VELIKI ILI SVETI TJEDAN

OBREDI MUKE GOSPODNJEVELIKI PETAK

PRIRUNIK ZA MINISTRANTE TIJEKOM PRIPRAVE LITURGIJSKOG SLAVLJA OBREDA MUKE GOSPODNJE S KOMENTARIMA I UPUTAMA

OSIJEK, 2003.

OBREDI MUKE GOSPODNJE

VELIKI PETAK

OSIJEK III, KORIZMA 2003.

SADRAJ

Sadraj ....................................................................................5

Izvori ......................................................................................7

Napomena ..............................................................................9

Petak muke Gospodnje ..........................................................11

Prvi dio: Sluba rijei ............................................................13

1. itanje .................................................................................13

Psalam ....................................................................................13

2. itanje .................................................................................14

Muka po Ivanu .......................................................................16

Sveope molitve .....................................................................21

Drugi dio: Klanjanje svetom kriu .........................................26

Prvi oblik pokazivanje svetog kria ......................................26

Drugi oblik pokazivanje svetog kria ....................................27

Poziv za otkrivanje svetog kria ............................................27

Klanjanje svetom kriu ..........................................................28

Antifona .................................................................................28

Prijekori ..................................................................................29

Pjesan .....................................................................................31

Trei dio: Sveta priest ..........................................................34

Popriesna molitva .................................................................36

Molitva nad narodom .............................................................36

Sveta subota ...........................................................................36

Komentari i upute ..................................................................37

to je potrebno pripremiti? ....................................................39

Tijek slavlja ............................................................................41

Komentar: prije poetka .........................................................41

Komentar: nakon homilije .....................................................42

Komentar: nakon Sveope molitve ........................................43

Komentar: nakon Klanjanja kriu ..........................................44

Komentar: na kraju slavlja .....................................................44

Vane upute za ministrante ....................................................46

IZVORI

Liturgijski tekstovi su uzeti iz:

1. Pastoralno izdanje Rimskog misala za Veliki ili Sveti tjedan, K.S., Zagreb, 1971.

2. Nedjeljnji i blagdanski misal za narod godina ABC, K.S., Zagreb, 2002., IV. izdanje

3. Muka po Mateju, Marku, Luki, Ivanu, Hrvatsko knjievno drutvo Sv. irila i Metoda, Zagreb, 1988.

NAPOMENA

Saetak Rimskog misala Velikog ili Svetog tjedna satavljen je u povodu Treeg pastirskog pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj od 5. do 9. lipnja ljeta Gospodnjeg 2003. koje e se odvijati pod geslom Obitelj put Crkve i naroda i prvog pohoda Biskupiji akovakoj ili Bosanskoj i Srijemskoj 7. lipnja ljeta Gospodnjeg 2003. kada e papa Ivan Pavao II. pohoditi grad Osijek i sjedite nae Biskupije u akovu, a njegov pohod naoj biskupiji odvijati e se po geslom: U zajednitvu Kristova poslanja.

Ovaj saetak Rimskog misala Velikog ili Svetog tjedna za potrebe ministranata upe Preslavnog Imena Marijina u Osijeku III., odobrio je i stavio u uporabu msgr. Martin Radman, upnik u upi Preslavnog Imena Marijina.

Osijek III., korizma ljeta Gospodnjeg 2003.

VAZMENO TRODNEVLJE

PETAK MUKE GOSPODNJE; Sluba muke Gospodnje

Dananje bogosluje spominje se Kristove muke. Pratit emo Krista na njegovu putu u smrt. Zatim emo zajedniki s cijelom Crkvom moliti za sve one koji svojim trpljenjem nastavljaju Isusovu muku, za one koji jo ne poznaju neizrecivu Boju ljubav koju nam je posvjedoio u svom Sinu, za sav svijet koji ji Isus doao spasiti.Danas se ne posveuje euharistija. Bogosluje u ast kriu, zamjenjuje slavlje Kristove rtve. No pozvani smo da se sjedinimo s njegovim otajstvom, euharistijskim kruhom posveenim juer na misi veere Gospodnje.Nema ulazne pjesme. Sveenik se prostre pred oltarom. Pokajniki in svi obave u utnji. Priznajemo Bogu svoje grijehe ali i grijeh cijelog svijeta koji je prouzrokovao smrtnjegova Sina.

Danas i sutra Crkva po drevnoj predaji uope ne slavi otajstva.Oltar nek bude posve gol, bez kria, bez svjenjaka, bez oltarnika.Popodne ovoga dana, u tri sata otprilike, osim ako se iz pastoralnih razloga ne odabere kasni sat, obavi se sluba Muke Gospodnje. Sastoji se od tri dijela: slube rijei, klanjanju kriu i svete priesti.Danas se sveta priest vjernicima dijeli jedino za vrijeme slube Muke Gospodnje. Bolesnicima koji ne mogu sudjelovati kod te slube moe se nositi u bilo koji sat dana.Sveenik i sveti poslunici obueni u ruho crvene boje kao za misu, pristupr k oltaru, iskau mu poast, te se potom prostru niice, ili ako je zgodno, kleknu i mole neko vrijeme u utnji.Zatim sveenik s poslunicima poe k sjedalu. Tu se okrene prema narodu i sklopljenih ruku moli jednu od ovih molitava:

Molitva ( ne kae se Pomolimo se )

Spomeni se, Gospodine, smilovanja svojih, zatiti i posveti zauvjek svoje sluge, za koje je Krist, tvoj Sin, svojom krvlju zasnovao vazmeno otajstvo. Koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova.

Ili:

Boe, ti si mukom Krista Sina svoga, Gospodina naega, dokinuo smrt, nasljee staroga grijeha to su ga batinili svi kasniji narataji, i uinio si nas slinima njemu. Kao to smo silom prirode nekada nosili sliku zemaljskog ovjeka Adama, daj, da milou posveeni nosimo sada sliku nebeskoga. Po Kristu, Gospodinu naemu.

Prvi dio: Sluba rijei

Zatim se ita prvo itanje iz Knjige Izaije proroka (52, 13-52, 12) s psalmom. Za to vrijeme svi sjede.

1. ITANJE Iz 52, 13-53, 12

Trpljenje i pobjeda Sluge Bojega. Za nas ostaje tajnom naroito trpljenje ljudi koji su nevini. Krist je umro zbog naih grijeha. Njegova nam muka ne tumai trpljenje, ve nas ui kako da u trpljenju susretnemo njega i da to trpljenje nadvladamo. Potrebno nam je shvatiti da krini put moe i mora postati put ivota.

itanje Knjige proroka Izaije

Gle, uspjet e Sluga moj, uzvisit e se, podignuti i uzdii veoma! Kao to se mnogi nad njim uasnue tako mu je lice neljudski bilo iznakaeno te oblijem vie nije naliio na ovjeka zako e on mnoge zadiviti narode, i kraljevi e pred njim stisnuti usta, vide ono o emu im netko nije govorio, shvaaju ono o emu nikad uli nisu:Tko da povjeruje u ono to usmo, komu li se otkri ruka Gospodnja?

PSALAM 31 (30)

Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj!

Tebi se, Gospodine, utjeem,o da se ne postidim nikada:u svojoj me pravdi izbavi!U ruke tvoje predajem duh svoj:otkupi me, Gospodine, Boe vjerni!

Dumanima svojim ruglo postadoh,susjedima podsmijeh, a znancima strailo;koji me vide vani, bjee od mene.Nestalo me ko mrtvaca iz sjeanja ljudi,postadoh ko razbijena posuda.

A ja se, Gospodine, u tebe uzdam;govorim: Ti si Bog moj!U tvojoj je ruci sudbina moja:istrgni me iz ruke dumanai onih koji me progone!

Rasvijetli lice nad slugom svojim,po svojoj me dobroti spasi.Budite hrabri i jaka srca,svi koji se u Gospodina uzdate!

Slijedi drugo itanje iz Poslanice Hebrejima (4, 14-16; 5, 7-9) i pjesma prije Evanelja.

2. ITANJE Heb 4, 14-16; 5, 7-9

Isus, na Veliki sveenik. Krist je ivio i trpio s nama i za nas. Poput nas i on je htio odagnati od sebe trpljenje. No pred neizbjenim trpljenjem on se ne opire. Od tada svaki ovjek koji trpi moe se sjediniti s njegovom mukom te postii udio u njegovoj pobjedi.

itanje Poslanice Heberjima

Brao! Imamo velikoga Velikog sveenika koji prodrije kroz nebesa Isusa, Sina Bojega. Zato se vrsto drimo vjere! Ta nemamo takva Velikog sveenika koji ne bi mogao biti supatnik u naim slabostima, nego poput nas iskuavana svime, osim grijehom. Pristupajmi, dakle, s pouzdanjem k Prijestolju milosti, da primimo milosre i milost naemo za pomo u pravi as!Ta Krist je u dane svoga zemaljskog ivota sa silnim vapajem i suzama prikazivao molitve i pronje Onome koji ga je mogao spasiti od smrti. I b uslian zbog svoje predanosti: premda je Sin, iz onoga to prepati naviknu sluati i, postigavi savrenstvo, posta svima koji ga sluaju zaetnik vjenog spasenja proglaen od Boga Velikim sveenikom po redu Melkisedekovu.

Pjesma prije Evanelja: Fil 2, 8-9

Krist postade posluan do smrti,do smrti na kriu.Zato ga Bog preuzvisii darova mi Ime nad svakim imenom.

Potom se ita povijest Muke Gospodnje po Ivanu kao i na Cvjetnicu ( po Mateju, Marku ili Luki).

EVANELJE Iv 18, 1-19, 42

Muka Gospodina naega Isusa Krista. Posluajmo izvjetaj o krinom putu kako nam ga je prikazao Ivan. "Njegovo je svjedoanstvo istinito," jer on je bio jedini uenik koji je uz Krista ostao na Kalvariji. No on poglavito oima vjere promatra Krista. Za njega je raspeti Isus Kralj, vjeni Boji sin. On je svjetlo koje rasvjetljuje sve one koji trae istinu. On nam razotkriva srce Boga koji nas ne eli osuditi ve spasiti.

Muka Gospodina naega Isusa Krista po Ivanu

To rekavi, zaputi se Isus sa svojim uenicima na drugu stranu potoka Cedrona. Ondje bijae vrt u koji ue Isus i njegovi uenici. A poznavae to mjesto i Juda, njegov izdajica, jer se Isus tu esto sastajao sa svojim uenicima. Juda onda uze etu i od sveenikih glavara i farizeja sluge te doe onamo sa zubljama, svjetiljkama i orujem. Znajui sve to e s njim biti, istupi Isus naprijed te ih upita: "Koga traite?" Odgovore mu: "Isusa Nazareanina." Ree im Isus: "Ja sam!" A stajae s njima i Juda, njegov izdajica. Kad im dakle ree: "Ja sam!" - oni ustuknue i popadae na zemlju. Ponovno ih tada upita: "Koga traite?" Oni odgovore: "Isusa Nazareanina." Isus odvrati: "Rekoh vam da sam ja. Ako dakle mene traite, pustite ove da odu" - da se ispuni rije koju ree: "Ne izgubih ni jednoga od onih koje si mi dao." A imun Petar isue ma koji je imao uza se pa udari slugu velikoga sveenika i odsijee mu desno uho. Sluga se zvao Malho. Nato Isus ree Petru: "Djeni ma u korice! au koju mi dade Otac zar da ne pijem?" Tada eta, zapovjednik i idovski sluge uhvatie Isusa te ga svezae. Odvedoe ga najprije Ani jer on bijae tast Kajfe, velikoga sveenika one godine. Kajfa pak ono svjetova idove: "Bolje da jedan ovjek umre za narod." Za Isusom su ili imun Petar i drugi uenik. Taj uenik bijae poznat s velikim sveenikom pa s Isusom ue u dvorite velikoga sveenika. Petar osta vani kod vrata. Tada taj drugi uenik, znanac velikoga sveenika, izie i ree vratarici te uvede Petra. Nato e slukinja, vratarica, Petru: "Da nisi i ti od uenika toga ovjeka?" On odvrati: "Nisam!" A stajahu ondje sluge i straari, raspirivahu eravicu jer bijae studeno i grijahu se. S njima je stajao i Petar i grijao se. Veliki sveenik zapita Isusa o njegovim uenicima i o njegovu nauku. Odgovori mu Isus: "Ja sam javno govorio svijetu. Uvijek sam nauavao u sinagogi i u Hramu gdje se skupljaju svi idovi. Nita nisam u tajnosti govorio. Zato mene pita? Pitaj one koji su sluali to sam im govorio. Oni eto znaju to sam govorio." Na te njegove rijei jedan od nazonih slugu pljusne Isusa govorei: "Tako li odgovara velikom sveeniku?" Odgovori mu Isus: "Ako sam krivo rekao, dokai da je krivo! Ako li pravo, zato me udara?" Ana ga zatim posla svezana Kajfi, velikom sveeniku. imun Petar stajao je ondje i grijao se. Rekoe mu: "Da nisi i ti od njegovih uenika?" On zanijeka: "Nisam!" Nato e jedan od slugu velikog sveenika, roak onoga komu je Petar bio odsjekao uho: "Nisam li te ja vidio u vrtu s njime?" I Petar opet zanijeka, a pijetao odmah zapjeva. Nato odvedoe Isusa od Kajfe u dvor upraviteljev. Bilo je rano jutro. I oni ne uoe da se ne okaljaju, ve da mognu blagovati pashu. Pilat tada izie pred njih i upita: "Kakvu tubu iznosite protiv ovoga ovjeka?" Odgovore mu: "Kad on ne bi bio zloinac, ne bismo ga predali tebi." Ree im nato Pilat: "Uzmite ga vi i sudite mu po svom zakonu." Odgovorie mu idovi: "Nama nije doputeno nikoga pogubiti" - da se ispuni rije Isusova kojom je oznaio kakvom mu je smru umrijeti. Nato Pilat ue opet u dvor, pozove Isusa i upita ga: "Ti li si idovski kralj?" Isus odgovori: "Govori li ti to sam od sebe ili ti to drugi rekoe o meni?" Pilat odvrati: "Zar sam ja idov? Tvoj narod i glavari sveeniki predadoe te meni. to si uinio?" Odgovori Isus: "Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi moje kraljevstvo bilo od ovoga svijeta, moje bi se sluge borile da ne budem predan idovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde." Nato mu ree Pilat: "Ti si dakle kralj?" Isus odgovori: "Ti kae: ja sam kralj. Ja sam se zato rodio i doao na svijet da svjedoim za istinu. Tko je god od istine, slua moj glas." Ree mu Pilat: "to je istina?" Rekavi to, opet izie pred idove i ree im: "Ja ne nalazim na njemu nikakve krivice. A u vas je obiaj da vam o Pashi nekoga pustim. Hoete li dakle da vam pustim kralja idovskoga?" Povikae nato opet: "Ne toga, nego Barabu!" A Baraba bijae razbojnik.Tada Pilat uze i izbieva Isusa. A vojnici spletoe vijenac od trnja i stavie mu ga na glavu; i zaogrnue ga grimiznim platem. I prilazili su mu i govorili: "Zdravo kralju idovski!" I pljuskali su ga. A Pilat ponovno izie i ree im: "Evo vam ga izvodim da znate: ne nalazim na njemu nikakve krivice." Izie tada Isus s trnovim vijencem, u grimiznom platu. A Pilat im kae: "Evo ovjeka!" I kad ga ugledae glavari sveeniki i sluge, povikae: "Raspni, raspni!" Kae im Pilat: "Uzmite ga vi i raspnite jer ja ne nalazim na njemu krivice." Odgovorie mu idovi: "Mi imamo Zakon i po Zakonu on mora umrijeti jer se pravio Sinom Bojim." Kad je Pilat uo te rijei, jo se vie prestrai pa ponovno ue u dvor i kae Isusu: "Odakle si ti?" No Isus mu ne dade odgovora. Tada mu Pilat ree: "Zar meni ne odgovara? Ne zna li da imam vlast da te pustim i da imam vlast da te razapnem?" Odgovori mu Isus: "Ne bi imao nada mnom nikakve vlasti da ti nije dano odozgor. Zbog toga ima vei grijeh onaj koji me predao tebi." Od tada ga je Pilat nastojao pustiti. No idovi vikahu: "Ako ovoga pusti, nisi prijatelj caru. Tko se god pravi kraljem, protivi se caru." uvi te rijei, Pilat izvede Isusa i posadi na sudaku stolicu na mjestu koje se zove Litostrotos - Plonik, hebrejski Gabata - a bijae upravo priprava za Pashu, oko este ure - i kae idovima: "Evo kralja vaega!" Oni na to povikae: "Ukloni! Ukloni! Raspni ga!" Kae im Pilat: "Zar kralja vaega da razapnem?" Odgovorie glavari sveeniki: "Mi nemamo kralja osim cara!" Tada im ga preda da se razapne. Uzee dakle Isusa. I nosei svoj kri, izie on na mjesto zvano Lubanjsko, hebrejski Golgota. Ondje ga razapee, a s njim i drugu dvojicu, s jedne i druge strane, a Isusa u sredini. A napisa Pilat i natpis te ga postavi na kri. Bilo je napisano: "Isus Nazareanin, kralj idovski." Taj su natpis itali mnogi idovi jer mjesto gdje je Isus bio raspet bijae blizu grada, a bilo je napisano hebrejski, latinski i grki. Nato glavari sveeniki rekoe Pilatu: "Nemoj pisati: `Kralj idovski`, nego da je on rekao: `Kralj sam idovski.`" Pilat odgovori: "to napisah, napisah!" Vojnici pak, poto razapee Isusa, uzee njegove haljine i razdijelie ih na etiri dijela - svakom vojniku po dio. A uzee i donju haljinu, koja bijae neivena, otkana u komadu odozgor dodolje. Rekoe zato meu sobom: "Ne derimo je, nego bacimo za nju kocku pa komu dopane" - da se ispuni Pismo koje veli: Razdijelie meu se haljine moje, za odjeu moju bacie kocku. I vojnici uinie tako. Uz kri su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena. Kad Isus vidje majku i kraj nje uenika kojega je ljubio, ree majci: "eno! Evo ti sina!" Zatim ree ueniku: "Evo ti majke!" I od toga asa uze je uenik k sebi. Nakon toga, kako je Isus znao da je sve dovreno, da bi se ispunilo Pismo, ree: "edan sam." A ondje je stajala posuda puna octa. I natakoe na izopovu trsku spuvu natopljenu octom pa je primakoe njegovim ustima. im Isus uze ocat, ree: "Dovreno je!" I prignuvi glavu, preda duh. Kako bijae Priprava, da ne bi tijela ostala na kriu subotom, jer velik je dan bio one subote, idovi zamolie Pilata da se raspetima prebiju golijeni i da se skinu. Dooe dakle vojnici i prebie golijeni prvomu i drugomu koji su s Isusom bili raspeti. Kada dooe do Isusa i vidjee da je ve umro, ne prebie mu golijeni, nego mu jedan od vojnika kopljem probode bok i odmah potee krv i voda. Onaj koji je vidio svjedoi i istinito je svjedoanstvo njegovo. On zna da govori istinu da i vi vjerujete jer se to dogodilo da se ispuni Pismo: Nijedna mu se kost nee slomiti. I drugo opet Pismo veli: Gledat e onoga koga su proboli. Nakon toga Josip iz Arimateje, koji je - kriomice, u strahu od idova - bio uenik Isusov, zamoli Pilata da smije skinuti tijelo Isusovo. I dopusti mu Pilat. Josip dakle ode i skine Isusovo tijelo. A doe i Nikodem - koji je ono prije bio doao Isusu nou - i donese sa sobom oko sto libara smjese smirne i aloja. Uzmu dakle tijelo Isusovo i poviju ga u povoje s miomirisima, kako je u idova obiaj za ukop. A na mjestu gdje je Isus bio raspet bijae vrt i u vrtu nov grob u koji jo nitko ne bijae poloen. Ondje dakle zbog idovske Priprave, jer grob bijae blizu, poloe Isusa.

Poslije itanja Muke Gospodnje, odri se, ako je zgodno, kratka homilija.

SVEOPA MOLITVA

Krist je doao meu nas te ivio, umro i uskrsnuo za sve ljude. Po Kristu i mi sada molimo za sve ljude.

Sluba rijei zakljuuje se sveopom molitvom koja se moli ovako: sveenik stoji kod sjedala ili, ako je zgodno, kod ambona ili kod oltara, te sklopljenih ruku govori poziv na molitvu, kojim se izraava nakana. Zatim neko vrijeme svi u utnji mole i konano sveenik rairenih ruku govori molitvu. Za cijelo vrijeme molitve vjernici mogu kleati ili stajati.Biskupijske konferencije mogu uvesti poklik naroda prije sveenikove molitve ili odrediti da se zadri uobiajeni akonov poziv Prignimo koljena Ustanite, na to svi u tiini klee i mole.U velikoj javnoj potrebi mjesni Ordinarij moe dopustiti ili odrediti da se doda posebna nakana.Sveenik smije od broja molitava to ih sadri misal izabrati one koje vema odgovaraju mjesnim prilikama ali tako ali tako da se sauva redoslijed nakana odreenih za sveopu molitvu ( usp. Opu odredbu Rimskog Misala br. 46 )

1. Za svetu Crkvu

Molimo, predragi, za svetu Crkvu Boju:da se Bog i Gospodin na dostoji nju umiriti,ujediniti i zakriliti po svemu svijetu,te neka nam udijeli, da provodei spokojan i miran ivot slavimo svemoguega Boga Oca

Molitva u utnji. Zatim sveenik:

Svemogui vjeni Boe,koji si u Kristu objavio slavu svoju svim marodima:uvaj djela milosra svoga,da Crkva tvoja po svem svijetu rairena,postojanom vjerom ustraje u ispovijedanju imena tvoga.Po Kristu.

2. Za papu

Molimo i za preblaenoga Papu naega I.,da ga Bog i Gospodin na,koji ga je odabrao u redu biskupstva,uva zdrava i nepovrijeena svojoj svetoj Crkvi,da ravna pukom svetim Bojim.

Svemogui vjeni Boe,tvoja je odluka osnova svemu:obazri se milostivo na nae molbe i uvaj svojom blagou odabranog nam predstojnika,da kranski puk kojim ti upravljapod tim biskupom poraste u zaslugama svoje vjere.Po Kristu.

3. Za sve redove vjernika

Molimo takoer za biskupa naeg I.,za sve biskupe, sveenike, akone,za sve redove u Crkvi i za sav vjerni puk.

Svemogui vjeni Boe,tvoj duh posveuje i upravlja itavim tijelom Crkve:uslii nam smjernu molitvu za redove vjernih,da ti po tvojoj milosti svi oni vjerno slue.Po Kristu.

4. Za katekumene

Molimo i za katekumene (nae), da im Bog i Gospodin na otvori ui njihovih srca i vrata milosra, da po kupelji preporoenja zadobiju oprotenje svih grijeha, te da se i oni nauu Kristu Isusu naem Gospodinu.

Svemogui vjeni Boe, svoju Crkvu uvijek novim potomstvom oplouje, umnoi vjeru i razumijevanje (naih) katekumena,da se preporoeni u krsnom studencu pridrue tvojoj posinovljenoj djeci. Po Kristu.

5. Za jedinstvo krana

Molimo i za svu brau koja vjeruju u Krista, da Bog i Gospodin na okupi i sauva u svojoj Crkvi, koja je jedna, one to ive po istini.

Svemogui vjeni Boe, ti skuplja to je rasuto, a to je skupljeno uva. Blago pogledaj stado svoga Sina: one koje je posvetilo jedno krtenje nek povee cjelovita vjera i veza ljubavi. Po Kristu.

6. Za idove

Molimo i za idove: Njima je Gospodin Bog na prvima govorio.Neka im dade da rastu u ljubavi prema njegovu imenu i vjernosti njegovu savezu.

Svemogui vjeni Boe, koji si dao svoja obeanja Abrahamu i njegovu potomstvu: milostivo uslii molitve svoje Crkve, da narod to si ga prvoga stekao postigne puninu otkupljenja. Po Kristu.

7. Za one koji ne vjeruju u Krista

Molimo i za one koji ne vjeruju u Krista: da i oni rasvijetljeni svjetlom Duha Svetoga uzmognu stupiti na put spasenja.

Svemogui vjeni Boe, daj, da oni koji Krista ne ispovijedajuhode pred tobom iskrena srca i nau istinu, a mi da uvijek napredujemo u uzajamnoj ljubavi, nastojimo oko punijeg spoznanja otajstva tvoga ivota te budemo savreniji svjedoci tvoje ljubavi u svijetu. Po Kristu.

8. Za one koji ne vjeruju u Boga

Molimo i za one koji Boga ne priznaju: da iskrena srca slijede to je pravo te uzmognu nai Boga.

Svemogui vjeni Boe, ti si stvorio sve ljude da te nau i otpoinu.Daj, da sred tolikih nemilih zapreka, svi oni zamijete znakove tvoje dobrote, vide svjedoanstvo i dobra djela tvojih vjernika te radosno priznaju da si ti jedini pravi Bog i Otac na. Po Kristu.

9. Za upravitelje drava

Molimo i za sve upravitelje drava: da Bog i Gospodin na po svojoj volji upravlja njihov um i srce na pravi mir i slobodu svih ljudi.

Svemogui vjeni Boe, u tvojoj je ruci ljudsko srce i pravo svih naroda.Pogledaj blago ljude koji su kod nas na vlasti. Daj da se na cijelom svijetu ustali i siguran mir i blagostanje naroda. Po Kristu.

10. Za sve potrebe

Molimo, predragi, svemoguega Boga Oca, da oisti svijet od svih zabluda: ukloni bolesti, odagna glad, otvori tamnice, razrijei okove; da dade sigurnost putnicima (sretan povratak pomorcima), povratak onima izvan domovine, zdravlje bolesnima, i umiruima vjeno spasenje.

Svemogui vjeni Boe, utjeho alosnih, jakosti izmuenih: nek dopru do tebe molitve sviju koji tebi vapiju u svojoj nevolji da se obraduju to im je u potrebi pomoglo tvoje milosre. Po Kristu.

Drugi dio: klanjanje svetom kriu

Sveenik nam razotkriva i pokazuje kri, koji je sredstvo muenja i smrti. No Krist je od njega uinio sredstvo naeg spasenja, znak ivota i nade.

Prvi oblik pokazivanja svetog kria

Zastrti kri nosi se k oltaru, prate ga dva poslunika sa zapaljenim svijeama. Sveenik stane pred oltar, primi kri, pri vrhu ga malo otkrije i podigne te zapjeva poziv Evo drvo kria. U pjevanju mu pomau sveti poslunici ili, ako je takav sluaj, zbor. Svi odgovore: Doite, da se poklonimo i im to otpjeva kleknu i neko se vrijeme u tiini klanjaju, a sveenik stoji i dri uzdignut kri.Zatim sveenik otkrije desnu ruku kria, opet podigne kri i zapjeva poziv Evo drvo i postupa se kao gore.Konano sasvim otkrije kri, podigne ga i trei put zapjeva poziv Evo drvo i postupa se kao prvi put.Zatim u pratnji dvojice poslunika sa zapaljenim svijeama odnese kri na ulaz svetita ili na drugo prikladno mjesto te ga ondje poloi ili predade poslunicima da ga ondje dre, a svijee se postave s lijeve i desne strane kria.

Drugi oblik pokazivanja svetog kria

Sveenik ili akon s poslunicima, ili drugi prikladni poslunik poe k vratima crkve, ondje uzme nezastrt kri, a poslunici zapaljene svijee te se u ophodu upute kroz crkvu k svetitu. Blizu vrata u sredini crkve i na ulazu u svetite nosilac podigne kri i zapjeva poziv: Evo drvo na to svi odgovore: Doite, da se poklonimo. Poslije svakog odgovora kleknu i neko vrijeme u utnji klanjaju se kao gore. Zatim se kri sa svijeama odloi na ulazu u svetite.

Poziv za otkrivanje svetoga kria

Antifona:

Evo drvo Kria, na kom Spas je svijeta visio.O. Doite, da se poklonimo!

Klanjanje svetom kriu

Sveenik, kler i vjernici pristupaju kriu da mu se poklone, prolaze kao u ophodu te mu iskau poast poklekom na jedno koljeno ili drugim prikladnim znakom prema obiaju kraja, na primjer ljubei kri.Za to vrijeme pjeva se antifona Tvome Kriu, prijekori ili druge odgovarajue pjesme, a koji su se poklonili kriu, sjednu.Klanjanju se izlae samo jedan kri. Ako zbog mnoine naroda ne mogu svi pojedinano pristupiti, sveenik uzme kri, poto se jedan dio vjernika pokloni te stojei u sredini pred oltarom pozove narod na klanjanje svetom kriu nakon ega kratko vrijeme dri uzdignut kri kome se vjernici u tiini klanjaju.Poslije klanjanja odnese se kri k oltaru na svoje mjesto. Zapaljene svijee stave se oko oltara ili blizu kria.

Antifona

1 i 2 antifonaTvome kriu klanjamo se, Gospodine, te hvalimo i slavimo sveto uskrsnue tvoje, jer evo: drveta radi nastade radost u cijelome svijetu.

Psalam 67 (66)Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas,obasjao nas licem svojim.Rasvijetlio lice svoje nad namai smilovao se nama!

1 i 2 antifonaTvome kriu klanjamo se, Gospodine, te hvalimo i slavimo sveto uskrsnue tvoje, jer evo: drveta radi nastade radost u cijelome svijetu.

PRIJEKORII

1 i 2 Pue moj, to uinih tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!1 Ja te izvedoh iz zemlje Egipta, ti pripravi kri svome Spasitelju.2 Pue moj, to uinih tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!1 Hgios o Thes.2 Sveti Boe.1 Hgios Ischys.2 Sveti Jaki.1 Hgios Athnatos, elison hyms.2 Sveti Besmrtni, smiluj nam se.1 i 2 Ja te vodih kroz pustinju etrdeset godina, i manom te hranih, i uvedoh te u zemlju dosta dobru: ti pripravi kri svome Spasitelju.1 Hgios o Thes.2 Sveti Boe.1 Hgios Ischyrs.2 Sveti Jaki.1 Hgios Athnatos, elison hyms.2 Sveti Besmrtni, smiluj nam se.1 i 2 to jo moradoh uiniti tebi, a ne uinih? Ja eto zasadih tebe kao izabrani prekrasni vinograd svoj, a ti meni postede odvie gorak jer e moju napoji octom i kopljem probode bok svome Spasitelju.1 Hgios o Thes.2 Sveti Boe.1 Hgios Ischyrs.2 Sveti Jaki.1 Hgios Athnatos, elison hyms.2 Sveti Besmrtni, smiluj nam se.

II

1 Ja radi tebe ievina udarah Egipat s prvoroencima njegovim, a ti mene predade, da me biuju.2 Pue moj, to uini tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!1 Ja izvedoh tebe iz Egipta potopivi faraona u Crveno more, a ti mene predade glavarima sveenikim.2 Pue moj, to uini tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!1 Ja pred tobom otvorih more, a ti otvori kopljem bok moj.2 Pue moj, to uini tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!1 Ja pred tobom idoh u stupu oblaka, a ti mene odvede u sudnicu Pilata.2 Pue moj, to uini tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!1 Ja hranih tebe u pustinji manom, a ti mene udari zaunicama i bievima.2 Pue moj, to uini tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!1 Ja tebe napojih vodom spasenja iz stijene, a ti mene napoji ui i octom.2 Pue moj, to uini tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!1 Ja radi tee potukoh kraljeve kananejske, a ti si tukao trstikom glavu moji.2 Pue moj, to uini tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!1 Ja dadoh tebi ezlo kraljevsko, a ti dade glavi mojoj krvavi vijenac.2 Pue moj, to uini tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!1 Ja uzvisih tebe velikom moi, a ti mene objesi na drvo kria.2 Pue moj, to uini tebi ili u em oalostih tebe? Odgovori meni!

1 i 2 Antifona

Kriu sveti, stablo svako zavidi ti arni sjaj;S takvim liem, cvijetom, plodom nema ga ni koji gaj.Slatko drvo, slatki avli nose teret slatki taj.

PJESAN

1. Pjesan

1 Usta moja, opjevajte sretno svean slavni boj.Znamen Kria proslavljajte uzdiui jasni poj,Kako Isus rtvova se, rtvom spasi narod svoj.2 Kriu sveti, stablo svako zavidi ti arni sjaj;S takvim liem, cvijetom, plodom nema ga ni koji gaj.1 Vinji Stvorac ele bijedu Adama zavedenog,Kada taj se usmrtio voem s drva zlokobnog,Nae drvo to e platit silnu tetu drva tog.2 Slatko drvo, slatki avli nose teret slatki taj.1 Trebalo je prema redu ostavljenom za na spasDa omete mudrost varku koju sprede zmijin glas,I da otud lijek nam kane otkle duman rani nas.2 Kriu sveti, stablo svako zavidi ti arni sjaj;S takvim liem, cvijetom, plodom nema ga ni kojigaj.1 Kada vrijeme napuni se a ta miso bude in,Krenu s grada Oca voga Stvorac svijeta, Boji Sin.I u tijelu pojavi se kao sinak Djeviin.2 Slatko drvo, slatki avli nose teret slatki taj.1 Plae Dijete poloeno posred tijesnih jaslica,Povojima povija mu tijelo Majka Djevica,Ruke, noge Svevinjemu usko stee vezica.2 Kriu sveti, stablo svako zavidi ti arni sjaj;S takvim liem, cvijetom, plodom nema ga ni koji gaj.1 Trideset kad minu ljeta, te mu kraju doe putDragovoljno Spas dobrostiv ispit htjede emer ljutPa ko janje na Kri kruti bi za rtvu uzdignut.2 Slatko drvo, slatki avli nose teret slatki taj.1 u mu daju i on gine, njean lik mu presvetiBodu trnje, avli, koplja, Krv i voda s boka vri,O gle vrela, koje pere zemlju i svijet itavi!2 Kriu sveti, stablo svako zavidi ti arni sjaj;S takvim liem, cvijetom, plodom nema ga ni koji gaj.1 Savi grane, stablo silno, mekaj jezgru drvu svom,Neka mine sva tvrdoa priroena biu tvom.Tijelo Kralja svevinjega budi mekom posteljom.2 Slatko drvo slatki avli nose teret slatki taj.1 Samo ti si bilo vrijedno rtvu svijeta nositi,Postat laom, to e k luci potopljene voziti,Koju svu e Jaganeva sveta Krv orositi.2 Kriu sveti, stablo svako zavidi ti arni sjaj;S takvim liem, cvijetom, plodom nema ga ni koji gaj.

Zakljuak se nikada ne isputa.

1 i 2 U sve vijeke budi slava Trojici boanstvenoj,Ocu, Sinu, Duhu Svetom, koji tjei narod svoj,Neka se ime vinjeg Boga pjeva po vasionoj. Amen.

Trei dio: sveta priest

Dananje bogosluje zavrava prieu. Danas bolje shvaamo da blagovati Kristovo tijelo znai uzeti udjela u njegovoj rtvi prihvatiti trpljenje iz ljubavi prema brai ljudima te tako s Kristom iriti ivot u svijetu. Ne bjeati pred tekoama i nevoljama, nego se otvoriti ljubavi i nju iriti meu braom te tako raditi na ujedinjavanju svijeta koji je razdvojen grijehom.

Na oltar se prostre oltarnik i postavi tjelesnik i knjiga. Onda akon, ili, ako ovoga nema, sam sveenik donese Svetotajstvo iz mjesta pohrane kratkim putem k oltaru. Dva poslunika sa zapaljenim svijeama prate Svetotajstvo i Stave svijenjake oko oltara ili na nj.Kad akon odloi Svetotajstvo na oltar i otkrije estinjak, pristupi sveenik, poklekne i uzie k oltaru. ondje sklopljenih ruku glasno ree:

Spasonosnim zapovijedima potaknuti i boanskim naukom poueni usuujemo se govoriti: Oe na...

Sveenik rairi ruke, a svi prisutni nastave, nakon molitve Gospodnje sveenik sam nastavi rairenih ruku:

Izbavi nas, molimo Gospodine, od svih zala, daj milostivo mir u nae dane, da s pomou tvoga milosra budemo svagda i slobodni od grijeha i sigurni od sviju nereda: ekajui blaenu nadu i dolazak Spasitelja naega Isusa Krista.

Narod zakljui molitvu poklikom:

Jer tvoje je kraljevstvo i slava i mo u vjekove.

Zatim sveenik sklopljenih ruku tiho govori:

Gospodine Isuse Kriste, neka mi blagovanje tvoga Tijela i Krvi ne bude na sud i osudu nego po tvojoj dobroti neka mi bude dui i tijelu zatita i lijek.

Na to poklekne, uzme esticu, malo je podigne iznad estinjaka te licem prema narodu naglas kae:

Evo Jaganjca Bojeg, evo onoga koji odutima grijehe svijeta.Blago onima koji su pozvani na gozbu Jaganjevu.

I zajedno s narodom jedanput kae:

Gospodine, nisam dostojan da unie pod krov moj, nego samo reci rije i ozdravit e dua moja.

I s potovanjem blaguje Tijelo Kristovo.Zatim dijeli priest vjernicima. Za vrijeme prieivanja moe se pjevati prikladna pjesma.Kad prieivanje svri, prikladan poslunik odnese estinjak na pripravljeno mjesto izvan crkve ili, zahtjevaju li to prilike, pohrani u svetohranite.Onda sveenik, ako je zgodno, neko vrijeme dri svetu utnju te rekne ovu molitvu:

POPRIESNA

Pomolimo se.Svemogui vjeni Boe, ti si nas obnovio blaenom smru i uskrsnuem Krista tvoga: sauvaj u nama to djelo svoga milosra da udionitvom u ovom otajstvu uvijek pobono ivimo. Po Kristu.

Za otpust sveenik stojei prema narodu i irei nad njim ruke moli ovu molitvu:

MOLITVA NAD NARODOMGospodine, tvoj narod je slavio spomen smrti tvoga Sina nadajui se vlastitom uskrsnuu. Nek sie na nj obilan blagoslov, nek doe oprotenje, nek dobije utjehu, nek poraste sveta vjera, nek se uvrsti vjeno spasenje. Po Kristu.

I svi se raziu u utnji. U zgodno vrijeme oltar se ogoli.Koji su pribivali sveanoj popodnevnoj slubi ne govore Veernju.

SVETA SUBOTA

Na svetu subotu Crkva ostaje uz grob Gospodnji razmatrajui njegovu muku i smrt i uzdrava se od misne rtve. Oltar je g. Tek poslije sveanog bdjenja ili nonog doeka Uskrsa vrijeme je vazmenoj radosti koja u svom obilju traje pedeset dana.Sveta priest se danas moe dijeliti samo kao popudbina.

KOMENTARI I UPUTE

to je potrebno pripremiti?

I. PjevaiProgram ovisi o orguljau i dogovoru s pjevaima, uzevi u obzir to se je ranije pjevalo i to se novoga moe nauiti. Pritom valja voditi rauna o osnovnim liturgijskim tekstovima. Stoga je potrebno raunati i na izvanredne probe, ve prema tome kako procijeni voditelj pjevanja u dogovoru sa upnikom.

Veliki petaka) Pripjevni psalam: Oe u ruke tvoje - predajem duh svoj (obian napjev), retci se itajub) Evo drvo kria (sveenik) "Doite, poklonimo se" (svi) (najednostavniji napjev)c) Pue moj.....

II. ITAIitai se trebaju dobro pripremitia) za redovita itanja (nainiti raspored za cijeli Tjedan)b) za itanje Muke (ako se ne pjeva) na Cvjetnicu i na Veliki petakpo ulogama, s time da je uputno da pjevai izreknu dio Mnotvo, Svjetina.

III. SAKRISTANKA(I SVI KOJI POMAU U UREENJU CRKVE I PRIPREMI SLAVLJA)

Uz (izvanredno- generalno) ienje crkve potrebno je pripremiti sve to je potrebno za:VELIKI PETAKPripremiti veliki Kri koji je zastrt (koji e se nositi u povorci) i otkrivati Jedan jastui i eventualno mali tepih koji e se prostrti ispred stepenica gdje e sveenik prostrti.

**********************************************Dodatak - jo neka pitanja1. Pripremiti svu crkvenu robu i dr. - nabaviti vie hostija2. Probati razglas - kako radi - (mikrofon) i dr.3. Za "pranje nogu apostolima" pripremiti stolice4. Razno

TIJEK SLAVLJA**********************************************

VELIKI PETAK MUKE GOSPODNJE

Napomena:Nema niega na oltarima (samo je ureen pokrajnji oltar, gdje je Presveto)Prostrt mali tepih ispred stepenica, s jastuiem za sveenika, koji e se tu prostrijeti (poslije se makne)U sakristiji je pripremljen zastrti kri, s dvije svijee

Komentator: prije poetkaDananjim bogoslujem spominjemo se Kristove muke. Ona za nije znak poraza ve oitovanje Boje ljubavi koja ide do kraja. Da bismo mogli pratiti dananje bogosluje, evo kratkog pregleda.U prvome dijelu itat emo biblijsku poruku iz proroka Izaije o sluzi patniku. To je slika Isusa, ije emo se muke spomenuti danas po opisu sv. Ivana evaneliste. Nakon itanja uslijedit e kratko tumaenje te poruke a onda sudjelovati u Sveopoj molitvi.Drugi dio je klanjanje Kristovu kriu: on je znak i sredstvo naega spasenja. Na kraju, u treem dijelu pristupit emo svetoj priesti - i tako se otajstveno sjediniti s Kristom koji je umro i uskrsnuo.Sada e sveenik s ministrantima doi ispred oltara i ovdje se prostrti u znak Isusova muke i predanja. Svi emo kleknuti i u tiini se pripremati za spomen slavlje Isusove muke i smrti. Pripremimo se za slavlje.

POETAK- Sveenik s ministrantima ide ispred stepenita, on se prostre a oni kleknu na prvu stepenicu, svi ostali u crkvi kleknu - i neko vrijeme ostaju u utnji

- Slijedi MOLITVA - ITANJA1. itanje: .................................... (tko ita)Pripjevni psalam: Oe u ruke tvoje...... (pjevaju pjevai ili se recitira)a retci se itaju: ..........................2. itanje: ..................................... (tko ita)Vers prije Evanelja - Muke Gospodnje, pjeva orguljaMUKA GOSPODINA NAEGA ISUSA KRISTA PO IVANUita se po ulogamaNakon MUKE homilija

Nakon homilije - komentatorSada slijedi Sveopa molitva s deset nakana. Isus je svoj ivot stavio u slubu svih ljudi jer Njegova je ljubav bila sveobuhvatna jer je svima htio donijeti spasenje i ivot. Molitvom sudjelujemo i mi u toj sveopoj ljubavi naega Spasitelja.

- Poslije Propovijedi slijedi SVEOPA MOLITVA (s deset zaziva)

Nakon Sveope molitve - komentatorVrhunac je dananjega obreda: Otkrivanje Kria i klanjanje Kriu, uz poljubac. Sveenik e s ministrantima donijeti Kri i pozvati nas da se poklonimo. On e zapjevati: Evo drvo Kria. A mi: DOITE POKLONIMO SE.Nakon toga sveenik e poljubiti Kri, i onda mi za njim. Dosta je jednom pokleknuti i poljubiti kri, kao simbol naega Spasitelja. Bit e to znak zahvale i vjernosti Isusu, umjesto Judina poljupca izdaje.Kroz to vrijeme pjevat e se poznati puki napjev: PUE MOJ TO UINIH TEBI? Pjevajmo svi.Tko eli neto darovati prigodom ljubljenja Kria ili poslije svih obreda, to moe ostaviti u koarici kod oltara. Naime, danas se ne kupi redovita milostinja, ve se daruje za odravanje "Bojega groba" u Jeruzalemu.

U to vrijeme sveenik s dva ministranta ide u sakristiju (ili na mjesto gdje je pripremljen kri) po "zastrti kri", dolazi ispred oltara, na vrh stepenica, i poinje obred "otkrivanja-pokazivanja svetoga kria". U tri navrata sveenik pjeva: Evo drvo kria....... ( svi odgovaraju: Doite, poklonimo se).Nakon toga, jedan ministrant pridri kri a sveenik ide pokloniti se (poljubiti kri), poslije njega idu ministranti i ostali vjernici (pjevai pred kraj, kada e sveenik itati liturgijske tekstove)(Dovoljno je samo jednom pokleknuti ispred kria i poljubiti ga). Ministrant svaki put obrie kri (prirediti rupi za brisanje).Kroz to vrijeme se pjeva: PUE MOJ .....

Pred kraj Klanjanja (kada se vidi da je jo desetak vjernika na redu), ministranti (moe pomoi i sakristanka) prostiru oltarnik i stave dvije svijee, s misalom.Poslije KLANJANJA KRIU, sveenik nasloni kri na oltar (potreban je jastui da se upre o njega).

Komentator - poslije klanjanja Kriu (do sveenik i ministranti pripremaju oltar)Priestiti se znai sjediniti se s Isusom, primiti njegova Duha ljubavi i snage, nauiti prihvaati trpljenje i nositi teret jedan drugoga. Budui da je danas jedini dan u godini kada se ne slavi Misa, priestit emo se s hostijama koje su pohranjene od jueranje Mise veere Gospodnje.

- Slijedi SVETA PRIESTSveenik donese Hostije (Priest kao obino, Hostije se odnesu na pokrajnji oltar). Svi se u utnji razilaze (nita se ne pjeva).Zavrna molitva

Komentator - NA KRAJU SLAVLJARazmiljali smo o Kristovoj muci i njegovoj neizmjernoj ljubavi koja je prihvatila i trpljenje da drugima pokae put spasenja i da ih tim putem povede.Sad emo se razii svojim kuama. Sutra je Vazmeno bdjenje-slavlje Isusova uskrsnua. Zapoinje u sati, ispred crkve s blagoslovom ognja, slijedi procesija u crkvu, hvalospjev uskrsnoj svijei-Kristu, itanja, navjetaj Uskrsnua, uz ponovnu zvonjavu zvona, blagoslov vode, obnova krsnih obeanja, a nakon toga sveana Euharistijska sluba-To e biti izuzetna prilika za obnovu nae vjere u Krista koji je nadvladao smrt.Ponesite svijee ili ete ih ovdje moi nabaviti. Ponesite tko eli i jela za blagoslov.Sada se tiini razilazimo.

OPET SE RAZOTKRIJE OLTAR. Vjernici se razilaze u tiini.

VANE UPUTE ZA MINISTRANTE**********************************************

I. O vanosti ministriranja i lijepog vladanjaII. U Velikom tjednu, to i kako emo posebnoga raditi?

I. LIJEPO JE I ASNO BITI MINISTRANT U CRKVI

1. Vama i Vaim roditeljima posebno priznanje to ste se odluili da budete ministrant, koji posluuje kod Sv. Mise, koja je za krane neto najvanije - kao slavlje i susret s Uskrslim Isusom. Stoga je biti Ministrant ast za kranina.

2. Kada ste pristali biti Ministrant znai da se elite zaloiti, biti redovitiji na Misi i pomagati. Napravit e se raspored kroz mjesec (jer neki bi htjeli ministrirati nedjeljom ujutro a neki naveer).

3. Od posebne je vanosti lijepo vladanje - ne priati ili okretati se bez potrebe. Ako neto hitno treba ili netko neto nije siguran to treba napraviti - pitati potiho sveenika. Ministranti su svima u crkvi primjer lijepog vladanja.

4. Svi ministranti su jednaki, to znai da svi vre sve uloge. Tako nitko ne moe rei da on uvijek zvoni ili donosi hostije, vino, vodu i slino. To e rasporediti sveenik ili ministrant koji je zaduen za organizaciju, da se svi vjebaju. Jedino je pitanje dranja kadionice: to treba posebno vjebati i to e vriti (za poetak) dva/ tri ministranta.

5. U Velikom tjednu, razumljivo je, bit e i malo vie zadataka. To su najvaniji dani u godini. Dakle, u dane: CVJETNICA -VELIKI ETVRTAK -VELIKI PETAK I SUBOTA U NOI (Bdijenje) - pozvani su svi (vano je da svi dou). Zato e biti i izvanredne probe. A kasnije, po dogovoru.

Problem: kako emo se snai ako ne bude dosta haljina, to jest ako je vie ministranata a jo nemamo dosta haljina? Ako ih ne uspijemo posuditi, neka se netko ne ljuti ako ne bude imao haljine (za poetak), dok se ne snaemo. Haljine treba uvati i lijepo sloiti.

VELIKI PETAK U .. sati

doi barem 5 minuta ranije

DANAS POSEBNO PAZITI DA SVE BUDE U TIINI

1. U sakristiji - u tiini se oblaimo2. Kreemo - pazi! danas se ne zvoni zvoncem na zidu!!Ne treba pokleknuti ispred oltara (jer danas tu nema Hostija), ve direktno idemo ispred stepenita.Sada se sveenik prostre na pod, a svi ministranti kleknu na prvu stepenicu, s desne i lijeve strane i duboko se naklone-Kada se sveenik digne, svi polako idemo prema velikom oltaru, kod stolica (ostanemo stajati) okrenuti prema narodu.Nakon sveenikove Molitve poinju ITANJA (svi sjednemo)

Poslije itanja 1. i 2.itanja i MUKE GOSPODNJE - propovijedPoslije Propovijedi SVEOPA MOLITVA (svi na svojim mjestima - stojei)Sada pripaziti:

- Sveenik sa dva ministranta (koja: ...........................................................)ide u sakristiju po veliki (zastrt) Kri i kada se vrati svi idemo na stepenice, svi ministranti staju na gornju stepenicu, okrenuti prema narodu.SLIJEDI OTKRIVANJE KRIA I KLANJANJE KRIU.Kada sveenik otkrije Kri, pridri ga jedan ministrant (koji: .........................a dvojica sa strane, s rupiima za brisanje nakon to svatko poljubi (koji: ..................................................) - mogu se zamijeniti. Najprije se poklekne i poljubi kri sveenik, onda ministranti i opet se vrate na gornju stepenicu, okrenuti prema narodu.Vano: Kada se vidi da ima jo desetak vjernika za klanjanje dvoje ministranta (koji: .........................................................) pomau sakristanki prostrti oltar i staviti knjigu (Misal)

Sveenik nasloni Kri na oltar, a zatim s dva ministranta, koji nose svijee, ide prema pokrajnjem oltaru po HOSTIJE ( koji: .................................................)

Slijedi Priest. Kada zavri Priest, Hostije se nose prema pokrajnjem oltaru (uz pratnju dvaju ministranata koji nose svijee)Sveenik zavri s Molitvom i oglasima i svi idemo u sakristiju, bez poklecanja jer nema Hostija u velikom oltaru.Dvoje (koji su pomagali prostri oltar, sa sakristankom opet skidaju oltarnik i knjigu s oltara....)