajima za rekreacione aktiv-nosti i odmor, a koji, kako predviđa plan, treba bude dobro uklopljen u lokaciju i ne ugrožava kulturno-istorijski karakter i pri-rodno okruženje. Ostrvo i tvrđava su kate-gorisani kao kulturno-istorijski spomenik drugog reda.

- Ostrvo i tvrđava su napušteni decenija-ma. Ne postoji nikakva infrastruktura na Lastavici. Vizija kompanije Orascom je da se, očuvanjem kulturnog nasljeđa i pro-movisanjem istorijskog karaktera, obnovi tvrđava Mamula i ostrvo Lastavica i na taj način stvori jedna od vodećih destinacija u Crnoj Gori, kao prvi i jedini Hotel&Spa i mu-zej na ostrvu - rekli su iz kompanije.

Rekonstrukcija tvrđave i ostrva je planira-na u skladu sa konzervatorskim uslovima i utvrđenim standardima zaštite životne sredine. Svaka planirana konstrukcijska intervencija biće prilagođena integralnim svojstvima objekta i arhitektonskog kon-cepta tvrđave.

- Destinacija će biti javna turistička atrak-cija otvorena za sve i potpuno dostupna građanima Crne Gore i široj javnosti - za-ključuje se u saopštenju.

U otvorenom pismu koje je udruženje upu-tilo Skupštini navodi se da su oni, borci Drugog svjetskog rata i njihovi potomci, sinovi i kćeri, unuci i praunuci bokoko-torskih antifašista i onih koji su robijali na tom stradalničkom mjestu, uvjereni da nema više odlaganja zaštite ovog impozan-tnog spomenika koji već uveliko razjedaju rastinje, vrijeme i najveća pošast – ljudska nebriga.

Predsjednik Borda Orascoma, Samih Sawi-ris, rekao je da su veoma ponosni na či-njenicu da veterani Drugog svjetskog rata, Skupština Herceg Novog i crnogorska Vla-da i parlament, podržavaju njihove plano-ve.

- Radujem se danu kada će muzej na Ma-muli biti otvoren i devastirana građevina biti renovirana i postati mjesto koje će po-zvati svakog građanina Crne Gore i turistu i postati nova atraktivna destinacija koja će se naći među prelijepim lokacijama ove prelijepe države. Radujem se danu kada će to mjesto ponovo dobiti budućnost i biti u prilici da ono ispriča svoju fascinantnu istoriju - kazao je Sawiris.

Među onima koji su otvoreno podržali pro-jekat Orascoma su i lokalna Skupština u Herceg Novom, Vlada i parlament, kao i bi-vši Generalni sekretar Skupštine Ujedinje-nih nacija, Butros-Butros Gali.

- Istorija bi trebalo da živi među nama, da donosi radna mjesta i prosperitet, kao i da podstiče mlađe generacije da dublje razmi-šljaju o njihovoj istoriji i prošlosti. Razvoj lokacija kakva je tvrđava Mamula, po mom mišljenju, pravi je način postupanja pa vas

26

Broj 1 Januar 2016.

Dragan Purko Ivančević, predsjednik OU turizma i ugostiteljstva

Kvalitetom i cijenama do boljeg imidža destinacije

U ovom trenutku teško je dati ozbiljnu prognozu za sezonu 2016. kako u odnosu na kompanije u našoj grupaciji tako i na turističku industriju u cjelini. U Crnoj Gori moramo hitno

naći način da se jedan broj hotela koji su godinama van funkcije vrate u vlašništvo države i da ih, ako se ne nađe pravi investitor, država obnovi i da u zakup i mendžment poznatim brendovima. Tako bismo na najbrži način uspjeli da povećamo kapacitete i po-boljšamo imidž destinacije, kazao je u komentaru Glasniku Dragan Purko Ivančević, izvršni direktor „Queen Management” i predsje-dnik Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore.

Kraj prošle i početak ove godine obilježile su dvije činjenice koja svaka za sebe, a pogotovo zajedno, ne idu u prilog turizmu u cjelini, već naprotiv.

Terorizam koji je prošle godine pogodio Egipat i Tunis i izazvao značajne poremećaje na tržištu, što se pozitivno odrazilo na neka tržišta uključujući i naše, proširio se na Francusku i Tursku.To je izazvalo nagli pad tražnje kako za te zemlje kao i za turizam u cjelini. Ako se tome doda veliki pad akcija na svjetskim berzama, koji eminentni svjetski ekonomisti smatraju početkom velike eko-nomske krize, onda je teško biti optimista kada je turizam 2016. na globalnom nivou u pitanju.

Prvi pokazatelji bukinga za nastupajuću sezonu ukupno to i po-kazuju, međutim jedan broj zemalja bilježi bolje rezultate. Radi se prvenstveno o zemljama za koje se smartra da su za sada bezbje-dnije od drugih, a to su Španija, Italija, Hrvatska i Bugarska. I mi smo u toj grupi ali, nažalost, zbog nedostatka kapaciteta i to hote-skih (drugih imamo i više u odnosu na tražnju) mi nećemo moći značajnije profitirati.

Bez novih ili obnovljenih hotelskih kapaciteta nemoguće je ima-ti mnogo bolju sezonu od prethodne jer smo i u predhodnoj imali overbuking u glavnoj sezoni. Za bolju pred i podsezonu treba nam jača zastupljenost tržišta zapadne Evrope i bolja sobraćajna dostu-pnost sa tih tržišta.

Mora se hitno naći način da se jedan broj hotela koji su godinama van funkcije vrate u vlašništvo države i da ih, ako se ne nađe pravi investitor,država obnovi i da u zakup i mendžment poznatim bren-dovima. Tako bi na najbrži način uspjeli da povećamo kapacitete i poboljšamo imidž destinacije.

Za naše kompanije kako u hotelijerstvu tako i u agencijskom po-slovanju, očekujem da 2016. bude pozitivna. Optimizam zasnivam prije svega na kvalitetu naše ponude i cijenama koje smo zadržali na nivou predhodne. Imamo tim koji je spoj mladosti i iskusva i koji se godinama ne mjenja. Sportskim jezikom rečeno očekuje-mo dobar rezultat pod uslovom da sudija to jest država ne samo opominje nego da počne i da daje crvene kartone protivnicima iz sive zone. Brine me jedino što u izbornoj godini sudija više nego obično toleriše prljavu igru, zaključuje u komentaru za naš časopis Ivančević.

Bez novih ili obnovljenih hotelskih kapaciteta, veće zastupljenosti turista iz zapadne Evrope i bolje saobraćajne dostupnosti sa tih tržišta ne možemo imati mnogo bolju sezonu od prethodne.

27

Broj 1Januar 2016.

At this moment it is hard to give the serious forecast for se-ason 2016 in regard to the enterprises in our grouping as well as to the tourism industry as a whole. In Montenegro,

we must find the way to return a number of hotels, which have not been operative for years, into the state property. If the right investors could not be found, the state needs to renew and let the well known brands lease and manage these hotels. This would be the fastest way to increase the capacities and improve the image of the destination, comments for Glasnik Mr. Dragan Purko Ivan-cevic, the Chairman of the Board of Tourism and Hospitality of the Chamber of Economy of Montenegro.

The end of last year and beginning of this year were marked by two facts which individually, and especially together, do not su-pport tourism as a whole, but on the contrary.

Terrorism, which hit Egypt and Tunisia last year and caused si-gnificant disturbances in the market, which had positive effects at some markets, including ours, spread to France and Turkey. It has caused a sudden drop in demand for these countries as well as tourism in general. If we add a large drop in shares on world stock markets, which eminent world economists consider the be-ginning of the big economic crisis, it is difficult to be optimistic when we talk about tourism in 2016 at the global level.

This is indicated by the first booking indexes for the following se-ason. However, a number of countries record better results. These countries are considered to be safer than others – Spain, Italy, Cro-

Dragan Purko Ivancevic, the Chairman of the Tourism and Hospitality Board

Through the quality and prices to better image of destination

Without new or renewed hotel capacities, greater share of tourists from Western Europe and better transport accessibility from these markets we cannot have a much better season than the previous one.

atia and Bulgaria. We belong to this group, but, unfortunately due to the lack of hotel capacities (regarding the other accommodation capacities we have more in relation to demand) we will not be able to make significant profit.

Without new or renewed hotel capacities, it is impossible to have a much better season than the previous one, because we had an overbooking in the last main season. In order to have better pre- and post-season, we need a growing share of tourists from Western Europe and better transport accessibility from these markets.

It is necessary to find the way to return a number of hotels, which have not been operative for years, into the state ownership. If the right investors could not be found, the state needs to renew and let the well known brands lease and manage these hotels. This would be the fastest way to increase capacity and improve the image of the destination.

For our companies engaged in the hotel and agency business, I expect positive results in 2016. In the first place, my optimism is based on the quality of our offer and the prices which we have kept at the level of previous year. We have a team which consists of yo-ung and experienced people and it has not been changed for years. Speaking the language of sport, we expect a good result under the condition that the referees i.e. the state does not only give warnin-gs, but start to give red cards to opponents from the gray zone. I'm only worried about that in an election year the referee tolerates dirty play more than usually, concludes Mr. Ivancevic.

28

Broj 1 Januar 2016.

Hoteli u Crnoj Gori

U grupi 10 najboljih u Evropi

Hotelski smještaj u Crnoj Gori, ovaj poznati turistički portal, ocijenio ocjenom od 82,78, a iza naše države ostale su po-znate evropske turističke destinacije kao što je Grčka, koja

se nalazi na 17. mjestu s ocjenom 81,96, Češka na 18. mjestu i ocje-nom 81,94 ili čak Kipar na 25, mjestu s ocjenom 81,39.

Od država regiona, najbolje je plasirana Bosna i Hercegovina koja prema mišljenju portala »Trivago« ima najbolje hotele u Evropi. Slijedi Srbija koja se sa ocjenom 83,6 našla na četvrtom mjestu. Ispred Crne Gore je i Albanija, koja je zauzela šesto mjesto. Poslije Crne Gore, koja se našla na sedmom mjestu, našla se Mađarska sa ocjenom 82,67, te Slovenija, kojoj je »Trivago« dao ocijenu 82,6. Listu regionalnih država zatvara Hrvatska na 12. mjestu s ocjenom 82,57.

Kad je u pitanju rang lista u svijetu, kako su prenijeli mediji u re-ginu, u prvih pet su se našle sljedeće države Ostrva Turks i Caicos (na Karibima), Kajmanska ostrva, Mali Antili, Maldivi i Sveta Lucia. Na svjetskoj rang listi BiH je ipak visokorangirana i zauzima de-veto mjesto, a od država iz Evrope u top 15 svjetske liste našao se samo Lihtenštajn.

Inače internet-stranica »Trivago«, svoje popise sastavlja na osno-

Globalno poznata i najveća internet-stranica za pretraživanje hotelskih smještaja i istraživanje turističkih destinacija “Trivago” objavila je listu država koje imaju najbolje hotele u Evropi, a u top deset se našla i Crna Gora i to na sedmom mjestu.

vu ocjena turista koji su posjetili hotele u tim državama i dijelom ocjenu daju i stručnjaci u oblasti turizma.

U Crnoj Gori bi 2020. godine trebalo da bude 13 odsto hotela sa pet zvjezdica i 38 odsto hotela sa četiri zvjezdice. To je predviđeno Strategijom održivog razvoja turizma.

U ovom momentu u Crnoj Gori postoji 386 ugostiteljskih objekata koji raspolažu smještajnim kapacitetom od 39.820 ležajeva.

»Od tog broja sedam je hotela sa pet zvjezdica (1,81 odsto) i to hotel Splendid u Bečićima, hotel Aman Sveti Stefan na Svetom Stefanu, mali hotel Vila Miločer u Miločeru, mali hotel Vila Montenegro na Svetom Stefanu, hotel Regent Porto Montenegro u Tivtu, boutique hotel Ziya u Podgorici i mali hotel Forza Mare u Kotoru, koji raspo-lažu sa ukupno 977 ležajeva«, saopštila je ranije generalna direk-torica Direktorata za turistički razvoj i standard Olivera Brajović.

U ukupnom broju 117 je hotela sa četiri zvjezdice koji raspolažu sa 13.894 ležaja (30,31 odsto), od čega ih je najviše u Budvi i to 34, po-tom slijede Podgorica sa 19 hotela, Kotor sa 14 hotela, Herceg Novi sa 10 hotela, Bar i Ulcinj sa po sedam hotela, Tivat sa šest hotela, Zabljak i Nikšić sa po četiri hotela i drugi, prenosi Portal Analitika.

29

Broj 1Januar 2016.

Darren Gibson, generalni direktor kompanije Luštica Deve-lopment Tivat ističe da je protekla godina bila veoma uspje-šna za tu kompaniju, a tome doprinosi poštovanje obaveza

iz ugovora o dugoročnom zakupu.

- Imajući u vidu kompleksnost projekta Luštica Bay, čija realizacija zavisi od međusobnog poštovanja obaveza iz ugovora o dugoroč-nom zakupu, dosadašnji pozitivni odnosi sa državnim institucija-ma i organima su do sada uvijek vodili ka rješavanju svih spornih pitanja vezanih za razvoj projekta, a vjerujemo da će se takva pra-ksa nastaviti i ubuduće. I lokalni i državni organi su do sada bili partneri koji nas podržavaju i vjerujemo da će se takva saradnja nastaviti, kazao je kazao je u intervjuu Pobjedi generalni direktor kompanije.

Pored zaposlenih u kompaniji Luštica Development, Gibson navo-di da su na razvoju projekta Luštica Bay angažovani i brojni podi-zvođači, pa ukupan broj prelazi 300.

- Očekujemo da će se taj broj povećati tokom sljedeće godine, kao

Darren Gibson, Luštica Development

Ovogodišnje investicije 46 miliona eura

U projekat Luštica Bay do sada je uloženo 75 miliona eura, a ove godine planirana su ulaganja od 46 miliona. Očekuje se izgradnja 16 zgrada sa 89 stambenih jedinica.

i svake naredne, imajući u vidu da je projekat planiran da ponudi sedam hotela, dvije marine sa 226 vezova, profesionalni golf teren sa 18 rupa sa potpisom Gerija Plejera, više od 1.000 stambenih jedi-nica, 500 vila i gradskih kuća, thalasso centar, trgovačke sadržaje, školu, gradske centre i infrastrukturu. To je čitav novi grad koji će se prostirati na oko sedam miliona kvadratnih metara. Njegova gradnja trajaće oko 20 godina i zahtijevaće brojnu radnu snagu ne samo na izgradnji već i na opsluživanju novog grada, odnosno nje-govih stanovnika - dodao je on.

Gibson je takođe naveo da je do sada završeno i vlasnicima preda-to 70 apartmana, a da su prodate ukupno 154 stambene jedinice, uključujući vile i apartmane, klijentima iz 21 države.

- Pošto smo mi švajcarsko-egipatska kompanija, normalno je da su prvi kupci iz Švajcarske i Egipta. Međutim, prirodno tržište za Crnu Goru su Rusija i Srbija, kao i susjedne države, tako da najveći procenat klijenata dolazi iz tih zemalja. Tu su i klijenti iz Velike Britanije, Francuske, SAD, Libana, Konga, Austrije, Hong Konga i drugih država - zaključio je on.

30

Broj 1 Januar 2016.

Sektor informacionih tehnologija Crne Gore radiće na supsti-tuciji uvoza softverskih (aplikativnih) proizvoda i IT usluga. Za pojedine kompanije to će biti uslov opstanka, posebno u

situaciji kada je javni kapitalni IT budžet za ovu godinu sveden na minimum, napisao je u autorskom tekstu Glasniku predsjednik Odbora udruženja ICT Aleksandar Radulović, vlasnik - direktor Montex Elektronike.

Planovi za 2016

Nova godina je prilika da ideje akumulirane tokom prethodne pre-točimo u operativne planove. Ove godine planiramo razvoj novih softverskih proizvoda u domenu poslovnih rješenja za upravljanje ljudskim resursima, sistema za upravljanje prodajom, ali i projek-tnih rješenja za poznate investitore. Nastojaćemo da o vu poslov-nu godinu obilježimo i radom na projektima iz EU fondova.

Na planu organizacionog unapređenja radićemo na ISO standardi-zaciji. Planiramo i niz promotivno-edukativnih aktivnosti. Prezen-tiraćemo IT proizvode i nastaviti dosadašnju praksu održavanja seminara, u saradnji sa menadžerima iz HR struke. Takođe ćemo participirati i na promotivnim projektima od dugoročnog interesa, kao dio aktivnosti ICT Odbora Privredne komore Crne Gore, Crno-gorskog IT klastera i našeg resornog ministarstva.

IT djelatnost i planovi za 2016

Naš sektor bilježi rast u globalnim razmjerama, medjutim, mi još uvijek nijesmo dio te priče. IT djelatnost će imati sve više udjela na opšta ekonomska kretanja. Istraživanja ukazuju na sve izraže-nije korelacije izmedju rasta BDP i ulaganja u IT sektor. Nažalost, po ovom pokazatelju smo zajedno sa nekoliko komšijskih država smo dnu Evrope, sa oko 60 eura javnih investicija po stanovniku Crne Gore.

Takođe, zaostajemo i u privatnim investicijama u IT, prije svega u domenu malih i srednjih preduzeca. Pritom praksa razvijenih, već više od dvije decenije, dokazuje da je IT velika šansa za podizanje konkurentnosti. Ulaganje u IT tehnologije za mnoge branše posta-je imperativ već ovog vremena. Dakle, ne investirajući u IT “trpi-

mo” tzv. oportunitetne troškove - gubitke propuštenih šansi. Eto i prilike da pozovem kolege privrednike da ih u ovoj 2016 godini pravimo što manje. Na planu podrške finansiranja IT projekata, u ovoj godini očekujemo realizaciju, krajem prošle godine najavlje-ne, državne podrške u vidu posebne kreditne linije IRF za IT sektor. Uz to, vjerujemo da će i bankarski sektor nastaviti započeti trend obaranja kamatnih stopa i omogućiti dostupnost izvorima finansi-ranja. pak, dugoročno najveća podrška IT sektoru dolazi iz sistema obrazovanja. Kvalitetnije obrazovani ljudi mogu bolje identifikova-ti benefite ove tehnologije. Oni će prepoznati IT projekte kao domi-nantno investicione, koji se uglavnom brzo vraćaju, a ne samo kao poslovni trošak!

U uslovima nedovoljne domaće tražnje, dio IT sektora vidi šansu u izvoznim poslovima. Na tom planu ima dosta skeptika, prije svega kada se radi o našem kapacitetu. Međutim, imajući u vidu naše IT tržište, sa oko 60 miliona eura godišnje, ugovaranje i malih ino--poslova za nas donosi vidljive rezultate. Neke naše IT firme su već pokazale da ima prostora za izvozne poslove.

Pored toga plan je i nastojanje da radimo na supstituciji uvoza softverskih (aplikativnih) proizvoda i IT usluga. Za dio našeg sek-tora to će biti uslov opstanka, posebno u situaciji kada je javni ka-pitalni IT budžet za ovu godinu sveden na minimum.

Perspektivu rasta vidimo i u procesu daljeg podizanja administra-tivnih kapaciteta javnog sektora. Zahtjev za nove EU-članove da obore troškove državne administracije, a da pritom podignu admi-nistrativni kapacitet, vidimo u implementaciji IT rješenja. Uosta-lom, koji drugi alati nam mogu pomoći u podizanju produktivnosti u javnoj upravi, ali i u privatnom sektoru, naše pretežno uslužne ekonomije.

Kapaciteti IT sektora su najvećoj mjeri dovoljni za potrebe crno-gorskog tržišta, za podršku poslovanja u javnom i privatnom sek-toru. To smo već pokazali u prethodnom periodu, realizujući pro-jekte za potrebe javnog i privatnog sektora.

Dakle, uvjereni smo da možemo još dosta toga da uradimo, da na-šoj privredi još nijesmo pružili doprinos u skladu sa kapacitetima domaćeg IT sektora. U razgovoru sa kolegama iz sektora, stičem utisak da ipak dominira optimizam i očekivanja bolje poslovne godine.

Aleksandar Radulović, predsjednik OU ICT

Domaći softver šansa za razvojU uslovima nedovoljne domaće tražnje, dio IT sektora vidi šansu u izvoznim poslovima. Imajući u vidu veličinu našeg IT tržišta, ugovaranje i malih ino-poslova za nas donosi vidljive rezultate.

31

Broj 1Januar 2016.

Aleksandar Radulovic, the chairman of the ICT Association Board

The opportunity for growth lies in domestic software

Information Technology Department of Montenegro will work on the substitution of import of software (application) products and IT services. For some companies it will be a matter of su-

rvival, especially in a situation when public capital IT budget for this year has been reduced to a minimum, says the Chairman of the ICT Association Board Mr. Aleksandar Radulovic, owner and director of Montex Elektronika.

Plans for 2016

New year brings an opportunity to transform ideas accumulated during 2015 into operational plans. This year we plan to develop

Under the conditions of insufficient domestic demand, a part of the IT sector sees a chance in the export business. Taking into consideration the size of our IT market, contracting and small international activities brings us visible results.

new software products in the domain of business solutions for human resources management, sales management system, and project designs for well-known investors. This year we will also try to work on the projects from EU funds.

In the field of organizational improvement we will work on ISO standardization. We are planning a series of promotional and edu-cational activities. We will present IT products and continue the current practice of organizing seminars in cooperation with the HR managers. We will also participate in the promotional projects of long-term interest, as part of the activities of the ICT Board of the Chamber of Economy of Montenegro, the Montenegrin IT clu-sters and our line ministry.

32

Broj 1 Januar 2016.

IT activity and plans for 2016

Our sector has recorded growth on a global scale. However, we are still not part of this story. IT industry will participate more in general economic trends. The research points to more evident correlation between GDP growth and investment in the IT sector. Unfortunately, according to this indicator, along with several ne-ighboring countries we are among last countries in Europe, with around 60 euros of public investments per capita in Montenegro.

We also are lagging behind in private investment in IT, especially in the field of small and medium-sized enterprises. For more than two decades, the practice of developed ones proves that IT provi-des a big opportunity to raise competitiveness.

Investment in IT technology for many sectors becomes an impe-rative of this time. So, if we do not invest in IT we “sustain« so--called opportunity costs - losses of missed opportunities. This is an opportunity to invite businessmen to make as less loses as possible in 2016. In terms of support of funding IT projects, this year we expect the realization of the state support in the form of special credit lines of the IDF for the IT sector which was announ-ced by the end of last year. We also believe that the banking sector will continue the started trend of reducing interest rates and make funding sources available. However, the largest support to the IT sector comes from the education system. More educated people may be able to identify the benefits of this technology better. They will recognize the IT projects as the dominant investment, which are mainly recovered quickly, and not just as a business expense!

In conditions of insufficient domestic demand, a part of the IT sec-tor sees an opportunity in the export activities. There are plenty of sceptics about this, especially when it comes to our capacity. However, bearing in mind our IT market, with approximately 60 million per year, contracting and small international activities bring us visible results. Some of our IT enterprises have already shown that there is an area for export business.

We are planning to work on the substitution of imports of software (application) products and IT services. For the part of our sector it will be a condition for survival, especially in a situation when public capital budget of the IT for this year has been reduced to a minimum.

We also see the perspective of growth in the process of further inc-reasing of the administrative capacity of the public sector. Request for new EU members - to bring down the costs of state admini-stration, while raising the administrative capacity, we see through the implementation of IT solutions. After all, what other tools can help raise productivity in public administration and in the private sector, our predominantly service economy?

The capacity of the IT sector are greatly sufficient for the needs of Montenegrin market, the support to the business in the public and private sectors, which we have shown in the previous period, by implementing projects for public and private sector.

Therefore, we are convinced that we can still do a lot, that we have not contributed to our economy in line with the capacities of the domestic IT sector. In conversation with my colleagues from the sector, I get the impression that the optimism and expectations of better business year still dominate.

Dobro pozicioniran nacionalni brend može doprinijeti i zna-čajno unaprijediti konkurentnost Crne Gore, koja nije u po-tpunosti iskoristila potencijale kojima raspolaže i koji joj

mogu obezbijediti bolju vidljivost i prepoznatljivost na globalnom nivou.

U Nacrtu zakona o nacionalnom brendu, čija je javna rasprava u toku, navodi se da jak nacionalni brend predstavlja snažan i sigu-ran instrument spoljne politike.

- On inspiriše i podstiče nacionalni ponos i pozitivne asocijacije i osjećanja građana. Nacionalni brend doprinosi prevazilaženju jaza između razvijenih i nerazvijenih područja Crne Gore, kroz izbalansirani regionalni razvoj - navodi se u obrazloženju tog za-konskog akta.

Donošenje zakona o nacionalnom brendu, kako se dodaje, predsta-vlja polaznu poziciju u cilju brendiranja Crne Gore i postizanju opi-

On stvara pozitivan imidž države, čineći Crnu Goru atraktivnom i privlačnom turistima i investitorima, stvarajući dodatnu vrijednost za njene proizvode i usluge u cilju povećanja izvoza.

33

Broj 1Januar 2016.

Novi instrument spoljne politike

Nacionalni brend može unaprijediti konkurentnost Crne Gore

pljivih i relevantnih koristi koju država, njeni građani i privredni i ekonomski subjekti mogu imati od brendirane države.

- Nacionalni brend zasnovan i razvijen na pravim materijalnim i nematerijalnim vrijednostima Crne Gore doprinosi prestižu i ugledu države u inostranstvu. On stvara pozitivan imidž države, čineći Crnu Goru atraktivnom i privlačnom turistima i investito-rima, stvarajući dodatnu vrijednost za njene proizvode i usluge u cilju povećanja izvoza - dodaje se u obrazloženju, prenosi MINA Busines.

Dobro pozicioniran nacionalni brend, kako se procjenjuje, podstiče nacionalnu ekonomiju kod investitora i stvara pozitivnu sinergiju nacionalnih vrijednosti.

Ministarstvo ekonomije pozvalo je krajem decembra sve zaintere-sovane da se uključe u javnu raspravu o Nacrtu zakona o nacional-nom brendu koja će trajati 40 dana.

Razlog za donošenje zakona o nacionalnom brendu je, kako se do-daje u obrazloženju, pored ostalih taj što se Crna Gora ne nalazi ni na jednoj od relevantnih globalnih lista koje objavljuju pozicioni-ranost pojedinih država u globalnoj javnosti.

- Donošenjem zakona se uspostavljaju kvalitetne i neophodne osnove da se proces brendiranja postavi na zakonski i pravno uređen način sa jasnim i precizno definisanim nosiocima ovog procesa, što bi doprinijelo sistemskom upravljanju brendiranja dr-žave - navodi se u obrazloženju.

Razlozi za donošenje zakona o nacionalnom brendu su i valori-zacija istorijskog, kulturnog, društvenog bogastva i njihove upo-trebne vrijednosti, zatim uvođenje novih poslovnih modela u uslužnim djelatnostima kroz podsticanje upotrebe logotipa naci-onalnog brenda, podsticaj razvoja nedovoljno razvijenih područja koja imaju konkurentske prednosti.

34

Broj 1 Januar 2016.

Novi projekat kompanije Comp Comerc

Fabrika peleta otvorena na Vučju

Investicija je realizovana u saradnji sa Investiciono - razvojnim fondom.

Fabrika za proizvodnju drvnog peleta za ogrijev, treća te namjene u Crnoj Gori, otvorena je na visoravni Vučje

kod Nikšića i upošljavaće 11 radnika koji će raditi u tri smjene.

Kapacitet proizvodnje je 600 kilograma na sat.

Peletara se prostire na 250 metara kvadra-tnih, i kako je najavljeno, biće bio fabrika bez zagađenja.

Radiće u okviru kompanije Comp Comerc, a pomoći će, kako je ocijenio vlasnik Ranko Jovović, u stvaranju preduslova za razvoj Vučja kao turističkog kraja.

- Ovaj projekat je nova šansa da Vučje na-pravimo održivim i sa sličnim proizvodnja-ma nastavimo da razvijamo ovaj kraj Crne Gore. Investicija je urađena u saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom i iz sop-stvenih sredstava u iznosu od 500 hiljada

eura, što sa do sada uloženim u kompleks Vučje iznosi više od dva miliona - precizi-rao je Jovović.

Prema njegovim riječima, prednost grija-nja na pelet je, prije svega ekonomska is-plativost, jer dva kilograma tog ogrijeva po energetskoj snazi zamjenjuje litar nafte, a riječ je o ekološki čistom gorivu koje se na bazi industrijske prerade dobija od piljevi-ne i otpada i jeftiniji je u odnosu na druge energente.

- Država može da ima ogromnu uštedu u odnosu na postojeće energente koji se ko-riste u školama, bolnicama i drugim usta-novama, kao i domaćinstva. U odnosu na prošlu godinu utrostručio se broj domaćin-stava koji za grijanje koriste pelet - kazao je Jovović.

On je najavio da će njihova kompanija Comp Comerc, u okviru koje će poslovati i peletara, raditi sa resornim Ministarstvom

na planskom pošumljavanju i sječi.

Planovi te kompanije u narednom periodu su u vezi sa završetkom akumulacije za vodu, što se očekuje na proljeće, kako bi se stvorili preduslovi za dalji razvoj agroturiz-ma na Vučju, na kome planiraju i otvaranje mini farmi, čime bi se poboljšala postojeća ugostiteljsko – turistička ponuda hotela Vučje.

Prema riječima predsjednika Opštine Ni-kšić, Veselina Grbovića, peletara na Vučju još jedan dokaz koji projekti treba da se razvijaju u Crnoj Gori.

- Ne treba težiti ka velikim objektima, jer će se u ovom pogonu zapošljavati 11 radni-ka, a realizovati od 450 do 500 hiljada eura. Takvih 100 pogona u Nikšiću realizovalo bi oko 50 miliona eura, što je impozantna cifra, zbog čega će lokalna uprava davati podršku ovakvim projektima - rekao je Gr-bović.

35

Broj 1Januar 2016.

Farma svinja u Spužu

Autohtoni njeguški pršut krajem ljeta

Farma svinja u Spužu, koju je kupila kompanija Niksen trade, počeće proizvodnju na proljeće 2016. godine, a krajem ljeta se očekuje prvi autohtoni njeguški pršut od domaće sirovi-

ne.

Za taj pršut koji će se, kažu, mnogo razlikovati od ovog od uvoznog mesa, očekuju veliko interesovanje, piše Pobjeda.

Vlasnik Niksena Dragan Čavor kaže da su uzeli milion eura kredita od Investiciono razvojnog fonda i uložili u rekonstrukciju Farme svinja u Spužu.

Kredit je na deset godina od čega dvije godine grejs period i sa ka-matom mnogo povoljnijom od bankarske.

„Kredit smo uzeli da kroz kupovinu Farme u Spužu zaokružimo proizvodnju njeguškog pršuta, odnosno njeguških specijaliteta. Na farmi ćemo organizovati odgoj i tov prasadi tako da za pršuratu na Njegušima imamo kompletnu sirovinu. Da više ne uvozimo. Na taj način ćemo tržištu ponuditi brendirani proizvod sa crnogorskom sirovinom sušenom na tradicionalni način na Njegušima, odakle je i ponikao ovaj pršut“, objašnjava Čavor i dodaje da je kredit utro-šen za kupovinu i renoviranje farme.

Renoviranje je u toku jer farma nije radila zadnje tri-četiri godine i dosta je bila zapuštena.

„Do proljeća planiramo da završimo rekonstrukciju. Nakon toga da dobavimo prasad za tov i krmače kako bi imali i proizvodnju prasića. Da ni njih ne uvozimo. Planiramo od 800 do 1000 komada krmača. Cio kapacitet tovnih svinja će biti popunjen, što znači od 5.000 do 6.000 tovljenika u jednom turnusu. Godišnje može da se odradi od dva do dva i po turnusa. Prasilište je većeg kapaciteta, što znači da ćemo imati i viška malih prasadi. Ako ga popunimo, planiramo da razvijemo kooperantski odnos uslužnog tovljenja, što je interesantno za to područje. Mi ćemo na taj način uvećavati proizvodnju“, kaže Čavor.

Na proljeće, tačnije u maju će Farma svinja u Spužu biti rekonstru-isana i počeće da se popunjava krmačama i prasadima za tov.

„Kada sve bude popunjeno, planiramo da zaposlimo do 14 radnika sa tog područja. Ponudićemo posao mladim ljudima koji su ranije radili na farmi. Sad smo angažovali četiri radnika, a ostatak ćemo na proljeće“, najavljuje Čavor.

IRF je, ističe on, ozbiljna institucija.

„Projekti koje kandidujemo IRF-u moraju biti mnogo bolji nego bankama, jer nije samo u pitanju da se da novac. Oni imaju oštre kriterijume oko dobijanja, trošenja novca i napretka firme. Oni tra-že više papira nego banke, ali je to realno“, objašnjava Čavor, piše Pobjeda.

36

Broj 1 Januar 2016.

Regionvijesti

Albanija iznajmljuje tunele za uzgoj gljiva

Albanija planira da iznajmi dio svojih pod-zemnih tunela iz doba komunizma za gaje-nje gljiva, saopštila je Vlada u Tirani.

Pet tunela dužine gotovo 1.500 metara kod Tirane biće ponuđeno na period od 20 go-dina, a tender će biti raspisan 18. januara, saopštilo je Ministarstvo za ekonomski ra-zvoj, prenosi AFP.

Tokom četrdesetogodišnje vladavine ko-munističkog lidera Envera Hoxhe, koji je preminuo 1985. godine, Albanija je bila je-dna od najizolovanijih zemalja na svijetu opsjednuta opasnošću od napada sa Zapa-da.

U pokušaju da se osigura od napada, vlast je izgradila hiljade kilometara tunela i više od 700.000 bunkera.

Albanija je danas članica NATO-a, ali je i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, podsjeća AFP.

Nekoliko tunela i bunkera biće pretvoreno u turističke atrakcije.

Heineken preuzeo Pivovarnu Laško

Holandski Heineken je objavio da su dio-ničari Pivovarne Laško prihvatili ponudu za otkup dionica čime je udio Heinekena u Laškom narastao na 97 posto.

Ponudu Heinekena prihvatila je i uprava Pivovarne Laško na čelu s Dušanom Zor-kom, prodavši svoje dionice koje su plaće-ne po cijeni 25,56 eura za akciju.

Heineken je tako osigurao i otplatu 185 mi-

Mrlju na »posao vijeka« bacili su neki proi-zvođači koji su određene količine govedine kupovali u inostranstvu, a nakon toga fal-sifikujući dokumentaciju to meso kao do-maće prodavali kupcima u Turskoj.

Ministar Šarović reagovao je tim povodom, naglasivši da Turska ne pooštrava mjere za izvoz mesa iz BiH, te da sve aktivnosti na sprečavanju mogućih zloupotreba provodi isključivo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa nadležnim in-stitucijama države i entiteta.

Ekonomija Makedonije u zoni solidnog rasta

Narodna banka Makedonije ocijenila je da posljednji kvartal prošle godine upućuje na opstanak ekonomije zemlje u zoni solidnog rasta.

NBM je zadržala projekciju rasta Makedo-nije u prošloj godini od 3,2 odsto, prenosi Capital.ba.

Kako je navedeno u saopštenju Savje-ta NBM, bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu prošle godine ostvario je godišnji rast od 3,5 odsto, što je u skladu sa oktobarskom projekcijom, iako je stopa ra-sta malo viša od očekivane.

Projektovani rast BDP-a Makedonije u ovoj i narednoj godini iznosi 3,5 i četiri odsto, pri čemu se, prema centralnoj banci, očekuje da glavni nosilac rasta budu izvozni sektor

lijuna eura kredita koje su imale obje pivo-vare prema bankama, osiguravši jačanje svoje regionalne pozicije, uz zadržavanje već postojećih brendova pivara na lokal-nom tržištu.

Pivovara Laško u prvih šest mjeseci prošle godine je zabilježila dobit od 5,5 miliouna eura.

Zarada osam milijardi eura, a u marketing ulažu hiljadu puta manje

Hrvatska koju od bankrota još uvijek bra-ni samo nadprosječno uspješan turistički sektor – u njegovu promociju ulaže osam miliona eura.

Iako se hrvatska turistička ponuda ovih dana promoviše diljem Evrope, SAD-a i ostatka svijeta, HTZ-ov proračun za pro-mociju hrvatske turističke ponude za 2016. godinu iznosi 64 milijuna kuna (8,5 miliona eura).

Procjene govore da je Hrvatska od turizma prošle godine prihodovala osam milijardi eura.

Hrvatski portal Poslovni puls konstatuje da se radi o izuzetno malom iznosu za pro-mociju najvrijednije hrvatske ekonomske djelatnosti.

Obezbijeđen izvoz 10.000 tona mesa u Tursku

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonom-skih odnosa BiH obezbijedilo je za 2016. godinu izvoz 10 hiljada tona mesa iz BiH za Tursku, objavila je BN televizija.

Posao će se početi relizovati u narednih ne-koliko sedmica, a informaciju je potvrdila i turska Vlada.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović najavio je da će izvozne dozvole moći dobiti samo oni izvo-zni objekti koji se budu pridržavali pravila koje propisuju turska strana i Kancelarija za za veterinarstvo BiH.

Na ovaj način Turska je još jednom dala povjerenje vlastima BiH.

37

Broj 1Januar 2016.

i investicije, koji će dati pozitivan prenese-ni efekat na tržište rada i dodatno podstaći potrošnju domaćinstava.

Ikea planira prodavnicu u Sloveniji

Švedska Ikea kupila je zemljište u ljubljan-skoj trgovačkoj zoni BTC, radi izgradnje svoje prve prodavnice u Sloveniji.

Objekat će, kako smatra švedski gigant u proizvodnji namještaja, biti završen 2018. godine, prenosi Poslovni.hr.

Preduzeće Triglav upravljanje nekretnina-ma, ogranak osiguravajuće kuće Triglav zavarovalnica, sklopilo je ugovor s Ikeom vrijedan 16 miliona EUR o prodaji parcele i izgradnji.

Slovenačka podružnica Ikea je kupila par-celu od 84.000 kvadratnih metara od Tri-glava.

Ikea se nada da će izgradnja početi naredne godine i da će biti završena 2018. Investici-ja bi mogla iznositi oko 90 miliona EUR, re-kli su nedavno iz švedske kompanije.

Federacija BiH izašla iz recesije

Federacija BiH je izašla iz recesije, pošto službeni podaci pokazuju da je evidentan rast bruto društvenog proizvoda na godi-šnjem nivou od dva posto.

- Prema podacima, izašli smo iz recesije i sada smo u sferi „zagrijavanja“ ekonomije, moramo ostati na tom putu bez obzira na probleme. Spremni smo platiti svaku cije-nu kako bi ovom društvu bilo bolje, ali mo-ramo naći i način da im saopštavamo gdje i kako to treba raditi - pojasnio je premijer tog entiteta Fadil Novalić.

U četvrtom kvartalu 2015. je zabilježen rast BDP-a od 3,1 posto, 2.000 manje nezaposl-

nih, rast industrijske proizvodnje od 3,17 posto, rast izvoza za 4,7 posto, a prvi put u poslijeratnoj istoriji i pokrivenost uvoza iz-vozom od 57,7 posto.

Union Pay na slovenačkom tržištu

Kineski kartičarski div UnionPay stupio je nedavno na slovenačko tržište.

Slovenačko tržište ima izuzetnog potenci-jala o čemu svjedoči istraživanje Master-Carda koje pokazuje da 47 odsto Slovenaca kartice koristi tri put sedmično, prenosi SEEbiz.

U 2014. godini bilo je odrađeno 5,2 milijar-di eura vrijednih transakcija. Trend rasta upotrebe kartica trrajaće sve dok 'plastiku' ne istisne neki savremeniji model plaćanja, na primjer pametni telefon.

UnionPay na slovenačko tržište ulazi preko grupacije Intesa Sanpaolo koja u vlasništvu ima Banku Koper, koja će postati prva slo-venačka banka koja će omogućiti podiza-nje gotovine s karticama UnionPaya.

Kineska kompanija vodeća je kartičarska sila. Prema analizi Nielsen Researcha, 2013. godine držali su 50,6 odsto svjetskog tržišta, druga je bila Visa sa 31,7 odsto, a tek treći MasterCard s 15,4 odsto svjetskog trži-šta. Međutim, što se tiče broja transakcija, Visa i MasterCard zajedno drže dvije treći-ne svjetskog tržišta, a UnionPay trećinu.

Kostićeva AIK banka vlasnica 13,9% Gorenjske banke

Gorenjska banka je u dva kruga dokapitali-zacije prikupila planiranih 13 miliona eura, saopšteno je iz banke, a prenose slovenač-ki Finance.U prvom krugu je pet ulagača uplatilo 4,7 posto novih dionica. U drugom krugu je veliki ulagač – MK Group Miodra-ga Kostića – upisao 99,8 posto svih novih dionica ukupne emisione vrijednosti 12,37 miliona eura. Ostalih 0,2 posto novih dioni-ca uplatili su mali dioničari.

Gorenjska banka od sada ima 485 vlasnika

među kojima najveći udio ima kompanija Sava (37,6 posto). S 13,9 posto dionica slije-di AIK banka srbijanskog tajkuna Miodraga Kostića.

S obzirom da je Banka Slovenije prošle je-seni oduzela glasačka prava Savi, najvećoj vlasnici Gorenjske banke, Kostićeva banka će na skupštini dioničara imati 10 posto glasačkih prava, a za više joj treba sugla-snost centralne banke, prenosi Banka.

Kruzer bicikli iz Travnika postali pravi hit

Bicikli koji više liče na motor postali su pravi hit u svijetu, a proizvode ih ruke maj-stora u firmi GS Tvornica mašina Travnik.

Mjesečno se proizvede oko 200 komada kruzer bicikala, a za pravljenje jednog dvo-točkaša potrebno je oko osam sati rada. Svaki dio ručno se obrađuje s mnogo str-pljenja, a iz radionice izlaze kao unikati.

Trend vožnje kruzer dvotočkaša brzo se raširio po evropskim gradovima, a speci-fično je i to što kupac sam bira svoj bicikl, odnosno putem aplikacije određuje njegov izgled, a dvije sedmice nakon toga bicikl u dijelovima stiže na adresu, te ga budući ko-risnik sam montira.

- Odaberete ram, boju, druge elemente, sve to sklopite, vidite sliku ispred sebe, klikne-te 'naruči' i nama dolazi narudžbenica. Mi ga onda pravimo prema tim specifikacija-ma, pojašnjava voditelj projekta za bicikla Omer Trako.

Potražnja za kruzer biciklima premašila je sva očekivanja, ali, nažalost, još ih nema na ulicama naše zemlje. Razlog je, između ostalog, i cijena, jer za jedan ovakav bicikl potrebno je izdvojiti do nekoliko hiljada eura, zavisno od opreme koju želite.

- BiH nam još nije tržište, ne zbog ljudi nego zbog mogućnosti gdje se ta bicikla mogu voziti, dakle ne postoji dovoljno biciklistič-kih staza, a ceste su prilično nesigurne, ističe direktorica kompanije Snježana Koe-pruner.

38

Broj 1 Januar 2016.

Radovan Radulović, predsjednik OU špeditera

Saobraćajna infrastruktura unapređuje rad špediteraKvalitet usluga Montenomaksa doprinio je povećanju broja poslovnih partnera, omogućio izlazak na inostrana tržišta i otvorio nove razvojne šanse.

Kompaniji „Montenomaks Control & Logistics“ doo, 2015. bila je još jedna veoma uspješna poslovna godina. Poslovne odluke iz prethodnih godina su se i u 2015. pokazale kao

ispravan pravac u razvoju kompanije. Od 2016. godine, naravno, očekujemo još bolje poslovne rezultate, kaže za Glasnik Radovan Radulović, predsjednik Odbora udruženja špeditera Privredne ko-more i izvršni direktor i suvlasnik pomenute kompanije.

Moderan Distributivno - Logistički centar (DLC) „Montenomaks Control &Logistics“, u okviru kojeg funkcioniše i Carinska isposta-va Danilovgrad i vrhunski komunikacioni sistem implementiran u njegovo rukovođenje, omogućava zaokruženu uslugu i njenu prila-godljivost specifičnim korisničkim potrebama.

Kvalitet usluga primaran

Investicija u DLC se veoma brzo pokazala kao opravdana, a pono-sni smo na činjenicu da su, nakon samo četiri godine od početka rada, kapaciteti skladišnog prostora u potpunosti popunjeni. To je svojevrsna potvrda kvaliteta usluga koje pužamo, ali i pokazatelj očigledne promjene svijesti domaćih privrednika, koji su prepo-znali prednosti prepuštanja (outsourcing-a) kompletne brige o robi specijalizovanom partneru. Samim tim, stvorila se potreba za proširenjem kapaciteta, kako skladišnog prostora, tako i carinskog terminala. U 2016. godini planiramo veliku investiciju koja će to omogućiti.

Saradnja sa ino partnerima nam je omogućila prisutnost na tržištu Evrope. Već poslujemo u Srbiji, a u oblasti organizacije transporta prisutni smo i na teritoriji Kosova i Albanije. Cilj nam je da u 2016. godini proširimo prisustvo na sve zemlje regiona, tačnije Jugoi-stočne Evrope. Siguran sam da je činjenica da smo generalni za-stupnici kompanije FedEx za Crnu Goru odličan početak u ostva-rivanju tog cilja.

Najmlađi segment poslovanja naše kompanije, kurirska služba Maksexpress, od osnivanja 2009. godine zabilježio je i najveći rast u poslovanju, i pozicionirao se kao jedan od lidera u ovoj oblasti. Značajan porast prometa putem elektronske trgovine u Crnoj Gori (kupovina preko interneta) pruža dodatne mogućnosti za razvoj, pa u skladu sa tim razvijamo nova softverska rješenja, koja će op-timizovati i automatizovati pojedine radne procese i doprinijeti još

boljem kvalitetu usluga koje pružamo.

Razvijati bolji poslovni ambijent

Privredni potencijal Crne Gore je veliki, posebno ako se u obzir uzme njen geografski položaj. Takođe, najavljene investicije u ra-zvoj saobraćaja, industrije, energetike, turizma, kao i poljoprivrede i ruralnih područja, trebalo bi da doprinesu boljem poslovnom am-bijentu u Crnoj Gori.

Rješavanjem, za početak, problema saobraćajne infrastrukture, logistika u Crnoj Gori dobiće novu dimenziju. Izgradnja auto-puta u Crnoj Gori je svakako projekat koji je otvorio velike mogućnosti za angažovanje domaćih privrednih subjekata i predstavlja predu-slov za dalji razvoj svih grana privrede.

Znamo da je Crna Gora 2. decembra 2015. godine dobila pozivnicu za učlanjenje u NATO. Članstvom u savezu NATO, povećaće se ste-pen sigurnosti za strana ulaganja, što će, izvjesno, privući nove in-vestitore. Kompanija Montenomaks C&L je, iako dolazi iz uslužne, a ne proizvodne djelatnosti, razmišljajući o budućnosti, aplicirala i dobila NCAGE kod, smatrajući da ćemo, kao ozbiljna kompanija, još kvalitetnije predstaviti sebe i učiniti dostupnim naše usluge potencijalnim klijentima iz zemalja članica NATO-a i zemalja koje participiraju u NATO kodifikacionom sistemu.

Nadamo se da će 2016. godina donijeti pomak u uklanjanju barijera koje negativno utiču na samu realizaciju posla, gdje prvenstveno mislim na individualno tumačenje propisa od strane zaposlenih u nadležnim institucijama, kao i nedovoljno korišćenje informa-cionog sistema. Takođe bih se osvrnuo na neodrživost pojedinih odredbi Zakona o radu, koje predstavljaju opetrećenje za poslo-davce, bilo u fiskalnom, bilo u administrativnom smislu, kao i na uvijek aktuelan problem nelikvidnosti privrede, što se odražava na naplatu potraživanja – uzrokovanu dužinom trajanja postupka na-plate, izdavanja mjenica koje nemaju pokriće, kao i poslovanjem vlasnika firmi „dužnika“ koje su u stanju „mirovanja“, preko drugih firmi koje se vode na povezana lica...

Veliku podršku u rješavanju aktuelnih problema u poslovanju ima-mo od strane Privredne komore Crne Gore, tačnije, Udruženja špe-ditera, i nadam se da ćemo i tokom 2016. godine nastaviti saradnju u tom pravcu.

39

Broj 1Januar 2016.

Radovan Radulovic, the Chairman of the Freight Forwarders Board

Transport infrastructure improves the work of the freight forwarders

The quality of services of Montenomaks has resulted in an increasing number of business partners, provided the access to the foreign market and opened up new opportunities.

Last year was another very successful year for the company »Montenomaks Control & Logistics« ltd. Business decisions from previous years proved to be the right direction in the

development of the company in 2015 as well. Of course in 2016, we expect even better results, says for Glasnik Mr. Radovan Radulo-vic, the chairman of Freight Forwarders Association Board of the Chamber of Economy of Montenegro and the director and owner of this company.

Modern Distribution and Logistics Center (DLC) »Montenomaks Control & Logistics«, within which the Customs branch office Da-nilovgrad and top communication system implemented in its ma-nagement operate, provides complete service and its adaptability to specific users’ needs.

The quality of services is the primary objective

Investment in DLC has rapidly proved to be justified, and we are proud of the fact that, after only four years of work, the capacity of the storage space is completely filled up. It is a specific confir-mation of the quality of services we provide, but also an indicator of obvious changes of consciousness of local entrepreneurs, who have recognized the benefits of outsourcing. Therefore, there is a need for expending capacities of storage space, as well as customs terminal. In 2016 we are planning a major investment which will allow it.

Cooperation with foreign partners has given us the opportunity to

40

Broj 1 Januar 2016.

be present at the European market. We have already been doing business in Serbia in the field of transport organization, we are present in Kosovo and Albania as well. Our goal is to expand pre-sence in all countries of the region in 2016, precisely South East Europe. I'm sure that the fact that we are general representatives of FedEx for Montenegro is a great start to achieve this goal.

The “youngest” segment of business operation of our company, co-urier service of Maksexpress, since its establishment in 2009 has recorded the highest growth in the business, and has positioned itself as one of the leaders in this field. A significant increase in traffic via e-commerce in Montenegro (shopping online) provides additional opportunities for development, and accordingly we de-velop new software solutions which will optimize and automate individual work processes and contribute to better quality of ser-vice we provide.

Better business environment should be developed

The economic potential of Montenegro is great, especially if we take into account its geographical position. Announced invest-ments in the development of transport, industry, energy, tourism, as well as agriculture and rural areas should contribute to a better business environment in Montenegro.

First of all, by resolving the problem of transport infrastructure, logistics in Montenegro will get a new dimension. The constructi-on of the highway in Montenegro is certainly a project which has opened up great opportunities for participation of domestic busi-ness entities and is a prerequisite for the further development of all sectors of the economy.

We know that Montenegro received an invitation to join NATO on December 2nd 2015. Membership in NATO will increase the level of safety to foreign investments, which will certainly attract new in-vestors. Even though it is engaged in the service, not in production activities, thinking of the future, the company “Montenomaks C&L” applied for and received NCAGE code. We believe that, as a serious company, we will even present ourselves better and make our ser-vices available to potential clients in member states of the NATO as well as countries participating in the NATO codification system.

We hope that 2016 will bring improvement in the removal of barri-ers which make adverse effects on the realization of the activities. Here I primarily refer to the individual interpretation of regulations by employees in competent institutions, as well as insufficient use of information systems. I would also mention the unsustainability of certain provisions of the Law on Labour, which represents the burden for employers, whether fiscally or administratively. There is also a problem of illiquidity of the economy, which reflects in debt settlement - caused by the length of the settlement process, issuing promissory notes without financial backing, as well as bu-siness operations of the owners of companies »debtors« which are »suspended« through other companies registered to related per-sons...

In resolving current problems in business operation we have a gre-at support from the Chamber of Economy of Montenegro, precise-ly, the Association of Freight Forwarders, and I hope that we will continue to cooperate in this direction during 2016.

Prva solarna elektrana u BiH

Nadmašena očekivana proizvodnja

Solarna elektrana godišnje zaradi preko 110.000 KM i proizvodi 30 odsto više energije od planirane količine.

Na području Federacije BiH postoji 16 solarnih elektrana koje prodaju struju elektroprivrednim preduzećima. Solar-ne elektrane pokazale su se kao odličan projekat koji može

umanjiti račun za struju ukoliko je koristite u lične svrhe ili od ko-jeg možete ostvariti dobit ako proizvedenu struju prodajete. Prva solarna elektrana u BiH počela je rad 2012. godine u Kalesiji, a na-pravili su je Sadik i Selmir Fatić vlasnici firme »Eko Energija«. Nje-na izgradnja koštala 800.000 KM. Prikupljenu sunčevu energiju uz pomoć solarnih modula pretvaraju u električnu energiju koju šalju u sistem Elektroprivrede BiH. Solarna elektrana ima snagu od 120 kilovata, a solarni paneli se nalaze na 1.200 metara kvadratnih.

- Zadovoljni smo radom solarne elektrane koja godišnje proizvo-di između 130.000 i 150.000 kilovatsati. Mi smo do sada proizveli za 30 posto energije iznad planirane zahvaljujući najkvalitetnijoj opremi koja je instalirana«, rekao je za Klix.ba Selmir Fatić.

Ova solarna elektrana godišnje zaradi preko 110.000 KM. Selmir očekuje da će uloženi novac vratiti za manje od pet godina, što znači da će nakon toga ostvarivati dobit.

- Mnogo toga se može naučiti iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ko god je u mogućnosti neka ulaže u solarne, hidro i vjetroelektra-ne jer su dosta isplative. Ovakvi projekti zahtijevaju ulaganja ali zato je dobit sigurna i to je najvažnije«, kazao je on.

Struja se otkupljuje po garantovanoj cijeni od 736 do 920 KM po megavatu, zavisno od snage elektrane, prenosi Klix.ba.

41

Broj 1Januar 2016.

dvostruko. Cjelokupni vanjski dug Bosne i Hercegovine dana 31. decembra 2005. godi-ne je iznosio 4,28 milijardi KM. Danas vanj-ski dug BiH iznosi 8,05 milijardi KM.

Procjenjuje se da je BDP u 2005. iznosio 14.455 milijardi KM, a u 2014. godini 27.259 miliona KM.

Prosječna neto plata u 2005. iznosila je 538 KM, a u septembru ove godine 828 KM.

Veliki rast cijena i vanjskog duga BiH

Pored pozitivnih pokazatelja u BDP-u i prosječnoj neto plaći u BiH, građani su ipak na svojim džepovima u proteklih deset go-dina najviše osjetili rast potrošačkih cijena i to onih osnovnih životnih namirnica.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH odnosno Indeksu potrošačkih cijena, enor-

U Goraždu, koje se danas smatra ču-dom bh. privrede, profesor i nekada-šnji član Predsjedništva BiH Mirko

Pejanović govorio o zlatnom periodu Bosne i Hercegovine, od 60-tih do 90-tih godina prošlog stoljeća.

Podsjetio je da je od 150.000 zaposlenih ko-liko ih je bilo 50-tih godina prošlog stoljeća, BIH u tri naredna desetljeća zaposlila mi-lion ljudi.

Izgrađena su još tri univerziteta pored sa-rajevskog, podignuto je 1.000 škola, a putnu i drugu infrastrukturu koja je izgrađena tada koristimo i danas. Pejanović je rekao i da je BiH tada imala tri najveća izvoznika, privredne gigante: Energoinvenst, Šipad i Unis.

Privredni kapaciteti BiH devastirani su zatim u ratnom periodu 1992.-1995., a eko-nomija se poslije rata sporo oporavljala uz veoma nisku stopu investicija.

Ipak, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma prošlo je dvadeset godina. Dok je prvo desetljeće tog perioda proteklo u obnovi infrastrukture i ekonomska stagna-cija u političkim krugovima opravdavana uglavnom činjenicom da su privredni ka-paciteti uništeni u ratu, postavlja se pitanje da li je i koliko BiH napredovala u drugom desetljeću od završetka rata?

Danas više nezaposlenih nego prije deset godina

Podaci Agencije za statistiku BiH govore da je 2005. godine na biroima za zapošljavanje bilo 500.941 osoba. Deset godina poslije, taj broj je čak i veći. Naime u septembru 2015. godine u BiH je bilo 539.703 nezaposlenih osoba.

Pozitivan pokazatelj jeste da je u istom pe-riodu došlo do porasta broja zaposlenih. U septembru 2005. broj zaposlenih u BiH iz-nosio je 644.516, a danas ih je 716.230.

U međuvremenu, država se zadužila skoro

Mirko Pejanović, Muris Čičić

Šta se promijenilo u ekonomiji BiH za proteklih deset godina?

man rast cijena zabilježen je u periodu od sredine 2007. do sredine 2008. godine, a ci-jene su od tada nastavile rasti.

Ekonomski analitičar i profesor na Eko-nomskom fakultetu Univerziteta u Saraje-vu Muris Čičić u razgovoru za Klix.ba ko-mentariše ove ekonomske pokazatelje.

- Treba imati u vidu da smo u tom periodu imali i svjetsku ekonomsku krizu čiji su se efekti osjetili između 2007. i 2011. godine. Ta kriza je teško pogodila privredu BiH ali i druge zemlje u svijetu. Ali sigurno je da je u proteklih deset godina moglo biti bolje u BiH. Nažalost, pokazalo se i dalje da ima-mo nefunkcionalnu vladu i da imamo skup javni sektor«, rekao je Čičić za Klix.ba.

Istakao je da su to neki od osnovnih razloga zašto nije došlo do značajnijeg rasta BDP-a.

- Kada je riječ o broju zaposlenih, svi mi znamo da je ta zaposlenost mnogo veća zbog sive ekonomije. Sve u svemu, vidi se da je nešto bolje u odnosu na 2005. godinu. Dvije ili tri godine prošlog desetljeća nismo imali rast, u ostalim godinama jesmo. Ali taj rast je trebao biti još veći. Kada je riječ o udvostručenom vanjskom dugu, to znači da nemamo ozbiljan pristup u rješavanju tog problema, naglasio je Čičić.

Upozorio je da državne i entitetske institu-cije nastavljaju zaduživati zemlju.

- To je jako zabrinjavajuće. Nema strate-škog pristupa smanjenju javnih troškova u smislu da prihodi budu jednaki rashodima u budžetu. U našoj zemlji to je sad nezami-slivo, rekao je Čičić.

Ističe da je povećanje cijena bilo neznatno u pojedinačnim godinama proteklog dese-tljeća.

- Ali kad se to projicira na deset godina na-ravno da imamo enormno povećanje. Po-zitivno je to što je prosječna plata porasla, mada je standard još uvijek nizak, napome-nuo je Čičić, Biznis.ba/Klix.ba.

42

Broj 1 Januar 2016.

Poređenje

Imamo najsporiji i najskuplji internet u regionu

Internet je postao dio naše svakodnevice. Bilo da se koristi u poslovne ili privatne svrhe, činjenica je da građani Crne Gore imaju najsporiji internet, koji uz to papreno plaćaju, mnogo

skuplje nego građani država regiona.

U odnosu na prethodne godine cijene interneta u našoj državi su nešto povoljnije, ali i dalje kaskamo za regionom. Prosto rečeno, u Crnoj Gori je potrebno skoro duplo više novca za istu ili čak slabiju brzinu intrerneta nego u susjednim državama.

U Telekomu ADSL paketi sa neograničenim protokom do dva me-gabita po sekundi (mbps) koštaju 14,16 eura, do pet mbps 18,61, a do sedam mbps 21,75 eura. Nešto povoljnija situacija je kod drugih kompanija koje nude usluge korišćenja interneta. Firma M kabl nudi pakete sa neograničenim protokom od 10 eura do 30,9 eura, dok se u kompaniji M:tel cijena internet paketa formira u zavisno-sti od dužine trajanja ugovora. Ukoliko se ugovor potpiše na dvije godine, cijene su sljedeće: internet protok od četiri mbps košta 13,9 eura, do osam mbps 17,9, zatim do 15 mbps 21,9, te do 25 mbps 24,9 eura.

Sa druge strane, ista brzina internet paketa u regionu je znatno jeftinija. Hrvatski Telekom nudi 4 mbps za 10,5 eura, dok je paket od 5 mbps 14 eura.

Iako su i ovi paketi jeftiniji od onih koji se nude našim građanima, Hrvati imaju izbor od još nekoliko kompanija čije su usluge još jeftinije.

U prosjeku paketi brzine od dva mbps koštaju od 7,8 do 10 eura, od četiri mbps od 11 do 13 eura, dok je 10 mbps od 22 do 24 eura.

Trenutno u najmlađoj članici Evropske unije je akcija, pa kompa-nija Bnet nudi brzinu 20 mbps za svega 19,4 eura.

U Crnoj Gori je potrebno skoro duplo više novca za istu ili čak slabiju brzinu intrerneta nego u susjednim državama.

Bosanski Telekom takođe nudi usluge korišćenja interneta po ve-oma povoljnim cijenama. Paketi brzine do pet mbps su 10 eura, do 10 mbps 15, a do 15 mbps 22 eura. U Makedoniji se najčešće nude paketi velike brzine. Brzinu interneta do 15 mbps Makedon-ci plaćaju svega 10 eura, dok brzine od 25 i 150 mbps koštaju 24,5, odnosno 40,8 eura.

Od susjeda, najjeftiniji internet ubjedljivo imaju Srbijanci. Građani Srbije preko kompanije Orion mogu izabrati pakete od pet do 100 mbps. Najjeftiniji paket sa brzinom od pet mbps košta osam eura, dok za 10 mbps treba mjesečno izdvojiti 9,8 eura. Brzina interneta od 20 mbps je 12,2 eura, do 50 mbps 18,8, a 100 mbps 28,6 eura.

Iako su cijene interneta u Crnoj Gori znatno više nego u regionu, direktor Agencije za elektronske komunikacije i poštansku dje-latnost Zoran Sekulić tvrdi da će internet biti jeftiniji ove godine. Takođe, Sekulić je demantovao istraživanje kompanije »Akamai« da naša država ima najsporiji internet u Evropi.

Prema njegovim riječima, prosječna brzina nije 4,6 megabita u se-kundi, već oko 7,28 mbps.

U prilog riječima Sekulića ide i istraživanje »Global Internet Maps« organizacije »Internet Society«, koja je Crnu Goru pozi-cionirala na 77. mjesto u svijetu, sa prosječnom brzinom od 7,7 mbps. Međutim, iako možda naša država nema najsporiji internet u Evropi, u regionu svakako ima. Veću prosječnu brzinu od Crne Gore ima čak i Albanija, kao i sve države bivše Jugoslavije.

Vodeći na ljestvici po brzinama preuzimanja je Singapur sa brzi-nom od 97 mbps, drugi je Hong Kong sa 96 mbps, dok je treća Ru-munija sa brzinom od 62 mbps. Na Balkanu najveću brzinu imaju Slovenija (22 mbps), Makedonija (13 mbps) i Srbija (12 mbps).

43

Broj 1Januar 2016.

44

Broj 1 Januar 2016.

Informacione tehnologije

Srbiji nedostaje 10.000 IT stručnjaka

IT je industrija koja raste i ima ozbiljan potencijal za dalji razvoj, ali nedostaju stručnjaci koji će na računaru nešto korisno da naprave.

Iz Srbije je prošle godine izvezeno softve-ra u vrijednosti 350 miliona eura. I dok IT sektor bilježi konstantni rast, kompanije

kažu da im je potrebna radna snaga, ali da nemaju koga zaposliti. Traže od države da omogući fakultetima povećanje upisnih kvota kako bi se obrazovalo više IT struč-njaka.

Novosadska IT kompanija Execom je od start-upa sa tri radnika u 17 kvadratnih metara za 15 godina postala kompanija s više od 100 zaposlenih. Posao kod njih nisu našli samo mladi iz Srbije, kažu, već i struč-njaci iz inostranstva.

- Izvozimo pamet, a uvozimo pare, koje tro-šimo u Srbiji. Sprječavamo odliv mozgova iz Srbije time što ljude adekvatnim plata-ma i uslovima života zadržavamo da žive ovdje, i čak više od toga. Uvozimo mlade i inteligentne ljude, koji žele da dođu i da žive ovde. I njima se jako sviđa«, objašnjava Petar Ulić, direktor Execoma.

Novi Sad, kažu, postao je prijestonica IT sektora u Srbiji. Većina ljudi zaposlenih u ovom sektoru, njih gotovo 3.500, radi u tom gradu. Godišnje uprihoduju više od 100 mi-liona eura.

U Srbiji se godišnje gotovo 3.000 ljudi pri-javi na računarske smjerove. IT stručnjaci traže povećanje kvota, jer postoji velika za-interesovanost za te studije. Ocjenjuju da bi se, poput Rumunije, u Srbiji godišnje moglo upisati 7.000 studenata, budućih progra-mera.

- Više nego raspoloženi smo da imamo veći broj IT stručnjaka. Svaki fakultet samo tre-ba da obezbijedi veći broj kvalitetnih na-stavnika i imaće veće kvote. To tako funk-cioniše. Ono što nikome nije u interesu je da se poveća broj IT stručnjaka, a da to bude nauštrb kvaliteta. Onda ništa nismo uradili, kaže Srđan Verbić, ministar prosvjete, nau-ke i tehnološkog razvoja Srbije.

- Da bismo imali još više ljudi, moramo da promijenimo školstvo na nižim nivoima. Moramo ljude naučiti da razmišljaju, doda-je profesor Šenk.

Tehničkim fakultetima nedostaje i prostor.

Iz Vlade Srbije poručuju da će 2016. biti godina u kojoj će početi rješavati problem kvota, ali i prostora tehničkih fakulteta. Međutim, ne pojašnjavaju u kojem roku piše Al Jazeera.

- Prije pet godina smo se poredili aktivno sa malinama po izvozu, a sada već sustižemo izvoz kukuruza iz Srbije. Definitivno je to industrija koja raste i ima ozbiljan poten-cijal za dalji rast, ukazuje Milan Šolaja iz Vojvodina ICT Clustera.

Ipak, stolice ispred računara ostaju pra-zne, jer Srbija nema dovoljno IT stručnja-ka. Profesor sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu Vojin Šenk kaže kako bi se u ovom trenutku odmah moglo zaposlizi 10.000 IT stručnjaka.

- Ti ljudi bi generalisali i nove potrebe i uskoro bi opet bila nestašica. Jednostavno, na svetskom nivou je jako velika nestašica ljudi koji bi mogli da sednu za računar. Ne da se igraju, ne da gledaju Facebook, nego da na njemu nešto korisno naprave, napo-minje Šenk.

»Činjenica je da samo u našoj branši na je-dno mesto otvoreno radno mesto nemate 50 upita, nego za jednog kvalitetnog pro-gramera imate četiri-pet firmi koje stoje u redu kod njega. Nema nezaposlenog do-brog programera u Srbiji«, uvjerava Petar Ulić.

45

Broj 1Januar 2016.

BiH

Proizvođači šljiva na udaru zbog carina

Neće svi voćari i povrtlari biti obuhvaćeni carinama nego oni koji budu imali svoje cijene niže nego u EU. Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine,

ujedno i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Mirko Šarović, najavio je kako bi uvođenjem carina na određene proizvo-de iz BiH najviše mogli biti obuhvaćeni proizvođači šljiva.

Govoreći o tome šta će biti sa proizvođačima voća i povrća, s ob-zirom na to da je od 1. januara uvedena carina na određene pro-izvode iz BiH i nema više trgovinskih povlastica, Šarović je na novogodišnjem prijemu za novinare rekao kako je »to nešto što je nagovještavano u ranijim godinama«.

- Evropska komisija je odavno najavila da bescarinski izvoz neće produžavati poslije 31. decembra 2015. godine ukoliko BiH ne izvrši adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Eksperti u BiH su računali kolike su štete kada su u pitanju ovi benefiti za voćare i povrtlare. Precizni podaci se ne mogu izvući, ali se procje-njuje da je to nekih pet ili šest miliona konvertibilnih maraka (2,5 do tri miliona eura) godišnje, procijenio je Šarović.

- Međutim, neće svi voćari i povrtlari biti obuhvaćeni carinama nego oni koji budu imali svoje cijene ispod nekih definisanih ci-jena u Evropskoj komisiji. Naše procjene su da bi ovim mjerama ili carinama mogli najviše da budu obuhvaćeni proizvođači šljiva, dok sigurno neće biti obuhvaćeni proizvođači krompira«, istakao je Šarović.

Govoreći o planovima za ovu godinu, Šarović je kazao da je potreb-no napraviti dodatni napredak kada je u pitanju energetika.

- Znate da smo pod jednom vrstom uslovnih sankcija, da nismo implementirali treći energetski paket i da su ispred nas sve druge zemlje koje su na ljestvici prošle, uključujući i Albaniju. Pitanje i energetike i gasa je na neki način urgentno, naglasio je Šarović.

Nakon dvije godine zastoja, kako Šarović ističe, BiH treba da na-pravi iskorak u približavanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Bitno je napraviti pomak kada su u pitanju bilateralni odnosi sa Brazilom, Rusijom i Ukrajinom, ključnim zemljama sa kojima nije pronađeno rješenje za bilateralne sporazume o pristupu tržištu.

Ministarstvo će aktivno biti podrška pregovaračkom timu kada je u pitanju adaptacija SSP-a između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

- Računamo da ćemo uspjeti sa inicijativom za uvođenje plavog dizela za poljoprivrednike. Naši prioriteti su vezani i za daljnje do-stizanje standarda EU kada su u pitanju proizvodi, industrijski, a posebno poljoprivredni, kada je u pitanju hrana, animalnog pori-jekla i u tom smislu 2016. godina nam je važna, istakao je Šarović.

Mišljenja je da će ministarstvo u kojem je na čelu nastaviti svoje aktivnosti kada je u pitanju CEFTA, uklanjanje necarinskih bari-jera, otvaranje tržišta, posebno nastavak saradnje sa za BiH zani-mljivim tržištima kao što je Turska i neke druge zemlje.

Govoreći o SSP-u u trgovinskom dijelu ministar Šarović podsjeća da BiH i EU pregovaraju pune 2,5 godine.

- Ključni momenat za pregovore u ovoj fazi je ambicija BiH da apli-cira, podnese zahtjev za status kandidata za članstvo u EU. Kada budemo podnosili aplikaciju sve će se cijeniti, kazao je on.

Evropska komisija je od 1. januara uvela carine na određene proizvode iz BiH.

46

Broj 1 Januar 2016.

Milan Božović, predsjednik OU građevinarstva i industrije građevinskih materijala

Nastavak uzlaznog trenda u građevinarstvu

Kroz javne radove povećati učešće kvalitetnih domaćih građevinskih proizvoda i smanjiti uvoz.

Očekujemo da strani investitori daju prednost domaćim pro-izvođačima kamena, pri realizaciji kapitalnih projekata, ka-zao je Glasniku Milan Božović, predsjednik Odbora udruže-

nja građevinarstva i industrije građevinskih materijala i direktor Mermer a.d. iz Danilovgrada.

Za Mermer a.d. Danilovgrad je 2015. bila godina reorganizacije na svim poljima, s obzirom da je oktobra 2014. godine promijenjen me-nadžment. Novi menadžment je u potpunosti promijenio koncept dotadašnjeg poslovanja, tako da je akcenat stavljen na povećanje proizvodnje i prodaje u finalnom dijelu proizvodnje, a smanjenje izvoza sirovine sa rudnika. Na rudniku su stvarani preduslovi za povećanje kapaciteta proizvodnje, a s obzirom na njegovo stanje, intenzivirane su u 2015. godini otkrivke radi što bržeg dolaska do zdrave stijenske mase, što će biti i zadatak u 2016. godini. Poveća-na je proizvodnja finalnih proizvoda za 50% u odnosu na 2014. go-dinu, uz povećanje izvoza gotovih proizvoda, a značajno smanjen izvoz sirovine. Pokazalo se da Mermer na ovaj način, uz ispunje-nje određenih preduslova može poslovati profitabilno, tako da će i 2016. biti godina u kojoj ćemo nastojati da povećamo proizvodnju, rudnika i fabrike, s obzirom da imamo slobodne kapacitete, sma-njimo troškove, podignemo nivo poslovanja i povećamo izvoz.

Tokom 2015 godine smo aplicirali na velike projekte na primor-ju, Porto Novi, Porto Montenegro i Luštica, tako da u 2016. godini očekujemo ishod izbora za isporučioca kamena. Računamo da će strani investitori voditi računa da prednost daju domaćim proi-zvođačima kamena, pod jednakim ili sličnim uslovima.

Intenzivno radimo na zadržavanju postojećeg i osvajanju novog izvoznog tržišta i povećanja izvoza, pa smo u tom smislu u janua-

47

Broj 1Januar 2016.

ru 2016. potpisali prvi novi izvozni Ugovor sa kupcem iz Rusije za isporuku kamena. To je predviđeno da bude probni posao za kon-tinuirani izvoz na tom tržištu, sa tim kupcem. Znači, dio strategije Mermera a.d. u ovoj godini je povećanje izvoza.

Pripremamo se da u ovoj godini, apliciramo za dobijanje držav-ne pomoći, za reprogram poreskih obaveza iz prethodnih godina. Radimo investicioni plan za regionalni razvoj, kojim bi reprogra-mirali poreske obaveze, zadžali nivo zaposlenih na oko 80, sa re-alnom mogućnošću novih zapošljavanja, s obzirom na planirano povećanje proizvodnje. Većinski vlasnici, sa novim menadžmen-tom, intenzivno rade na pronalaženju novih tržišta za plasman finalnih proizvoda, jer su odlučni da ulože u novu i rekonstrukciju postojeće opreme Mermera a.d, sa ciljem povećanja proizvodnje i proširenja proizvodnog asortimana.

Građevinarstvo u 2015. godini ima uzlazni trend, najvećim dijelom zahvaljujući potpisivanju Ugovora o gradnji autoputa, gdje je veliki broj preduzeća, prvenstveno iz oblasti niskogradnje, a i ostalih gra-na, našao uposljenje i potpisalo kvalitetne ugovore sa kineskim in-vestitorom. Očekujemo da će Vlada Crne Gore, vođena dobrim pri-mjerom autoputa, usvojiti Zakon o privatno-javnom partnerstvu, kojim je predviđena obaveza svakog novog investitora da u visini od 30% investicije koristi domaće resurse, proizvode i usluge.

Sa ovim planom smo upoznati na decembarskoj sjednici crnogor-skih privrednika sa premijerom Milom Đukanovićem i njegovim saradnicima, organizovanog u Privrednoj komori Crne Gore, a na-kon zahtjeva predstavnika Odbora za građevinarstvo u tom smje-ru. Ohrabreni smo ovakvim planovima Vlade. Na istoj sjednici smo, kao Odbor za građevinarstvo, istakli zahtjev da se kroz javne radove, koje finansira država Crna Gora, poveća učešće kvalitetnih domaćih proizvoda iz oblasti građevinarstva, a smanji uvoznih, koji su često u fazi projektovanja označeni za ugradnju. Smatra-mo da je to realan zahtjev i očekujemo pozitivne pomake i u tom segmentu.

S obzirom na veliki uvoz i ulaz građevinskih materijala iz okru-ženja i regiona, jedan dio tih proizvoda završava na sivom trži-štu, čime se dovode u neravnopravan položaj domaći proizvođači građevinskog materijala, koji uredno izmiruju svoje poreske oba-veze prema državi.

Očekujemo zaštitu domaćih proizvođača građevinskog materijala, posebno koncesionara, kroz povećanu kontrolu carinskih i inspek-cijskih organa na uvoz i prodaju takvih proizvoda.

U ovoj godini očekujemo najavljeno usvajanje novih zakona: Za-kona o radu, Zakona o privrednim društvima, Zakona o uređenju prostora i drugih, a koji imaju cilj, usklađivanja sa evropskom re-gulativom, poboljšanje privrednog ambijenta u Crnoj Gori i privla-čenje stranih investitora.

Dobijanjem pristupnice za prijem u NATO, Crna Gora je istakla odlučnost da joj je stabilnost i ekonomija na prvom mjestu, što privrednicima daje nadu da će strani investitori intenzivirati ula-ganja u crnogorsku ekonomiju. Naravno da je to šansa za većinu naših privrednih društava, da će moći plasirati proizvode, a i dugo-ročnije planirati razvoj.

Očekujemo da će se vrlo brzo završiti kulminirane nesuglasice na političkoj sceni Crne Gore i da njihov ishod neće imati negativan uticaj na njenu ekonomiju. U svakom slučaju očekujem uspješnu poslovnu godinu.

48

Broj 1 Januar 2016.

Milan Bozovic, the Chairman of the Board of Association of Civil Engineering and Industry for Building Materials

The upward trend continuesThe participation of quality domestic construction products should be increased through public works. In the same way, the import should be reduced.

We expect that foreign investors give priority to domestic producers of stone in the implementation of capital pro-jects, says Mr. Milan Bozovic, the chairman of the As-

sociation of Civil Engineering and Industry for Building Materials and director of “Mermer“ from Danilovgrad.

For “Mermer“ Danilovgrad 2015 was a year of reorganization in all areas, since the management has been changed since October 2014. A new management has completely changed the concept of the previous business operations, so the emphasis has been put on increasing production and sales in the final part of the produc-tion and decrease in exports of raw materials from mines. The prerequisites for an increase in production capacity have been created at the mine. The production of final products has been inc-reased by 50% in comparison to 2014, with an increase of export of finished products, and significantly reduced export of raw materi-als. It turned out that in this way and in line with certain precon-ditions, Mermer may operate profitably, so in 2016 we will strive to increase production in the mine and factory, given that we have free capacities. We will also try to reduce costs, raise the level of business and increase exports.

During 2015 we applied for large projects on the coast, Porto New, Porto Montenegro and Lustica, so in 2016 we expect the outcome of the election for the supplier of stone. We expect that foreign in-vestors will give priority to domestic producers of stone, under the same or similar conditions.

We are working intensively on retaining the existing and entering new export market and boosting exports. Therefore, in January 2016 we have signed the first new export contract with the buyer from Russia for the delivery of stone. It is intended to be a tentative deal for the continuous export to this market with this buyer. So a part of the strategy of Mermer this year is an increase of export.

This year we are preparing to apply for government assistance for rescheduling tax liabilities from previous years. We're drawing up an investment plan for regional development, which would reschedule the tax liability, keep the employment level to cca 80, with the real possibility of new employment, due to the planned increase in production. The majority owners, with new manage-ment, work intensively on finding new markets for placement of final products, because they are determined to invest in new and reconstruction of existing equipment of Mermer, in order to incre-ase production and expand the product range.

Construction industry recorded an upward trend in 2015, mostly thanks to the signing of the Agreement on construction of the hi-

ghway. Therefore, a large number of companies, primarily in the field of engineering and other branches, found uposljenje(jobs, en-gagement) and singed good contracts with Chinese investors. We expect that the Government of Montenegro, led by good example of the highway, will adopt a Law on public-private partnership, which envisages the obligation of any new investors to use bene-fits of domestic/local resources, products and service in the amo-unt of 30% of the investment.

We were informed about this plan at the meeting of the Montene-grin entrepreneurs with the Prime Minister Mr. Milo Djukanovic in the Chamber of Economy of Montenegro in December after the request from the representatives of the Board of Civil Engineering in this direction.

We are encouraged by these plans of the Government. At the same meeting, a Board of Civil Engineering emphasized the require-ment to increase the share of high-quality local products in the construction industry through public works funded by the state of Montenegro, and thus reduce the share of the imported ones, which are often in the design phase marked for installation. We believe it is a realistic demand and expect moves in the right di-rection in this segment.

Given the large import and entry of construction materials from the region, a part of these products ends up on the gray market. This brings domestic producers of building materials, who regu-larly pay their tax liabilities to the country, in an unequal position. We expect the protection of domestic producers of building mate-rials, especially the concessionaire, through the increased control of customs and inspection bodies on the import and sale of such products. This year we expect the announced adoption of new laws: the Law on Labour, the Law on Enterprises, the Law on Spa-tial Planning and others, which aims at harmonization with EU regulations, improving the business environment in Montenegro and attracting foreign investors.

By obtaining an invitation for joining the NATO, Montenegro has been determined to put stability and economy in the first place, which gives entrepreneurs hope that foreign investors will in-tensify investments in the Montenegrin economy. Of course this provides an opportunity for most of our companies to place their products, and to plan development in the long-term period.

We expect that cumulative disagreements on the political scene of Montenegro will soon end up and the outcome will not have a adverse effect on its economy. In any case, I expect a successful business year.

49

Broj 1Januar 2016.

Privredna komora poziva preduzetnike početnike

Prijavite se za obuku u stranim kompanijama

Riječ je o ERASMUS projektu čiji je cilj povećanje konkurentnosti, smanjenje nezaposlenosti i stvaranje podsticajnih uslova za razvoj preduzetništva.

Privredna komora Crne Gore, u okviru realizacije projekta ERASUMUS za preduzetnike početnike, poziva sve osobe sa preduzetničkim ambicijama koje još nijesu započele biznis

ili ga imaju ne duže od tri godine, da iskoriste šansu za odlazak na praktičnu obuku u renomirane inostrane kompanije. Troškove boravka i stručnog usavršavanja u inostranstvu, koji može trajati do šest mjeseci, pokriva budžet projekta.

Procjenu i odabir najboljih aplikacija, odnosno biznis planova, koje će kandidati podnositi, vrši Privredna komora kao jedina posre-dnička organizacija za ERASMUS projekat, koji Evropska Komisi-ja realizuje u okviru Programa za konkurentnost malih i srednjih preduzeća (COSME). Crna Gora će tokom trajanja projekta, do 31. janura 2017. godine, poslati na praktičnu obuku osam početnika u biznisu.

U inostranstvu će crnogorski preduzetnici početnici biti u prilici da dobiju nova znanja o najboljim načinima pokretanja i upravlja-nja malim i srednjim preduzećem, unaprijede međunarodne veze i upoznaju inostrana tržišta, steknu uvid u poslovno okruženje i upoznaju se sa zakonskim okvirom zemlje u kojoj se realizuje obu-ka.

Takođe, ovaj Program namijenjen je i crnogorskim preduzetni-cima koji vode sopstveni biznis duže od tri godine, a spremni su da budu domaćin preduzetnicima početnicima iz drugih zemalja, da im prenesu znanje i iskustvo neophodno za uspješno vođenje preduzeća. Zato Komora poziva iskusne poslovne ljude koji imaju biznise duže od tri godine da učestvuju u projektu kao domaćini preduzetnicima-početnicima iz inostranstva.

Sve informacije o uslovima i postupku podnošenja online prijava za odlazak na obuku u inostranstvo za preduzetnike - početnike i preduzetnike - domaćine dostupne su na web adresi www.era-smus-entrepreneurs.eu, kao i na internet stranicama Privredne komore Crne Gore www.privrednakomora.me.

Dodatno se možete informisati u Privrednoj komori Crne Gore na telefon 020 230 422.

50

Broj 1 Januar 2016.

Svijetvijesti

Apple gradi prvi centar van Amerike

Apple je potvrdio da u Napulju u Italiji otva-ra svoj prvi centar za razvoj aplikacija van Amerike, u cilju lakšeg dolaska do tih tale-nata i učvrste se u Evropi.

Centar će funkcionisati kao hub za obuku novih programera i biće smješten u prosto-rima njihove partnerske institucije u Italiji, pišu svjetski mediji. Program u budućnosti planiraju da šire na druge zemlje u svijetu.

Iako je Google play prošle godine prodao dvostruko više aplikacija od App Storea, aplikacije su jedan od najvećih Apple-ovih biznisa, a iOS bez obzira na manji broj apli-kacija ima 75 odsto više prihoda od Andro-ida, prenosi Capital.ba.

Apple je na aplikacijama samo za ove no-vogodišnje praznike zaradio 1,1 milijardu dolara. Božić i Nova godina su špica jer se tada poklanja najviše mobilnih uređaja i ljudi skidaju aplikacije.

U objašnjenju odluke da otvori evropski ra-zvojni centar, Apple je objavio da je njihov mobilni ekosistem programerima u Evropi dosad omogućio zaradu od 10,2 milijarde USD i procjenjuju da je u samo u Italiji 75 hiljada radnih mjesta povezano sa App Sto-re-om.

- Neki od najkreativnih programera na svijetu žive u Evropi i oduševljeni smo što narednoj generaciji preduzetnika u Italiji možemo pomoći da razviju vještine koje su im potrebne za uspjeh - naveo je direktor Apple-a, Tim Cook u saopštenju.

Njemačka traži preko pola miliona radnika

Na njemačkom Zavodu za zapošljavanje u decembru bilo 591.000 oglasa za radna mje-sta, a najtraženija zanimanja su iz oblasti transporta i trgovine.

U decembru 2015. godine na njemačkom Zavodu za zapošljavanje bilo je oglašeno 591.000 poslova, što je 93.000 više nego godinu prije.Kako piše Croexpress, naj-

traženija zanimanja su bila ona iz oblasti transporta i prodaje, zbog praznične sezo-ne. Nakon toga najtraženiji su stručnjaci iz oblasti mehatronike, električari.

Slijede mašinski i automobilski tehničari, radnici u industriji metala i zdravstveni ra-dnici, prenosi Poslovni.hr.

Počela rad AIIB razvojna banka

Predstavnici 57 osnivačkih zemalja su se okupili u Pekingu kako bi prisustvovali sve-čanom otvaranju banke u Državnoj gostinj-skoj kući Diaoyutai.

- Zajedničkim naporima svim članica, AIIB će postati “profesionalna, učinkovita i pra-va razvojna banka za 21. stoljeće” i “nova platforma za pomoć održavanja zajedni-ce, daće nove doprinose blagostanju Azi-je i novu snagu u poboljšanju upravljanja svjetskom ekonomijom”, rekao je kineski predsjednik Xi Jinping.

Kineski ministar financija Lou Jiewi biće izabran za prvog predsjednika guvernerske uprave AIIB-a, a Jin Liqun je prvi predsje-dnik banke.

Osim što će davati kapital prema planu, Kina je obećala dati 50 miliona dolara za projekt pripreme posebnog fonda, podu-pirati pripreme za projekte razvoja infra-strukture u manje razvijenim državama članicama.

AIIB će promovisati ulaganja i finansiranja za korist svih strana, rekao je Xi, imajući na umu velike azijske zahtjeve za razvoj infra-strukture, prenosi CRI.

Svijet pred novom, opasnijom krizom

Soros je još 2011. godine upozoravao na mo-gućnost financijske i ekonomske katastro-fe. Milijarder George Soros upozorio je da su svjetska tržišta pred još jednom velikom ekonomskom krizom.

Soros je na ekonomskom forumu u Šri Lan-ki kazao da sadašnja ekonomska situacija u svijetu podsjeća na onu iz 2008. godine.

- Kina se muči, ne može da pronađe novi model rasta i devalvacija njihove valute izaziva probleme diljem svijeta. Vraćanje na pozitivne kamate središnjih banaka iza-zov je za razvijeni svijet, a cijela atmosfera jako podsjeća na onu iz 2008. godine, rekao je Soros.

Napominje kako je i povećanje kamata u Sjedinjenim Američkim Državama po-većalo pritisak na zemlje u razvoju, prenosi Anadolija.

Soros je još 2011. godine u Washingtonu upozoravao na mogućnost financijske i ekonomske katastrofe.

Tvrdio je tada da će grčka kriza biti mnogo opasnija od američke financijske krize iz 2008. godine.

Inflacija u Venecueli 700 odsto

Inflacija u Venecueli će ove godine preći 700 odsto, saopšteno je iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

U saopštenju MMF-a navodi se da će u ovoj južnoameričkoj zemlji, koja se suočava s ekonomskim poteškoćama u ovoj godini, inflacija biti dvostruko viša i da će dostići 720 odsto.

MMF procjenjuje da je inflacija prošle go-dine u Venecueli bila 275 odsto, prenose agencije.

Centralna banka Venecuele objavila je pro-šle sedmice da je u izvještaju za prošlu go-dinu navedeno da je do septembra inflacija bila 141,5 odsto.

Venecuela, koja ima jedne od najvećih re-zervi nafte na svijetu, bilježi pad svoje pri-vrede posljednjih mjeseci, zajedno sa pa-dom cijena nafte.

51

Broj 1Januar 2016.

Predsjednik Venecuele Nicolas Maduro upotrebio je specijalna ovlašćenja i izdao ukaz kojim se proglašava vanredno eko-nomsko stanje u zemlji. Ukaz objavljen u Službenom glasniku daje Maduru 60 dana da sprovede opsežne reforme.

Pala proizvodnja čelika

Svjetska proizvodnja čelika je u prošloj go-dini pala 2,8 odsto na 1,62 milijarde tona, nakon petogodišnjeg konstantnog rasta.

Prema podacima Svjetske asocijacije za čelik (WSA), Kina, kao najveći potrošač i proizvođač čelika, proizvela je prošle godi-ne 803,8 miliona tona čelika, 2,3 odsto ma-nje u odnosu na 2014.

I pored toga, njen udeo u globalnoj proizvo-dnji čelika porastao je 0,2 procentna poena na 49,5 odsto, prenose svjetske agencije.

- Proizvodnja sirovog čelika je u prošloj go-dini smanjena u svim regionima, osim u Okeaniji - navodi se u izveštaju WSA.

Iz WSA su dodali da je to prvi godišnji pad proizvodnje od 2009. godine, kada je uku-pna proizvodnja iznosila 1,24 milijarde tona.

U oktobru prošle godine, WSA je prognozi-rala rast globalne tražnje čelika u prošloj godini od 1,7 odsto, nakon čega je za ovu godinu prognozirano povećanje tražnje 0,7 odsto.

Proizvodnja čelika u Japanu, drugom naj-većem proizvođaču u svijetu, smanjena je prošle godine pet odsto na 105,2 miliona tona, dok je proizvodnja u Indiji porasla 2,3 odsto na 83,2 miliona tona.

- Evropske države su prošle godine proi-zvele 166,2 miliona tona sirovog čelika, što je pad od 1,8 odsto u odnosu na 2014 - kazali su iz WSA.

Japan uveo negativnu kamatnu stopu

Banka Japana uvela je negativnu kamatnu stopu u nastojanju da pomogne oporavak treće najjače svjetske ekonomije.

Banka je saopštila da će komercijalnim bankama naplaćivati 0,1 odsto na neke depozite ostavljene u centralnoj banci, na-dajući se da će ih time podstaći da daju više pozajmica i stimulišu investicije i razvoj, prenose agencije.

To je prvi put da je Banka Japana uvela negativnu kamatu stopu, a taj iznenadni potez je odmah imao uticaja na finansijska tržišta. Japanski indeks Nikei 225, koji je sredinom dana pao na oko 0,8 odsto, pora-stao je 2,8 odsto na kraju dana, a vrijednost japanskog jena je opala sa 118,5 jena (JPY) na 120,4 JPY za dolar.

Banka Japana je saopštila da će podijeliti depozite u tri kategorije koje će imati po-zitivnu, nultu i negativnu kamatnu stopu.

Mjera će biti na snazi koliko god bude po-trebno da se ostvari ciljanih dva odsto inflacije, a rok za ostvarenje tog cilja je u međuvremenu pomjeren od kraja ove na sredinu naredne godine.

Stopa inflacije u prošloj godini u Japanu je, bez nestalnih cijena hrane, bila 0,5 odsto.

Zemlje EU suočene s visokim fiskalnim rizikom

Zemlje Evropske unije (EU), njih 11, uklju-čujući Francusku, Italiju i Veliku Britaniju, suočavaju se sa visokim rizikom održivosti javnih finansija, jer će čak i za deset godina njihov javni dug i dalje biti visok, saopštila je Evropska komisija (EK).

U izvještaju o fiskalnoj održivosti, izvršno tijelo Evropske unije (EK) navelo je da su u visokom riziku s javnim finansijama Belgi-ja, Irska, Španija, Francuska, Hrvatska, Itali-ja, Portugalija, Rumunija, Slovenija, Finska i Velika Britanija.

Procjene se temelje na makroekonomskim prognozama EK za svih 28 zemalja EU iz novembra prošle godine, koje projektuju ključne ekonomske pokazatelje za dvije godine unaprijed, prenosi Biznis.ba.

Izvještaj ne sadrži nikakve preporuke, ali je EK dužna da objavi preporuke za svaku po-

jedinačnu zemlju u nekom periodu kasnije.

Analiza održivosti urađena je pod pretpo-stavkom da se ne preduzmu nikakve pro-mjene fiskalne politike za dvije godine na koje se odnosi prognoza kretanja ključnih ekonomskih pokazatelja.

U analizu nijesu uključene Grčka ili Kipar, koje su još pod programima međunarodne finansijske pomoći.

EK je navela da nijednoj od zemalja člani-ca EU ne prijete kratkoročno rizici fiskalne održivosti.

Najbolje pokazatelje u smislu fiskalne odr-živosti, s niskim rizicima na kratak, srednji pa i na dugi rok imaju Danska, Njemačka, Estonija, Letonija.

Ford odlazi iz Japana i Indonezije

Američka automobilska kompanija Ford najavila je krajem januara da će se povući sa tržišta Japana i Indonezije, zbog slabih perspektiva profita na ta dva azijska tržišta.

Kompanija Ford, drugi najveći američki proizvođač automobila poslije General Mo-torsa (GM), planira u drugoj polovini godine da obustavi poslovanje u Japanu i Indo-neziji, zatvori svoje distributerske salone i prekine s uvozom Fordovih vozila u te dvije zemlje.

Udio Forda u poršloj godini u prodaji auto-mobila na japanskom tržištu je iznosio tek 0,1 odsto, a na tržištu Indonezije samo 0,6 odsto, prenosi SEEbiz.

Iz Forda, međutim, nijesu objavili koliko će radnih mjesta biti ukinuto zbog takve odlu-ke kompanije.

52

Broj 1 Januar 2016.

Dr Deda Đelović, predsjednik OU saobraćaja

Realizacija kapitalnih projekata impuls razvoja saobraćajaPorast obima saobraćaja u 2015. i kapitalni razvojni projekti iz energetike, turizma i saobraćaja, realna su šansa za obezbjeđenje nastavka rastućeg trenda u ovoj značajnoj privrednoj oblasti.

Očigledno je da će 2016. pred privredne subjekte iz oblasti sa-obraćaja staviti brojne obaveze i izazove različitog karakte-ra ali sam uvjeren da će oni na to dati adekvatne odgovore, i

da će pokazatelji njihovog poslovanja biti pozitivni, a sve to dopri-nijeti unapređenju cjelokupnog saobraćajnog sistema u Crnoj Gori, ocijenio je dr Deda Đelović, direktor Luke Bar i predsjednik Odbora udruženja saobraćaja Privredne komore Crne Gore.

Saobraćaj ima nezamjenljivu ulogu u obezbjeđenju protoka ljudi i održanju kontinuiteta robnih tokova i direktno utiče na poslovanje širokog spektra privrednih subjekata, posebno onih koji se bave proizvodnjom roba i pružanjem usluga.

Brojna ograničenja poslovanja koja su karakterisala prethodne go-dine, otvaraju pitanja o tome kakva mogu biti očekivanja u oblasti saobraćaja u ovoj godini, u kom pravcu treba koncentrisati aktiv-nosti u cilju unapređenja parametara efikasnosti saobraćajnog sis-tema, i sl. U ovom tekstu je napravljen sažeti opšti osvrt na neke od osnovnih prioritetnih aktivnosti u oblasti saobraćaja u 2016.godini i, uglavnom, se odnose na operativne aktivnosti, čija bi realizacija, u nekom kraćem periodu, omogućila unapređenje poslovanja pri-vrednih subjekata iz ove oblasti.

Važan početni prioritet je usmjeravanje napora ka povećanju (op-timizaciji) stepena iskorišćenja postojećih kapaciteta. Bez detalj-nije elaboracije se može utvrditi postojanje rezerve kapaciteta kod mnogih subjekata u domenu saobraćaja. Ohrabrujuća je činjenica da je u prošloj godini registrovan porast obima aktivnosti po svim vidovima saobraćaja, a realnu šansu za obezbjeđenje nastavka ra-stućeg trenda obima saobraćajnih aktivnosti (povišenje stepena iskorišenja postojećih kapaciteta), između ostalog, pružaju i brojni

već započeti i planirani kapitalni razvojni projekti iz sektora ener-getike, turizma i samog saobraćaja.

Naredni prioritet se odnosi na potrebu povišenja stepena koordi-nacije subjekata crnogorskog saobraćajnog sistema, kao i subje-kata čije su aktivnosti, u manjoj ili većoj mjeri, povezane sa saob-raćajnim aktivnostima. Neophodno je da svi pomenuti subjekti, u svojim nastupima na tržištu (poslovanju), maksimalno doprinesu privlačenju robnih tokova ka Crnoj Gori, uvažavajući činjenicu da oni predstavljaju samo jednu od karika u transportnom lancu roba. Uostalom, nemoguće je bilo koji segment saobraćajnog siste-ma posmatrati izolovano, samo sa stanovišta njegovih sopstvenih karakteristika, jer se time dobija jednostrana ocjena stanja i otkri-va tek dio problematike. Tu je problematiku neophodno sagledati interdisciplinarno, s aspekta svih korisnika usluga i svih učesnika u saobraćaju.

Identifikacija i eliminacija barijera različitog karaktera u oblasti saobraćaja, koje usporavaju ili onemogućavaju tokove roba (i pu-tnika), takođe, pripadaju grupi osnovnih prioritetnih aktivnosti kojima se treba posvetiti potrebna pažnja u 2016.godini. Razlozi svrstavanja ovih aktivnosti u prioritetne direktno proizilaze iz či-njenice da, ponekad, neki, samo naizgled, sporedni elementi (ta-kse, ...) mogu odlučujuće uticati na preusmjeravanje tokova roba (i putnika) mimo Crne Gore. Time se generišu značajni gubici po osnovu neostvarenog prihoda (dobiti), dodatno se negativno utiče na tržišnu poziciju subjekata iz saobraćajnog sistema Crne Gore na tržištu, itd.

U svjetlu tekućih procesa integracije Crne Gore u Evropsku Uni-ju (EU), kao prioriteti se nameću aktivnosti koje su neophodne za

53

Broj 1Januar 2016.

postepeno prilagođavanje parametara funkcionisanja subjekata crnogorskog saobraćajnog sistema standardima i procedurama koje su u primjeni u EU. U procesu realizacije tih aktivnosti se moraju uvažiti ciljevi definisani u EU 2020 Strategiji, posebno oni koji se odnose na „pametan rast” (razvoj na osnovu znanja i inovacija) i „održivi rast” (promovisanje resursno efikasnijeg saobraćaja, redukcija negativnih uticaja na žitotnu sredinu po osnovu saobraćajnih aktivnosti, itd.). Treba, takođe, imati u vidu da je u Evropskoj susjedskoj politici direktno potenciran zahtjev za razvojem efikasnog, multimodalnog i održivog saobraćajnog sistema, dok su sve prethodne smjernice razrađene u Evropskoj saobraćajnoj politici: „Bijeli papir 2011”, gdje su, kroz njena tri sastavna dijela, identifikovani očekivani izazovi sa kojima će se saobraćajni sistem suočiti u budućnosti, definisana vizija razvo-

ja za 2050.godine i precizirane aktivnosti koje treba realizovati kako bi se ispunili najvažniji ciljevi u oblasti saobraćaja.

Definitivno je da će snažan impuls razvoju ukupnog saobraćaj-nog sistema u Crnoj Gori dati realizacija već pokrenutih i plani-ranih kapitalnih projekta razvoja saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori, ali, zbog planiranog obima ovog teksta, neka ta tema ostane za neku drugu priliku.

Očigledno je da će 2016. pred privredne subjekte iz oblasti saob-raćaja staviti brojne obaveze i izazove različitog karaktera - po-dijelimo uvjerenje da će oni na sve to dati adekvatne odgovore, da će pokazatelji uspješnosti njihovog poslovanja biti pozitivni i da će sve to doprinijeti unapređenju cjelokupnog saobraćajnog sistema u Crnoj Gori.

54

Broj 1 Januar 2016.

PhD Deda Djelovic, the Chairman of the Transport Association Board

Capital projects - impulse towards transport development

It is obvious that in 2016 the economic entities in the field of transport will face a number of various challenges and ta-

sks. But I am confident that they will find adequate answers, and that the indicators of their business operations will be posi-tive. All these aspects will contribute to the improvement of the entire transport system in Montenegro, says PhD Deda Djelovic, director of the Port of Bar and the chairman of the Transportation Associa-tion Board of the Chamber of Economy of Montenegro.

The transport has irreplaceable role in pro-viding flow of people and maintaining con-tinuity of flow of goods. It directly affects the business operation of broad spectrum of economic entities especially those who are engaged in production of goods and providing services.

Numerous business restrictions, which characterized the previous year, raise que-stions about the expectations in the field of transport this year, direction in which they should concentrate their actions in order to improve the efficiency of the transport sy-stem parameters etc. This text represents a summarized general overview of some of the basic priority activities in the field of transport in 2016, which mainly relate to operational activities, whose implementa-tion would provide further improvement of their business operations in a shorter peri-od of time.

An important initial priority is to direct ef-forts towards increasing (optimizing) the degree of usage of the existing capacity.

hinder or impede the flow of goods (and passenger) also belong to the group of ba-sic priority activities which should be paid attention to in 2016. The reasons for classi-fying these activities in priorities directly result from the fact that, sometimes, some secondary elements (taxes, ...) can have a decisive influence on the redirecting flow of goods (and passengers) outside Monte-negro. This generates significant losses on the basis of unrealized income (profit), and further has an adverse effect on the market position of entities from the Montenegrin transport system in the market, etc.

In light of the ongoing integration process of Montenegro into the European Union (EU), the activities which are necessary for the gradual adjustment of parameters of functioning of entities in Montenegrin transportation system to the standards and procedures, applied in the EU, are on the list of the priorities. In the process of implementation of these activities the objectives set out in the EU 2020 Strategy must be taken into account, particularly those relating to »smart growth« (deve-lopment based on knowledge and innova-tion) and »sustainable growth« (promoting resource-efficient transport, reduction of adverse effect on the environment based on traffic activity, etc). It should also bear in mind that the European Neighbourhood Policy directly emphasizes demand for the development of an efficient, multimodal and sustainable transport system, while all previous guidelines are elaborated in the European transport policy: »White Paper of 2011« which, through its three constituent section, identifies the expected challenges with which the transport system will face in the future, defines vision of development by 2050 and detailed activities to be imple-mented in order to achieve the most im-portant goals in the field of transport.

The realization of initiated and planned ca-pital projects of development of transport infrastructure will give the powerful impul-se to the development of the total transport system in Montenegro. However, due to the planned scope of this article, let’s leave this topic for another occasion.

It is obvious that in 2016 the economic enti-ties in the field of transport will face a num-ber of various challenges and tasks. Let’s share the belief that the adequate answers will be given, the indicators of performance of their operations will be positive and will contribute to the improvement of the entire transport system in Montenegro.

Without further elaboration we can deter-mine the existence of reserve capacity in many entities in the field of transport. It is encouraging that an increase in the vo-lume of activity in all modes of transport was registered last year. Numerous initia-ted and planned capital development pro-jects in, among others, the energy sector, tourism and transport provide a realistic opportunity for securing the continuation of a growing trend in the volume of traffic activities (increasing the level of usage of existing capacity).

The next priority relates to the need to increase the level of coordination entities in Montenegrin transportation system, as well as entities whose activities are more or less associated with the transportation processes. It is necessary that all of the abovementioned entities in their perfor-mances on the market (business opera-tions) make the maximum contribution to attracting of commercial flow towards Montenegro, taking into the consideration that they only represent a link in the tran-sport chain of goods.

After all, it is impossible to consider any segment of the transportation system se-parately, from the standpoint of its own characteristics. This provides a one-sided assessment of the situation and reveals only a part of this problem. It is necessary to consider the problem in an interdiscipli-nary approach, in terms of all service users and all participants in transport.

Identification and elimination of vario-us barriers in the field of transport, which

55

Broj 1Januar 2016.

Njemačka

Poslovno povjerenje na najnižem nivou

Poslovno povjerenje u Njemačkoj u januaru je palo na naj-niži nivo u skoro godinu, a posebno snažno je pogoršano u sektoru proizvodnje, zbog straha da ekonomiju neće zaobići

negativne posljedice usporavanja rasta na tržištima u nastajanju.

Indeks poslovne klime, koji izračunava njemački institut za eko-nomska istraživanja Ifo na osnovu ankete među sedam hiljada poslovnih čelnika, u januaru je skliznuo na 107,3 boda, s decem-barskih 108,6 bodova, prenosi SEEbiz.

Januarski Ifo indeks lošiji je od predviđanja anketiranih, koji su u prosjeku očekivali neznatni pad, na 108,4 boda.

- Njemačka preduzeća su uplašena na početku godine. Njemačku ne može u potpunosti zaobići silazna dinamika na tržištima u na-stajanju - kazao je ekonomist u Ifo-u, Klaus Wohlrabe.

Raspoloženje se na početku godine spustilo na najniži nivo od fe-

Podindeks koji mjeri klimu u sektoru proizvodnje pao je na najniži nivo u 12 godina.

bruara prošle godine, što se vremenski poklopilo s nizom rizika u svijetu, uključujući kinesko ekonomsko usporavanje, priliv izbje-glica u Evropu i bliskoistočne sukobe.

Podindeks koji mjeri klimu u tamošnjem sektoru proizvodnje pao je na najniži nivo u 12 godina, pokazao je izvještaj.

Ekonomist Dekabanka, Andreas Scheuerle, konstatiovao je da jača strah da niske cijene nafte oslikavaju slabije stanje u globalnoj ekonomiji.

- Dugo se činilo da su kompanije zaštićene od rastućih rizika. Sada u prvi plan izbijaju realnije ocjene - dodao je Scheuerle.

Među rijetkim svijetlim tačkama u redovnom mjesečnom istraži-vanju Ifo instituta je segment domaće potrošnje koji pokazuje od-ređenu otpornost, iskazanu u poboljšanim očekivanjima u sektoru trgovine na malo.

56

Broj 1 Januar 2016.

Stopa nezaposlenosti u Evropskoj uniji u septembru 2015. godine iznosila je 9,3 odsto, što je najbolji rezultat od 2009. godine.

U tom mjesecu stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je 10,8 posto i predstavlja najnižu stopu nezaposlenosti od januara 2012. godine.

U EU je u pomenutom periodu 22 miliona 631 hiljada osoba bilo nezaposleno, dok je broj nezaposlenih u eurozoni iznosio 17 mi-liona 322 hiljade.

U septembru je zaposleno 147 hiljada osoba u EU, a 131 hiljada osoba u eurozoni. Na godišnjoj bazi nezaposlenost u EU je sma-njena za milion i 832 hiljade osoba, dok u eurozoni taj broj iznosi milion i 194 hiljade.

Najniža stopa nezaposlenosti u EU zabilježena je u Njemačkoj i iznosi 4,5 odsto, a slijede Češka Republika sa 4,8 posto i Malta sa 5,1 odsto.

Prema podacima iz jula, najviša je stopa nezaposlenosti u Grčkoj, čak 25 odsto, dok prema novijim podacima stopa nezaposlenosti u Španiji iznosi 21,6 odsto.

Kada se podaci o nezaposlenosti uporede sa podacima iz septem-bra 2014. godine, primjetno je kako je stopa nezaposlenosti niža u 23 zemlje EU, a viša u četiri zemlje Unije, dok značajnih promjena u Austriji nije bilo.

Smanjenje nezaposlenosti na godišnjoj bazi evidentno je u Špa-niji, Estoniji, Bugarskoj i Slovačkoj, dok je stopa nezaposlenosti povećana u Finskoj, Francuskoj, Rumuniji i Belgiji.

Evropska unija

Najniža stopa nezaposlenosti u posljednjih šest godina

Statistički podaci pokazuju kako je u septembru više od četiri mi-liona osoba mlađih od 25 godina bilo nezaposleno u EU, odnosno približno tri miliona u eurozoni. U odnosu na septembar 2014. broj nezaposlenih mladih osoba smanjen je za 500.000 u EU, odnosno 251.000 u eurozoni.

Stopa nezaposlenosti mladih ljudi u EU u septembru iznosila je 20,1 posto, a u eurozoni 22,1 posto. Najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Njemačkoj gdje je iznosila sedam odsto, dok je najviša stopa zabilježena u Grčkoj gdje je iznosila 48,6 odsto.

57

Broj 1Januar 2016.

PwC, ekonomske prognoze

Početak kraja krize u Eurozoni Pricewaterhouse Coopers-ovi ekonomisti ulazak u Novu go-

dinu, već tradicionalno obilježavaju ekonomskim predviđa-njima.

1. Mirna plovidba za G7: očekuje se da će ponderisani rast BDP-a grupe G7 biti veći od 2%, što bi bila najbrža stopa rasta od 2010. godine. Suprotno tome, u grupi ekonomija u nastajanju E7 rast će se usporiti (no i dalje će biti brži od G7). U toj će se grupi brazilska i ruska ekonomija smanjiti, Kina će usporiti, a Indija će postati zvi-jezda tih zemalja.

2. Geopolitika zamjenjuje ekonomiju na vodećem mjestu popisa planova tvoraca politika: Tri geopolitičke teme i dalje će prevlada-vati na naslovnim stranicama novina. Prva je migrantska kriza u Evropi koja se može smiriti u zimskom razdoblju, no mogla bi se opet razbuktati na proljeće. Druga je odgovor međunarodne zaje-dnice na krizu na Bliskom istoku. Treća je referendum o članstvu UK-a u Evropskoj uniji.

3. Zadržaće se niže cijene roba na tržištima: Ovo su dobre vijesti za većinu preduzeća, domaćinstava i tvoraca politike u ekonomijama koja uvoze sirovine, no predstavlja izazov u zemljama koje uveliko zavise o njihovom izvozu.

PwC-ovi ekonomisti pružaju i detaljnija predviđanja za 2016. go-dinu.

- Očekujemo da će se oporavak SAD-a ubrzati u 2016., dok će Uje-dinjeno Kraljevstvo (UK) i dalje ostvarivati rast pod najvećim utji-cajem potrošnje. Takođe, trebao bi se barem početi nazirati kraj krize u Eurozoni. No, još jedna teška godina čeka nedavno moćne zemlje BRIC-a, uz značajno odskakanje Indije, objašnjava John Hawksworth, glavni ekonomista u PwC UK.

- SAD će imati najveći rast BDP-a u G7: Američka ekonomija će porasti za gotovo tri odsto i tako doprinijeti dvotrećinskom rastu grupe G7 u 2016. godini. Takođe se očekuje da će SAD nastaviti otvarati u prosjeku oko 200.000 radnih mjesta na mjesec te time podržavati kontinuirani rast potrošnje. No, SAD neće tako lako osvojiti naslov najbrže rastuće ekonomije u G7. Njegov glavni su-parnik biće UK za koji se očekuje rast od 2% do 2,5 %.

- Porast kamatnih stopa u SAD-u i UK-u u 2016. godini: sistem fe-deralnih rezervi (FED) je prošle godine u decembru po prvi put od 2006. godine povećao kamatne stope. PwC-ovi ekonomisti očeku-ju da će nastaviti sa postupnim povećanjem stopa u 2016. godini. Kako bi se spriječili veći negativni globalni šokovi, očekuje se da će Bank of England tokom godine učiniti isto. Predviđa se da će,

za razliku od banaka u SAD-u i UK-u, Evropska centralna banka, Japanska centralna banka i Kineska centralna banka zadržati pri-lagodljivu monetarnu politiku u 2016. godini.

- Kraj krize u eurozoni: periferne ekonomije rašće brže od glavnih ekonomija već drugu godinu za redom. Kriza u Grčkoj mogla bi se ponovno razbuktati, no to se ne bi trebalo proširiti na okolne ze-mlje. Stoga PwC-ovi ekonomisti očekuju da će 2016. godina ozna-čiti barem početak kraja šire finansijske krize u eurozoni. Budući da je većina nestabilnosti u perifernim ekonomijama pod kontro-lom i u toku su strukturne reforme, vrlo je vjerovatno da će BDP eu-rozone porasti za otprilike 1,6% u 2016., što bi bila njegova najveća stopa rasta od 2011. godine.

- Indija će postati zvijezda grupe E7: očekujemo da će Indija i drugu godinu za redom rasti brže od Kine i ostvariti rast realnog BDP-a od otprilike 7,7%. Indija će nastaviti ubirati plodove najnovijih re-formi. Prošlogodišnjim rezom kamatne stope sa 8 na 6,75 %, Indij-ska središnja banka pridonijeće ovogodišnjem porastu potrošnje i ulaganja. Takođe bi trebalo da se povećaju strana direktna ulaga-nja u nerazvijeni indijski sektor proizvodnje jer je ukinut velik broj ograničenja za SDI.

- Rast kineskog BDP-a pada na 6,5%: izgledno je da će se nastaviti usporavanje ekonomskog rasta Kine s obzirom na to da je u toku rebalans. Očekuje se i postupno usporavanje rasta proizvodnje i izvoza. No, kineski poslovni lideri nastaviće s prelaskom na po-dručja proizvodnje s većom dodatnom vrijednošću. Smatramo da će se povećati prekomorska ulaganja u kineska preduzeća kako bi se to postiglo, a to će se osobito pokazati u kupovini preduzeća koja se bave novim tehnologijama te istraživanjem i razvojem. Očekuje se nastavak internacionalizacije juana u skladu s novim koracima prema liberalizaciji iznosa kapitala, uključujući ukidanje ograničenja na inicijalne javne ponude. Naposljetku, iako PwC-ovi ekonomisti u svom scenariju ne predviđaju recesiju, ona je i da-lje značajan negativan rizik na koji bi preduzeća trebala obratiti pažnju jer bi mogla imati posebno snažne sekundarne učinke na neke ekonomije jugoistočne Azije.

- Subsaharska Afrika (SSA) dodaće “još jednu Australiju“ svjetskom stanovništvu: Stanovništvo SSA-a povećaće se za više od 25 milio-na ljudi u 2016. godini, što je više stanovnika nego što ih ima čitava Australija. Taj porast je u skladu s prijašnjim trendovima jer još od 2006. godine broj stanovnika u SSA-u na godišnjem nivou raste za više od 20 miliona ljudi. Nigerija će biti zaslužna za nešto manje od 20% cjelokupnog rasta stanovništva SSA-a u 2016. godini, prenosi PoslovniPuls.

58

Broj 1 Januar 2016.

Kanada

Koriste plimu za dobijanje struje

U istočnoj Kanadi postoje planovi polaganja turbina ispod vode, u centar plimnog toka, kako bi proizvodili struju.

59

Broj 1Januar 2016.

Trendovi u energetskom sektoru sve manje idu u korist izvoznicima naf-te, koji su ionako pod pritiskom ni-

skih cijena energenta.

Raste popularnost sunčeve i energije vje-tra, alternativa fosilnim gorivima. Pažnja se sve više usmjerava i ka energetskim po-tencijalima okeana.

U istočnoj Kanadi postoje planovi polaga-nja turbina ispod vode, u sami centar pli-mnog toka.

Može li najveći svjetski plimni tok biti ko-rišten za proizvodnju struje? Istraživanja u kanadskom zaljevu Fundy, poznatom po najsnažnijoj plimi na svijetu, mogla bi dati odgovor. Kroz jedan od prolaza u zalivu plima svakog dana potisne veću količinu vode nego svi riječni tokovi zajedno.

- Unutrašnja energija plime zapravo pod-razumijeva instaliranje vjetroturbine is-pod nivoa mora i korišćenje snage toka. Istražujemo je li taj potencijal ekonomski i ekološki moguć, objašnjava Anne Marie Belliveau iz kompanije Force.

U saradnji sa kanadskom vladom i lokal-

kretanje unutar zaliva.

- Možete to posmatrati kao čistu energiju jedino ako zanemarite da turbine ubija-ju ribe. Ovdje nema vakuuma, ribe žive u ovom okruženju, upozorava ribar Paul Stephenson iz Striped Bass Association.

Čak i naučnici čija su istraživanja omo-gućila pokretanje projekta smatraju da je do njegove realizacije još dug put, kada će desetine turbina prekriti morsko dno te Novoj Škotskoj i susjednim kanadskim pokrajinama osigurati električnu energiju.

- Postoji mnoštvo izazova. U primorskom ambijentu je vrlo teško raditi, početna cije-na proizvedene struje biće visoka, a takođe imamo i problem utjecaja na okoliš, navodi Richard Karsten sa Odsjeka za matemati-ku i statistiku na Univerzitetu Acadia.

Uspostavljanje ravnoteže između tog uti-caja i dugoročnih posljedica dobijanja energije iz fosilnih goriva biće ključno. Može li najveća svjetska plima biti iskori-štena za ublažavanje klimatskih promje-na? Ili se pak ne treba miješati u njen način rada, piše Al Jazeera.

nom elektroprivredom, ta evropska kom-panija gradi 15 metara široku turbinu i planira da je do kraja godine stavi u pogon.

Sličan pokušaj je 2009. godine propao, jer se turbina pokvarila nekoliko sati nakon što je postavljena u vodu. Iz kompanije po-ručuju da će ovaj put biti drugačije.

- Pokušali smo sličnu stvar ranije, ali naša nova turbina će biti veća i čvršća i uvjere-ni smo da ćemo u nastavku eksperimenta moći postaviti još nekoliko njih, navodi Je-remy Poste iz kompanije OpenHydro.

- Plima je slaba i trenutno sam doslovno na dnu okeana. Dva puta svakog dana voda prodre u ovaj mulj i pretvori ga u zaljev dubok 12 ili više metara, javlja Al Jazeerin reporter.

Prvi sjevernoamerički projekt korištenja energije plime nije daleko. Stanica u An-napolisu proizvodi male količine energije od 1984. godine, ali podvodne turbine mno-go su zahtjevniji koncept. I ne žele svi da bude realizovan.

Ribari kažu kako će turbine poremetiti ili uništiti riblji fond koji koristi plimni tok za

60

Broj 1 Januar 2016.

Sporazum o saradnji Komore sa AIM

Godišnji investicioni sastanak u Dubaiju

Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore i Walid A. Farghal, direktor Godišnjeg investicionog sastanka iz Dubaija (Ujedinjeni Arapski Emirati), potpisa-

li su krajem januara 2016. Sporazum o saradnji između ove dvije institucije. Sporazuma je strateška platforma za globalno povezi-vanje malih i srednjih preduzeća, potencijalnih partnera i investi-tiora.

Godišnji investicioni sastanak (Annual Investment Meeting - AIM) je trodnevni skup fokusiran na direktne strane investicije koji je iniciralo Ministarstvo ekonomije Ujedinjenih Arapskih Emirata a održava se pod pokroviteljstvom šeika Mohammeda Bin Rashid Al Maktouma, potpredsjednika UAE, premijera i vladara Dubaija. Ri-ječ je o vodećem globalnom forumu za investicije i strateško umre-žavanje koji okuplja međunarodnu investicionu zajednicu, vodeće svjetske naučnike i stručnjake, prikazujući aktuelne informacije, strategije i znanja o metodologiji privlačenja direktnih stranih in-vesticija. Takođe, nudi sigurnu platformu za prezentaciju međuna-rodnih projekata i zakazivanje G2B (državna uprava – preduzeća)

i B2B (preduzeća – preduzeća) sastanaka sa institucionalnim, kor-porativnim i privatnim investitorima koji traže unosne i pouzdane projekte za svoj kapital. AIM omogućava donosiocima odluka iz cijelog svijeta, predstavnicima biznisa i države da se uključe u od-rživa partnerstva sa investitorima. Takođe nudi razne mogućnosti za olakšano strateško umrežavanje i promociju investicija, kao i dragocjeno iskustvo i znanja iz ove oblasti.

Šesti Godišnji investicioni sastanak će se održati od 11. do 13. aprila 2016. godine u Svjetskom trgovinskom centru u Dubaiju, a tema će biti “Novi svijet direktnih stranih investicija, ključne funkcije i najbolje prakse«. Biće riječi o važnosti novih oblika investicija, politikama koje ih promovišu, kao i o pozitivnoj praksi u toj oblasti. AIM 2016. godine će biti prilika da se analiziraju aktuelnosti te na-čini i sredstva direktnih stranih investicija sa fokusom na njihove nove “rezervoare” u tržištima u razvoju.

Privredna komora Crne Gore će u narednom periodu ispitati in-teresovanje svojih članica i, eventualno, zainteresovanim predu-zećima ponuditi mogućnost zajedničkog odlaska na ovaj skup.

61

Broj 1Januar 2016.

62

Broj 1 Januar 2016.

Globalna kriza

The Guardian: Svjetska ekonomija srlja u ponor?

63

Broj 1Januar 2016.

Ukoliko se uslovi za krizu ispune, mogli bi da izazovu novu ekonomsku pandemiju.

Svjetske berze su u grču. U Londonu, Njujorku, Šangaju i Fran-kfurtu ista priča - vrijednost akcija pada, a cijena nafte dosti-že svoju najnižu vrijednost od 2003, istovremeno raste strah

da će recesija u Kini povući na dno i cijelu svjetsku ekonomiju, piše britanski The Guardian.

Da bi došlo do sudnjeg dana svjetske ekonomije, potrebno je da i ostatak svijeta bude zreo za sopstvenu krizu i da se pokrene meha-nizam koji bi problem sa istočne Azije prenio i na ostatak svijeta.

Događaji od protekle tri nedjelje koji bi proizveli krizu nalik onoj iz 2008. godine za sada su samo u domenu pretpostavke. Ali, ukoliko se uslovi za krizu ispune, mogli bi da izazovu novu ekonomsku pandemiju.

Poslije svega, to je suština globalizacije. Nacionalne ekonomije su mnogo više povezane nego što su bile prije pola veka, kada su kon-trola kapitala, trgovinska ograničenja i široka javna svojina štitile nacionalne ekonomije.

Danas, promjene u političkoj filozofiji i tehnologiji mnogo su manja prepreka za slobodan protok dobara i gotovo nijedna za slobodan protok novca.

Kada god neka zemlja uđe u probleme postoji rizik od zaraze. To se 1997. godine desilo na Tajlandu kada je došlo do kolapsa nacio-nalne valute - bahta, što je dovelo do domino efekta u jugoistočnoj Aziji.

Ovo se takođe pokazalo tačnim za ono što je izgledalo kao lokalni problem u SAD. Ben Bernanke, tadašnji direktor Federalnih rezervi odbacio je 2006. godine tvrdnje da problemi sa hipotekarnim zaj-movima za klijente sa niskom kreditnom sposobnošću nisu pre-tnja ni ekonomiji SAD, a kamoli svetskoj. Kako je samo pogrešio!

Direktna izloženost Britanije prema Kini je relativno skromna. Kina se ne nalazi ni među prvih pet vanevropskih tržišta i samo četiri odsto dobara i usluga iz Ujedinjenog Kraljevstva završe u Kini.

Ako kineska ekonomija udari u zid, neka zanimanja će biti ugrože-na, ali to neće biti ni približno ozbiljno kao recesija koja bi zahvati-la SAD i evrozonu. Amerika je mnogo više u igri, mada njen izvoz u Kinu učestvuje sa svega jedan odsto BDP-a.

Britanske banke su međutim, druga priča. Banke kao HSBC i Stan-dard čarterd imaju mnogo pozajmica u Kini. Toliko da su pod većim rizikom nego neke države, ukoliko zajmovi postanu nena-plativi, a Kina poseduje planinu lošeg duga.

Evo kako bi se kriza ispoljila. Jedan način, po ekonomisti Narima-nu Behravešu, je kada bi Peking prestao da daje potporu svojoj va-luti, juanu. Rezultat toga bi bio devalvacija juana od 15-20 odsto, što bi učinio kineski izvoz jeftinijim, ali bi poskupila roba svake druge zemlje u svijetu.

Ovo bi dovelo do otvorenog rata valuta. Sve ostale zemlje bi uzvra-tile i SAD bi uvele trgovinske sankcije na kinesku robu. Deflatorni pritisak bi se intenzivirao dok bi azijske zemlje zatrpale ostatak svijeta svojim viškovima u prozivodnji.

Britanska industrija čelika je to već osjetila. Kina proizvodi više čelika nego što je potrebno za sopstveni ekonomski rast čime oba-raju cijenu. Britanski proizvođači smatraju da je nemoguće takmi-čiti se sa tim. To bi, međutim bio samo početak uništenja. Mnoge zemlje teško su zadužene u dolarima. Kina ima nominovan dug od

64

Broj 1 Januar 2016.

hiljadu milijardi dolara.

Ukoliko juan i ostale valute rastućih tržišta devalviraju, onda će vrijednost dolarskog duga rasti, stvarajući ozbiljan pritisak i nepo-došljiv teret na najranjivije.

Žu Min, zamjenik direktora u Međunarodnom monetarnom fondu, objasnio je na forumu u Davosu šta bi moglo da se dogodi.

Jednostavno, svi investitori bi istovremeno pohrlili da napuste tr-žište. Likvidnost svjetske ekonomije bi nestala, istakao je Žu doda-vši da to plaši sve.

To je svakako istina. Oko betonskog bunkera koji ugošćava Sv-jetski ekonomski forum u Davosu, „gospodari univerzuma“ tiho provjeravaju novosti sa berzi na svojim tabletima i pametnim te-lefonima. Izvršne direktore multinacionalnih kompanija ne treba podsjećati na globalnu povezanost tržišta.

U suprotnom, dobitnici Nobelove nagrade imali bi na dijelu teoriju haosa. Jedna od ideja teorije je da naizgled male stvari mogu da dovedu do velikih posljedica - lepet leptirovog krila sa jednog kraja svijeta izaziva uragan na drugom.

Kina je veoma veliki leptir.

MMF u Davosu: Usporavanje kineske privrede nije katastrofa

Usporavanje privrede u Kini neće izazvati katastrofu po global-nu ekonomiju, ocijenila je šef Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Christine Lagarde i dodala da su potresi koji pogađaju fi-nansijska tržišta vrlo normalna pojava.

- Ne suočavamo se sa tvrdim prizemljenjem. Svjedoci smo evolu-cije i velike tranzicije koja će biti truckava. Moramo da se navikne-mo na to, jer to je vrlo normalan i pravi način da se zapravo krene ka održivijem i kvalitetnijem rastu kome se svi nadamo - rekla je Lagarde.

Ona je govorila posljednjeg dana održavanja Svjetskog ekonom-skog foruma u švajcarskom zimskom centru Davosu, gdje su ovo-sedmične vijesti o smanjenju rasta u Kini, drugoj najvećoj ekono-miji svijeta, unijele strah među učesnike skupa iz redova globalne finansijske elite, prenosi Biznis.ba.

Kineska Vlada je objavila ove sedmice da je njena ekonomija pora-sla 6,9 odsto u prošloj godini, što je najsporiji tempo u posljednjih četvrt vijeka.

Zabrinutost zbog slabljenja kineske privrede je, kako navode agen-cije, posijala strah širom svjetskih tržišta uz sunovrat cijena akcija od 1. januara, koje su pogođene i niskim cijenama nafte, pošto pre-zasićena ponuda destabilizuje krhke zemlje proizvođače energije.

Francuski bankar Tidjane Thiam, koji je predsjednik Uprave Credit Suisse banke, rekao je da je ono što se dešava na planeti jednostav-no najgori početak godine koji je ikada zabilježen na finansijskim tržištima, jednostavno je tako.

- Tržište je vrlo zabrinuto zbog Kine, naravno. Strahuju od pada u globalnu recesiju - rekao je Thiam.

Britanski ministar finansija George Osborne, koji se suočio i sa pi-tanjima o potencijalnom izglasavanju izlaska Britanije iz Evropske unije, rekao je da je Kina bacila u zasjenak skup u Davosu.

- Svijet nije bio baš uspješan prethodnih vijekova u prilagođavanju rastućim silama i to je često vodilo nesrećnim ishodima - kazao je Osborne.

On smatra da je u njihovom najvećem interesu da Kina uđe u mul-tilateralne svjetske institucije.

Kakva je budućnost finansija?

Kakva je budućnost finansija? Koji su trendovi i nesigurnosti koje remete finansijske usluge, i kako treba reagovati?

Ove teme bile su u središtu panela, koji je privukao veliku pažnju na Svjetskom ekonomskom forumu koji je održan u Davosu. Mo-derator Gillian R Tetta kazao je da su nastupila zanimljiva vreme-na za finansije. U 2007. godini bankari su bili na vrhu svijeta, držeći glavu visoko. Onda je došao krah i posljednjih nekoliko godina Da-vos se bavio onim što je pošlo naopako i šta bi trebalo učiniti kako bi finansije bile sigurnije.

Sada su razgovori okrenuti budućnosti, s naglaskom na manje re-gulative i više pažnje na FinTech i promjene – i pozitivne i nega-tivne – koje se dešavaju u svijetu finansija.

Najveći izazov, tvrdi Tetta, nisu kriza i regulativa nego novi igrači. Ali, možda je to ono što će revitalizovati bankarstvo?

Iako regulativa nije više u fokusu, treba i dalje raditi na tome da ovo područje uredi, tvrdi čelnica Međunarodnog mkonetarnog foinda Christine Lagarde. Postoje pitanja između SAD-a i Evrope oko prekograničničnih derivata i kliring sistema koji ne napreduje brzinom kojom bi trebalo. Ova područja treba regulisati, tvrdi La-gardova.

Osnovno poslovanje sa stanovništvom se mijenja, dodaje dalje La-garde. To su poremetile inovacije i postoje ljudi koji sada idu u ban-ku, a nisu to radili nikada do sada. Virtualne valute i blockchains, s druge strane, mogu dovesti do dubljih poremećaja. Iako su relativ-no mali (trenutna vrijednost virtuelne valute je oko sedam milijar-di $)mogu biti razlog za brigu. Takođe, može se ispostaviti da mogu biti od koristi smanjenjem troškova i davanjem bolje vrijednosti. Ali, mogli bi biti i veliki instrument za zločin. Postoji potencijal za finansiranje terorizma i nezakonite ekonomije, i vritualne valute mogu poremetiti monetarne politike.

Izvršni direktor Deutsche Bank John Cryan rekao je kako gotovina više neće postojati.

- Gotovina u idućih desetak godina vjerovatno neće postoja-ti. Nema potrebe za to, to je strašno neefikasno i skupo, rekao je Cryan.

Diskusiju je obilježila i izjava predsjednika Uprave PayPala, Dana Shullmana, koji je rekao da je cyber kriminal najveća prijetnja fi-nansijskoj industriji.

- Sljedeći veliki stres je taj da će finansijski sistem biti hakovan u trajanju jednog ili dva dana, rekao je Shullman.

On je istakao pet ključnih trendova koji se događaju sada, a koja bi svi morali imati na umu.

– Novac se definitivno digitalizuje, čekovi nestaju. Ali, nemojmo zaboraviti da je 85% od globalnih transakcija i dalje u gotovini.

– Mobilno je eksplodiralo širom svijeta. Uskoro će svi imati

65

Broj 1Januar 2016.

smartphone i držati moć bankarske filijale u jednoj ruci. Ovo omo-gućava industriji da razmišlja o potrošačkim transakcijama na po-tpuno drugačiji način, i to za milijarde ljudi.

– Količina podataka je eksplodirala, i to se neće zaustaviti. Algorit-mi su oružje digitalnih kompanija, a municija su podaci. Što je bolji kvalitet tih podataka, veća je vrijednost za potrošače.

– Industrijske linije su zamagljivanje, i proizvodne linije su zama-gljivanje. Osvajaju digitalne isplate – koje uključuju tehnološke kompanije, mobilne usluge, proizvođače i trgovce.

– Sigurnost je nešto o čemu treba misliti svaki dan. Postoji mnogo podataka, i autentifikacija je stoga vrlo izazovna.

CEO Morgan Stanleya James P. Gorman smatra da pitanja cyber--sigurnosti treba rješavati.

U srcu bankarskog sistema, kaže on, je povjerenje. Kada je ono iz-gubljeno, ljudi žele svoj novac nazad, ali banke ga nemaju jer su ga dale nekom drugom, i to je ono što je izazvalo krizu 2008, prenosi Indikator.ba.

Direktori globalnih preduzeća pesimistični

Direktori globalnih preduzeća su bili pesimističniji po pitanju rasta svjetske privrede pokazalo je istraživanje PwC-a.

Naime, samo 27% direktora smatra da će rast njihovih preduzeća biti ubrzan dok je taj procenat prošle godine iznosio 37%.

Dvije trećine generalnih direktora (66%) smatra da je njihovo preduzeće u većoj mjeri ugroženo danas nego prije tri godine. Generalni direktori u Sjevernoj Americi su upola manje (16%) op-timistični nego direktori u najoptimističnijim dijelovima svijeta (zapadnoj Evropi 33% i Bliskom istoku 34%). Skoro jedna trećina generalnih direktora u Kini (33%) vjeruje da će u 2016. godini doći do usporavanja globalnog privrednog rasta.

Rukovodioci preuzeća su najviše zabrinuti zbog geopolitičkih ri-zika, usporavanja ekonomije u Kini i pada cijene nafte. Osim toga, nedavno je i MMF smanjio prognozu rasta svjetske privrede na 3,4% umjesto 3,6% koliko je prognozirano u oktobru, te je i to potvr-dilo predosjećaje direktora.

Kao i ranijih godina, preduzeća vide preopterećenost propisima kao najveću prepreku za razvoj i rast prihoda – Imajući u vidu da je 79% generalnih direktora navelo pomenuto, ovo je četvrta godi-na zaredom kako se pokreće rasprava o pitanju zakonske regula-tive. Međutim, na listi razloga za zabrinutost generalnih direktora neizvjesnost u pogledu geopolitičke situacije se nalazi na drugom mjestu (prošle godine se nalazila na četvrtom), kako navodi 74% poslovnih lidera. Kao posljedica toga, (ne)dostupnost adekvatno obučenih kadrova kao razlog za brigu je sa drugog pala na četvrto mjesto, ali za skoro tri četvrtine (72%) generalnih direktora i dalje predstavlja razlog za zabrinutost.

Zabrinutost zbog nestabilnosti deviznog kursa se nalazi na trećem mjestu (73%). Sajber kriminal je takođe razlog za zabrinutost 61% generalnih direktora jer predstavlja rizik po nacionalne i komer-cijalne interese. Najveći stepen zabrinutosti izražavaju generalni direktori u SAD, Australiji i UK (74%+), kao i predstavnici sektora za bankarstvo, informacione tehnologije i osiguranje.

Istraživanje je inače sprovedeno anketiranjem 1.400 rukovodilaca

iz 83 zemlje, prenosi Bif.

Opasnosti u 2016. godini

U 2016. očekuje nas migracijska kriza, a budžetski deficit, hiperin-flacija i nezaposlenost predstavljaće opasnost za Rusiju i njene susjede, ocijenili stručnjaci na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Prošlogodišnja velika migracijska kriza percipirala se u Davosu kao rizik koji ima najozbiljnije posljedice. Kao prvo, migranti ostaju u tuđini na duži rok: ako su 80-ih godina migranti napuštali svoju domovinu u prosjeku na devet godina, onda su sredinom 2000-ih napuštali već na dvadeset. Sukobi imaju sve dugotrajniji karakter, ističu stručnjaci: u protekle tri godine samo je jedan od 40 sukoba u čitavom svijetu bio razriješen, a više od 80% sukoba prolongiralo se na još deset godina. Kao drugo, migracija pogoršava socijalne probeme, što dovodi do nastanka geta.

U prognozi stručnjaci Davosa ukazuju na taj činilac rizika kao što je postojanje ”nemoćnih” država, koje ne mogu izaći na kraj sa ”do-bro organizovanim, oružanim nedržavnim akterima”.

Islamska država, organizacija koja je zabranjena u Rusiji, svaka-ko je najbolji primjer nesposobnosti vlada da odgovore na izazove u oblasti sigurnosti, smatraju stručnjaci Davosa. Bez obzira na to što grupacija kontroliše samo dio teritorija Sirije i Iraka, njeni iza-slanici su uspjeli da regrutuju dobrovoljce iz više od 100 država, uglavnom zahvaljujući uspješnom marketingu na najpopularnijim društvenim mrežama. IDIL eksploatiše osjećaje sramote i razoča-ranja, koji se nakupljaju među mladeži, između ostalog i u zapa-dnim državama. A napadi od Ankare do Pariza pokazali su da je teroristički pokret postao globalan.

Rusija, kao država s energetskim resursima i koja ima drugi po ve-ličini nuklearni arsenal u svijetu, nastavlja da igra aktivnu ulogu u gepolitičkom svjetskom poretku, tvrde stručnjaci Davosa. Nakon aneksije Krima, na horizontu se ne vidi jasno političko rješenje ak-tuelnog konflikta u Istočnoj Ukrajini. Evropsko-američke sankcije i niske cijene nafte oštetile su rusku ekonomiju, no dosad nisu do-vele do očekivanog (od Moskve) prevrata u politici. Želja vodećih država da obuzdaju Rusiju je u protivrječnosti sa željom da se sa-rađuje sa njom u borbi protiv IDIL-a.

Ipak, ispred Rusije se ne nalaze izazovi geopolitičke prirode. Mo-skva i njezini partneri u Središnjoj Aziji (u istraživanju oni su uje-dinjeni u jednu regiju) suočiće se u 2016. sa budžetskim deficitom zbog pada cijena nafte i unutarnje potražnje. Državnu blagajnu neće popuniti ni relativno pojeftinjenje roba iz te regije na svjet-skom tržištu.

Inflacija, s kojom vlade neće moći izaći na kraju, očekuju Rusiju i njezine susjede sa vjerovatnoćom od 86%, predviđaju analitičari. Na to utiče pad kursa nacionalnih valuta u odnosu na dolar, sma-njenje državnih rezervi te moguća nesposobnost vlasti da spro-vedu duboke strukturne i budžetske refotme, koje su potrebne za održavanje ekonomskog rasta, uvjereni su u Davosu, prenosi Po-slovniPuls.

66

Broj 1 Januar 2016.

Paul Krugman

Kad se Kina saplete

Duže vreme je kineska ekonomija u velikim problemima, a koliko velikim teško je reći, jer niko ne vjeruje zvaničnoj kineskoj statistici.

Da li će problemi sa kojima se suočava Kina izazvati global-nu krizu? Dobra vijest je da podaci, barem kako ih ja čitam, ne djeluju toliko zabrinjavajuće. Loša vijest je da možda griješim, jer globalno prelivanje krize često bude daleko gore nego što bi se očekivalo na osnovu podataka. I najgora vijest je da smo potpuno nespremni da se suočimo sa posledicama, ako Kina do te mjere uzdrma svijet.

Za one koji su tek sada obratili pažnju, već duže vreme je jasno da je kineska ekonomija u velikim problemima. Koliko velikim teško

Kina je sprovela samo prvi dio ove strategije, kupujući vrijeme da bi ga trošila uludo. Posledice su nagli porast zaduženosti, najviše zbog nedovoljno regulisanog „bankarskog sektora u sjenci“, i pri-jetnja finansijskim slomom.

Kineska situacija djeluje prilično turobno, jer novi podaci ukazuju na mogućnost ozbiljnog pada, ne samo na kineskoj, već i na ber-zama širom svijeta.

Dobro, to je niz loših vijesti. Neki pametni ljudi smatraju da bi glo-balne posledice mogle da budu zastrašujuće, kao na primer Geor-ge Soros koji očekuje krizu sličnu onoj iz 2008.

Ali već sam rekao da prosto ne vidim dovoljno dokaza koji bi uka-zivali na takvu katastrofu. Da, Kina je velika ekonomija, odgo-vorna za čak četvrtinu svjetske proizvodnje, tako da dešavanja u njoj imaju posledice na sve nas. Ona takođe kupuje robu i usluge od ostatka svijeta u vrijednosti od 2.000 milijardi dolara godišnje. Ali svijet je veliki, sa globalnim BDP-om od 60.000 milijardi dolara ne računajući Kinu. I drastični pad kineskog uvoza bi zadao samo blagi udarac svjetskoj potrošnji.

Ali šta je sa finansijskim prelivanjem? Jedan od razloga zašto se američka kriza sa hipotekarnim kreditima pretvorila u globalnu je to što se pokazalo da su inostrani akteri uopšte, a posebno evropske banke, u velikoj mjeri podložni gubicima na američkim berzama. Ali Kina kontroliše tokove svog kapitala, to jest nije naročito otvorena za strane investicije, pa se ne očekuje veliko prelivanje krize zbog sloma na kineskoj berzi ili bankrota kine-skih firmi.

Sve ovo govori da iako je Kina u velikim problemima, posledice po ostatak svijeta ne bi trebalo da budu velike. Uprkos tome nisam miran. Zašto?

Jedan od razloga je to da su poslovni krugovi širom svijeta da-leko usaglašeniji nego što bi „trebalo“. Na primer, Evropa i SAD međusobno izvoze samo djelić onoga što proizvode, a ipak imaju istovremene periode recesije i oporavke. Finansijsko prelivanje igra važnu ulogu, a tu je i ono psihološko: dobre ili loše vijesti iz jedne velike ekonomije utiču na razvoj događaja (animal spirits) u drugima.

Zato se bojim izvoza kineskih problema mimo logike naših gru-bih proračuna, i negativnog uticaja njenih nevolja na već nedo-voljno investiranje u Americi, Evropi i zemljama u razvoju. Ako doše do ovih promjena, dočekaćemo ih potpuno nespremni.

Ko i kako bi odgovorio na šok iz Kine? Monetarna politika ne bi bila od velike pomoći. Uz kamatne stope blizu nuli i uz inflaci-ju ispod zacrtane, Federalne rezerve imaju ogranične mogućno-sti u borbi sa ekonomskim padom, naročito posle najave daljeg povećanja kamatnih stopa. U međuvremenu, Evropska centralna banka u velikoj mjeri već prelazi granice svog političkog mandata u neuspjelom pokušaju da poveća inflaciju.

Iako bi fiskalna politika - veća državna potrošnja kao protivteža smanjenu potrošnje u Kini - sigurno uspjela, koliko je vjerovatno da bi republikanci prihvatili novi Obamin plan ekonomskih pod-sticaja, ili da bi nemački političari pristali na prijedlog povećanja deficita u Evropi?

Mislim da neće doći do najgoreg. U Kini će biti gadno, ali uz ne-znatne turbulencije u ostatku svijeta. I zaista se nadam da sam u pravu, jer očigledno je da nemamo plan B.

je reći, jer niko ne veruje zvaničnoj kineskoj statistici.

Ključni problem je to što je kineski ekonomski model, koji pod-razumijeva visoku štednju i malu potrošnju, održiv pod uslovom brzog rasta koji opravdava velike investicije. Ovo je bilo moguće kada je Kina imala ogromne rezerve nezaposlenih iz ruralnih područja. Ali to više nije slučaj, tako da se Kina nalazi pred neugodnim zadatkom prelaska na daleko manji rast bez ulaska u recesiju.

Pametna strategija bi bila kupovina vremena kreditnom ekspan-zijom i investicijama u infrastrukturu, uz istovremenu ekonom-sku reformu koja bi povećala kupovnu snagu stanovništva. Ali

67

Broj 1Januar 2016.

Glassdoor, istraživanje

Estonija najpoželjnija zemlja za pronalaženje posla

Vicešampion za pečalbare je Norveška, a lošije se kotira od Estonije zbog slabog rasta zaposlenosti u vrijeme krize.

Estonija, Norveška, Velika Britanija i Austrija pružaju najbolje izglede za posao u Evropi, a ove zemlje su čak bolje ili u ran-gu sa Sjedinjenim Američkim Državama za zapošljavanje

van matične zemlje, pokazalo je istraživanje američkog portala Glassdoor, koji se bavi svjetskim tržištem rada.

Istovremeno najgore ocijenjene evropske zemlje kad je u pitanju rad su Španija, Grčka i Portugal, koje imaju stopu nezaposlenosti iznad 25 odsto, i kako ističe portal, „dramatično visok“ nivo neza-poslenosti mladih.

Na iznenađenje brojnih ekonomista, ispostavilo se da je Estonija najpoželjnija zemlja za pronalaženje posla. Ova baltička država, u kojoj živi svega 1,3 miliona ljudi, pokazala se najpovoljnijom kad je riječ o niskoj stopi privremenog zapošljavanja, privremenog zapo-šljavanja mladih i prisilno skraćenog radnog vremena. Imaju čak manje od tri odsto privremeno zaposlenih, ujedno i najbolji rezul-tat u Evropi.

Vicešampion za pečalbare, prema mišljenju Glassdora, jeste Nor-veška, a lošije se kotira od Estonije zbog slabog rasta zaposlenosti posle finansijske krize 2008. Na iznenađenje britanskih medija, njihova domovina se ispostavila najboljom za ekonomske migran-te. Skoro prema svim faktorima su obećana zemlja za radnike, ali im je glavna mana visoka stopa prisilnog skraćenog radnog vre-mena. Procenat onih koji rade sa skraćenim radnim vremenom, a radije bi radili sa punim u Evropi je najveća u Italiji, Španiji i Irskoj.

Na četvrtom mjestu našla se omiljena država za stanovnike zapa-dnog Balkana – Austrija. Njen visoki rezultat na rang-listi najviše se bazira na činjenici da je jedna od tri evropske države u kojima je veći broj zaposlenih radnika sada nego prije svjetske ekonomske krize, iako je taj broj manji od jednog procenta.

Na petom mjestu našla se Danska, u kojoj ne radi svega 10 odsto mlade populacije, pa je najbolja prilika za mlade koji traže posao van svoje zemlje.

68

Broj 1 Januar 2016.

69

Broj 1Januar 2016.

Deloitte

Najveći fudbalski klubovi prihodovali 6,6 milijardi

Real Madrid prvi po prihodima već jedanaestu godinu, Barselona prestigla Mančester junajted.

Ukupni prihodi 20 fudbalskih klubova sa najvećim dobicima na svijetu dostigli su 6,6 milijardi eura u sezoni 2014/15, što je rast od osam odsto, pokazalo je istraživanje konsultant-

ske kuće Deloitte.

Prema 19. izdanju Deloitte-ove Fudbalske finansijske lige prvi na listi je Real Madrid s najvećim prihodom već 11. godinu za redom, a slijedi Barselona, pa Mančester junajted, prenosi Tanjug.

Ukupni prihod Real Madrida iznosio je u prošloj sezoni 577 mili-ona eura. Prihod od utakmica je porastao 9,1 milion eura dok je prihod od prenosa utakmica opao 4,3 miliona eura, navodi se u saopštenju. Partner u Sektoru za analizu sportskog poslovanja u Deloitte-u, Dan Jones, saopštio je da su prvi put prva tri kluba na listi premašili 500 miliona eura prihoda.

- Real Madrid je postigao odlične finansijske rezultate, podstaknu-te rastom komercijalnih prihoda. Rekonstrukcija stadiona Santija-go Bernabeu će u budućnosti doprinijeti daljem rastu prihoda od utakmica - rekao je Jones.

Sezona 2014/15 je bila izuzetno uspješna za Barselonu, koja se pla-sirala na drugo mjesto zabilježivši rast prihoda u svim oblastima i zamjenivši mjesto sa Mančester junajtedom na listi.

Mančester Junajted je, uprkos padu na treće mjesto, jedini klub iz Premijer lige koji je zaradio 519,5 miliona eura. Čelsi je pao na osmo mjesto u odnosu na prošlu godinu, a Arsenal je zauzeo sed-mo mjesto. Bajern Minhen je pao sa trećeg na peto mjesto po vi-sini ostvarenih prihoda, što je najniža pozicija od 2006/07 godine. Pari Sen Žermen, jedini francuski klub među prvih 20, preskočio je njemačkog šampiona Bajern Minhen, i ostvarivši prihode od 480,8 miliona eura zauzeo četvrto mjesto. Iako je Liga šampiona bila uspješna za Juventus i Romu, bila je razočaravajuća sezona za italijanske klubove po pitanju prihoda. Inter i Milan su pali dva mjesta na listi u odnosu na prošlu godinu, a Inter je i prvi put blizu ispadanja iz grupe top 20 klubova.

- Godina 2014/15 je bila još jedna godina rasta za 'velikih' pet evrop-skih liga. Međutim, prvih pet klubova je imalo sporiji rast prihoda od samo četiri odsto, u odnosu na 11 odsto u prethodnom periodu. Novi klubovi će se teško nađi među prvih deset u kratkom roku, s obzirom na to da postoji razlika od 43,3 miliona eura prihoda iz-među klubova koji su na desetom i 11. mjestu - rekao je Jones.

Broj klubova iz Premijer lige koji se nalaze među vodećih 20 klu-bova po visini prihoda povećao se sa prošlosezonskih osam na re-kordnih devet u ovom izdanju. Vest Hem junajted se ponovo našao među 20 vodećih ostvarivši prihode od 160,9 miliona eura. Među 30 vodećih klubova našlo se čak 17 klubova iz Premijer lige.

70

Broj 1 Januar 2016.

Dr Miraš Đurović, predsjednik OU metalurgije i metaloprerađivačke industrije

Do uspjeha ulaganjem u kadrove, istraživanje i razvoj

Zaoštreni uslovi privređivanja u svjetskoj industriji čelika u 2015. donijeli su brojne izazove kompanijama iz ove branše. Nikšićki ICM, uprkos tome, povećao obim prozvodnje, prodaje i usluga.

Nikšćki Institut crne metalurgije je u 2015 godini povećao obim prozvodnje, prodaje i laboratorijskih usluga.

- U vrtlogu ekonomskog košmara uspjeli smo opstati na tržištu čelika, odlivaka i usluga i to kvalitetom, cijenom i rokovi-ma – kazao je u autorskom tekstu za Glasnik dr Miraš Đurović, direktor ICM i predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metalo-prerađivačke industrije.

Institut crne metalurgije danas je jedino akcionarsko društvo koje je opstalo, nakon organizacione i vlasničke transformacije Hol-ding kompanije Željezara Nikšić. Sredinom 2004 godine

Institut je osnovala Željezara Nikšić za potrebe istraživačkog rada i tehnološkog razvoja i za naučno nastavne potrebe Metaluško--tehnološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Realizacija ovog projekta počela je 1980 godine.

Od polovine 2004 godine Institut je organizovan kao akcionarsko društvo sa većinskim državnim paketom akcija (51%) a ostalo čine investicioni fondovi i fizička lica.

ICM raspolaže laboratorijama za hemijska i ispitivanja metoda-ma sa i bez razaranja, kao i tehničke zaštite. Imamo i livnicu za proizvodnju odlivaka kao i EPT (elektro-pretapanje pod troskom)

postrojenje za prozvodnju specijalnih čelika.

ICM ima 70 zaposlenih radnika i funkcioniše na tržišnim principi-ma, iako ovakve institucije gdje je država većinski vlasnik, 60 % su na budžetu, a 40% tržišno posluju. Pored proizvodnje i usluga ICM se bavi i naučno-istraživačkom djelatnošću.

Na poslovanje ICM-a dosta utiču visoke dažbine na državnom nivou (porezi, doprinosi, PDV) kao i lokalnom nivou (porezi i pri-rezi).

Zbog vlasničke strukture, nije nam omogućen jednak pristup ga-rancijama te kreditima IRF, kao privatnom sektoru, a poslovanje nam otežava i to što banke ne ispunjavaju svoju ulogu u privredi.

Uspješno poslovanje se jedino obezbjeđuje kroz stalno ulaganje u kadrove (zapošljavanje mladih istraživača), opremu, razvoj i istra-živanje, tehnologiju i proizvodnju. A sistem nagrađivanja vodi ka dobrom poslovnom rezultatu, većem učinku i zadovoljstvu zapo-slenih jer je tako jedino moguće zadržati ključne kadrove koje naj-više doprinose organizaciskom razvoju i uspješnosti akcionarskog društva ICM-a.

U 2015 godini smo povećali obim prozvodnje, prodaje i laborato-rijskih usluga. U vrtlogu ekonomskog košmara uspjeli smo opsta-

71

Broj 1Januar 2016.

ti na tržištu čelika, odlivaka i usluga i to kvalitetom, cijenom i rokovima.

Zaoštreni uslovi poslovanja u industriji čelika koji se ispo-ljavaju kroz manji obim inve-sticija, negativne odnose na finansijskom tržištu i geopoli-tički konflikti su između osta-log glavni razlozi da se indu-strija čelika ne može „izvući“ iz ove krize.

Kroz puno izazova zapamtiće-mo ovo vrijeme i to po poveća-nju cjenovnih pritisaka, padu cijena sirovina, što značajno utiče na poslovanje firmi koje su u lancu industrije čelika.

Smanjenje cijena osnovnih sirovina za proizvodnju na je-dnoj strani i čelika na drugoj, osnovne su karakteristike ovog tržišta u 2015. godini, a koje će se najvjerovatnije nastaviti i u ovoj. Cijene rude su smanjene za 50 dolara po toni što je rekor-dno nisko. Taj trend su pratile cijene čeličnog otpada, koji je supstitucija rude.

Analitičari smatraju da će u 2016 godini potrošnja čelika iz-nositi 1,54 milijarde tona.

Kina je najveći potrošač čelika u svijetu, zatim SAD i Indija, slijede ih Japan i Južna Koreja. Navedene države potroše 2/3 ukupne proizvodnje čelika u svijetu.

Ključni makroglobalni trendovi kao što su rast i urbanizacija stanovništva, modernizacija i povećana mobilnost znače povećanje upotrebe energije, hrane i vode, što posljedično izaziva globalni rast potrošnje i potražnje čelika.

Potrošnja čelika je u velikoj mjeri zavisna od industriskih grana kao što su automobilska industrija, građevinarstvo, pro-jektovanje i prozvodnja mašina i uređaja kao i proizvodnja tran-sportnih sredstava. U Evropi su te branše osim uticaja globali-zacije vezane za seljenje odno-sno premještanje prozvodnih pogona u druge djelove svijeta.

72

Broj 1 Januar 2016.

The Ferrous Metallurgy Institute Niksic in 2015 increased vo-lume of production, sale and laboratory services.

- In the whirl of the economic nightmare we managed to su-rvive in the market of steel, castings and services and we achieved it with quality, price and deadlines - says in an article for Glasnik, PhD Miras Djurovic, director of ICM and Chairman of the Associa-tion Board of Metallurgy and Metal processing industry.

Today, the Ferrous Metallurgy Institute is the only joint-stock company which survived after the organizational and ownership transformation of the Holding Company Zeljezara Niksic. By mid-2014, the Institute was organized as joint-stock company with ma-jority state-owned package of shares (51%), and the rest includes investment funds and natural entities. However, ICM has been running business on the fully market basis, even though it is the practice that companies of such ownership structure are 60% fi-nanced by the state.

The Institute was founded by Zeljezara Niksic for the purposes of research and technological development and scientific and te-aching purposes of Faculty of Metallurgy and Technology of the University of Montenegro. The realization of this project began in 1980.

The ICM has the laboratory for chemical analysis as well as de-structive and non destructive test laboratories and technical test laboratory. We also have foundry for production of castings as well as EPT (electro slag remelting) plant for production of special steel. ICM has 70 employees. Apart from the production and services, ICM is engaged in scientific and research activities.

High duties on the state level (taxes, fees, VAT) and local level (taxes and surtaxes) affect the operation of ICM. Due to the owner-ship structure, we do not have the same access to guarantees and loans of the IDF, as the private sector and fact that banks are not fulfilling their role in the economy makes our business difficult.

Successful business is only provided through continuous invest-ment in human resources (employment of young researchers), equipment, research and development, technology and manu-facturing. Reward system leads to good business results, greater performance and employee satisfaction because it is the only

possible way to retain key personnel who contribute the most to organizational development and performance of the joint stock company ICM.

In 2015, we increased the volume of production, sale and laborato-ry services. In the whirl of the economic nightmare we managed to survive in the market of steel, castings and services through quality, cost and deadlines.

The intensified business conditions in the steel industry which re-flects on lower investment volume, negative relationships in the financial market and geopolitical conflicts are among the main re-asons why the steel industry cannot »get out of » this crisis.

Through many challenges we will remember this time by increa-sed price pressures, falling of prices of raw materials, which signi-ficantly affect the operations of the companies in the chain of the steel industry.

Reduction of prices of basic raw materials for the production on the one hand and steel on the other, are the main characteristics of this market in 2015, which is most likely to continue this year as well. The prices of the ore have been reduced by 50 dollars per ton, which is a record-low. This trend is followed by the price of steel waste, which is the substitution of ore.

The analysts believe that in 2016 steel consumption will amount to 1.54 billion tons.

China is the largest consumer of steel in the world, followed by the US and India, then Japan and South Korea. These states spend 2/3 of the total steel production in the world.

The key macro-global trends such as growth and urbanization of population, modernization and increased mobility mean increa-sed use of energy, food and water, which consequently causes a global rise in consumption of and demand for steel.

Steel consumption considerably depends on industrial sectors such as automotive industry, construction industry, design and manufacture of machinery and equipment as well as the produc-tion of transport means. In Europe, besides the impact of globali-zation these branches are related to moving or relocation of the manufacturing plants in other parts of the world.

PhD Miras Djurovic, the Chairman of the Metallurgy Association Board

Investment in human resources, research and development lead to successIntensified economic conditions in the global steel industry in 2015 posed many challenges to the companies in this field.

73

Broj 1Januar 2016.

Privreda, međuratni period

Hemijska i tekstilna industrija

Proizvodnju u sektoru hemijske industije u periodu poslije Drugog svjetskog rata obilježio je rast i povećanje asortima-na. Industrijska proizvodnja u potpunosti je potisnula neka-

dašnju domaću i zanatsku proizvodnju sapuna. Rađene su razne vrste deterdženata, kozmetički preparati, paste za obuću, tehnički gasovi, hlor, sona kisjelina, acetilen i ambalaža od plastike.

Od 1946. do 1989. godine proizvodnja robe za ličnu potrošnju, kojoj pripada i hemijska industrija, i u SFRJ i Crnoj Gori porasla je za 33 puta.

U Crnoj Gori je proizvodnja sapuna bila najveća 1966. i iznosila je 3.665 tona, a deterdženata 1984. kada je proizvedeno 8.937 tona.

Hemijska industrija: proizvodnja bazičnih proizvoda i prerada he-mijskih proizvoda, u ukupnoj industriji učestvovala je 1,24 odsto, a u BDP-u 0,47.

Važan dio prerađivačke hemijske industrije činila je prerada pla-stičnih masa koja je imala visok rast poslije Drugog svjetskog rata. Predmeti od plastičnih masa korišćeni su kao repromaterijali za industriju i građevinarstvo i kao oprema za domaćinstvo i ugosti-teljstvo. Plastična ambalaža : flaše, kese, kutije i sanduci našla je primjenu u industriji i trgovini.

Prerada tekstilnih vlakana i kože nije bila razvijena u Crnoj Gori osim grube prerade vune.

Preduzeće Industrija kože, krzna i kožne konfekcije »Polimka« u Ivangradu, počela je rad 1954. i podmirivala je potrebe domaćeg tr-žišta, a dio proizvoda izvožen je u SAD, SSSR, Čehoslovačku, Italiju, Poljsku, Njemačku i Veliku Britaniju.

U proizvodnji prediva prerađivani su lan, vuna, svila, kudelja i juta, a problem je predstavljalo to što je najveći dio sirovina za ovu pro-izvodnju morao da se uvozi.

Proizvodnja pamučnih prediva započela je u novoizgrađenoj pre-

dionici u Podgorici, a izrada vunenih prediva je organizovana u no-voj fabrici Bijelom Polju i po ovoj proizvodnji Crna Gora je ubrajana u prepoznatljive proizvođače u Jugoslaviji.

Tekstilna industija je raspolagala znatnim instalisanim kapacite-tima koji su umnogom nadmašivali domaće potrebe pa je najveći dio proizvoda izvožen.

Fabrike za proizvodnju vunenog prediva, tkanine, trikotaže, čarapa i konfekcije nalazile su se u Perastu, Bijelom Polju, Nikšiću, Muri-nu, Ulcinju, Podgorici, Žabljaku, Pljevljima, Beranama, a na Cetinju proizvodnja obuće.

Industrija tekstila u u ukupnoj industrijskoj proizvodnji učestvova-la 1989. godine 4,23 odsto, a u BDP 1,60.

Industrija tekstila, kože i krzna zapošljavala je 1984. 9.511 radnika. Za 22 godine (1962. do1984.) broj zapošljenih je povećan za 5.925 da bi 1992. opao za 1593.

Ova proizvodnja bila je pretežno izvozno orijentisana, ali i maksi-malno uvozno zavisna kad je riječ o sirovinama, repromaterijalu, tehnologiji i razvojnim programima.

Proizvodnja gotovih proizvoda obuhvatala je odjeću, rublje, tepi-he i zavjese, 1989. najviše je proizvedeno odjeće 4.481.000 metara kvadratnih, dok je 1986. zapamćena po najvećoj proizvodnji rublja 691.000 metara kvadratnih.

Prvih godina poslije Drugog svjetskog rata još su zanatlije - opan-čari i krznari za svoje potrebe štavili kožu da bi ubrzo ti zanati praktično nestali pa je industrija jedino izrađivala taj proizvod. Najviše kože je proizvedeno 1976. 293.000 metara kvadratnih, a obuće 1986. - 1.664 hiljade pari.

(Izvor: dr Branislav Marović, »Ekonomska istorija Crne Gore« II tom, Podgorica 2008. godine)

74

Broj 1 Januar 2016.

Britanski “Daily Mail” preporučuje Crnu Goru

List izdvaja Bokokotorski zaliv, “neprocjenjivi dragulj“ u kojem turisti mogu uživati po povoljnim cijenama. Kada je riječ o sjeveru, Britanci preporučuju skijanje na Durmitoru...

Britanski dnevni list “Daily mail“ preporučio je čitaocima da posjete Crnu Goru i uživaju u njenim luksuznim turističkim destinacijama i prirodnim ljepotama.

List piše da Crna Gora nije dovoljno prepoznata kao popularna tu-ristička destinacija zbog balkanskih ratova koji su devedesetih godina prošlog vijeka rastjerali turiste i jer je mlada država koja nije imala dovoljno vremena da se popularizuje.

Navode da, kada je riječ o luksuzu, Crna Gora ima mnogo toga da ponudi.

Posebno mjesto zauzeo je opis ljepota Kraljičine plaže i Svetog Ste-fana, na kojem je tokom šezdesetih redovan gost bila italijanska glumica Sofija Loren. Izdvojen je i hotel Splendid u kontekstu priče o filmu o Džejmsu Bondu.

Pored opisa luksuznog Aman Resorta i Porto Montenegra, lokaci-ja namijenjenih super bogatima i njihovim jahtama, Crna Gora je prava destinacija i za one sa skromnijim budžetom, piše list.

Naročito mjesto zauzima Bokokotorski zaliv, “neprocjenjivi dra-gulj“ u kojem turisti mogu uživati po povoljnim cijenama. Izdva-ja se Kotor, “sa jednim od najljepših evropskih pejzaža i kulturnih znamenitosti”.

Preporučuje se turistima da posjete „Plantaže“ i sebe počaste čaši-com rakije, ili crnogorskog “vranca”.

Prednost Crne Gore predstavlja i njena veličina, smatraju Britanci. Dovoljno je mala da nijedna destinacija nije udaljena više od dva sata od bilo koje druge.

Na sjeveru preporučuju svojim čitaocima skijališta na Durmitoru, a na jugu nacionalne parkove i ulcinjsku Veliku plažu, jedna od najdužih u Evropi.

Zaključak britanskog časopisa je da se Crna Gora ističe među osta-lima po svojoj ljepoti i bogatstvu, koja uveliko radi na promociji svoje turističke ponude.

• 7. AVGUST Podgorica• ADRIATIC SBS Tivat• AGROMONT Nikšić• ART BETON Podgorica• ART GRAFIKA Podgorica• AUTO KREŠO Podgorica• BARANKA EXPORT-IMPORT PEJANOVIĆ Bar• BB SOLAR Podgorica• BONESA Bar• CONFIRM Tivat• D PHOTO Tivat• DANPE COMMERCE Herceg Novi• DEKOR IVA Nikšić• DMD DELTA Podgorica• DONATOR Podgorica• DRUM Podgorica• DžEK POT Podgorica• ELTEC Ulcinja• ENTEXT Podgorica• EUROPROJEKT Podgorica• EXPO COMMERCE Kotor• GLOSARIJ Podgorica• GORENJE Podgorica• ING-INVEST Podgorica• HAPPY DOG Nikšić• HEMOMONT Podgorica• JET DIRECT Podgorica• JUGOBICIKL Podgorica• KATUNJANIN Herceg Novi• KOMPAS MONTENEGRO Budva• KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica• LIKAPROM Podgorica• MARMIR Podgorica• MATKOM Nikšić• MATINO COMPANY Bijelo Polje• MEDITAS Podgorica• MONTCARON Podgorica

• MONTEFISH Tivat• MONTECO ICN Podgorica• MONTE PARTS Podgorica• NIKOLIC 4S Kotor• NOVA ENERGIJA Podgorica• OPREMA Podgorica• RALEX RRB Podgorica• REMID VIS Podgorica• SEAKS Podgorica• SIGILLUM Podgorica• SINCOMMERCE Podgorica• SJEVER MONT Podgorica• SOMBOREX Podgorica• ŠKORPION Herceg Novi• TAGOR Podgorica• TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac• TEHNOBAR Bar• TELEMONT Podgorica• TEMASO Nikšić• TRING Podgorica• VETERINUM Ulcinj• UNO-NK Nikšić• VATROOPREMA Podgorica• VELETEX Podgorica• VERITAS Bijelo Polje• VIA PARADISO Podgorica• VU - TI INŽENJERING Bar• W&R DYNAMIC COMPANY LIMITED Kotor• ZRNOŽIT Cetinje