Vaše zdravlje 12/2004.

Vaπe zdravljeV O D I » Z A Z D R A V I J I Æ I V O T

I S S N 1 3 3 2 - 2 3 2 X p r o s i n a c 2 0 0 4 . / s i j e Ë a n j 2 0 0 5 . BROJ 39 / godina VII

BESPLATAN PRIMJERAK

2005.

U toplini doma svoga

uz najmilije i pregrπt dobrih æelja

proslavite BoæiÊ ovaj.

A u novo ljeto

ponesite najbolji dio sebe

ponesite dobrotu

i vjeru u bolje sutra.

Svim poslovnim partnerima, suradnicima i vama dragi Ëitatelji blagoslovljen BoæiÊ i sve najbolje u Novoj 2005.

æele Oktal Pharma i uredniπtvo Ëasopisa Vaπe zdravlje

IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga

Utinjska 40, 10020 Zagreb

www.oktal-pharma.hr

DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.

REDAKCIJA


tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700

E-mail: [email protected]

GLAVNA UREDNICA

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

LEKTORICA

Lea Zanki

STRU»NI KOLEGIJ

Prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

Prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog

Prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

Mr. sc. Mladen DobroviÊ,

estetski kirurg

Sanja GreguriÊ Mateπa, dr. med.

dermatovenerolog

Doc. dr. sc. Radoslav Herman,

ginekolog,

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

Prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

Mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

Prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

Prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

oftalmolog

Prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

MARKETING

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga


tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700


www.vasezdravlje.com

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

HAND Design Studio

tel/fax: 01/ 2333 489, 2333 490

©eferova 2, 10000 Zagreb

TISAK

rotooffset - Tiskara MeiÊ

tel: 01/ 6570 964

M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

NAKLADA

90.000

impresumurednika

RijeË

0 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

#39

# 3 9 V A © E Z D R A V L J E 3

Sadræaj

E

RijeËurednika

vo, polako kraju privodimo joπ

jednu godinu. A krajem svake

godine u poslu isto. Jesmo li u

planu, moæda smo prebacili ili

pak podbacili? Zbrajamo, odu-

zimamo, rezimiramo, planiramo... Naravno, tu

su joπ obiteljske obveze, koje se u predblagdan-

sko vrijeme pomalo zahuktavaju. Uæurbanost

i nervoza ne prestaju. Stres, taj naπ vjerni

pratitelj, ne napuπta nas ni na trenutak.

Pitam se stoga u πto se pretvorilo vrijeme? U

razmak izmeu dviju epizoda omiljene tjedne

serije. Koliko li ste samo puta primijetili da je

veËeras Hitna sluæba i upitali se zar nije bila

na programu neki dan? I gdje, u tom kratkom

vremenskom odsjeËku, ubaciti sve ono πto

bismo trebali, a kamoli ono πto bismo æeljeli,

a to je vrijeme za sebe? ReÊi Êete, vremena za

to nema, jer dok se ispune sva dnevna oËeki-

vanja viπe vam nije ni do Ëega; naveËer mrtvi

umorni padate s nogu i zaspete prije negoli

ugledate jastuk.

Sloæit Êu se s vama, ali i upitati vas zaπto ipak

naemo vremena za sebe kad smo zaista na

to prisiljeni? I zaπto se dovodimo u situaciju

da ga pronalazimo kad je veÊ kasno, kad nam

to vrijeme ne predstavlja uæitak nego moæda

terapiju? To samo dokazuje da ga je moguÊe

odvojiti i prije, ali potrebu treba osvijestiti na

vrijeme. Jer πto je u osnovi naπ æivot nego

zadovoljavanje potreba.

Upravo zato krenimo

od malih stvari. Od

svakodnevnih sitnica

koje imaju znaËenje

samo za nas, u

naπem vremenu i

naπem prostoru koji

u odsutnom trenutku

moæe biti bilo gdje, i

biti imaginaran ili stvaran. Svatko od nas je

jedinstven, pa je vjerojatno jedinstven i oda-

bir naËina koji Êe ukloniti viπak nakupljene

negativne energije, odnosno pomoÊi nam da

se opustimo, revitaliziramo svoju duhovnu

energiju i tako obnovljeni lakπe uhvatimo u

koπtac s onim πto nam slijedi. Za nekoga je to

πoping (jeftini ili skupi) ili sport, za drugoga

Ëitanje dobre knjige, nekome moæda provod s

prijateljima, a nekome joga ili meditacija... Za

vas je to moæda uranjanje u kadu tople vode

pomijeπane s eteriËnim uljima vaπega omilje-

nog mirisa... Ah ti mirisi! Moæda nam i ovog

BoæiÊa vrate neke lijepe, davno zaboravljene

uspomene.

©to joπ reÊi nego - pronaimo vrijeme za sebe,

makar nakratko, i oplemenimo svoj duh. Ako

vaπ odabir budu upravo mirisi, moæda vam baπ

ovog BoæiÊa usade i neke nove uspomene.


Glavna urednica

IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga


www.oktal-pharma.hr

DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.

REDAKCIJA


tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700


GLAVNA UREDNICA


LEKTORICA

Lea Zanki

STRU»NI KOLEGIJ

Prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

Prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog

Prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

Mr. sc. Mladen DobroviÊ,

estetski kirurg

Sanja GreguriÊ Mateπa, dr. med.

dermatovenerolog

Doc. dr. sc. Radoslav Herman,

ginekolog,

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

Prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

Mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

Prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

Prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

oftalmolog

Prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

MARKETING

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga


tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700


www.vasezdravlje.com

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

HAND Design Studio

tel/fax: 01/ 2333 489, 2333 490

©eferova 2, 10000 Zagreb

TISAK

rotooffset - Tiskara MeiÊ

tel: 01/ 6570 964

M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

NAKLADA

90.000

impresumurednika

RijeË

0 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

#39

# 3 9 V A © E Z D R A V L J E 3

Sadræaj

MIRISI - TIHI VLADARI SVIJETA . . 04mr. sc. AIDA JELASKA

FOTOTERAPIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . 14DINKO KALITERNA , dr. med.

LIJE»ENJE LIMFEDEMA NAKON OPERACIJE DOJKE . . . . . . . . . . . . . . 18

mr. sc. IVANA NOLA

TERAPIJA ELEKTRI»NOM ENERGIJOM II . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

BOJAN NASTESKI, vft., SUN»ICA PR©IR, vft.

KARDIOPREVENCIJA . . . . . . . . . . . . 26prof. dr. sc. DAVOR MILI»I∆

ULOGA KISIKA U TIJELU . . . . . . . . . 30ALMA ROÆMAN, dr. med.

HIGIJENA ÆIVOTNOG PROSTORA . . . 32MARINA GRADINAC, dr. med.

NEKIRUR©KI TRETMAN BORA . . . . 36MANUELA ©APRO, dipl. ing.

DISLEKSIJA - NOVI PRISTUP . . . . . 40NATA©A ©UNI∆ TADI∆, prof.

KORIST ILI ©TETA OD SOJE . . . . . . . 42TOMISLAV KU©EVI∆

ORTOREKSIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46ISTINA O PROBIOTICIMA . . . . . . . . . 48

doc. dr. sc. ÆELJKO KRZNARI∆

STARA»KA DALEKOVIDNOST . . . . . . 54mr. sc. VESNA AUGUSTINOVI∆ FETT

ZIMSKA DEPRESIJA . . . . . . . . . . . . 60OZREN PODNAR, prof., ROBERT TORRE , dr. med.

MEDICINSKA HIPNOZA . . . . . . . . . . 64DENISA LEGAC, dr. med.

DIJETE U BOLNICI . . . . . . . . . . . . . . 68IVA PRV»I∆, prof., MIHAELA RISTER, prof.

VJEÆBAJMO ZAJEDNO - vjeæbe za jaËanje miπiÊa ramenog pojasa . . . . . . . 76

MARIO KASOVI∆, prof., SIMONA MARKOVI∆, prof.

ARTROZA KUKA - NOVI PRISTUP . . 80mr. sc. ANTE MULJA»I∆, SLOBODAN KUVALJA , dr. med.

WATERLASE - DENTALNI LASER . . 84IVAN AZINOVI∆, dr. stom.

NO∆NO MOKRENJE . . . . . . . . . . . . . . 86LJILJANA PODRUG, dr. med.

UDRUGA OBOLJELIH OD HIV-a . . . . 90RAZLI»ITOSTI DEZINFICIJENSA . . . 92

MARINA GRADINAC, dr. med.

MEDICINSKI LEKSIKONkriæobolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

ZORAN BAR»OT, dr. med.

HITNI MEDICINSKI POSTUPCIpirotehnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96VODI» KROZ PRETRAGEintravenska urografija . . . . . . . . . . . . . 98

KRISTIJAN BAYER, dr. med.

BILJNA LJEKARNAzaËini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

IRENA ©VENDA , dipl. ing.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . 102PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . 104

www.vasezdravlje.comweb stranica koja brine o vaπem zdravlju

0 4 V A © E Z D R A V L J E # 3 9 # 3 9 V A © E Z D R A V L J E 0 5

T E M A B R O J A04

I Biblija ih spominjemr. sc. Aida Jelaska, dr. med., akupunkturologinja, predavaËica na Aroma akademiji

Najbitnije æivotne aktivnosti,

preæivljavanje, hranjenje i razmnoæavanje,

neodvojivo su povezane s osjetom mirisa

Mirisi! Ti nevidljivi putnici ne-preglednih zraËnih prostranstava koji mijenjaju raspoloæenja ljudi vaæan su dio mozaika naπih tjelesnih osjetila koji sudjeluje u oblikovanju cjelovite slike svijeta oko nas. Mirise veæemo uz odreene osobe, dogaaje i u tre-nutku nam mogu vratiti zaboravlje-

mirisitihi vladari svijeta


T E M A B R O J AT E M A B R O J A

ne uspomene, ali ne vidimo ih, ne moæemo ih osjetiti, dodirnuti, niti Ëu-ti. Oni su sitne molekule koje noπene zrakom ulaze u nosnice. Osjet mirisa tijesno je povezan s limbiËkim susta-vom - sjediπtem osjeÊajnog pamÊenja, πto objaπnjava zaπto isti miris razliËite osobe razliËito doæivljavaju, ovisno o osjeÊajima koji veæu uz taj miris.

Neprolazna i nepobitna vrijednost

Biljke su Ëovjeku od postanka i hrana i lijek. U danaπnje vrijeme, ka-da 50 posto informacija u farmako-logiji prestaje biti toËno za prosjeËno pet godina, spoznaje o ljekovitim uËincima aromatiËnog bilja imaju ne-prolaznu i nepobitnu vrijednost, od davnina pa sve do suvremenih znan-stvenih istraæivanja. U drevnim civi-lizacijama velebilje i mirisna sredstva imali su istaknuto mjesto u medicini, farmaciji, kozmetici, samolijeËenju, kulinarstvu, higijeni æivota, religiji i ritualnim obredima.

U Bibliji je zapisano da su tri kralja, iπavπi se pokloniti Isusu kao izraz poËasti, na dar prinijela mirise, zlato i tamjan (grË. myron = pomast, balzam). Kraljica od Sabe kralju Salo-monu je donosila miomirisna ulja. U Pjesmi nad pjesmama Ëitamo: ”Mla-dice su tvoje vrt mogranja pun miri-snih plodova narda, πafrana, mirisne trske i cimeta, sa stabljikama tamja-na, smirne i aloje”. (Pj.:4, 13-14). Go-dine 4000. pr. Kr. Ajurvedski lijeËnik ©uπruta opisuje 700 ljekovitih biljaka. Godine 2838. pr. Kr. u Kini su naeni dokumenti o fitoterapiji (grË. fyton = biljka). LijeËnik ©en Nung opisuje ljekovito djelovanje 350 aromatskih biljaka koje i danas rabi tradicionalna kineska medicina. Godine 2000. pr. Kr. u Iraku su pronaene glinene ploËice s recepturama ljekovitog me-da. U Egiptu, u kojem su roene ke-mija i farmacija, rabilo se aromatiËno bilje u medicini, farmaciji, prehrani, graevini, za dezinfekciju grobnica i prehranu radne snage, ritualno pri

obredima, za balzamiranje mrtvih i u ljubavno-diplomatske svrhe (Kleopa-tra je doËekujuÊi Marka Antonija na-topila jedra svog brodovlja eteriËnim uljem jasmina… „i vjetar je mirisao na ljubavnu Ëeænju”.) .

U Ilijadi i Odiseji opisuje se saku-pljanje ljekovitog bilja, a poznata je proroËica Pitija za svojih proroËan-stava sjedila na tronoπcu, udisala opojne pare miomirisa eteriËnih ulja i ævakala lovor. GrËki su studenti na akademijama odræavali koncentraciju granËicama ruæmarina zataknutim iza uha.

Stari je Rim imao oko 900 javnih kupaliπta, a kupanju je slijedilo ma-zanje mirisnim pomastima. Arapski lijeËnik Avicena i slavni carski lije-Ënik Galen rabili su ljekovito bilje. Pronaπavπi postupak destilacije, Arapi su usavrπili proizvodnju mirisa, πto se nakon kriæarskih ratova proπirilo na Europu.

U srednjem vijeku mirisima su se najËeπÊe prikrivali neugodni vonjevi, a kaenjem su se raskuæivali prostori. Ljekarnici su bili obvezni u vrtu uz-gajati ljekovito bilje. U vrijeme epide-mije kuge lijeËnici su nosili poznate maske u obliku ptiËjeg kljuna u kojem su bile aromatiËne biljke i pamuk na-topljen eteriËnim uljima. Za fumiga-ciju se koristio med, minerali, sum-por, bobice borovice, brπljan, lovo-rika, pelin, ruæmarin, kadulja, lavan-da, timijan, majoran i smola. Tamjan se u crkvi upotrebljavao (i danas se upotrebljava) kao simbol radosti, Ëi-stoÊe i poËasti prigodom krπtenja (grË. hrisma = pomazanje), ali njime je kler i raskuæivao crkve pune puka braneÊi se od zaraze.

Æidovski lijeËnik Maimodes (1135. god.) i danas se smatra ocem dijete-tike koja nam preporuËuje pravilnu ishranu i koriπtenje bilja u ljekovite svrhe.

Stari Hrvati ljekovitost bilja opi-suju u tzv. Ljekaruπama, a prof. Ma-tija VlaËiÊ Flacius joπ 1591. u djelu De odoribus et saporibus opisuje va-ænost dvaju ljudskih osjetila, mirisa i

okusa. Duga tradicija uporabe ljeko-vitog bilja vidljiva je i po tome πto je joπ 1317. u franjevaËkom samostanu Male braÊe u Dubrovniku utemeljena jedna od najstarijih ljekarni u ovom dijelu svijeta.

LijeËenje aromatiËnim biljem u lenti vremena neprekidno se razvija u puËkoj medicini, a joπ i danas dvije treÊine ËovjeËanstva koristi aromatiËno bilje kao glavno sredstvo lijeËenja! Moderna farmaceutska indu-strija koristi kemijske spojeve ljeko-vitih biljaka od kojih su vaæniji: alka-loidi (morfin, kofein, kinin, atropin, efedrin, rezerpin), glikozidi (digoksin, oleandrin, saponini), sluzi, pektin, guma, πkrob, tanini (adstringensi), fitoncidi (biljni antibiotici) .

Za bolje razumijevanje

Fitoterapija je lijeËenje i sprjeËa-vanje bolesti te mijenjanje subjekti-vnog stanja uporabom biljaka i njiho-vih pripravaka. Zbog osobite kombi-nacije aktivnih i prateÊih tvari imaju πiroko terapijsko i manje πtetno dje-lovanje od sintetskih lijekova. Fito-terapija nije alternativa medicini nego njezin integralni dio koji nu-di dodatne moguÊnosti prevencije i lijeËenja bolesti. Na listi lijekova koji se propisuju na teret fonda doneda-vno se nalazio i magistralni recept za sirup protiv kaπlja s timijanom. Da-nas se preko fonda djeca upuÊuju na klimatsko lijeËenje inhalacijama u morska ljeËiliπta ili na vjeæbe disanja pulmoloπkih odjela bolnica.

U svijetu se koristi oko 20.000 ljekovitih biljaka, od kojih je 1100 dobro istraæeno, a od oko 250 vr-sta dobivaju se osnovni sastojci za proizvodnju lijekova. Zbog sve veÊih troπkova zdravstvenog osiguranja, sa-molijeËenje dobiva sve vaæniju gospo-darsku ulogu. Dok su se u proπlosti biljem lijeËili tjelesni simptomi i za-razne bolesti, danas se tome pri-druæuju psihosomatska i psihosocija-lna medicina.

0 6 V A © E Z D R A V L J E # 3 9


Aromaterapija je terapijsko koriπtenje mirisnih, tj. hlapljivih tvari za lijeËenje, ublaæavanje ili preven-ciju bolesti, infekcija i loπeg raspo-loæenja. Ocem aromaterapije smatra se kemiËar Rene-Maurice Gattefosse. Naime, pri jednom pokusu je opekao ruke, a kako bi si ublaæio bol sluËajno ih je umoËio u lavandino ulje koje mu je bilo na dohvat ruke i uoËio njegovo blagotvorno djelovanje na ubrzanje zacjeljivanja nastale opekotine. Nje-gova istraæivanja nastavio je dr. Jean Valnet, opisujuÊi regenerativna i ba-ktericidna djelovanja eteriËnih ulja pri lijeËenju rana vojnika u II. svjetskom ratu.

Mi komuniciramo sa svojom oko-linom putem osjetila kojima prima-mo podraæaje. Osjet mirisa koji je materijalne prirode izrazito je vaæan. Strujom zraka noπene molekule fi-ziËki nalegnu na osjetilne zavrπetke olfaktorne (mirisne) sluznice, koja u Ëovjeka zauzima povrπinu od 5 cm2, odnosno 100 cm2 u psa, πto znaËi da smo putem osjetila mirisa u jednom obliku tjelesnog kontakta s osobom ili tvari koja „miriπe”. Ti prirodni signali nadraæuju olfaktorne (mirisne) neu-rone koji πalju signale u hipotalamus odgovoran za hormonalnu ravnoteæu, Ëime djeluju na naπe osjeÊaje i raspo-

loæenje. ZnaËi, lokalno djelovanje ete-riËnih ulja povezano je s emocional-nim zadovoljstvom i harmonizacijom vegetativnog sustava, πto je od vaæno-sti za rad obrambenog sustava.

Aromakologija prouËava odnose psihologije i mirisa kojima se mogu izazvati osjeÊaji i odreene emocije stimuliranjem olfaktornih (mirisnih) centara mozga, posebice limbiËkog sustava. Najbitnije æivotne aktivno-sti (preæivljavanje, hranjenje, razmno-æavanje) neodvojivo su povezane s osjetom mirisa. NovoroenËe u prvim danima æivota majku raspoznaje po mirisu; hrana nas mirisom privlaËi ili odbija (psi njuhom otkrivaju tartufe, drogu), osoba nas mirisom privlaËi (feromoni) ili odbija (znoj, zadah), u okruæenju ugodna mirisa dobro se osjeÊamo (boravak u prirodi, na mo-ru, mirisan prostor), iz zadimljenih prostora punih neugodnih mirisa iz-lazimo uznemireni, najËeπÊe s glavo-boljom. Uloga mirisa u preæivljavanju vidljiva je iz toga πto nas neugodni mirisi svojom odbojnoπÊu upozora-vaju na izlazak plina, otrovnih pa-ra, poæar… Biljke mirisom privlaËe kukce i tako osiguravaju opraπivanje, tj. razmnoæavanje. I æivotinje osigu-ravaju razmnoæavanje signalizirajuÊi vrijeme parenja ispuπtanjem miri-

sa. Mirisom nanjuπe plijen (preda-

tori), opasnost, lovca ili se mirisom brane (tvor, Smrdljivi Martin).

LijeËnici su nekada mirise izluËe-vina rabili kao dijagnostiËki putokaz oboljenja (zadah iz usta kod proba-vnih smetnji, miris vlaæne zemlje kod jetrenih oboljenja, miris acetona u dijabetiËara, sladunjavi miris iscjetka kod genitourinarnih infekcija…). S druge strane, po sposobnosti prepo-znavanja mirisa danas utvrujemo neke bolesti. Koristi se πest katego-rija mirisa: mirodije (mentol, cimet), cvijeÊe (ruæe, ljubice), voÊe (kruπke, pËelinji vosak), gnjiloÊa (tinctura Va-leriana), paljevina (præena kava, Ëaj), smole (kauËuk). Za pretragu se upo-trebljavaju samo Ëiste mirisne tvari, one koje podraæuju samo njuπni æi-vac, a ne i n. trigeminus, tzv. trodije-lni æivac (benzin, eter).

Osjetilo njuha mogu poremetiti razliËiti Ëinitelji:

• endonazalno-konduktivni (mehaniËke prepreke u nosu - devijacije, deformacije, stenoze, tumori, upale)

• endonazalno-perceptivni (zbog oπteÊenja njuπnih rece-ptora - atrofiËni rinitis, toksiËna oπteÊenja, nedostatak vitamina A)

• endokranijski uzroci (ozljede njuπnog æivca, krvarenje dna prednje moædane jame, infekcije, tumori hipofize i prefrontal-nog reænja, sistemske bolesti, priroeni defekti /aplazije/)

• psihogeni uzroci (neurastenije, histerije, konverzivne neuroze).

Razlike u percepciji razliËitih mi-risnih tvari imaju diferencijalno-dija-gnostiËko znaËenje u neuroloπkim po-remeÊajima (Evoked Response Olfacto-metry - izloæenost mirisima evocira moædane potencijale koji se raËunal-no registriraju).

0 6 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

T E M A B R O J A


T E M A B R O J A08

B

mirisitihi vladari svijeta

Duπevni plodovi mirisamr. sc. Aida Jelaska, dr. med., akupunkturologinja, predavaËica na Aroma akademiji

Biokemijska i elektrofizioloπka podloga

psihiËkih afektivnih zbivanja odraæava

se neuroendokrinim promjenama na

somatskom planu

©to se zapravo dogaa kada hlapljiva tvar, miris dopre u naπe no-snice? Gledano s neuroolfaktornog aspekta, nije svejedno jesmo li tvar uvukli voljno, aktivno njuπeÊi (snif-fing) ili pasivno (smelling), jer se u svakom pojedinom sluËaju aktiviraju

razliËita podruËja mozga. Molekule se prenose preko receptora i dovode do stvaranja struje iona. Stvoreni akcijski potencijal podraæuje njuπni æivac, pre-nosi se u bulbus olfaktorius predajuÊi signal drugim neuronima, potom pu-tuje do njuπne kore, amigdala, hipo-

kampusa i hipotalamusa i naposljetku se integrira u limbiËki sustav. Drugim ogrankom signal dolazi do neokorte-ksa Ëeonog reænja.

Prema definiciji WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) zdravlje nije samo odsutnost bolesti nego stanje potpuna psihofiziËkoga i duπevnog blagostanja i zadovoljstva! Iz to-ga proizilazi da djelovanjem kojim pojaËavamo jedan od aspekata naπeg integriteta ili izazivamo osjeÊaj zado-voljstva zapravo pridonosimo zdra-vlju.

Najnovije spoznaje psihoneuroi-munologije i neuroimunomodulacije (NIM), kojom se oznaËava fino ma-nipuliranje imunoloπkim reakcijama djelujuÊi na staniËne interakcije o modifikatorima bioloπkog odgovora (interferoni, interleukini), potvruju neuroendokrinu kontrolu imunoloπke reakcije i povezanost psihogenih fa-ktora, emocija i imunoreaktivnosti.



PsihofiziËka kondicija utjeËe na otpornost organizma, jer se bio-kemijska i elektrofizioloπka podlo-ga svjesnih i podsvjesnih afektivnih zbivanja na planu psihe odraæava odgovarajuÊim neuroendokrinim promjenama na somatskom (tjele-snom) planu. Svaka bolest ima psiho-somatsku podlogu, Ëak i „sluËajno” ozljeivanje dogaa nam se u stanju psihiËke rastresenosti ili poveÊane na-petosti. Psihosomatska bolest odraz je nepovoljne konstelacije unutar-njih i vanjskih Ëimbenika (psihiËkih - stres, emocije; tjelesnih, kondicionih - otpornost; socioekonomskih - mo-guÊnost intervencije). Hipotalamus dio svoje kontrole nad imunitetom ostvaruje putem autonomnoga æivËa-nog sustava (koji nije pod utjecajem naπe volje) na relaciji hipotalamus - hipofiza (realising factor za hormone) - lena moædina - autonomni æivci - limfno tkivo.

Stres i infekcija - Pojava zarazne bolesti ovisi o domaÊinu (mora biti prijemËiv po dobi, spolu, hormon-skom statusu, fizioloπkoj flori, otpor-nosti), okolini (podneblje, mikrokli-ma, godiπnje doba, higijenski stan-dard, vlaænost zraka, prehrana, pro-fesija, socijalni status - stanovanje), uzroËniku (virulencija - sposobnost da izazove bolest, koliËina, mutacija virusa, bakterija, gljivica). EteriËnim uljima moæemo djelovati na sva tri Ëi-nitelja razvoja bolesti.

Stres i imunitet - Kod jednokra-tnog stresa najprije dolazi do stimulacije, a potom do depresije imunoloπkog sustava. Kod viπekra-tnoga, produljenog ili izrazito jakog stresa dolazi do iscrpljenja i imunoloπke slabosti. Vaæniji od stre-sa je stav osobe prema njemu. U tom kontekstu dolazimo do vaænosti emo-cija.

Emocije (E-motere = kretati se od) - Emocije su reakcije na razliËite informacije. Naπi najdublji osjeÊaji, strasti i æudnje temeljni su vodiËi, im-pulsi kojima izraæavamo spremnost

na ustrajno djelovanje prema cilju unatoË zaprekama i neuspjesima. Dominacija „srca nad glavom” jasna je u presudnim æivotnim trenucima. Dihotomija emocionalno/racionalno ispoljava se time πto emocije daju po-datke potrebne za rad racionalnog uma, a on stavlja veto na pojedine emocije, tj. racionalizira. OsjeÊaji su nuæni mislima, a misli osjeÊajima.

Afekti - Predstavljaju naglo izbi-janje emocija.

Temperament - Pozadinsko πaputanje emocija koje nam odreuje Êud. Naπa emocionalna spremnost na djelovanje uvelike nam pomaæe u suoËavanju sa æivotnim situacijama, oËuvanju imuniteta i zdravstvenog in-tegriteta.

Kako je sve poËelo

Oko 1,5 kg naπih æivËanih stanica (mozak) razvijalo se milijunima go-dina. Njihov najprimitivniji dio, mo-zgovno deblo, danas nadzire stereo-tipne reakcije i pokrete. Od njih su se razvili emocionalni centri, a kasnije i neokorteks (mozak koji misli). Dakle, emocionalni mozak je postojao prije racionalnoga.

Svako æivo biÊe ima svoj „moleku-larni znak”, miris koji noπen vjetrom donosi informaciju je li rijeË o hrani, otrovu, plijenu, grabeæljivcu ili spo-lnom partneru. Njuh je imao najva-æniju ulogu u preæivljavanju. Kod sisavaca su se razvijali novi slojevi emocionalnog mozga koji su poput prstena obavijali mozgovno deblo i dobili naziv limbus (prsten). LimbiËki sustav nadzire uËenje i pamÊenje pri-dodano emocijama. Nosni mozak (rhinencephalon) dio je limbiËkog sustava i rudimentarna je osnova neokorteksa, mozga koji misli, sa za-daÊom da prepoznavanjem mirisa i njihovim usporeivanjem s pretho-dnim iskustvima donese odluke πto je dobro a πto nije.

Neokorteks (sjediπte misli) je centar koji spaja i shvaÊa ono πto su osjetila primila. Odgovoran je za stra-

tegiju i dugoroËno planiranje, nijansi-ranje emocionalnog æivota. Meutim, u trenucima psihofiziËkih kriza i bo-lesti viπi centri pokoravaju se lim-biËkom sustavu.

U blizini limbiËkog sustava smjeπtene su dvije tvorbe oblika ba-dema (amigdala; grË.= badem), koje zajedno s hipokampusom Ëine dva kljuËna dijela primitivnoga nosnog mozga. Amigdala sluæe kao spremiπte emocionalnog pamÊenja, naklonosti i strasti. Suze, emocionalni signali, po-kreÊu se iz amigdala i gyrusa cingu-li, a kad nas netko miluje aferentnim (ulaznim) putem, umiruje te dijelove mozga. U kriznim situacijama ami-gdala preuzimaju vodstvo: potiËu luËenje hormona potrebnih za pripre-mu borbe, mobiliziraju centre za po-krete, srËanoæilni sustav, miπiÊe, utro-bu i luËenje adrenalina, pojaËavajuÊi budnost osjetila. U borbi za opstanak osjeÊaji nadvladavaju razum (iz za-paljene kuÊe trËimo kroz vatru iako nije razumno trËati kroz vatru).

PoremeÊaji njuha Anosmija - potpun gubitak njuha (moguÊ kod akutne hunjavice, gripe itd.)

Kakosmija - bolesnik osjeÊa odvratne i neugodne mirise (kod neuro i psihopatskih bolesti)

Parosmija - izopaËenost njuha, bilo da se miris osjeÊa krivo ili se osjeti miris bez izvora (kod trudnica, dojilja i u neurozama)

Signali njuha putuju do talamusa, prekapËajuÊi se u sinapsi do amigda-la. Drugi signal iz talamusa usmjera-va se u neokorteks i limbiËki sustav, πto omoguÊuje da amigdala reagiraju prije nego neokorteks uspije filtrirati informaciju. Meu osjeÊajima koji pu-tuju izravno kroz amigdala su i naπi najprimitivniji i najsnaæniji osjeÊaji.

Emocionalne reakcije i uspome-ne mogu se stvoriti i bez svjesnoga, kognitivnog doprinosa. Amigdala nam s materijalnog stajaliπta sluæe

1 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

T E M A B R O J A

Frontalni reæanj

Hipofiza

Produæena moædina Mali mozak

Veliki mozak

Talamus

kao skladiπte emocionalnih dojmo-va, sjeÊanja kojih nismo bili svjesni („kognitivno nesvjesno”, dojam koji se stvara u prvih nekoliko milisekun-di naπeg opaæanja). Mozak se sluæi je dnostavnom, ali lukavom metodom da emocionalna sjeÊanja utisne oso-bitom snagom (emotivno obojena iskustva utiskuju nam se kao neiz-brisive uspomene). Hipokampus Ëu-va informacije, a amigdala odreuju imaju li one emotivnu vrijednost.

Intezivno uzbuenje dovodi do luËenja adrenalina i noradrenalina koji aktiviraju receptore 10. moæda-nog æivca (n. vagus), pa se aktivira rad srca i potiËu neuroni koji signali-ziraju da „treba pojaËati memoriju” i obratiti veÊu pozornost. Regulator za iskljuËivanje provale signala iz amigdala nalazi se u prefrontalnom reænju iza Ëela. To podruËje omo-guÊuje nam da analiziramo impulse i odaberemo prikladne reakcije. Ami-gdala predlaæu, a prefrontalni reæanj odreuje. Veza amigdala - neokorteks sporazum je srca i glave. Da bismo mi bili uravnoteæeni, ples misli i osjeÊaja treba biti usklaen.

Osjet mirisa - najstariji korijen naπega emocionalnog æivota

Osjet mirisa zapravo predstavlja ju stanice njuπnog reænja mozga (olfa-ktorni centar) koje primaju i analizi-raju mirisne impulse. Nos se poËinje razvijati u treÊem tjednu embrio-nalnog æivota, a definitivna nosna πupljina i vanjski nos nastaju u de-setom tjednu. Osnovu vanjskog nosa Ëine koπtano i hrskaviËno tkivo.

Unutarnji nos podijeljen je pregra-dom (septum) na dva dijela, nosnice koje se sastoje od predvorja i πupljine. Ispod nosnih πkoljki nalaze se nosni hodnici u koje se ulijevaju uπÊa sinu-sa i suznog kanala (stoga nam nos „curi” pri plaËu, prehladi ili upali si-nusa). Nosnu πupljinu oblaæu dvije vrste sluznice: respiratorna (viπeredni cilindriËni trepetljikavi epitel) i olfa-

ktorna (veÊi dio nosne sluznice). Iner-vacija unutarnjeg nosa je senzibilna, sekretorna, vazomotorna i olfaktorna.

Nos kao poËetni dio diπnog susta-va ima nekoliko funkcija:

• zaπtitna - sluznica nosa je mehaniËki filtar za Ëestice veÊe od 5 µmm i imunobioke-mijski filtar, πto podrazumije-va funkciju kondicioniranja, vlaæenja i zagrijavanja zraka;

• respiratorna - putem niti tro-dijelnog æivca, a preko centra za disanje, n. vagusa i respiratornih miπiÊa uspostavljaju se nazoto-rakalni i pulmonalni refleksi koji reguliraju dubinu disanja;

• olfaktorna - udahnute zraËnom strujom, razliËite molekule pu-tem specifiËnih receptora, vibra-cija i enzima u Bowmanovim ælijezdama podraæuju osjetne zavrπetke njuπnog æivca;

• fonacijska - sudjeluje u fonaciji kao rezonantna πupljina.

Nosni dio ædrijela Ëesto je u djeËjoj dobi ispunjen faringealnom tonzilom („treÊa mandula”), πto one-

moguÊuje disanje i blokira ventilaciju Eustahijeve tube, stoga je vrlo Ëesto posljedica zaËepljenog nosa upala uha! Funkcija sinusa nije potpuno razjaπnjena. Nastali su tijekom evolu-cije kao usputni produkt arhitektonike i statiËke strukture glave. VeÊinom sluæe za izazivanje glavobolje.

Svima nam je dobro znano da nam je osjet mirisa Ëesto oπteÊen i kod obiËne prehlade i sinuitisa, te da se uzroËnici lako πire nekondicionira-nim zrakom. Zato, Ëuvajmo slu znicu nosa jer njome udiπemo ono bez Ëega ne moæemo. A ako veÊ ne moæemo promijeniti svjetsku klimu, moæemo mikroklimu svog okruæenja. Odusta-nimo od zadimljenog zraka, opleme-nimo ga vlaæenjem i eteriËnim ulji-ma, koristeÊi njihova antiseptiËka, ba kteriostatska i virustatska djelova-nja inhaliranjem, biorasprπivaËima i posudama na radijatorima. OsjeÊat Êemo se ugodnije i time potaknuti imunitet, umanjiti virulentnost uzro-Ënika zaraze i smanjiti moguÊnost πirenja infekcije. U svakom sluËaju, redovitom i kontinuiranom uporabom osjetit Êemo sve blagodati udisanja miomirisa! Jer oni su ipak tihi vladari svijeta.

1 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Zdravljeje najljepπa boæiÊna æelja!

Zamislite da u toplini svog doma kroz prozor promatra-te idilu snjeænoga zimskog dana. Cijela je obitelj na okupu, uæiva u predboæiÊnom raspoloæenju i maπta o darovima. A vi æelite samo najbolje za svoje najdraæe.

Zaæelite im najljepπu æelju - dobro zdravlje, i ovog BoæiÊa da-rujte Centrum, najbolji multivitaminski proizvod na svijetu.

Centrum proizvodi sadræe paæljivo uravnoteæene sve po-trebne vitamine i minerale koji pripremaju vaπ organizam za borbu s virusima i bakterijama.

Centrum nagrauje vaπu kupnju!

Centrum Junior - pobrinut Êe se

za zdravlje vaπeg

juniora

Centrum A-Æ - za sve koji

previπe rade

ili trebaju

dodatnu

zaπtitu

Centrum Silver -

posebna formula za

starije od 50, ljude u

najboljim godinama

Kupnjom bilo kojeg proizvoda Centrum (Centrum A-Æ, Centrum Junior ili Centrum Silver) dobivate dar - Centrum πal!Poπaljite nam raËun kao dokaz kupnje, a mi Êemo vam poslati dar na kuÊnu adresu.

Ime i prezime:

Adresa:

Telefon / mobitel:


141414UV zrake u rukama struËnjaka

Dinko Kaliterna, dr. med., spec. dermatovenerolog, Dermatoveneroloπka poliklinika Poliderma, Runjaninova 4, Zagreb, tel. 01/482 89 61

Fototerapija predstavlja veliku pomoÊ

u lijeËenju mnogih bolesti, i u rukama

struËne osobe postaje siguran

i pouzdan oblik terapije

Povoljan utjecaj sunca na pojedi-ne koæne bolesti poznat je od davni-ne. Prije viπe od 3000 godina u Indiji i Egiptu ljudi su u koæu utrljavali biljke i potom se izlagali suncu, i tako lijeËi-li vitiligo. Danaπnji princip lijeËenja vitiliga nimalo se ne razlikuje od na-vedenoga.

Koæa je u najposrednijem dodiru sa sunËevim zraËenjem. Sunce po-maæe sintezu vitamina D u koæi te luËenje hormona melatonina koji re-gulira bioloπki sat. Kada u zimskim mjesecima nema dovoljno sunca, me-latonin se nedovoljno luËi, posljedica Ëega je tzv. zimska depresija i osjeÊaj malaksalosti. Zato se zimi u skandi-navskim zemljama propisuje terapija svjetlom i savjetuje odlazak u toplije krajeve. Uz to, sunce jaËa nespecifi-Ënu otpornost organizma i daje pre-planulu boju koæe, πto se smatra poæeljnim.

S obzirom na to da sunce ima pu-no viπe negativnih uËinaka na orga-

nizam, zbog porasta putovanja u tro-pske krajeve i popularnosti solarnih studija, kao i naËina æivota (hobiji, sport...), vaæno je educirati popula-ciju o njegovim πtetnim uËincima. Iako povoljno utjeËe na brojne bole-sti, neke izaziva ili Ëak pogorπava.

SunËevo zraËenje spada u elektro-magnetski spektar neionizirajuÊeg zraËenja i dijeli se na:

• UV svjetlo (sedam posto, najva-ænije) - UVA, UVB i UVC

• infracrveno svjetlo (45 posto) • vidljivo svjetlo (48 posto).

Za æiva biÊa najvaænije su UVA i UVB zrake. Kao posljedica aposor-pcije UV zraka u koæi nastaje niz ke-mijskih reakcija koje za organizam mogu biti povoljne ili nepovoljne. NajoËitija reakcija koæe na UV zrake je crvenilo koje se oËituje nakon dva do osam sati.

UËinak UV zraka i dubina prodora u koæu iskljuËivo ovise o valnoj dulji-ni zrake:

• UVA zrake Ëine 95 posto sunËe-vog UV zraËenja. Imaju najveÊu energiju i kao takve prodiru najdublje, gotovo do potkoæja, i kroz staklo. U smislu izazivanja istog stupnja pigmentacije 1000 puta su slabije od UVB, ali su zbog puno veÊe koliËine energije mnogo razornije.

• UVB zrake Ëine pet posto sunËe-vog UV zraËenja. Prodiru samo u povrπni sloj koæe i odgovorne su za nastajanje pigmentacije i opekotina. Ne prodiru kroz staklo.

• UVC zrake, zahvaljujuÊi ozonu, ne prodiru na zemljinu povrπinu.

Fototerapija ima svoja pravila Fotodermatologija, grana derma-

tovenerologije koja izuËava utjecaj svjetlosti na koæu u svrhu lijeËenja i dijagnosticiranja koænih bolesti, da-nas je neizostavan oblik terapije. Smatra se da su glavni mehanizmi djelovanja fototerapije sprjeËavanje diobe stanica (osnova terapije psorija-ze) i djelovanje na imunoloπki sustav.

Cilj je fototerapije da se kontroli-ranim izlaganjem UV izvoru pod na-dzorom struËne osobe u najveÊoj mo-guÊoj mjeri iskoriste njegovi pozitivni uËinci, a πtetni uklone ili smanje. Kao izvor UV zraka koristi se sunce ili, najËeπÊe, umjetni izvori svjetla, koji pomoÊu posebnih fluorescentnih lam-


D E R M A T O L O G I J A

pi, ovisno o smjesi plinova, proizvode æeljeni UV spektar. Ovisno o veliËi-ni i smjeπtaju promjena, obasjava se cijelo tijelo ili samo dio tijela, u kabi-nama ili, rjee, na posebnim leæaji-ma kod nepokretnih ili starijih osoba. Iako duljina obasjavanja varira ovi-sno o obliku fototerapije i vrsti bole-sti, u praksi je to najËeπÊe prosjeËno nekoliko minuta. Fototerapija se pri-mjenjuje i kod djece, no miπljenja o dobi kada se moæe poËeti su podijelje-na. Ako ne postoji alternativni oblik terapije, u praksi se primjenjuje i kod manje djece.

Prije poËetka terapije potreban je pregled dermatologa da se iskljuËe eventualne zapreke, primjerice, mela-nom, sindrom displastiËnog nevusa, genetske bolesti (xeroderma pigmen-tosum, eritropoetiËna porfirija i neki rjei sindromi), hipertireoza, zloÊudni tumori i lupus erythematodes. Treba doznati i koje sve lijekove bolesnik uzima, jer pojedini pod utjecajem UV zraka izazivaju neæeljene reakcije. Potom se odreuje MED (minimalna koliËina energije da izazove crvenilo koæe ) za UVA i UVB zrake te MPD (minimalna fototoksiËna doza) za PUVA terapiju, tako da se koæa oba-sjava i mjeri potrebna energija da na-stane naznaËeno crvenilo koæe. Slije-di odreivanje doze prema energiji zraËenja i izraæenosti crvenila koæe. Koæa na grudima, trbuhu i leima viπe je osjetljiva od koæe na Ëelu i vratu, jer se tu nalazi najveÊi broj pigmen tnih stanica. Prvi dan fotote-rapije poËinje sa 80 posto vrijednosti MED-a, uz postupno poveÊanje jako-sti prilikom novog izlaganja.

Sam proces fototerapije je bezbo-lan i nimalo neugodan. Bolesnika se zaπtiti posebnim naoËalama, a kod muπkaraca i podruËje spolovila donjim rubljem. Ovisno o koriπtenom obliku fototerapije i stanju bolesti, tjedno se provodi tri do pet seansi. Nakon poboljπanja moæe se poËeti te-rapija odræavanja jednom do dva puta tjedno. Postignuto poboljπanje, Ëiji se prvi znakovi zapaæaju tijekom dru-

gog i treÊeg tjedna, zadræava se puno dulje nego kod ostalih oblika terapije. Nakon fototerapije moguÊa je poja-va crvenila koæe i osjeÊaja peckanja i zatezanja, ali rijeË je o stanju koje brzo prolazi primjenom sredstava za njegu koæe. Radi postizanja najveÊe-ga moguÊeg uËinka, fototerapija se moæe kombinirati i s drugim oblicima terapije.

Valja napomenuti da se solarij ne moæe usporeivati s fototerapijom, niti moæe biti zamjena za nju, a zbog nepoπtovanja pravila fototerapije moæe izazvati kratkoroËne i dugoro-Ëne neæeljene posljedice. Nakon foto-terapije treba primjenjivati emolien-se, tj. sredstva za njegu koæe i uljne kupke, a na lice povoljno djeluje ter-malna voda u spreju, jer se time koæi vraÊa vlaænost i uklanja iritacija. Uz to, poæeljna je i uporaba sredstava za zaπtitu od sunca, posebno nakon foto-terapije, ali i opÊenito.

Oblici fototerapije• UVA u kombinaciji s UVB

• UVA1 s dugovalnim UVA zraka-ma

• UVB - πirokovalna, selektivna (SUP) i uskovalna (narrow band)

• PUVA - temelji se na primjeni fotosenzibilatora (tvari koje po-

veÊavaju osjetljivost na sunce) i obasjavanja UVA zrakama. Pre-ma naËinu primjene fotosenzi-bilizatora dijeli se na sistemsku, bath i lokalnu. Ubraja se meu najuËinkovitije oblike fototera-pije, ali, na æalost, praÊena je s najviπe nuspojava. Kod uzimanja fotosenzibilizatora sistemskim putem bolesnik je pojaËano osjetljiv na sunce te se mora Ëuvati od izlaganju suncu uz noπenje naoËala tijekom 24 sata.

• KUVA - dijeli se na sistemsku i lokalnu. SliËnog je principa dje-lovanja PUVA terapiji, ali koristi drugi fotosenzibilator.

• ekstrakorporalna fotofereza - nakon uzimanja fotosenzibilato-ra, krv se ozraËuje UVA zrakama izvan tijela i potom vraÊa u tijelo

• fotodinamska terapija - nakon nanoπenja fotosenzibilatora na promjenu i njezina obasjavanja nastaje destrukcija ozraËene promjene.

Fototerapija se koristi i u dijagno-stiËke svrhe kada se nakon nanoπenja suspektne tvari lokalno ili uzimanjem na usta ozraËuje dio tijela i pra-ti razvija li se neæeljena reakcija na tu tvar. »est primjer takve neæelje-ne reakcije je peËenje koæe i pojava mjehura nakon dodira koæe i pojedi-nih biljaka uz izlaganje suncu.

U posljednje vrijeme fototera-pija biljeæi velik napredak, a njezina primjena svakim se danom sve viπe proπiruje. Velik napredak nesumnjivo predstavlja UVB narrow band tera-pija, koja se prema rezultatima mjeri s PUVA terapijom, s tom razlikom πto nema nuspojava, pa zato predstavlja veliku prekretnicu u lijeËenju psorija-ze, vitiliga i neurodermatitisa. Nesu-mnjivo je da fototerapija predstavlja veliku pomoÊ lijeËenju mnogih bole-sti, tako da u rukama struËne osobe postaje siguran i pouzdan oblik tera-pije.

1 8 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

18

N

Za novu kvalitetu æivota nakon operacije dojke

mr. sc. Ivana Nola, dr. med., spec. dermatovenerolog, specijalistiËka dermatoveneroloπka ordinacija, BijeniËka cesta 33, Zagreb, tel. 461 91 91, e-mail: [email protected], www.ordinacija-nola.hr

Novost u tretiranju limfedema je

endermoterapija koja rezultira

smanjenjem otoka na ruci, koæa postaje

mekπa, a ruka gibljivija

Limfedem je patoloπko stanje uzrokovano smanjenim transportom limfe iz odreenog podruËja. Oteæan transport limfe najËeπÊe je posljedica oπteÊenja limfnih puteva zbog opera-cije, traume ili razliËitih bolesti koje ukljuËuju tumore i upale limfnih ili venskih puteva kao posljedice potko-ænih bakterijskih i gljiviËnih infekcija te parazitarnih bolesti.

Razlikujemo dva oblika - primarni limfedem, koji je genetiËki odreen, i sekundarni limfedem, koji nije ge-netiËki odreen i uglavnom se poja-vljuje kod starijih osoba. KliniËki se kroniËni limfedem manifestira kao poveÊanje obujma zahvaÊenog dijela tijela, nakon Ëega dolazi i do promje-na u koæi u smislu zadebljanja (fibro-ze).

Od svih limfedema ipak je je-dan od najËeπÊih oblika limfedem ruke nakon terapije karcinoma dojke. Naime, u predjelu prsnog koπa, pazuπne jame i ramena postoji velik broj limfnih æila koje odvode limfu iz ruke i dojke. Trauma zbog kirurπkog zahvata kao i razvoj fibroze nakon radioterapije oπteÊuju te njeæne stru-kture, dovodeÊi do blokade u otjeca-nju limfe, πto rezultira otokom ruke, zadebljanjem koæe, osjeÊajem teæine u ruci i ograniËavanjem pokreta. (slika 1)

Potvreno na europskim i ameriËkim klinikama

Novost na podruËju tretiranja li-mfedema je kliniËki ispitani tretman endermoterapije pomoÊu ureaja LPG Cellu M6. Taj vid terapije dovodi do njeæne stimulacije otjecanja limfe i smanjivanja fibroznog tkiva u oæiljku, πto rezultira postupnim smanjenjem otoka na ruci, koæa postaje mekπa, a ruka gibljivija. Jednom rijeËju, dolazi do znatna pomaka u kvaliteti æivota jer se jedinstvenom tehnikom simul-tano djeluje na smanjenje edema i fi-broze u oæiljnom tkivu. (slika 2)

Iako su prvi rezultati vidljivi veÊ nakon nekoliko tretmana, savjetuje se provoenje tretmana dva, tri puta tjedno u seriji od 15 do 20 puta, a potom jedan do dva puta tjedno u smislu terapije odræavanja.Endermoterapija (prikaz tretmana)

Endermoterapija (prikaz tretmana i smjer limfnih puteva)

1 8 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Ova vrsta tretmana limfedema ruke nakon operacije kar-cinoma dojke, koja je provjerena u europskim i ameriËkim klinikama, neusporedivo je uËinkovitija od ostalih. Vaæno je, meutim, napomenuti da tretman, kao i bilo koji drugi oblik terapije limfedema, ne lijeËi nego samo umanjuje tegobe. Sto-ga je i kod ovog tretmana vaæno provoditi terapiju odræavanja radi poboljπanja kvalitete æivota æena koje su operirale dojku.

LPG Cellu M6 Keymodule brzo i uËinkovito dovodi do:

• uspostavljanja novih drenaænih puteva

• smanjenja fibroze u oæiljku nastalom nakon kirurπkog zahvata ili radioterapije

• skupljanja viπka limfe

Limfni putevi (koæni presjek)

2 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

2020Sirovi sok cikle i med protiv kanceroznih stanica

doc. dr. sc. Janko BoæiË, biolog, BiotehniËki fakultet SveuËiliπta u Ljubljani

Posljednjih godina u medijima Ëesto nailazimo na isti-canje vaænosti konzumacije namirnica s velikim sadræajem prirodnih bojila sa snaænim antioksidativnim djelovanjem i djelovanjem protiv slobodnih radilaka, πto bi trebalo po-moÊi smanjenju vjerojatnosti razvoja karcinoma. Temelj su tih preporuka brojna znanstvena istraæivanja prirodnih bojila na tkivnim kulturama i æivotinjskim modelima, kao i epidemioloπka istraæivanja. Meu najpoznatijim skupinama su anticijani, flavonoidi i bojila od cikle betalaini. Neki istraæivaËi su svoje pronalaske uspjeli zaπtititi patentima, meu kojima je i profesor Govinda Kapadije s Medicinskoga fakulteta u Washingtonu (SAD).

U svom patentu profesor Govinda meu testiranim tva-rima navodi i ekstrakt cikle. U ispitivanjima in vitro upo-trijebljene su tzv. stanice Raji koje su nosile genom virusa Epstein-Barr (EBV). U uzgojenim stanicama su pomoÊu ke-mijske supstancije TPA potaknuti kancerozni procesi, πto je potvreno prisutnoπÊu ranog antigena EA. Dodavanjem razliËitih tvari kancerozni procesi su zaustavljeni. Zanimlji-vim su se pokazali rezultati za ciklu, koji potvruju malu toksiËnost za stanice, ali joπ uvijek snaænu aktivnost koja nije mnogo slabija od rezultata nekih paprika.

I pokusi na miπevima pokazali su koËenje stvaranja ko-ænog raka u skupini kojoj je u vodu dodan ekstrakt cikle. Rak se poËeo razvijati barem tjedan dana kasnije i mnogo spo-rije nego u kontrolnoj skupini zraËenoj UVB zrakama. SliËni rezultati dobiveni su i kad je miπevima u vodu dodan TPA.

VeÊi dio u patentu navedenih ispitivanja proveden je u laboratoriju dr. Harukunija Tokude s Medicinskoga fakulteta u japanskom Kyotu. Isti istraæivaËi zamoljeni su da provjere djelovanje dvaju Endovitalovih proizvoda koji sadræavaju sok od cikle. U analizu su uzeta Ëetiri uzorka, dva s Endovitalo-vim sirupom od cikle i dva s Endovitalim medom u saÊu sa sokom od cikle. UnatoË tome πto ne sadræavaju toliko crvenih bojila kao ekstrakt cikle, oba proizvoda pokazala su vrlo sli-Ëno djelovanje u oba tipa pokusa. Iznenadila je Ëinjenica da

je med u saÊu bio barem onoliko djelotvoran koliko i sirup, iako u usporedbi sa sirupom sadræava najviπe petinu soka. To samo upuÊuje na moguÊnost snaæna uzajamnog djelovanja sastojaka ili Ëak na veÊu prisutnost nekih sastojaka iz cikle koji se inaËe uniπtavaju prilikom ekstrakcije za dobivanje bojila od cikle. Razlog razmjerno velike uËinkovitosti meda u saÊu sa sokom od cikle moæe biti i povelik doprinos samoga meda ili nepoznati procesi prisutni u tehnologiji prerade.

Na temelju rezultata istraæivanja, tvrtka Endovital sa sigurnoπÊu moæe potvrditi da oba proizvoda koja sadræe sok od cikle djeluju inhibitorno na kancerozne procese u stani-Ënim kulturama i kod miπeva. UnatoË tome πto nisu prove-deni kliniËki pokusi, oba proizvoda moæemo preporuËiti kao preventivna sredstva u prehrani za smanjenje moguÊnosti nastanka kanceroznih tvorbi.

Sirup od cikle za odrasle i djecu dostupan je svim ljekarna-ma i specijaliziranim prodavaonicama. S obzirom na to da je sirup nepasteriziran i ima rok valjanosti samo Ëetiri mjeseca, veÊinom se naruËuje na zahtjev pacijenta.

ProizvoaË: Endovital, Anton Fabjan s.p., Predstruge 63, 1312 Videm, Dobrepolje, Slovenija

Distribucija: Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb

2 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

22


Direktne struje terapijsko orue u rukama struËnjaka

Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπi fizioterapeut, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel 01/617 12 74

Nakon upoznavanja s indirektnim elektroterapijskim metodama (laser, UZV, elektromagnetsko polje), neπto viπe reÊi Êemo o metodama terapije elektriËnom strujom s neposrednom pri-mjenom struje na tijelo preko elektro-da. Treba napomenuti da su sve meto-de potpuno bezopasne primjenjuje li ih struËna osoba, odnosno fizioterapeut.

Galvanske struje

Galvanizacija niz desnu ruku

Galvanizacija je primjena nisko-frekventne, konstantne istosmjerne struje putem elektroda u terapijske svrhe, najËeπÊe pomoÊu dviju jednako velikih elektroda u obliku uzduæne ili popreËne galvanizacije. PopreËnom gal-vanizacijomu, koju obiËno koristimo kod dublje boli, postiæemo bolji tera-pijski uËinak jer se prostrujava cijelo tijelo izmeu elektroda. Postoji i tzv. toËkasta galvanizacija koju primjenjuje-mo kada æelimo tretirati pojedine bolne toËke, tj. manje povrπine tijela i kada je bol viπe povrπinski lokalizirana. U nekim sluËajevima elektrode treba po-sebno oblikovati zbog specifiËnosti dije-la tijela na koji æelimo primijeniti struju (npr. Bergonijeva polumaska koju kori-stimo kod tretmana neuralgije nervusa trigeminusa ili ©Ëerbakov ovratnik kad

djelujemo na simpatiËke ganglije vrata).

Ljudska koæa moæe podnijeti gu-stoÊu struje od 0,1-0,5 mA/cm2. Struja koja prodire u koæu podraæuje zavrπetke osjetnih æivaca, πto pacijent osjeÊa kao lagano strujanje, æmarenje, bockanje i trnjenje, ali nikako kao peËenje i bol. Osjetljivost na struju je individualna i odreuje se po pacijentovu subjekti-vnom osjeÊaju. Postoje, meutim, i stanja kada je poremeÊen osjet boli, pa se u takvim sluËajevima ne oËekuju realni podaci o osjetljivosti nego se pri-mjenjuju manje doze struje.

Djelovanje • na motorne æivce: poveÊava po-

draæljivost i provodljivosti motor-nih æivaca i miπiÊa

• na vazomotorne æivce: poboljπava cirkulaciju

• na bol: smanjuje bol (analgetsko djelovanje)

• na srediπnji æivËani sustav: ovisno o poloæaju elektroda, umirujuÊi ili podraæujuÊi uËinak

Indikacije • mlohava pareza perifernih æivaca

(poliomijelitis, polineuritis, trau-matska oπteÊenja)

• reumatske bolesti• neuritis, neuralgija, mialgija,

artralgija, upale tetiva i tetivnih ovojnica

• upalne, degenerativne i vazomo-torne bolesti krvnih æila

Kontraindikacije • febrilna stanja i opÊa iscrpljenost

organizma

• maligni tumor na mjestu primjene • krvarenje ili sklonost krvarenju• akutna upala (npr. pluÊa, zglobo-

va...)• dekompenzacija srca (srËane

greπke)• metali u organizmu (npr. metalne

endoproteze) • trudnoÊa• pace-maker

Dijadinamske struje

Primjena dijadinamske struje na slabinski dio kraljeænice

Dijadinamske struje su nisko-frekventne, poluvalno ili punovalno ispravljene struje sinusoidnog oblika, frekvencije 50-100 Hz (poluvalne - 50 Hz, punovalne -100 Hz). Modulirane su po frekvenciji i jaËini, uz kombina-ciju dviju frekvencija koje se ritmiËki izmjenjuju. Danas se primjenjuju ugla-vnom Ëetiri strujne kombinacije, odno-sno modulacije, a najpoznatija je modu-lacija 4 koja se primjenjuje kao elektro-blokada.

Djelovanje • smanjuje bol (analgetsko djelo-

vanje)• poboljπava cirkulaciju (πiri krvne

æile)

22


F I Z I K A L N A T E R A P I J A

• na popreËno-prugastu muskula-turu (miπiÊe pod utjecajem naπe volje): smanjivanje prevelike nape-tosti miπiÊa

• kod uklanjanja edema i hematoma• na glatku muskulaturu (miπiÊe koji

nisu pod utjecajem naπe volje): smanjivanje spazma æeluca, crije-va, mokraÊnog mjehura

• uspostavljanje ravnoteæe æivËa-nog sustava (migrena, periferni cirkulatorni poremeÊaji na osnovi ateroskleroze, Bürgerova bolest, Raynaudova bolest, Sudeckova di-strofija...)

Indikacije • bolni sindromi kraljeænice (vratne

i slabinske)• nagnjeËenja mekih struktura, iste-

gnuÊa zglobova i ozljede miπiÊa• edemi• periartritis (bolno rame)• cirkulatorni poremeÊaji (Bürgerova

bolest, Raynaudova bolest, Sude-ckova distrofija)

• poremeÊaji opskrbe vezivnog tkiva (smanjivanje tonusa spastiËne mu-skulature)

• kroniËna opstipacija• bronhalna astma• herpes zoster

Kontraindikacije • febrilna stanja i opÊa iscrpljenost

organizma • maligni tumor na mjestu primjene • krvarenje ili sklonost krvarenju• akutna upala (npr. pluÊa, zglobo-


greπke)• metali u organizmu (npr. metalne

endoproteze) • trudnoÊa• pace-maker

Interferentne struje

Interferentne struje su struje s najdubljim djelovanjem i primjenjuju se na raznim mjestima ovisno o lokaliza-ciji i vrsti patoloπkog procesa, odnosno tegoba. Rezultat su kriæanja dviju sinu-soidnih, izmjeniËnih, srednjofrekven-tnih struja koje se meusobno prekla-paju u intenzitetu, frekvenciji i fazi. Ta

U sljedeÊem broju: McKenzie koncept - metoda manualne terapije

se interferencija dogaa u dubini tkiva, pa ih joπ zovemo endogenim strujama.

Tehnike primjene S obzirom na tehniku primjene, razlikuju se tri vrste interferencija:StatiËka ili stabilna interferencija najËeπÊe se primjenjuje tako πto na podruËje koje æelimo tretirati stavimo Ëetiri elektrode pa se oba strujna kru-ga kriæaju na podruËju najveÊe boliKinetiËka ili mobilna interferencija sastoji se u stalnom mijenjanju mjesta za vrijeme tetmana, pa se odreeno podruËje terapijski obuhvaÊa sa svih strana; u tu svrhu sluæimo se elektro-dama poput rukavice koje terapeut navuËe na ruke i Ëini pokrete u razliËitim smjerovima, a ujedno vrπi odreeni pritisak na tkivoDinamiËka interferencija poboljπava djelovanje interferentnih struja prilagoavanjem i ritmiËkim mijenjanjem interferentnih vektora.

Primjena interferentnih struja na koljenski zglob

Djelovanje

Iako je sliËno djelovanju dija-dinamskih struja, postoje razlike u naËinu primjene i lokalizaciji dje-lovanja, odnosno postiæe se dublje djelovanje i bolja podnoπljivost. Mo-gu se primijeniti s vibracijskom ma-saæom, s tim da je prije provedbe po-trebno odrediti frekvenciju vibracije koja se prilagoava indikaciji. Time se poboljπava uËinak interferentnih struja jer se smanjuje podraæaj osje-ta, pa bolesnici mogu podnijeti veÊu

jakost struje nego πto se moæe pri-mijeniti kod dijadinamskih struja ili standardne interferentne struje. Tako se postiæe veÊi terapijski uËinak u du-bini tkiva.

Indikacije • kroniËna bolna stanja (lumbago,

lumboishijalgija)• izvanzglobni reumatizam (mialgija,

miozitis, periartritis, epikondilitis)• degenerativne bolesti zglobova (ar-

troze razliËite lokalizacije)• neuralgije i neuritisi• upalne bolesti u stadiju zaljeËenja

(reumatoidni artritis, psorijatiËni ar-tritis, ankilozantni spondilitis)

• posttraumatska stanja (uglavnom radi stimulacije zarastanja kosti i uklanjanja cirkulatornih pore-meÊaja)

• bolesti krvnih æila i smetnje cirkula-cije (Bürgerova bolest, Raynaudov sindrom)

• poremeÊaji tonusa crijeva (smanjen ili poveÊan tonus - napetost)

• ginekoloπke bolesti (upala jajnika, menstruacijske smetnje, spazmi)

Kontraindikacije • akutni i subakutni tromboflebitis• Parkinsonova bolest• spastiËka oduzetost (npr. poveÊan

tonus miπiÊa kao posljedica moæda-nog udara)

• febrilna stanja i opÊa iscrpljenost organizma

• maligni tumor na mjestu primjene • krvarenje ili sklonost krvarenju• akutne upale (npr. pluÊa, zglobo-


greπke)• trudnoÊa

Vaæno: Metalna tijela u tkivima nisu kontraindikacija za primjenu interfe-rentnih struja, jer kod njihove primje-ne ne nastaje oπteÊenje tkiva kao kod istosmjernih struja.

26

2 6 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Bolesti srca i krvnih æilasuvremeni ubojica broj jedan

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, spec. internist i kardiolog, proËelnik Odjela za koronarnu intenzivnu skrb i aritmije KBC Zagreb - Rebro i predsjednik Hrvatskoga kardioloπkog druπtva

Bolesti srca i krvnih æila, od kojih umire svaki drugi stanovnik tzv. indu-strijaliziranoga svijeta, predstavljaju „ubojicu broj jedan” suvremenoga Ëovjeka. Ponajprije se misli na srËani infarkt i moædani udar. Prema podaci-ma Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godiπnje umre oko 17 milijuna ljudi, od toga pet milijuna u Europi. U Hr-vatskoj svake godine umre oko 27.000 osoba, πto znaËi da je i u nas svaka druga smrt prouzroËena bolestima sr-ca i krvnih æila.

SrËani i moædani udar mogu se predvidjeti

SrËani i moædani udar uvelike su posljedica nezdravih æivotnih navika i stresa, o Ëemu neizravno govori po-datak da je poËetkom dvadesetoga stoljeÊa samo desetak posto smrtnih sluËajeva bilo izazvano srËanoæilnim bolestima. Premda naslijee ima odreeni utjecaj na pojavu srËanoga i moædanog udara, Ëesto se precjenjuje utjecaj genetike. Najnovija istraæi-vanja donose da je rijeË o bolestima koje je moguÊe predvidjeti, pa sukla-dno tomu i sprijeËiti.

Prema studiji Interheart, dosad najveÊem epidemioloπkom istraæi-vanju razvoja koronarnih bolesti (na viπe od 15.000 ispitanika iz 52 zemlje svijeta neovisno o spolnim, dobnim i

etniËkim razlikama), moæe se razluËi-ti devet bitnih, neovisnih Ëimbenika rizika za nastanak srËanog infarkta:

• omjer lipoproteina ApoB/ApoA1

• puπenje

• πeÊerna bolest

• poviπen krvni tlak (arterijska hi-pertenzija)

• pretilost (osobito tzv. trbuπni tip pretilosti koji se moæe izraziti opsegom struka)

• nepovoljne psihosocijalne oko-lnosti, tj. kroniËni stres

• nedostatan i neredovit unos voÊa i povrÊa

• tjelesna neaktivnost

• neuzimanje dnevnih, malih ko-liËina alkoholnih piÊa.

Ovo posljednje moæe biti prije-porno, jer implicira svakodnevno pijenje. No, posrijedi su male koliËi-ne alkoholnih piÊa, primjerice jedna do dvije Ëaπe vina ili æestokoga piÊa.

VeÊe koliËine alkohola djeluju supro-tno, oπteÊuju i ostale organe, osobi-to jetru i mozak. Devet spomenutih Ëinitelja nabrojano je redoslijedom prema njihovu relativnom utjecaju na sveukupni, tzv. atribucijski rizik, kojim se moæe razlikovati popula-cija koja Êe s velikom vjerojatnoπÊu razviti infarkt miokarda u odnosu na populaciju u kojoj je spomenuta vje-rojatnost bitno manja. Valja istaknuti da se prema rezultatima studije, in-farkt miokarda moæe predvidjeti sa 90-postotnom sigurnoπÊu!

Upravo je zbog toga jedna od naj-bitnijih zadaÊa ne samo kardiologije, nego i obiteljske i πkolske medicine, javnoga zdravstva, politike i medija osmisliti i sprovesti djelotvornu pre-venciju infarkta miokarda, to viπe πto je dobro poznato da se iste mje-re odnose i na uËinkovitu prevenciju moædanoga udara i svih drugih kom-plikacija ateroskleroze. Pritom je vr-lo vaæno zdravstveno prosvjeÊivanje puËanstva, koje mora postati svjesno da su zdravlje pojedinca i njegova dugovjeËnost u velikoj mjeri u nje-govim rukama, unatoË nasljednim Ëimbenicima koji mogu biti povoljni ili nepovoljni, ali igraju bitno manju ulogu u kardiovaskularnom riziku ne-go πto se misli. Zdravom prehranom, redovitom tjelovjeæbom, nepuπenjem, ranim prepoznavanjem i pomnim lijeËenjem πeÊerne bolesti i arterijske

Premda genetika ima odreeni utjecaj na pojavu srËanoga i moædanog udara, Ëesto se precjenjuje njezin utjecaj, a najnovija istraæivanja donose da je rijeË o bolestima koje je moguÊe predvidjeti, pa sukladno tomu i sprijeËiti

26

2 6 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

zdravlje zahtijeva kvalitetu®

Zaπto su ® tlakomjeri najbolji?

Jer su jedini digitalni tlakomjeri koji su zadovoljili sve kriterije najmjerodavnijih

svjetskih institucija.

„Prema izvjeπtaju Europskog druπtva za hipertenziju iz 2002. godi-ne, od 23 ispitana ureaja samo je 5 ispunjavalo kriterije i dobilo preporuku za uporabu, a svih pet je pripadalo tvrtki” ®

Prim. mr. sc. Gordana Borπo, dr. med., spec. internist-nefrologKlinika za unutarnje bolesti KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta

Gdje je mjesto samostalnom mjerenju arterijskog tlaka u novim smjernicama Europskog druπtva za hipertenziju- 2003. godina

HINEKA 7/8 prosinac 2003.

Nova cesta 52, 10000 Zagreb / tel: ++385 (0)1 368 96 66 / tel: ++385 (0)1 368 96 99

European Society of Hypertension Scientific NewsletterUpdate on Hypertension Management 2002:3: No.12

HOME BLOOD PRESURE MONITORING

Henrik Reims1, Sverre E. Kjelasen1, Giuseppe Mancia2.Department of Cardiology, Ullevaal University Hospital, Oslo and2 Clinica Medica, Ospedale San Gerardo, Univ. Milan

Omron HEM-705 CP

Omron HEM-722 C

Omron HEM-735 C

Omron HEM-713 C

Omron HEM-737 Intellisense

Tbl.2 Automatski ureaji preporuËeni od ESH (European Society of Hypertension) (27)

2 8 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

K A R D I O L O G I J A

hipertenzije te stvaranjem æivotnoga okruæenja bez prekomjerna ili kroni-Ënog stresa, mogu se vrlo djelotvorno sprijeËiti srËani i moædani udar. Uz to, prihvaÊanje zdravoga naËina æivota donosi i viπe æivotnoga zadovoljstva i bolju kakvoÊu æivljenja.

Procjena kardiovaskularnog rizika

Pri sistematskim pregledima, odnosno posjetima lijeËnicima opÊe medicine ili obiteljskim, πkolskim i studentskim lijeËnicima te, naravno, internistima, kardiolozima, ali i lije-Ënicima ostalih profila, nezaobilazan postupak trebala bi biti procjena poje-dinaËnoga kardiovaskularnog rizika. U tu su svrhu veÊ godinama u upora-bi tzv. alati za procjenu rizika. To su uglavnom razliËite tablice ili brojËani indeksi koji se izraËunavaju prema dobro definiranom protokolu. Oni kazuju kolika je vjerojatnost (obiËno u postotcima) da neka osoba oboli i/ili umre od infarkta miokarda (i/ili moædanog udara) tijekom iduÊih de-set godina. Moæe se i predviati kako Êe se promijeniti pojedinaËni rizik ukloni li dotiËna osoba jedan ili viπe riziËnih Ëinitelja koji ulaze u sveuku-pni izraËun njezina rizika.

U Europi je donedavno najviπe u uporabi bila tzv. European Coronary Risk Chart, gdje se 10-godiπnji ap-solutni rizik obolijevanja ili smrti od infarkta miokarda jednostavno moæe oËitati na tablici, ovisno o spolu, dobi, puπenju odnosno nepuπenju, si-stoliËkome arterijskom tlaku i vrije-dnosti ukupnoga kolesterola u krvi. Postoje i inaËice tablice namijenjene pojedincima koji potjeËu iz populacija veÊega rizika (uglavnom sjeverna Eu-ropa i tzv. tranzicijske zemlje), odno-sno manjega rizika (juænoeuropske ili mediteranske razvijene zemlje). Jedna od posljednjih jesu tablice Sco-re namijenjene izraËunu pojedinaËno-ga 10-godiπnjega rizika obolijevanja

od smrtonosne kardiovaskularne bole-sti, na temelju prethodno spomenutih elemenata.

Europsko kardioloπko druπtvo u travnju ove godine objavilo je odliËan raËunalni program Heart Score koji se temelji na navedenim tablicama, ali lijeËniku i bolesniku pruæa mnogo viπe. Uz procjenu 10-godiπnjeg rizika obolijevanja od fatalne kardiovasku-larne bolesti, moæe se dobiti i uvid u kojoj mjeri pojedini Ëinitelj rizika igra ulogu u sveukupnome riziku za neku osobu te postavljati prevencijske i te-rapijske ciljeve, odnosno na kontro-lnim pregledima pratiti krivulju kreta-nja rizika u pojedinoga pacijenta. U program su ukljuËene i najnovije Smjernice Europskoga kardioloπkog druπtva za prevenciju kardiovaskula-rnih bolesti, pa pacijent moæe dobiti individualno prilagoene upute kako djelotvorno smanjiti rizik smrti zbog srËanoga ili moædanog udara.

Hrvatsko kardioloπko druπtvo

Hrvatsko kardioloπko druπtvo gla-vna je strukovna udruga u podruËju kardiovaskularne medicine u nas. Sto-ga kao punopravni Ëlan Europskoga kardioloπkog druπtva priprema hrva-tsku verziju programa Heart Score, koju Êe uskoro objaviti u javnosti i dati na uporabu svim zainteresiranim domaÊim medicinskim ustanovama i lijeËnicima. Uz to, jedno je od najakti-vnijih struËnih medicinskih druπtava u nas te nastoji mobilizirati zdrav-stvene djelatnike svih profila, javnost i politiËare, kako bi se do kraja osvijestila vaænost sprjeËavanja i lijeËenja kardiovaskularnih bolesti za sveukupno zdravlje i æivot nacije.

Novost u radu druπtva jest obja-vljivanje Smjernica za dijagnostiku i lijeËenje zatajivanja srca, arterijske hipertenzije te akutnoga infarkta mio-karda. Temelje se na Smjernicama Europskoga kardioloπkog druπtva, uz komentare ili dodatke koji se odnose

na neke naπe specifiËnosti. Desetog prosinca 2004. objavili smo i Smjerni-ce za prevenciju kardiovaskularnih bolesti - cjelovito ali i priruËno, „dæe-pno” izdanje. Planiramo osnovati ligu srËanih bolesnika, odnosno udrugu za zdravlje srca i krvnih æila, ali i mnoge druge aktivnosti: plan intervencijsko-ga lijeËenja akutnog infarkta mioka-rda za πto veÊi broj ljudi, jedinstven registar oboljelih od akutnog infarkta miokarda, registar bolesnika s kroni-Ënim zatajivanjem srca... Nastojimo time hrvatsku preventivnu i kurativnu kardiologiju u najkraÊem moguÊem vremenu svrstati uz bok najrazvije-nijih zemalja Europe. Smatramo kako tako najviπe moæemo pridonijeti ukljuËivanju Hrvatske u moderno, ci-vilizacijsko, europsko okruæenje.

Uz naglasak na preventivni aspekt kardiologije, nastojimo uËini-ti bitne pomake i u lijeËenju vaænih kardioloπkih entiteta, osobito infarkta miokarda. U nas su, na æalost, velike razlike u dostupnosti kardioloπkih ustanova i kakvoÊi lijeËenja te opa-sne, potencijalno smrtonosne bole-sti. One su uvjetovane zemljopisno, tj. udaljenoπÊu od intervencijskih kardioloπkih centara, gdje se infarkt miokarda lijeËi perkutanim (kateter-skim) zahvatom - snimanjem koro-narnih arterija, otkrivanjem koro-narke koja je okludirana i odgovorna za infarkt te njezinim otvaranjem, πirenjem i postavljanjem potporne umetnice (stent). Naπe je izaslan-stvo potkraj studenoga razgovaralo s ministrom zdravstva i socijalne skr-bi, prof. dr. A. Hebrangom, koji je s oduπevljenjem prihvatio naπ projekt i obeÊao novac izvan bolniËkih limi-ta za njegovu realizaciju. Projekt Êe u prvoj fazi obuhvatiti Zagreb s prste-nom polumjera 150 km, potom Rijeku i njezino gravitacijsko podruËje. Time Êemo postiÊi golem napredak u naπoj kardiologiji i medicini opÊenito, pa stoga istinski zahvaljujemo ministru na potpori i razumijevanju.

2 8 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

3 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

30

Lj

Kisik izvor energije, zdravlja i vitalnosti

Alma Roæman, dr. med., spec. za pluÊne bolesti i tuberkulozu, Poliklinika za bolesti diπnog sustava, Prilaz baruna FilipoviÊa 11, Zagreb

Ljudski organizam mora se putem

krvotoka kontinuirano opskrbljivati

kisikom jer u tijelu ne postoji

ni najmanja rezerva kisika

Primarni je uvjet za zdravlje lju-dskog organizma opskrba stanica ki-sikom koji kroz kemijske procese po-staje izvor energije nuæne za odræanje æivota. Kisik je glavni izvor energije za rad mozga i svih organa. Stabilizi-ra æivËani sustav i djeluje smirujuÊe, uniπtava anaerobne bakterije (koje se odræavaju bez kisika), viruse i para-zite, snaæan je detoksifikator, tj. neu-tralizira toksine i uklanja πtetne slobo-dne radikale iz organizma.

U Ëovjeka se apsorpcija kisika dogaa u pluÊima, a putem krvi se prenosi u pojedine organe. Glavni nosaË kisika krvlju je hemoglobin.

Razlikujemo vanjsko disanje kojim se provodi izmjena kisika i ugljiËnog dioksida izmeu atmosfere i pluÊa, i staniËno disanje kao oksidativni proces Ëija je posljedica oslobaanje energije.

Ljudski se organizam putem krvo-toka mora kontinuirano opskrbljivati kisikom jer u tijelu ne postoji ni naj-manja rezerva kisika. Njegov manjak u krvi naziva se hipoksemija, a uzro-kuje je manjak kisika u pluÊima (hi-poksija). Na æalost, naËin æivota su-vremenog Ëovjeka koji podrazumijeva brze i nekvalitetne obroke (primjeri-ce, fast food), puπenje, stres, fiziËku

neaktivnost, oneËiπÊenje okoliπa do-vodi do smanjenja koliËine kisika u organizmu. Postoje i stanja koja najËeπÊe uzrokuju hipoksiju, primje-rice, kroniËne pluÊne bolesti (astma i kroniËna opstrukcijska bolest pluÊa, cistiËna i druge fibroze, oπteÊenje sta-nica pluÊa u sazrijevanju), cirkula-cijski poremeÊaji, popuπtanje srca, a svoj doprinos mogu dati i boravak na visinama, jako fiziËko optereÊenje, rad u umjetno ventiliranim zgradama i mnogi drugi Ëinitelji.

KratkoroËne i dugoroËne posljedice manjka

Bez dovoljno kisika stanice po-staju sve slabije i podloænije razvoju bolesti. Prvi simptomi manjka ki-sika u organizmu su umor, sla-bost, osjeÊaj hladnoÊe, slabljenje pamÊenja i koncentracije, lupanje srca, bolovi u miπiÊima, bljedilo, vr-toglavica, razdraæljivost, Ëeste in-fekcije, pojaËano luËenje æeluËane kiseline.

Nadalje, manjak kisika u organi-zmu dovodi do depresije, srËanih bolesti, probavnih tegoba, bolesti diπnih puteva, kroniËnih infekcija, bolnih, upaljenih i nateËenih zglo-bova, opÊe slabosti i karcinoma. Primjerice, srËani udar uzrokuje smanjen dotok kisika u srËani miπiÊ zbog zaËepljenih koronarnih arterija,

3 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

πto rezultira jakim bolovima u prsiπtu, a na mjestu prestanka opskrbe kisikom ostaje trajno oπteÊenje. Hipoksija stimulira simpatiËki æivËani sustav πto izaziva ubrzan rad srca i dovodi do umora srËanog miπiÊa, a pojava nepravilnosti u srËanom ritmu posljedica je popuπtanja srËanog miπiÊa πto dovodi do razvoja pluÊnog edema i edema na periferiji.

Niska razina kisika omoguÊuje oπteÊenim stanicama da se razmnoæavaju i stvaraju nakupine i izrasline, a dolazi i do smanjenja apsorpcije vaænih vitamina, minerala i drugih nutrijenata.

Blokada enzima - put prema bolesti

U posljednjih 30 godina bitno se poveÊao broj πtetnih, to-ksiËnih i kancerogenih tvari u zraku, vodi i na tlu, koje Ëovjek svakodnevno unosi u organizam disanjem, hranom i piÊem. Toksini predstavljaju ozbiljan atak na naπ metabolizam. OπteÊuju i uniπtavaju vitalne enzime, osobito enzime respi-ratornog lanca u stanicama, πto dalje pogaa staniËno disanje i energetski potencijal za osnovne procese u organizmu (stva-ranje ugljikohidrata, masti, proteina). Deaktivacijom i bloki-ranjem enzima kao prirodnih nositelja zdravlja sprjeËavaju se oksidacijski procesi pomoÊu kojih se u organizmu stvara ener-gija i odstranjuju toksini. Tako se energija ne moæe u dovoljnoj mjeri stvarati i pohranjivati, pa organizam ostaje bez osnov-nog preduvjeta zdravlja i postaje podloæan bolestima.

Ako je posrijedi istodobno smanjenje kisika i poviπenje ugljiËnog dioksida u krvi, nedostatak kisika u organizmu moæe se nadoknaditi pomoÊu aparata za oksigenaciju. Ali postoji li izoliran manjak kisika, ne moæe se regulirati dovodom kisika iz umjetnog izvora nego samo poboljπanjem cirkulacije kako bi se uËinkovitije iskoristio raspoloæivi kisik u organizmu.

3 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

32Vlastiti dom oaza pozitivne energije Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Nema boljeg mjesta za poËetak borbe

protiv oneËiπÊenja od vlastitog doma

Mnogo je razloga za zabrinutost zbog oneËiπÊenja okoliπa, sve izrazi-tijeg u veÊim gradovima. OneËiπÊenje vode i zraka te prisutnost pesticida postali su obiljeæja i ruralnih sredina. Od 1965. do danas identificirano je viπe od 4.000.000 razliËitih kemijskih supstancija u naπem okruæenju koje πtetno utjeËu na zdravlje Ëovjeka. Toj se listi svakog tjedna pridruæuje 6000 novih kemijskih supstancija -zagaivaËa. Neke su ameriËke znan-stvene studije objavile da je prosjeËan Amerikanac dnevno izloæen utjecaju viπe od 50.000 razliËitih kemijskih supstancija, a da od toga viπe od 3000 unesu u organizam putem hrane. AmeriËka agencija za zaπtitu okoliπa izvijestila je da se u masnom tki-vu gotovo svakog Amerikanca moæe potvrditi prisutnost viπe od 30 ke-mijskih supstancija koje potencijalno mogu djelovati kancerogeno. ZvuËi je-zivo, zar ne?

No, πto je svakodnevnica nape-tija, to nam je potrebnija oaza mira u naπem domu, prostor koji odiπe Ëi-

stoÊom, zdravljem i pozitivnom ener-gijom koja nas opuπta i puni baterije. Ali, i tamo nas Ëeka puno posla...

Na zapadu, uz more objavljenih priruËnika i savjeta, postoje i znan-stvene institucije koje se bave higije-nom stanovanja. Tako je u Bosto-nu, u sklopu Simmons visoke πkole, osnovan Centar za higijenu doma i okoliπa, Ëiji je osnovni cilj sluæiti kao nacionalni i internacionalni referen-tni centar za higijenu doma. Doktori-ca bioloπkih znanosti Elizabeth Scot, jedna od suosnivaËica Centra za hi-gijenu doma i okoliπa, izjavila je da se prevencijom, odræavanjem primje-rene higijenske razine u kuÊanstvima moæe bitno utjecati na poboljπanje zdravlja ljudi i na smanjenje broja bo-lesti. Centar donosi preporuke kako najuËinkovitije odræavati higijenu doma, organizira treninge, provodi znanstvena istraæivanja u podruËjima vezanim uz higijenu doma, ispravnost pripremanja hrane u kuÊanstvima i zdrav naËin æivljenja.

Sam svoj majstor

Nema boljeg mjesta za poËetak borbe protiv sveopÊeg oneËiπÊenja od vlastitog doma. »iπÊenje i odræa-vanje dobrih higijenskih uvjeta u vlastitom domu pomoÊi Êe da se u njemu osjeÊate bolje i zdravije. O hi-gijeni doma morate poËeti razmiπljati veÊ od trenutka kada poËnete opre-mati stan. Opredijelite se za πto viπe prirodnih materijala, ravnih ploha, za predmete Ëije odræavanje ne gu-ta vaπu energiju. Za πto racionalnije i uËinkovitije koriπtenje svoje energije, poslove u kuÊanstvu treba organizira-ti tako da ih podijelite na one koje Ëi-nite svakodnevno, tjedno, mjeseËno, sezonski i godiπnje, te da pravilno po-stavite prioritete. A troπkovi? Iako su suvremena sredstva za ËiπÊenje sku-pa, pridræavanjem nekih jednostavnih smjernica vaπ Êe stan blistati uz mini-malna sredstva.

Osnovni uvjet dobre higijene je ukloniti moguÊnost prijenosa ba-kterija. - Da si olakπate, poËnite s otklanjanjem nereda. Uklonite sve πto je suviπno, πto ne upotrebljavate svakodnevno, sve Ëemu je istekao rok trajanja. Organizirajte stvari, grupi-rajte ih prema namjeni i uËestalosti koriπtenja. To Êe vam uπtedjeti ener-giju i olakπati poslove.

3 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Svakodnevni poslovi • namjeπtanje kreveta i posteljine

- prozraËite ih dok provodite jutar-nju toaletu

• pospremanje odjeÊe

• pranje posua, praænjenje pe-peljara - ako puπite, radite na tome da prestanete puπiti ili ograniËite prostor gdje puπite; to nipoπto ne smije biti prostor gdje spavate ili gdje borave mala djeca, jer su tako i ona izloæena pasivnom puπenju

• usisavanje - navika da se obuÊa pri ulasku u dom odlaæe i zamjenjuje papuËama, koja je na istoku tradi-cija, dobra je preporuka za jedno-stavnije i lakπe odræavanje primje-rene razine higijene

• prozraËivanje - zraËenje najmanje pola sata dnevno prostora gdje spavamo, boravimo i kuhamo smanjuje vlaænost i sprjeËava razvoj mikroorganizama; ili naj-manje 10 minuta propuha koji je daleko manje opasan po zdravlje nego ustajao zrak i otrovi poput ugljiËnog dioksida koji izdiπemo i koji se gomila u stalno zatvorenom prostoru

• ËiπÊenje sanitarija - kaæe se da se po tom prostoru cijeni dostignuta razina kulture stanovanja

• ureenje mjesta gdje boravi kuÊni ljubimac

• ekrani, mobilni telefoni, mikro-valne peÊnice, TV - samo su vidljivi dio tehnike koja dodatno oneËiπÊuju emitirajuÊi zraËenja koja ne primjeÊujete, ali osjeÊa ih vaπe tijelo, pogotovo dugoroËno.

Tjedni poslovi • usisavanje - moæe postati tjedni

posao ako usvojite naviku izuvanja nakon dolaska izvana

• prebrisavanje povrπina krpom na-moËenom u deterdæent

• pranje rublja - jedna od lakπih obveza otkad je stroj za pranje ru-blja postao standard opreme naπih domova

• ËiπÊenje πtednjaka i hladnjaka - moæete rabiti i rastvor sode bikar-bone koja uz dezinfekcijsko ima i dobra svojstva uklanjanja neugo-dnih mirisa

• ËiπÊenje i dezificiranje kante za otpatke - poklopac je obvezan

• ËiπÊenje okuÊnice ako æivite u kuÊi

MjeseËni poslovi• ËiπÊenje ostave, hladnjaka, filtra

za pranje i suπenje rublja, pospre-manje ormara, laπtenje namjeπtaja i podova

Sezonski poslovi • pranje zastora i prozora - probajte

s vodom u koju ste dodali neπto octa

• ËiπÊenje vodovodnih odvoda

• pospremanje ormara i zamjena sezonske odjeÊe - prije odlaganja u spremiπte odjeÊu obvezno oprati ili odnijeti na kemijsko ËiπÊenje

• odmrzavanje i temeljito ËiπÊenje hladnjaka

• ËiπÊenje sustava za grijanje

Godiπnji poslovi• bojanje zidova, ËiÊenje povrπina

koje se nalaze ispod ili iza veÊih komada namjeπtaja, dubinsko ËiπÊenje tepiha i tapeciranog namjeπtaja, ËiπÊenje dimnjaka i ventilacijskih odvoda, servisiranje plinskih i elektriËnih aparata.

Iako su kultura æivljenja i odnos prema higijeni doma individualnog kara-ktera, njima pokazujemo kako sami sebe vrednujemo i koliko sami sebe cijenimo!


34Ako vas muËi grlobolja...

Kod nadraæene sluznice grla,

usne πupljine i zubnog mesa

vaæno je reagirati odmah

Kao posljedica oslabljena imuniteta i virusne ili bakterijske infekcije uz grlobolju se uobiËajeno javljaju πmrcanje, zaËepljen nos, kihanje, kaπalj, umor, malaksalost i Ëesto poviπena temperatura. Iako se simptomi prehlade i gripe u odreenom dijelu poklapaju, kod gripe su ipak redovito jaËeg intenziteta i dugotrajniji. Imate li simptome pre-hlade ili gripe, ne morate se odmah javiti lijeËniku ako ste inaËe dobrog zdravlja. Simptomi obiËno traju nekoliko dana, najdulje tjedan. Svakako na-stojte izbjeÊi antibiotike, jer su najËeπÊe posrijedi virusne infekcije na koje nemaju nikakva utjecaja. Primjena antibiotika opravdana je samo u sluËaju dokazane bakterijske superinfekcije.

Grlobolja je simptom upale sluznice ædrijela i oËituje se crvenilom, πkakljanjem, peckanjem i bo-lovima u grlu. U mnogim sluËajevima praÊena je oteæanim gutanjem, a nerijetko i promjenama na glasnicama uz promuklost sve do gubitka glasa.

Djelotvorna pomoÊ nadraæenoj sluznici

Kod nadraæene sluznice grla, usne πupljine i zubnog mesa vaæno je reagirati odmah, πto znaËi uzimati puno tekuÊine u obliku biljnih Ëajeva ili toplih napitaka koji vlaæe i griju sluznicu uz bla-gotvoran uËinak aktivnih sastojaka.

Kao djelotvornu pomoÊ preporuËujemo i Dr. Theiss Angi Sept pastile za grlo. Sadræe djelotvornu kombinaciju akti-vnih tvari diklorbenzilalkohola, mentola i anetola. Diklor-benzilalkohol je antiseptik πirokog spektra koji uËinkovito sprjeËava upalu grla i usne πupljine. ZahvaljujuÊi mentolu, Dr. Theiss Angi Sept pastile preporuËuju se za grlobolju praÊenu kaπljem i zaËepljenjem nosa, jer mentol olakπava iskaπljavanje, pomaæe proËiπÊavanje nosa i blago anestezira. Anetol (dobiven iz eteriËnog ulja aniπa) pomaæe iskaπljavanje i ima antibakterijski uËinak.

Odrasli i djeca starija od πest godina uzimaju po jednu Dr. Theiss Angi Sept pastilu za grlo svaka dva, tri sata, otapajuÊi je polagano u ustima. Mogu se koristiti istodobno s drugim lijekovima.

Dr. Theiss Angi Sept pastile, sanddorn - Sadræe visoko-vrijedan koncentrat soka plodova biljke sanddorn (Hippophae rhamnoides). Plodovi te biljke, koja raste na pjeskovitim po-druËjima Sjevernog mora, vrlo su bogat prirodni izvor brojnih vitamina i flavonoida. Zbog visokog sadræaja C vitamina i crveno-æutih plodova, sanddorn se joπ naziva limun sjeve-ra. U usporedbi s limunom i naranËom, koji na 100 g sadræe 60-80 mg C vitamina, sadræaj u plodovima sanddorna penje se na Ëak 900 mg!

Osim vitamina C, plod biljke sanddorn sadræi karotin (provitamin A), vitamine B1, B2, B6, B12, E, bioflavonoide, fitosterine, minerale (osobito kalcij i magnezij) i elemente u tragovima, pa su njegove bobice idealan prirodni antio-ksidans.

Pastile su ugodna okusa koji podsjeÊa na naranËu.Dr. Theiss Angi Sept pastile, med i lipov cvijet - Sadræe

med, neizostavno prirodno sredstvo protiv prehlade i gripe, te prirodnu aromu lipovog cvijeta koji dodatno smiruje grlo-bolju. Brzo djeluju, dobro se podnose i ugodna su okusa.

Dr. Theiss Angi Sept pastile, limun - Zbog visokog sa-dræaja vitamina C limun se tradicionalno koristi za jaËanje otpornosti organizma. Prirodne arome limete i crvene na-ranËe daju osvjeæavajuÊi i aromatiËan okus. Pastile djeluju

Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: [email protected]

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagrebtel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67w w w . n a t u r p r o d u k t . h rPRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinuHRVATSKA

Potraæite u svim ljekarnama i biljnim drogerijama!


trenutaËno, dobro se podnose i ugodna su okusa.

Dr. Theiss Angi Sept pastile, ka-dulja - Sadræe prirodnu aromu kadulje Ëije je blagotvorno djelovanje na slu-znicu usne πupljine i ædrijela stoljeÊima poznato. Dodatak eukaliptusa pojaËa-va djelovanje na prohodnost diπnih puteva.

Kadulja je stara ljekovita biljka, koju su u Zapadnu Europu donijeli vjerojatno Rimljani iz sredozemnih zemalja preko Alpa. Joπ se u srednjem vijeku uzgajala i cijenila zbog svojih ljekovitih svojstava. Od mnogih vrsta kadulje, za ljekovite svrhe prikladne su samo Salvia officinalis i Salvia triloba. Upravo je Salvia officinalis najprikla-dniji prirodni lijek protiv promuklosti i grlobolje (upale grkljana, ædrijela, mandula). ZahvaljujuÊi eteriËnim ulji-ma djeluje protuupalno, antibakterijski i antiseptiËki. Vrijednost eteriËnog ulja kadulje odreuje se prema koliËini nje-zine glavne sastavnice - tujona. Najviπe tujona od svih vrsta ima dalmatinska kadulja (Salvia officinalis ssp. minor), i to u koliËini od 40 do 60 posto. Da-lmatinska kadulja u svijetu je izni mno cijenjena, jer uzgoj kadulje ne daje ete-riËno ulje zadovoljavajuÊe kakvoÊe. U Dr. Theiss Angi Sept pastilama s okusom kadulje koristi se najkvali-tetnija dalmatinska kadulja πto jamËi izuze tnu djelotvornost i ugodan aro-matiËan okus.

Uz Dr.Theiss Angi Sept pastile s okusom kadulje moæete pripremiti i infuz s toplom vodom i listovima ka-dulje koji ostavite da odstoji pet mi-

nuta. Kad se malo ohladi, isperite grlo πalicom tog Ëaja. Popratni osjeÊaj ste-zanja u grlu koji je ljekovit, ali djeci oso-bito neugodan, moæete ublaæiti pripre-mite li Ëaj od listova kadulje i kamilice. Ispiranje grla mora se ponoviti svakih jedan do dva sata inaËe nema koristi. Joπ je jednostavnije pripremiti gotovu otopinu za ispiranje grla s ekstraktima kadulje i kamilice.

Odrasli koji se ne æele odreÊi ra-dikalnog lijeËenja mogu ispirati grlo Dr. Theiss ©vedskom gorËicom, koju neÊe progutati ili Êe je pak progutati u malim koliËinama. Takav naËin lijeËenja djeluje vrlo brzo.

Kadulja je pogodna i za tretiranje upale zubnog mesa, pa se tako, pri-mjerice, povlaËenje zubnog mesa i mjesta pritiska proteze mogu ispirati Ëajem kadulje. Pomaæe i u uklanjanju neugodna zadaha, a upotrebljava se i kao sredstvo protiv grËeva i nadimanja. Jedna πalica Ëaja kadulje nekoliko puta na dan, pola sata prije jela, moæe pu-no pomoÊi. Ipak, taj bi se Ëaj trebao piti samo povremeno, u sluËaju potre-be. Osim πto je ljekovita, kadulja ima i vaænu ulogu u profinjenoj kuhinji (ta-lijanski specijalitet - πpageti sa svjeæom kaduljom).

Dr. Theiss Angi Sept pastile, viπnja - Plod viπnje bogat je vitaminima i mi-neralima. Sadræi i antocianine te mo Êne antioksidanse koji imaju protuupalni uËinak. Kombinacija eteriËnog ulja pa-prene metvice i aniπa uz diklorbenzi-lalkohol potencira antiseptiËno i protuu-palno djelovanje. Imaju brzo djelovanje i ugodna su okusa.

NOVO24 pastile,

5 okusa

3 6 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

36

K

BorenemoguÊe sprijeËiti, ali moguÊe odgoditi

Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/466 70 62, www.manuelasapro.hr

Kako bismo odgodili nastanak i

umanjili vidljivost bora, koæu valja

poËeti njegovati joπ dok nema

znakova njihova nastanka

Koæa je podloæna prirodnom pro-cesu starenja koje se kod nekih oËi-tuje ranije, a kod nekih kasnije, ovi-sno o nizu unutarnjih i vanjskih Ëimbenika, tako da nema precizna odreivanja starosne dobi nastanka bora.

NajveÊi vanjski utjecaj imaju ultra-ljubiËaste (UV) zrake, Ëije djelovanje uzrokuje pojaËano stvaranje slobo-dnih radikala i isuπivanje epiderma-lnog sloja, πto dovodi do oπteÊenja vlakana kolagena i elastina u vezi-vnom tkivu koæe. Koæa gubi tonus, postaje mlohava, a bore sve vidljivije.

3 6 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Genetska predispozicija i hormoni (DHEA, melatonin, so-matotropin i osobito spolni hormoni androgeni, estrogeni i progesteron) uvelike utjeËu na poËetak i tijek nastanka bora. Smanjenjem estrogenih i androgenih hormona epidermalni sloj koæe postaje tanak i osjetljiv jer gubi velik dio masnoÊa odgovornih, meu ostalim, i za tonus koæe. Istodobno se smanjuje proizvodnja sebuma (loja) koji prirodno podmazuje koæu i stvara zaπtitni film protiv isuπivanja te je Ëuva od mehaniËkih oπteÊenja. Manjak tih hormona sprjeËava ili zna-tno smanjuje sintezu kolagena i elastina te onemoguÊuje sin-tezu hijaluronske kiseline koja ima vaænu ulogu u zadræavanju vlaænosti koæe.

Nepravilna prehrana, siromaπna vitaminima (osobito vita-minima A, B, C, E i H) znatno utjeËe na proizvodnju spome-nutih hormona te na mnoge metaboliËke reakcije koje se ne mogu pravilno odvijati zbog njihova deficita.

UËinite pravu stvar u pravo vrijeme

Osim svega navedenoga, jedan je od presudnih Ëimbenika za nastanak bora pravilna i pravodobna njega koæe. Kako bi-smo odgodili nastanak bora i umanjili njihovu vidljivost, koæu valja poËeti njegovati joπ dok nema znakova njihova nastanka.

Bore moæemo tretirati na nekoliko naËina. Kao πto moæe-mo uËvrstiti bedra, tako moæemo oblikovati lice primjenjujuÊi razliËite metode nekirurπkog liftinga, vitaminske i kolagenske tretmane te razliËite tehnike masaæe.

Nekirurπki lifting lica zapravo je elektroterapijski tretman s niskofrekventnim strujama koji se provodi pomoÊu visokoso-fisticiranih aparata. Elektroimpulsima se stimuliraju sve stani-ce koæe i miπiÊi, Ëime se poboljπava mikrocirkulacija i limfna drenaæa, πto osigurava pravilan dotok hranjivih tvari i kisika u svaku stanicu, a istodobno pospjeπuje otplavljivanje toksina, slobodnih radikala i ostalih nusprodukata metabolizma iz sta-nica koæe. Tako potiËemo bræu regeneraciju koæe, obnavljanje kolagena i elastina, a miπiÊima vraÊamo njihovu prirodnu na-petost (tonus). Bore postaju pliÊe i manje vidljive, a lice zate-gnuto i glatko. Iako se radi u kurama, jako dobar i vidljiv uËi-nak postiæe se veÊ nakon prvog tretmana.

Genetska predispozicija i hormoni (DHEA, melatonin, somatotropin i osobito spolni hormoni androgeni, estrogeni i progesteron) uvelike utjeËu na poËetak i tijek nastanka bora

Jedna je od novijih preparativnih metoda tretman po-sebnim supstancijama (koncentracija heksapeptida i πest razliËitih aminokiselina) koje djeluju poput botulinum to-ksina, tj. sprjeËavaju kontrakciju miπiÊa. MiπiÊi se opuπtaju i tako izravnavaju mimiËke bore. Nema toksiËnog djelovanja ni neæeljenih posljedica.

Za popunjavanje i „peglanje” bora koristi se i tretman hijaluronskom kiselinom. UËinkoviti su i tretmani na bazi antioksidanata poput tretmana vitaminima A, C i E, morskim kolagenom i kamenicama, kao i na bazi voÊnih kiselina koji pospjeπuju regeneraciju koæe, usporavajuÊi nastanak bora, odnosno ublaæavajuÊi postojeÊe.

Vrlo je uËinkovita redovita ruËna masaæa lica, posebno u prevenciji nastanka bora. Vjeπte ruke vaπe kozmetiËarke mogu redovitom masaæom na potpuno prirodan i vrlo ugodan naËin odræati napetost miπiÊa lica i tako sprijeËiti nastanak bora.

Nikako ne smijemo zaboraviti da na nastanak bora uvelike utjeËe i prehrana. Rezultati najnovijih istraæivanja, provede-nih u Australiji, Indoneziji i ©vedskoj, pokazuju da najmanje bora imaju ljudi koji su tijekom æivota preteæno jeli voÊe, ze-leno povrÊe, jaja, ribu, mahunarke i maslinovo ulje. Ljude koji na jelovniku veÊinom imaju crveno meso, margarin, maslac, puno ugljikohidrata... Ëeka mnogo veÊi problem s borama. Stoga preporuËujemo da πto viπe jedete voÊa i povrÊa te pri-premate hranu na maslinovu ulju jer su to prirodni izvori vita-mina A, C, E i drugih antioksidanata.

Æelim istaknuti da kod bora vrijedi stara poslovica „bolje sprijeËiti nego lijeËiti”, pa zato, ako ste u kasnim dvadesetim, ne oklijevajte jer prve bore vrlo bi se skoro mogle pojaviti.

Nepravilna prehrana, siromaπna vitaminima znatno utjeËe na proizvodnju hormona, te na mnoge metaboliËke reakcije koje se ne mogu pravilno odvijati zbog njihova deficita

Elektroimpulsima se stimuliraju sve stanice koæe i miπiÊi, Ëime se poboljπava mikrocirkulacija i limfna drenaæa, πto osigurava pravilan dotok hranjivih tvari i kisika u svaku stanicu, a istodobno pospjeπuje otplavljivanje toksina, slobodnih radikala i ostalih nusprodukata metabolizma iz stanica koæe


40

Moæe li se iskorijeniti disleksija?

mr. sc. Nataπa ©uniÊ TadiÊ, prof., logopedska ordinacija za terapiju glasa i govora „Logoped”, BelostenËeva 3, Zagreb, tel. 01/466 62 22, tel./fax: 01/466 60 51, e-mail: [email protected], www.logoped.hr

NASA predstavila tehnike vjeæbi

astronauta s privremenom disleksijom

izazvanom duljim boravkom u

besteæinskom stanju

Disleksija Êe biti iskorijenjena do

kraja stoljeÊa. Kod djece joπ ovog de-

setljeÊa, i to uz pomoÊ vjeæbi koje su

koristili NASA-ini astronauti. Djeca

koja provedu samo tri tjedna vjeæba-

juÊi nevjerojatno napreduju u Ëitanju

i pisanju. »ak 97 posto njih pokazuje

zadivljujuÊe rezultate nakon tri mjese-

ca - tvrde u Centru za istraæivanje u

WarWickshireu (SAD).


L O G O P E D I J A

NASA je predstavila tehnike vjeæbi astronauta koji imaju tzv. oblik pri-vremene disleksije izazvane duljim boravkom u besteæinskom stanju. To uzrokuje privremenu blokadu nekih sinaptiËkih veza u malome mozgu (cerebelumu) u kojem se nalaze cen-tri πto upravljaju koordinacijom. Vje-æbe se temelje na „podsjeÊanju” mo-zga na praÊenje tjelesnih mehanizama zaduæenih za ravnoteæu, ukljuËujuÊi i koordinaciju oËiju.

U privatnom Centru za disleksiju, dispraksiju i poremeÊaj paænje (ADD - attention deficit disorder) u Keni-lworthu (Velika Britnija) koriπteno je oko 100.000 NASA-inih aparata za

skrining djece s disleksijom i propisa-ne su im odreene fiziËke vjeæbe, koje mogu biti u kategoriji lakπih ili teæih. Kao primjer lakπih navode da dijete mora prebaciti jedan predmet iza lea iz jedne ruke u drugu, a teæe vjeæbe zahtijevaju prebacivanje teπke torbe iz jedne ruke u drugu, ispod razine oËiju, kad se stoji na jednoj nozi na jastuku, a da se pritom Ëita ono πto piπe na ploËi. Britanska udruga za di-sleksiju izjavila je: „Iako se vjeæbe Ëi-ne jednostavnima, vrlo su uËinkovite i daju rezultate”. IstraæivaËi i vanjski suradnici uoËili su napredak u knjiæe-vnosti, matematici (diskalkulija) i vizualnoj memoriji, ali i u brzini pro-cesiranja informacija. Britanski logo-pedi savjetuju da treba biti iznimno paæljiv kad je rijeË quick-fix napretku, pa su tako strukturirali program te-meljen na fonetiËkim strukturama i individualnim tretmanima koji daju uËinkovite rezultate.

Centar je osnovao Wynford Dore, Ëija je kÊer imala disleksiju i koji je izjavio: „Nema potrebe da djeca da-nas prolaze sve ono πto je proπla moja kÊer. U kratkom vremenu postigli smo rezultate o kojima se moæe samo sanjati!”

Nakon preliminarnih istraæivanja, u Centru su odluËili proπiriti istraæi-vanje na πiru populaciju. Sudjelovat Êe mnogo viπe djece, postojat Êe kon-trolna skupina i primjenjivat Êe se standardizirani testovi koji su mnogo precizniji u mjerenju socijalnog i inte-lektualnog aspekta u djece. Prvi rezul-tati bit Êe predstavljeni za nekoliko mjeseci na nacionalnoj konferenciji Britanske udruge za disleksiju, koja je pokazala velik interes za ovaj projekt.

Britanska udruga za disleksiju smatra kako bi bilo od velike pomoÊi sa skriningom krenuti veÊ u osnovnoj πkoli, u dobi od πest do 10 godina, a svako bi dijete bilo testirano ne dulje od 90 sekundi. NASA se, meutim, ograuje od takvog tipa testiranja dje-ce.

StruËnjaci se snaæno protive „no-vom lijeku” za disleksiju, tvrdeÊi da su troπkovi preveliki i da se nezre-lost moædanih funkcija ne moæe „izlijeËiti” jednim tretmanom kod dje-ce bilo s disleksijom, dispraksijom, poremeÊajem paænje (ADD) ili po-remeÊajem paænje i koncentracije (ADHD).

OpÊenito, prema miπljenju svjetskih struËnjaka, pristup disle-ksiji podrazumijeva rad na ublaæa-vanju simptoma dezorijentacije u simbolima teksta, lakπem otkrivanju znaËenja rijeËi te razumijevanju cjeli-ne proËitanoga. Najnovija istraæivanja potvruju da uzrok disleksije moæe biti smanjenje sive tvari u mozgu, a talijanski neurolozi doπli su do spo-znaje da je smanjenje sive moædane tvari usko vezano s podruËjem jezi-Ënog procesuiranja kod djece s gene-tskim predispozicijama. Taj podatak prenesen je NASA-i i Britanskoj udru-zi za disleksiju kao informacija vaæna za daljnja istraæivanja.

U svakom sluËaju, roditelji mogu puno pomoÊi paæljivim pristupanjem djeci s disleksijom, ohrabrivanjem, poticanjem i nagraivanjem za svaki mali napredak koji dijete postigne.

Statistike pokazuju da oko 10 posto britanske populacije vjeruje da ima disleksiju, a Ëetiri posto njih da Ëak ima ozbiljnije oblike te bolesti. Oko 70-80 posto zatvore-nika je dislektiËno, πto pokazuje koliki financijski teret druπtvu predstavlja disleksija.

Prema miπljenju svjetskih struËnjaka, pristup disleksiji podrazumijeva rad na ublaæavanju simptoma dezorijentacije u simbolima teksta, lakπem otkrivanju znaËenja rijeËi te razumijevanju cjeline proËitanoga

4 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

42

SKorist ili πteta od soje?

Tomislav KuπeviÊ

Sve veÊa primjena soje u prehrani

upuÊuje na nuænost upoznavanja

s moguÊim πtetnim posljedicama

konzumiranja te mahunarke

Soja je nekad u prehrani bila

poznata uglavnom samo u azijskim

zemljama, jer su njezini fermentira-

ni proizvodi bogati bjelanËevinama

dopunjavali prehranu temeljenu veÊi-

nom na riæi. No, zahvaljujuÊi relati-

vno jeftinoj proizvodnji i sastavu (bje-

lanËevinama najbogatija biljka), ta

se mahunarka proπirila diljem svijet a

i njezini su proizvodi (ili pojedini

izolati) naπli πiroku primjenu u lju-

dskoj prehrani. Na træiπtu je danas

velik broj industrijskih prehrambenih

proizvoda koji sadræe neke od sojinih

proizvoda.

4 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

N U T R I C I O N I Z A M

Od korisnih do nepoæeljnih sastojaka

Uza spomenute relativno velike koliËine bjelanËevina, soja sadræi vr-lo korisne omega-3 masne kiseline te Ëitav niz drugih korisnih biljnih tva-ri (tzv. fitonutrijenata). Proglaπenje soje vrijednom prehrambenom namir-nicom s antikarcinogenim svojstvi-ma i elementima koji smanjuju πtetni kolesterol u krvi (LDL) djelomiËno je temeljeno na odreenim segmenti-ma znanstvenih istraæivanja, a djelo-miËno na propagandnom marketingu danas snaæne industrije, proizvodnje soje.

No, uz korisne sastojke, soja i nje-zini proizvodi sadræe relativno velik broj za Ëovjeka nepovoljnih i opasnih tvari, koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Kako se o takvim nepovolj-nim uËincima soje premalo govori u javnosti, nuæno je upozoriti one koji je konzumiraju o moguÊim zdravstve-nim posljedicama. NajËeπÊi su konzu-menti soje vegetarijanci (zbog defici-ta bjelanËevina u njihovoj prehrani), ali broj konzumenata svakim danom raste, jer se mnogi sojini proizvodi kao izolati dodaju industrijski pri-premljenoj hrani. Nepovoljne uËinke sastojaka soje i njezinih proizvoda

moæemo podijeliti u dvije glavne sku-pine:

- nepovoljni sastojci sjemena soje- nepovoljni sastojci izolata, tj.

proizvoda izdvojenih iz soje.

Nepovoljni sastojci sjemena soje- pitiËna kiselina (u obliku pitata)- inhibitori enzima u procesu pro-

bave- hemaglutinin- izoflavoni- genetski modificirane vrste soje- herbicidi i pesticidi primijenjeni u

proizvodnji soje.

PitiËna kiselina je toksiËna tvar koja se u soji nalazi u obliku pitata. Prisutna je u ljuskama svih sjemenki i mahunarki, ali ne u takvim koliËi-nama kao kod soje i u obliku neπto drukËijih spojeva. Ta kiselina sprjeËa-va apsorpciju nekih esencijalnih mi-

nerala u organizmu, kao πto su kal-cij, magnezij, bakar, æeljezo i cink. Nedostatak tih minerala u organizmu izaziva brojne zdravstvene poreme-Êaje i razvoj Ëitavog spektra bolesti. Sojin pitat vrlo je otporan na tehniku redukcije, kao πto je dugo i lagano kuhanje, koje je inaËe dopuπteno kod ostalih mahunarki.

Sjeme soje sadræi i snaæne inhibi-tore nekih enzima, poput tripsina, koji je nuæan za probavu bjelanËevi-na. UobiËajeno kuhanje ne deaktivira te „antinutrijente”, koji mogu uzro-kovati ozbiljne æeluËane poremeÊaje, smanjujuÊi razgradnju bjelanËevina i dovodeÊi organizam u stanje kroni-Ënog manjka aminokiselina.

Hemaglutinin je sastojak sjemena soje koji u krvi potiËe stvaranje tvari koje sljepljuju crvena krvna zrnca, πto onemoguÊuje ispravnu apsorpciju kisika i njegovu distribuciju stanica-ma organizma.

Najkontroverzniji sastojci sjeme-na soje su neki izoflavoni (fitoestro-geni), poput genisteina i daidzeina. Genistein se pokazao kao inhibitor tirozin kinaze, enzima bitnog u pro-cesu koriπtenja esencijalne aminoki-seline tirozina u mozgu, Ëiji je utjecaj

iznimno vaæan za funkciju tiroidnih hormona i mnoge druge funkcije organizma. Utjecaj izoflavona na smanjenje funkcije tiroidne ælijezde izaziva razvoj hipotireoze. Kako je funkcija tiroidne ælijezde vrlo vaæna za razvoj mozga djece u najranijoj dobi, a posebno u prvih 12 tjedana trudnoÊe, pretjerano konzumiranje soje i njezinih proizvoda za trudnoÊe moæe izazvati πtete u razvoju mozga djeteta i poremeÊaj reproduktivnih organa. Neka istraæivanja kod dje-ce pokazala su da je pri konzuma-ciji dvije Ëaπe sojinog mlijeka na dan koncentracija fitoestrogena u krvi ekstremno visoka (13.000 do 22.000 puta veÊa od prirodne koncentracije ljudskog hormona estrogena u toj do-bi). Iako je djelovanje fitoestrogena gotovo 1000 puta slabije od estroge-na, ipak su takve koncentracije fitoe-strogena iznimno visoke. Istraæivanja takoer pokazuju da fitoestrogeni kod odraslih ljudi izazivaju demenciju. Pokazalo se da muπkarci koji konzu-miraju tofu (proizvod fermentirane soje) barem dva puta tjedno tijekom 30 godina imaju nepovratna oπteÊenja i smanjenja volumena mozga, koje je ekvivalent pribliæno pet godina sta-rijem mozgu. Uz to, vjerojatnost poja-ve Alzheimerove bolesti kod takvih ljudi raste 2,4 puta, kao i vjerojatnost Parkinsonove bolesti i depresije. Kako ti fitoestrogeni mogu konkuri-rati prirodnom ljudskom hormonu estrogenu, oni kod æena inhibiraju prirodni estrogen, a kod muπkaraca enzimsku aktivnost aromataze, koja pretvara testosteron u estradiol. Time fitoestrogeni remete suptilnu hormo-nalnu ravnoteæu, izazivajuÊi brojne poremeÊaje.

Gotovo 99 posto danas proizve-dene soje je genetski modificirana (GM) i predstavlja velik izvor alergija kod ljudske populacije koja konzumi-ra sojine proizvode. Tako je, primjeri-ce, soja postala drugi najËeπÊi alergen u SAD-u. U nekim vrstama GM soje (npr. Monsanto RR) znatno je po-

veÊan sadræaj inhibitora tripsina (za 27 posto).

Soja je i jedna od najzagaenijih vrsta hrane herbicidima i pesticidima i kao takva vrlo opasna za zdravlje. Kao nepovoljan element navodi se i si-nergistiËko djelovanje nekih herbicida koji dodatno poveÊavaju ionako visok sadræaj fitoestrogena u sjemenu soje.

Nepovoljni sastojci izolata soje

Za skupinu nepovoljnih uËinaka u izolatima soje i drugim sojinim proizvodima dobivenim na indu-strijski naËin moæemo navesti slje-deÊe.

Inhibitori tripsina nisu posve uklonjeni u visokotemperaturnim procesima dobivanja koncentrata proteina i njihov sadræaj varira od proizvoaËa do proizvoaËa.

U visokotemperaturnim procesima proizvodnje stradaju neke esencija-lne aminokiseline, kao πto je lizin.

Za procesa rasprπivanja stvaraju se nitrozamini, spojevi proteina i nitrita, koji su karcinogeni.

Tijekom alkalnog procesa, kojim se odstranjuje kiselina potrebna u procesu separacije, stvara se toksin li-zinoalanin uz redukciju aminokiseli-ne cisteina. U procesu separacije ulja koriste se razna otapala (kao heksan), koja uvijek ostanu kao otrovi u final-nom produktu. Svi finalni produkti soje, koji nemaju u sebi masnoÊe, sa-dræe tragove karcinogenih otapala.

Zbog visokotemperaturne obrade u proizvodima soje koji sadræe ma-snoÊe sa znatnim sadræajem omega-6 i omega-3 masnih kiselina, prirodni cis-oblik nezasiÊenih masnih kiselina prelazi u πtetan trans-oblik.

Kiselina koja se koristi u procesu separacije proteina otapa aluminij sa stijenki spremnika i dovodi do visokih razina opasnog aluminija u finalnom produktu, koji je i do 100 puta veÊi od sadræaja u soji prije procesiranja.

Zbog popravljanja okusa dodaju se raznovrsni, Ëesto i pro-blematiËni aditivi, najËeπÊe E 621 - mono-natrijev glutamat, koji moæe biti alergen i koji u mnogim zemljama nije dopuπten u hrani za malu djecu i mladeæ.

Ipak ne svakodnevno

Fermentacijom soje deaktiviraju se pitati, inhibitori enzima tripsina, te hemaglutinin, koji se inaËe preradom i kuhanjem ne mogu ukloniti. Meutim, iako se ove tvari fermentacijom bitno smanjuju, one nisu potpuno uklonjene ni u nekim fer-mentiranim proizvodima soje (npr. tofu). Samo nakon dugog razdoblja fermentacije proizvoda soje (miso, natto ili tempeh), oni su dovoljno uklonjeni da bi se ti proizvodi s aspekta nave-denih sastojaka mogli ocijeniti povoljnim za prehranu.

Neka istraæivanja pokazuju da ljudi koji se stalno hra-ne sojinim proizvodima zbog sadræaja fitoestrogena imaju neπto manju uËestalost pojave raka dojke (æene) i raka pro-state (muπkarci), ali zato veÊu uËestalost pojave raka tiroi-dne ælijezde i probavnih organa (ukljuËujuÊi rak æeluca, je-dnjaka, guπteraËe i jetre).

Na æalost, mora se ustvrditi da soja kao biljka s visokim sadræajem bjelanËevina i ostalim korisnim nutrijentima, od koje se mnogo oËekivalo u ljudskoj prehrani, zasad, dok se ne pronau uËinkovitiji naËini odstranjenja πtetnih sastojaka, uz izvjesne korisne ima i priliËno mnogo πtetnih posljedi-ca. Iako su joπ u tijeku mnoga istraæivanja u Americi, Velikoj Britaniji, Japanu, Australiji i Novom Zelandu o πtetnim utje-cajima soje i njezinih proizvoda, ono πto je poznato dovolj-no je za zakljuËak da soja i njezini proizvodi ne bi trebali biti dio svakodnevne prehrane, a da je treba potpuno izbaciti iz prehrane trudnica i djece, jer moæe dovesti do ozbiljnih po-sljedica u razvoju mozga i reproduktivnih organa, kao i mno-gih drugih poremeÊaja. Neka istraæivanja pokazuju da se osim razvoja poremeÊaja u radu πtitne ælijezde, javlja i rani puber-tet kod djevojËica (razvoj grudi i pubiËne dlakavost) Ëak i u dobi do tri godine kod jedan posto, odnosno do osam godina kod 15 posto bijele i 48 posto crne djece. Uz to, u vrlo ranoj djeËjoj dobi javlja se πeÊerna bolest, promjene u æivËanom su-stavu, ekstremni emocionalni poremeÊaji, astma, problemi imunoloπkog sustava, infantilna leukemija, smanjeni fertili-tet, probavni poremeÊaji i drugo.

Valja stoga zakljuËiti da je, kao i u svim ostalim aspektima æivota, umjerenost iznimno vaæna. Mnogo smo se puta uvje-rili u to kako pretjerivanje ima negativan predznak, pa je sto-ga preporuËljivo uvijek imati na umu da svaka tvar uz korisne moæe imati i πtetne uËinke. Drugim rijeËima, svaki lijek, ovi-sno o dozi, moæe biti i otrov.

46


Jeste li opsjednuti zdravom prehranom?

Izvor: Women‘s Health, rujan 2004. Prilagodila: Carmen Rivier Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Pedantni ste pri izboru prave hrane?

Ne jedete viπe s uæitkom?

Moæda patite od ortoreksije

VeÊina nas poznaje pojam zdra-ve prehrane, ali πto ako netko pretje-ra sa zdravom hranom? I πto ako ste ta osoba upravo vi? OrtoreksiËari su patoloπki fiksirani na konzumaciju zdrave hrane, njihov koncept zdrave hrane toliko je ekstreman da to po-staje opsesija.

Igra umaPremda zvuËi sliËno anoreksiji,

temeljna motivacija kod ortoreksije potpuno je razliËita. „Ortoreksija je Ëesto samo izvor psiholoπkog distre-sa, a ne fiziËka opasnost”, objaπnjava dr. Steven Bratman, kalifornijski pra-ktiËar alternativne medicine, koji je prvi 1997. osmislio termin. Nakon rada kao kuhar i uzgajivaË organske hrane u jednoj newyorπkoj komuni, Bratmen je postao svjestan rata meu ljudima koji zagovaraju konradiktorne nutritivne teorije. Bez obzira na to jesu li vegeterijanci, vegani, pristaπe sirove hrane ili makrobiotike, razliËi-te grupe ljudi inzistiraju na svojim dijetalnim pravilima. Bratman je pre-poznao da ta pravila nekima od njih poËinju dominirati æivotom.

On vjeruje da ortoreksija poËinje priliËno nevino kao æelja da se pre-brodi kroniËna bolest ili popravi opÊe-nito zdravstveno stanje. S namjerom ukidanja nezdravih prehrambenih navika, neki ljudi paralelno razviju osjeÊaj nadmoÊi nad onima koji jedu tzv. brzu, nezdravu hranu. „©to jesti, koliko i koje su posljedice nepravilne prehrane, vremenom postaje sve veÊi dio dnevnih preokupacija ortoreksiËa-ra”, kaæe Bratman. Oni konaËno do-laze do toËke kada veÊinu vremena troπe na planiranje, kupnju i konzu-maciju obroka.

Dr. Bratman vjeruje da ljudi koji su opsjednuti zdravom prehranom zaista imaju problem i trebaju se ozbi-ljno tretirati, poput anoreksiËara i buli-miËara.

©to je ortoreksija?

Ortoreksija je sloæenica nastala od grËke rijeËi ORTHOS πto znaËi ispravan i OREXIS πto znaËi ape-tit. Dok anoreksiËar æeli smanjiti tjelesnu teæinu, ortoreksiËar se æeli osjeÊati Ëisto, zdravo i prirodno.

Je li ortoreksija bolest?Specijalisti vjeruju da joπ ne po-

stoji dovoljno istraæivanja tog trenda da bi se potvrdilo da je ortoreksija po-remeÊaj prehrane. Steve Bloomfield, glasnogovornik Udruæenja za pore-meÊaje prehrane, kaæe: „Ortoreksia nervosa nije poremeÊaj prehrane i ne razvija se zbog niske razine osjeÊaja samopoπtovanja. To je termin koji je uveo dr. Bratman za svoju knji-gu Health Food Junkies: Overcoming The Obsession With Healthy Eating. Dodaje da ortoreksija moæe voditi u poremeÊaj prehrane kako prehrana postaje sve rafiniranija, a sa stajaliπta roditelja ili partnera postaje sliËna anoreksiji”.

Kate Trotter, glavna dijetetiËarka bolnice Mandsley u Londonu, vidje-la je kako æelja za zdravom hranom moæe izmaknuti kontroli. „S jedne strane ljudi su svjesni da je njihov izbor hrane zdrav i normalan, a s druge neki rade takve restrikcije u prehrani da gube na teæini”, kaæe. „Trenutak kada prehrana postaje nezdrava jest onaj kada se poËinje sukobljavati s normalnim æivotom. Ako vaπ druπtveni i obiteljski æivot poËinju patiti isto kao i vaπe zdra-vlje, onda vjerojatno imate problem”, nastavlja ona. „Mnogi ljudi poËinju restrikciju u prehrani izbacivanjem odreene hrane kao πto su grickalice i Ëokolada, a zatim ostalu masnu hra-nu, ali ako ste opsesivni, nakon toga moæete potpuno izbaciti masnoÊu, pa i cijele grupe namirnica.”

46



Vaæno je uæivati u jelu„Za ljude je vaæno da uæivaju u

hrani”, kaæe nutricionistiËki znan-stvenik Brigit McKevith s britanske nutricionistiËke zaklade (British Nu-tritional Foundation). „Konzumacija hrane je socijalna prilika i ako su ljudi previπe restriktivni u pogledu hrane koju konzumiraju, moæda propuπtaju vaæan meuodnos s prijateljima i obitelji. Savjetovala bih da se ne iz-

bacuju cijele grupe namirnica (npr. mlijeËni proizvodi ili æitarice) ako za to ne postoji stvarna medicinska in-dikacija.”

„Ali ako ste izbacili iz svoje prehrane cijele grupe namirnica, ra-zmislite o posjetu dijetetiËaru, koji Êe raditi s vama na pokuπaju ponovnoga postupnog uvoenja izbaËenih namir-nica”, dodaje Kate Trotter.

Bratmanov test za ORTOREKSIJUAko odgovorite potvrdno na viπe od Ëetiri pitanja, moæda imate simptome poremeÊaja ortoreksia nervosa.

1. Troπite li viπe od tri sata dnevno razmiπljajuÊi o zdravoj hrani?

2. PrimjeÊujete li kako planirate obroke za nekoliko dana unaprijed?

3. Je li vam prehrambena vrije-dnost obroka vaænija od uæivanja u jelu?

4. Je li vam kvaliteta æivota sniæe-na otkad se poveÊala kvaliteta vaπe prehrane?

5. Jeste li u posljednje vrijeme postali stroæi prema izboru hrane?

6. Poboljπava li vam konzuma ci-ja zdrave hrane osjeÊaj samopoπto-vanja?

7. Jeste li se radi konzumacije „prave” hrane odrekli hrane u kojoj ste uæivali?

8. Prave li vam prehrambene navike teπkoÊe u konzumaciji hrane izvan kuÊe, udaljavajuÊi vas od obi-telji i prijatelja?

9. OsjeÊate li ikad krivnju ako tu i tamo „skrenete” od svojih pravila?

10. OsjeÊate li potpun mir i kontro-lu nad samim sobom ako jedete zdravo?

IspovijestC. B., 33 godine, objaπnjava sim-

ptome osobe koja je graniËno opsesi-vna s hranom

„Svjesna sam hrane, s obzirom na to da sam kao tinejdæerica patila od anoreksije i ne vjerujem da vas, gle-dano psiholoπki, taj problem ikada napuπta. U to vrijeme sam iz prehra-ne izbacila sve masnoÊe, ali danas sam svjesna toga da izbacivanje cije-lih grupa namirnica ima neæeljene uËinke na moje hormone i koæu.

OsjeÊam da sam graniËno opsesi-vna u usporedbi sa svojim prijatelji-ma, a i moj suprug kaæe da nikad nije zdravije jeo nego otkako se oæenio, ali

smatra da je izbor hrane koju jedemo vrlo ograniËen.

Odbijajanje hrane iz restorana i nije neki problem s obzirom na to da ja uopÊe ne jedem izvan kuÊe. Jedno-stavno, tada ne mogu opravdati kalo-rije i to me Ëini bolesnom.

Dræavni podaci kaæu da je svaka treÊa osoba pretila, pa ja drugima mo-gu izgledati kao krajnost. Ne mislim da imam problem i osjeÊam da mogu kontrolirati prehranu i zdravlje puno bolje nego prije. Danas mi je dovoljno da odem u teretanu i rijeπim se viπka kilograma koje mislim da sam namak-nula.”

48

4 8 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Abeceda zdravljaistina o probioticima

doc. dr. sc. Æeljko KrznariÊ, spec. internist gastroenterolog, KBC Rebro, KiπpatiÊeva 12

Zbog niza prednosti dobre se

bakterije, tj. probiotici, dodaju u brojne

prehrambene proizvode - mlijeko, sir,

jogurt, acidofil, kefir

Na prste jedne ruke moæemo na-brojati osobe koje vole tmurne jesen-ske dane i zimsku hladnoÊu. I to ne samo zbog sve kraÊih dana i duljeg zadræavanja u zatvorenom prosto-ru, zbog Ëega nam, htjeli ili ne, pada raspoloæenje, nego i zbog raznih in-fekcija koje nose sa sobom. No, tvr-de znanstvenici, i tome moæemo do-skoËiti podizanjem tjelesne obrane na najviπu razinu, tj. osposobljavanjem i jaËanjem organizma za borbu pro-tiv nepoæeljnih mikroorganizama iz okoliπa - parazita, virusa, loπih bakte-rija... Ono πto je najbolje u cijeloj priËi jest da nam dobre bakterije mo-gu olakπati zadatak. Evo i zaπto.

Naπa tjelesna obrana posljedica je sloæene meuigre razliËitih organa, stanica i molekula koji zajedniËki dje-luju protiv raznih Ëimbenika koje naπ imuni sustav prepoznaje kao strane. Pritom limfni organi i limfne stanice Ëine temelj naπega obrambenog su-stava, Ëiji je vaæan dio probavni su-stav, posebno crijeva. Mnogi navode da su crijeva Ëovjekov najveÊi organ

imunoloπkog sustava, koji ima pre-sudnu ulogu u imunitetu steËenom tijekom æivota.

Crijeva su domaÊin brojnim bakte-rijama. Prema podacima, u njima se nalazi oko 100 milijuna æivih bakte-rija (10 na 14 potenciju). Mnoge meu njima su tzv. korisne ili dobre bakterije, koje nam pomaæu da iz pojedenog obroka dobijemo sve po-trebne hranjive tvari i energiju, a od-govorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. I ne samo to. Zaustavljaju umnoæavanje tzv. loπih bakterija i sprjeËavaju njiho-vo djelovanje, πto pomaæe oËuvanju ravnoteæe mikroflore u crijevima, pospjeπuje rad imunoloπkog sustava i Ëuva nas od bolesti.

Goleme moÊi LGG-aZbog niza prednosti dobre bakte-

rije, drugim imenom probiotici, da-nas se dodaju u brojne prehrambene proizvode - mlijeko, sir, jogurt, acido-fil, kefir... Neke od njih, primjerice iz sojeva Lactobacillus, dokazano Ëuvaju naπe zdravlje ako ih u organizam une-semo hranom ili dodacima prehrani. Najviπe pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamno-sus GG (LGG). Brojna istraæivanja po-kazuju da on na nekoliko naËina po-maæe naπem zdravlju:

• PotiËe obrambeni odgovor po-veÊavanjem broja antitijela u organizmu i djelovanjem speci-fiËnih obrambenih stanica, pri-mjerice T limfocita, antiupalnih posrednika citokina i specifiËnih antitijela (IgA).

• Sudjeluje u uklanjanju otrova iz tijela, vanjskih i unutarnjih, ukljuËivπi i potencijalne karcino-gene.

• Zaustavlja rast patogenih orga-nizama, npr. Clostridium diffi-cile, Ëime smanjuje nastanak i skraÊuje trajanje nekih proljeva.

• Sudjeluje u proizvodnji kratko-lanËanih masnih kiselina koje sluæe kao hrana stanicama slu-znice crijeva, pa osigurava cjelo-vitost sluznice.

• UtjeËe na sniæenje loπeg koleste-rola, ali i odraæavanje ravnoteæe izmeu njega i dobrog koleste-rola.

Prebiotici poboljπavaju preæivljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava, sluæe im kao hrana i omoguÊuju njihov rast i aktivaciju u debelom crijevu

48

4 8 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

5 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9


• Sudjeluje u sintezi vitamina i raporeivanju esencijalnih ami-nokiselina u organizmu.

• Poboljπava iskoriπtavanje kal-cija i utjeËe na njegov metaboli-zam pa pomaæe u sprjeËavanju osteoporoze.

Proljev, alergija, kolitis, rakKad se naruπi ravnoteæa mikro-

flore u crijevima pa nadvladaju loπe, patogene bakterije, moæe nas muËiti proljev ili moæe posrnuti naπ imunoloπki sustav. Tada se poja-vljuje niz oboljenja, od najblaæih infekcija sve do prijelaza bakterija kroz stijenku crijeva i razvoja teπkih sustavnih upalnih komplikacija. Ne-ravnoteæa crijevne mikroflore moæe biti krivac i za nastanak autoimunih bolesti, alergija, Ëak i raka. Pobjedni-Ëkom pohodu patogenih bakterija najviπe pridonose stres, neuravno-teæena prehrana, poviπena tjelesna temperatura i neki lijekovi, posebice antibiotici.

S druge strane, redovito i dugo-trajno uzimanje mlijeËnih proizvo-da s probiotikom LGG-om dokazano odræava ravnoteæu dobrih i loπih ba-kterija u sluznici crijeva i pomaæe ne samo u sprjeËavanju nego i lijeËenju raznih poremeÊaja. Osim jaËanja imunoloπkog sustava, smanjuju i

simptome alergija, osobito kod djece. U medicini se ovi proizvodi kori-

ste i za „obnavljanje” sluznice crijeva koja je bila izloæena stresu, pa Ëak i medicinskim terapijskim postupci-ma, primjerice zraËenju, antibiotici-ma... Ne iznenauje ni Ëinjenica da redovito uzimanje proizvoda s LGG-om kontrolira naseljavanje bakterije Helicobacter pylori na sluznicu æelu-ca. Upravo je ona jedan od najËeπÊih uzroËnika vrijeda (Ëira) dvanaesnika i æeluca, a povezana je i s nastankom raka æeluca.

Joπ se istraæuje uloga probiotika u sprjeËavanju upalnih bolesti crije-va, ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, ali i karcinogeneze. Sve viπe radova dovodi u vezu kontinuirano uzimanje probiotika i sniæenje pojave raka debelog crijeva, te sniæenje rizika od raka dojke.

Novo ime u prehrambenom rjeËniku

PriËa o probioticima nije potpuna bez prebiotika. Iako ih razlikuje sa-mo jedno slovo, rijeË je o dva razliËita svijeta. Prebiotici nisu æivi organizmi nego neprobavljivi sastojci hrane - bi-ljna vlakna, inulin, fruktooligosahari-di, te ostaci nakon razgradnje stanica.

Osim πto su hrana dobrim bakte-rijama u debelom crijevu, prebiotici poboljπavaju preæivljavanje probioto-ka dok prolaze kroz gornji dio proba-vnog sustava, omoguÊuju njihovo na-seljavanje i po potrebi rast i aktivaciju u mikroflori debelog crijeva. Pokazala su to istraæivanja provedena prije go-tovo desetak godina. Zbog svega toga, moæemo reÊi da prebiotici posredno poboljπavaju naπe zdravlje.

Fruktooligosaharidi se nalaze u

36.000 biljnih vrsta diljem svijeta. BuduÊi da ih enzimi gornjeg dijela probavnog sustava ne mogu proba-viti, a jedan gram frukotooligosaha-rida ima samo 1,6 kcal, Ëesto se ko-riste kao niskokaloriËni i protuka-rijesni zaslaivaËi. Posebno su dobri za oboljele od πeÊerne bolesti jer ne potiËu izluËivanje inzulina. Osim to-ga, pomaæu odraæavanju ravnoteæe mikroflore crijeva, sniæenju ukup-nog kolesterola i lipida u krvi, te poboljπavaju omjer dobrog i loπeg ko-lesterola. Brojne studije pokazuju da fruktooligosaharidi poveÊavaju apsor-pciju minerala u organizmu, osobito kalcija i magnezija.

Stoga, nikoga nije zaËudila ideja o sjedinjenju probiotika i prebiotika kako bi se postigla πto veÊa siner-gijska moÊ, veÊa od zbroja njihovih pojedinaËnih uËinaka. Tako je i sko-van pojam sinbiotik, koji se odnosi na istodobnu primjenu probiotika i prebiotika i kojeg bi trebalo uvrstiti u dnevni æargon, a proizvode koji ga sa-dræe u svakodnevnu uporabu.

BioAktiv LGG Najpoznatiji probiotski proizvodi u Hrvatskoj su jogurti

BioAktiv LGG. Svaki BioAktiv sadræi upravo preporuËenu dnevnu dozu probiotika LGG. Stoga se preporuËuje uzeti

barem jedan BioAktiv LGG svaki dan kako bi odræali ra-vnoteæu probavne mikroflore i time omoguÊili organizmu da razvija prirodni imunitet.

Sinbiotik, koji se odnosi na istodobnu primjenu probiotika i prebiotika, trebalo bi uvrstiti u dnevni æargon, a proizvode koji ga sadræe u svakodnevnu uporabu

Organizam pod opsadom

Naπ je imunoloπki sustav osla-bljen kad razliËiti mikroorganizmi iz okoliπa uspiju nadvladati obram-bene mehanizme pa u organizmu uzrokuju razliËite poremeÊaje, prije svega upale. Dodatno naπe tjele-sne obrambene snage ugroæavaju:

• stres• tjelesni napori• psihiËka optereÊenja• loπa prehrana• gladovanje• puπenje• alkohol

5 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Mali test znanja

1. Uzimanjem jedne Cirkulin ArtiËoka draæeje nakon svakog obroka osigurat Êete:

a) lakπu probavu teπke i masne hrane

b) zdravu razinu kolesterola

c) bolji protok æuËi

d) zaπtitu jetrenih stanica

e) sve navedeno

2. Jedna Cirkulin ArtiËoka draæeja sa-dræi 400 mg koncentriranog ekstrakta artiËoke, πto odgovara:

a) 3000 mg svjeæe artiËoke

b) 4000 mg svjeæe artiËoke

c) 5000 mg svjeæe artiËoke

3. Osim πto jaËaju imunitet, smanjuju moguÊnost pojave bakterijskih i virusnih infekcija te poboljπavaju opÊe stanje orga-nizma, Cirkulin »eπnjak draæeje dodatno omoguÊuju:

a) oËuvanje zdravlja srca i krvnih æila

b) sniæavanje poviπenoga krvnog tlaka

c) poboljπanje cirkulacije i pamÊenja

d) sniæavanje poviπene razine ma-snoÊa u krvi

e) sve navedeno

4. Cirkulin »eπnjak draæeje odlikuju svi ljekoviti uËinci Ëeπnjaka (osim neugodna mirisa), ali i:

a) veliËina i oblik koji omoguÊuju lako gutanje

b) neutralan okus

c) dobra podnoπljivost

d) poËetak djelovanja tek u crijevima

e) sve navedeno

ToËni odgovori: 1e, 2c, 3e, 4e


54

S

Fenomeni obiËnog æivljenjadræati samoga sebe na oku

mr. sc. Vesna AugustinoviÊ Fett, dr. med., spec. oftalmolog, Poliklinika za oftalmologiju Dr. Luciana PaviËeviÊ, Rijeka-Split-Osijek-Zagreb, [email protected]

StaraËka dalekovidnost Ëudan je

fenomen koji dolazi do izraæaja

i zahtijeva lijeËenje prije negoli uopÊe

poËnu drugi procesi starenja

Zanimljivo je kako se naπ vizualn i svijet veÊim dijelom æivota odvija izmeu dviju, relativno blizu posta-vljenih toËaka: najudaljenije i najbli-æe toËke jasnog vida. Prva (punctum remotum) je najudaljenija toËka u prostoru koju vidimo jasno bez opti-Ëkih pomagala. Druga (punctum pro-ximum) oznaËava najbliæu udalje-nost na kojoj vidimo jasno, pri Ëemu u najveÊoj moguÊoj mjeri koristimo akomodacijski sustav oka, tj. sloæe-ni mehanizam kojim oko fokusira bliske objekte. Izmeu njih se odvija naπ cijeli vizualno-spoznajni svijet. Udaljenost izmeu tih dviju toËaka je razliËita. Kod nekih ograniËena, a kod


O F T A L M O L O G I J A

nekih se proteæe u beskonaËno. Kao uostalom i u drugim aspektima æivo-ta. Uglavnom i opÊenito je skromnih dosega. A onda se jednoga dana (Ëi-taj protokom vremena) te dvije toËke poËnu opasno pribliæavati jedna dru-goj s tendencijom spajanja! Postavlja se pitanje hoÊe li nam to proπiriti ili suziti vidike? Zbivanje se, tako jedno-stavno, u æargonu Ëekaonica oËnih ambulanti naziva staraËka dalekovi-dnost, sindrom kratkih ruku, moje prve staraËke naoËale ili, za upuÊe-nije, presbyopia.

Vizualni nemir

Djeca u rasponu tih dviju toËaka pronalaze razliËita divljenja; mladi pokuπavaju dodati neki novi smisao estetici uoËenoj izmeu tih dviju kraj-nosti; odrasli pak, u tom svijetu „od - do” neprestano umnoæavaju svoje sposobnosti, osluπkujuÊi u sebi (po-nekad bolno) promjene. Tako to traje dobar dio æivota. Tako se sazrijeva, odrasta. U svemu tome ima neke nu-ænosti. Rijetke su druge varijante, iako ih ima.

StaraËka dalekovidnost Ëudan je fenomen koji dolazi do izraæaja i zahtijeva lijeËenje prije negoli uo-pÊe zapoËnu drugi procesi starenja. Uglavnom se vjeruje da zakazuju fini mehanizmi kojima oko fokusi-ra bliske objekte, tj. procesi akomo-dacije. Meutim, nije jasna precizna funkcionalna veza izmeu leÊe i miπiÊa koji sudjeluju u procesu njezi-ne akomodacije kod gledanja bliskih predmeta. Mikroskopskim pregledom miπiÊa koji „stari” nisu uoËene ni strukturalne ni biokemijske promje-ne (na muskarinskim receptorima, ponaπanju acetil-kolina i sl.). Moæda su poremeÊaji akomodacije, pa pre-ma tome i procesi koji dovode do sta-raËke dalekovidnosti evolucijski ru-

diment koji nije iπao ukorak s naπom socijalnom evolucijom.

Znate li πto se dogaa kada se spomenute dvije toËke spoje? Niste sigurni! Pisac teksta misli da se u tom trenutku susreÊemo sa sobom u zreloj fazi æivota, tj. ugledamo sebe u (Bor-gesovom) ogledalu! Ima neke logike da u tom trenutku svoga æivota naje-dnom moramo sami sebe dræati na oku!

Svjetionici vlastitih dosega

©to mislite πto se dogodi kada se suoËimo sa samim sobom? Ovisi! Ako smo duπom i tijelom ponirali u ulogu æivota, uglavnom smo istroπeni i teπko sa sobom povezujemo sliku odraza u zrcalu! Ako smo uvijek bili na razini profesionalnosti, πto znaËi da smo cijeli æivot bili povrπni, uglav-nom Êemo sretni nastaviti put prema dubokoj i sretnoj starosti!

Nevjerojatno je koliko moderna komercijalna industrija ima samilo-sti prema objema kategorijama ljudi, raËunajuÊi ipak na onu potonju, tj. profesionalniju. Za njih je danas na raspolaganju spektar optiËkih poma-gala Ëija korisnost, ljepota i razno-likost zbunjuju u svojoj brojnosti.

Dioptrijske naoËale za gledanje na daljinu ili one samo za rad na bli-zinu gotovo su stvar povijesti. Njiho-vo su mjesto zauzele neobiËno tanke i lagane progresivne leÊe, koje svojim optiËkim svojstvima omoguÊuju gle-danje na sve udaljenosti, imitirajuÊi pritom proces prirodne akomoda-cije oka. Za one koji previπe ne vole naoËale kao modni rekvizit, na raspo-laganju su kontaktne leÊe, dizajnira-ne upravo tako da ublaæuju poËetne probleme staraËke dalekovidnosti jer u strukturi imaju cijeli spektar dio-ptrija kroz koje usmjeravamo pogled. Lasersko skidanje staraËke daleko-vidnosti u eksperimentalnoj je fazi i predvia se da Êe to biti jedan od najkomercijalnijih izuma u povijesti oftalmologije, odmah nakon izuma naoËala, koji Êe najsveobuhvatnije re-grutirati svjetsku populaciju optiËar-skih ovisnika.

I tako, bez obzira na to kojoj ka-tegoriji pripadamo, uzimamo u ruke svoje prvo staraËko pomagalo. U pr-vi nam je tren slika svijeta i vlastita gledana kroz to pomagalo nekako Ëu-dna, neobiËna, pa se gledamo s nela-godom. ShvaÊamo da smo cjelovitiji sa svojim licem nego s licem u ogle-dalu, jer viπe niti moramo, niti æelimo vidjeti baπ sve oko sebe, nego samo ono πto obasjavamo snagom vlastite svjetlosti kojom zraËimo. Odjednom æelimo oblikovati stvarnost snagom osobnog iskustva. Svjesni da smo sti-gli do toËke kada smo shvatili igru, viπe se ne damo zavaravati, a opet, ne uspijemo li zavarati sami sebe, riskiramo da viπe ne uæivamo u slasti-ma æivota. To je ona æivotna zamka zbog koje ne znamo odgovoriti na ra-nije postavljeno pitanje. Okruæuje nas svijet u svom prekrasnom optimizmu, dio kojega smo i sami nekada bili. Sa-da smo pred nekim novim poËetkom.

PreËesto su me tijekom svih ovih napornih godina pitali zaπto im nisam u stanju dati ispravne naoËa-le! Zaπto ne znam procijeniti πto je najbolje za njih? Zaπto ne podnose sliku svijeta kroz moje naoËale?

Moæda zato jer do te slike svijeta treba doÊi kreÊuÊi se u svom tom kaosu nagomilana, nesreena isku-stva! I jer je moæda, baπ u ovom tre-nutku, najlakπe odustati! Ili moæda samo napraviti stanku do (neke) nove godine?Sretno vam, ma πto odluËili!

5 6 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

56

Complete Experiencesve πto treba nositelj mekih kontaktnih leÊa

Iako kontaktne leÊe imaju bezbroj prednosti koje smo spominjali u nekoliko navrata, jedan je od najËeπÊih proble-ma s kojim se susreÊu njihovi nositelji suhoÊa oka. Naime, gube li kontaktne leÊe vlaænost, dolazi do nadraæenosti i umora oËiju, πto je osobito izraæeno potkraj dana. Neugoda zbog suhih oËiju moæe smanjiti kvalitetu vida, a leÊe se ne mogu nositi cijeli dan.

Zaπto se leÊe suπe?Kontaktne se leÊe isuπuju jer materijal od kojeg su

izraene pojaËano gubi vlaænost zbog izlaganja brojnim utjecajima koji se danas ne mogu izbjeÊi. Moæemo, meu ostalim, spomenuti boravak u klimatiziranim prostorijama, zadimljenim kafiÊima i restoranima, Ëesto naprezanje oËiju pri radu na raËunalu, kod Ëitanja, voænje...

Rjeπenje?Complete® Experience nudi odgovarajuÊe rjeπenje! To je

sustav koji se sastoji iz Complete® Aquavision™ kvalitetnih

mekih kontaktnih leÊa s visokim postotkom vode, Comple-te® viπenamjenske otopine te Complete® RapidCare™ ureaja za ËiπÊenje.

Complete® Aquavision™ meke kontaktne leÊe izraene su iz materijala koji Ëuva vodu i pomaæe u odræavanju vla-ænosti leÊa. Dobro hidrirana leÊa omoguÊuje bolji vid i veÊu udobnost noπenja, Ëak i kad je podvrgnuta teπkim ispitima okoliπa modernog doba. OdræavajuÊi dugotrajnu vlaænost, Complete® Aquavision™ leÊe pruæaju vam osjeÊaj udobnosti tijekom cijelog dana.

Complete® viπenamjenska otopina dugotrajno vlaæi leÊe i πtiti oËi od iritacija. ZahvaljujuÊi oËnom ovlaæivaËu i paæljivo odabranim sastojcima, Complete® dezinficira, Ëi-sti, Ëuva i ispire vaπe leÊe, uz najveÊu moguÊu udobnost i zaπtitu oËiju.

Complete® RapidCare™ inovativni je ureaj za ËiπÊenje mekih leÊa uz Complete® otopinu. Radi na baterije i Ëisti leÊe u samo dvije minute. Uz Complete® RapidCare™ moæete oËisti-ti svoje leÊe uvijek i na svakom mjestu, kada vi to æelite.

Complete® Experience - za vrhunsku njegu mekih kontaktnih leÊa!

5 6 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Complete ExperienceromantiËna priËa o Ani i Joπku

Mjesto radnje: grad u Lijepoj naπojVrijeme radnje: sadaπnjostGlavni likovi: Ana, 23 g., ekonomistica, i Joπko, 28 g., pravnik

1.ËinAnin uredAna: Nataπa, ne mogu viπe izdræati...

UkoËila sam se od sjedenja pred kom-

pjutorom, a πto je joπ gore, oËi me

peku - izgledam k’o da sam cijelu

noÊ plakala.

Nataπa: Draga, dva savjeta: prvi -

proπetaj malo, odmori lea. Zaboravi

lift. Na stepenicama se mogu dogo-

diti nevjerojatne stvari. Vidiπ kak’ se

Marija s petog kata udala za Darka

s treÊeg. Drugo - daj otii viπe do

doktora, neπto nije u redu s tim tvojim

leÊama. Izgledaπ k’o zombi. I da

sretneπ nekog na stepenicama, doti-

Ëni bi pobjegao glavom bez obzira.

Ana: Potpuno si u pravu. Ovako viπe

ne ide. »uj, sutra Êu malo zakasniti,

idem vidjeti πto Êe mi doktor reÊi.

Na uliciAna: Aaaaaaah! Mogao si me zgaziti,

ti jedan uliËni kamikazo! Takve k’o ti

treba poslati u cirkus, pa tamo izvodi

svoje vratolomije!!!

2.Ëin

Sutra, u ËekaoniciAna: Pa to ste vi! JuËer ste me zama-

lo ubili!

Joπko: Oprostite mi, molim vas! LeÊa mi se osuπila, nisam dobro vidio. U posljednje vrijeme oËi mi se Ëesto osuπe, a kako nosim leÊe, imam pro-blema u voænji. Evo, zbog vas sam odluËio odmah rano ujutro posjetiti okulista. Nikad si ne bih oprostio da se dogodilo ono najgore...

Ana: I ja imam isti problem. Radim pred kompjutorom po cijele dane. Na veËer nemam uopÊe volje izlaziti, oËi su mi tako umorne i crvene.

Sestra: SljedeÊi, molim!Joπko: Samo izvolite, dame imaju pre-

dnost!Ana: Hvala!

Nakon kratkog vremena...Joπko: Smjeπkate se... To je dobar

znak. Ana: Da! Doktor mi je promijenio

vrstu leÊa. Sada nosim Aquavision, ali joπ je prerano da se veselim. Zani-ma me πto Êe biti do veËeri.

Sestra: Mladi gospodine, moæete uÊi!Joπko: Nadam se da Êemo se joπ koji

put vidjeti! ObeÊavam da Êu paziti kako vozim!

Ana: Sretno!

U optici:OptiËar Marin: ZnaËi jednu kutiju

Aquavisiona, boËicu Completea i RapidCare. Izvolite!

Ana: Hvala.

OptiËar Marin: Izvolite dalje...

RapidCare, Aquavision i Complete.

Koja sluËajnost! To u posljednje vrije-

me svi traæe.

Joπko: Pa znate kako se kaæe - dobar

glas daleko se Ëuje...

Na ulici:

Joπko: Zajedno smo bili na pregledu,

zajedno u optici, a joπ vam ne znam

ime?

Ana: Ja sam Ana. I moæemo prijeÊi na

„ti”, ako se slaæeπ.

Joπko: Naravno. Ja sam Joπko i jako

mi je drago πto sam te upoznao. Da

zajedno isprobamo leÊe veËeras?

Zovem te u kino.

Ana: OK, moæe. Ali daj me molim te

prebaci autom do posla. Moram

Nataπi iz ureda svaπta ispriËati...

3.ËinZa dvije godine:

Ana: Joπko, budi srce i svrati u optiku

po kutiju Aquavisiona.

Joπko: Samo ako me poljubiπ...

Ana: No evo... (cmok). I ne zaboravi

baterije za RapidCare!

Joπko: To je joπ jedna pusa!

Ime

i p

rezi

me

:

Uli

ca:

Gra

d:

Tele

fon

:

E-m

ail

:

Naπ

a ad

resa

Ok

tal

Ph

arm

a d

.o.o

. za

Rap

idC

are

Uti

njs

ka

40

, 10

02

0 Z

AG

RE

B

K UP O

NS

vim

a ko

ji ku

pe

Rap

idC

are

™

do

20

. sije

Ënja

20

05

. te

s p

op

un

jen

im k

up

on

om

po

πalju

ra

Ëun

i d

io k

arto

nsk

e am

bal

aæe

dar

uje

mo

Co

mp

lete

® p

oËe

tni

(sta

rtn

i) p

aket

s k

ozm

etiË

kom

to

rbic

om

i m

ajic

u C

om

ple

te®

R

apid

Car

e™

!


58Vaπa djetelina s Ëetiri listaZA ZRELE GODINE S OSMIJEHOM

Vedrana KuzmiÊ VrbanoviÊ, mr. pharm., JADRAN Galenski laboratorij

Ako ste jedna od onih æena Ako ste jedna od onih æena

koje æele otkloniti tegobe i na koje æele otkloniti tegobe i na

prirodan i bezopasan naËin prirodan i bezopasan naËin

vratiti osmijeh na svoje lice, vratiti osmijeh na svoje lice,

vaπu je æelju moguÊe ispunitivaπu je æelju moguÊe ispuniti

Zaπli ste u zrele godine i priËe o tegobama klimakterija vrlo su vam bliske. Navale vruÊine i crvenila, noÊna znojenja, glavobolje, razdraæljivost, tjeskoba, depresija, slaba koncen-tracija, poremeÊaji spavanja, umor, smanjen libido, sve to dogaa se baπ vama. Razmiπljate o posljedicama i rizicima koje menopauza donosi vaπem srcu, krvnim æilama, kosti-ma…

Poznato vam je da klimakterijske tegobe nastaju zbog hormonalnih promjena, tj. manjka æenskih spolnih hormo-na, pa se nameÊe i logiËno rjeπenje - nadoknadimo hormo-ne. Ipak, pitate se je li sve tako jednostavno. Jer hormonsko nadomjesno lijeËenje ne preporuËuje se svim æenama, a ima i onih koje zapoËnu propisanu terapiju i od nje brzo odusta-nu, kao i onih koje je zbog straha jednostavno ne prihvaÊaju. Ako ste jedna od onih æena koje æele otkloniti tegobe i na prirodan i bezopasan naËin vratiti osmijeh na svoje lice, vaπu je æelju moguÊe ispuniti.

Istraæivanja su pokazala da se dobri uËinci mogu postiÊi ako prehrani dodamo prirodne biljne tvari poznate pod ime-nom izoflavoni, Ëija je glavna osobina da su po kemijskoj strukturi vrlo sliËni æenskim spolnim hormonima estroge-nima. Upravo su izoflavoni razlog da u azijskim zemljama æene u postmenopauzi imaju izrazito manje tegoba, znatno

manje obolijevaju od raka dojke i maternice, te imaju manji rizik za nastanak osteoporoze i srËanoæilnih bolesti.

Najbolji izvor izoflavona je crvena djetelina. Ona je u prednosti pred drugim biljkama jer jedina sadræi Ëak Ëetiri izoflavona (npr. soja ima samo dva), i to u koliËini 10-20 puta veÊoj nego kod soje. U brojnim ispitivanjima provedenim na æenama u menopauzi za ekstrakt crvene djeteline dokazano je da znatno smanjuje jaËinu i uËestalost valova vruÊine i noÊnog znojenja, bolove u dojkama te da poboljπava raspo-loæenje. Ispitivao se i utjecaj na kosti i uoËeno je da æene koje unose veÊe koliËine izoflavona imaju poveÊanu mine-ralnu gustoÊu i smanjenu resorpciju kosti, dakle najbolje oËuvano zdravlje koπtanog sustava. Izoflavoni, kao i snaæni antioksidansi sadræani u ekstraktu crvene djeteline, prepo-ruËuju se kao vrijedan dodatak prehrani i kod poviπene ko-liËine kolesterola u krvi. Vaæan je i podatak da kod te biljke naπeg podneblja, za razliku od soje, ne postoji sumnja da je genetski manipulirana.

VITALIA Feminal kapsule potpuno su prirodan proizvod, dodatak prehrani s najveÊom koliËinom svih Ëetiriju izo-flavona crvene djeteline u jednoj kapsuli. Namijenjene su æenama koje æele ublaæiti tegobe vezane uz menopauzu te oËuvati zdravlje kostiju, srca i krvnih æila. Dovoljno je uzeti jednu kapsulu na dan.

Vratite osmijeh na svoje lice! VITALIA Feminal kapsule - vaπa djetelina s Ëetiri lista


JEDINSTVEN PUT ZA ZDRAVLJE PROSTATENenad MiliπeviÊ, mr. pharm., JADRAN Galenski laboratorij

UobiËajeno je miπljenje da

Êe svi muπkarci oboljeti od

dobroÊudnog poveÊanja

prostate samo ako poæive

dovoljno dugo...

Crvenu djetelinu zasigurno vidite kao obiËnu biljku koja je svuda oko nas. Poznate je kao stoËnu hranu, a katkad, æe-leÊi da vam donese sreÊu, potraæite onu rijetku s Ëetiri lista. I to je sve. Ipak, u toj maloj, svakodnevnoj biljci krije se velika snaga. Od davnine je poznata kao ËistaË krvi i sredstvo za poboljπanje probave. Djeluje protiv zatvora i opuπta prena-pete miπiÊe. Koristi se i kao prirodni antibiotik kod upala i iritacija koæe. U novije vrijeme pronaeno je da poboljπava vrijednosti dobrog (HDL), a smanjuje vrijednosti loπeg (LDL) kolesterola, pa se veÊina njezinih uËinaka pripisuje najvaæni-

jim sastojcima crvene djeteline, izoflavonima. Poznato je da su izoflavoni biljni spojevi strukture i djelovanja sliËnih spol-nim hormonima u ljudi. U prirodi se nalaze u mahunarkama, korijenju biljaka, sjemenu, bobicama. Prehrana u Japanu i Kini izuzetno je bogata izoflavonima, zbog Ëega muπkarci u tim krajevima imaju najmanje problema s prostatom. Nije zabiljeæeno nikakvo πtetno djelovanje izoflavona.

Zaπto su izoflavoni dobri za prostatu?Promjene na prostati poËinju veÊ u ranim 40-im godi-

nama æivota, dok u 50-im Ëak 50 posto muπkaraca osjeÊa neke tegobe vezane uz dobroÊudno poveÊanje prostate u vidu uËestaloga, bolnoga i nedovoljnog mokrenja. S brojem godina postotak se poveÊava, pa taj problem ima 80 posto muπkaraca u dobi od 80 godina, a i uobiËajeno je miπljenje da Êe svi muπkarci oboljeti od dobroÊudnog poveÊanja pro-state samo ako poæive dovoljno dugo.

Izoflavoni crvene djeteline djeluju tako da sprjeËavaju pretvorbu testosterona u dihidrotestosteron koji se smatra odgovornim za dobroÊudno poveÊanje prostate. Ako prostata nije poveÊana, tada ne Ëini pritisak na mokraÊnu cijev i tego-be se neÊe javljati. Zato je poæeljno da muπkarci veÊ nakon navrπenih 40 godina æivota poËnu s dodatnim uzimanjem izoflavona kako bi smanjili i odgodili moguÊnost nastanka tegoba. Ako su tegobe veÊ uoËljive, dodatak izoflavona moæe pomoÊi u njihovu smanjenju i poboljπanju funkcija prostate i mokraÊnih putova.

Od Ëetiri izoflavona koje sadræi crvena djetelina, za pro-statu je najvaæniji biokanin A, kojeg nema u soji niti u nizu drugih biljaka πto se koriste u prehrani. Zato smo ekstrakt crvene djeteline izabrali i ponudili kao najbolji i jedinstven put za zdravlje prostate.

VITALIA Urostat kapsule sadræe najbogatiji ekstrakt cr-vene djeteline s toËno odreenim sadræajem izoflavona i vitamina E. Namijenjene su muπkarcima koji æele oËuvati i poboljπati funkciju prostate i mokraÊnih putova te odræati vitalnost. Dovoljno je uzeti samo jednu kapsulu na dan.

VITALIA Urostat kapsule - Vaπa djetelina s Ëetiri lista


60

Svjetlo, tama i mentalno zdravlje

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

StruËnjaci smatraju da zimsku

depresiju uzrokuje smanjena

koliËina dnevnog svjetla u

jesenskom i zimskom razdoblju

Zimska depresija ne nastaje za-to πto ljudi ne vole zimu. Zapravo je obrnuto. Ljudi ne vole zimu jer im donosi loπe raspoloæenje i druge te-gobe. Smanjena izloæenost svjetlu u kasnu jesen i zimu u osjetljivijih poje-dinaca izaziva sezonski poremeÊaj raspoloæenja. Mnogi su ljudi slabije raspoloæeni tijekom zime, no neke hvata ozbiljna depresija, koju prate sljedeÊi simptomi:

• dugotrajna potiπtenost ili bezvoljnost

• oslabljena koncentracija• sniæena energija• poremeÊaji spavanja (osobito

hipersomnija - poveÊana potreba za spavanjem)

• pojaËana æudnja za slatkim, oso-bito predveËer

• smanjen spolni nagon• smanjena druæeljubivost.

Simptomi mogu biti toliko izraæeni da prelaze u kliniËku depresiju, stu-panj bolesti koji zahtijeva lijeËniËku intervenciju. Depresija koja se javlja u kasnu jesen ili ranu zimu, i koja prolazi potkraj zime zove se sezonski poremeÊaj raspoloæenja (SPR) ili zi-mska depresija. U engleskom govor-nom podruËju rabi se izraz „seasonal affective disorder” ili skraÊeno SAD, πto ujedno znaËi tuæan.

Dok od svih oblika depresije tijekom æivota oboli izmeu 10 i 20 posto stanovniπtva razvijenih ze-malja, zimska depresija pogaa dva do pet posto stanovniπtva. StruËnja-ci smatraju da je uzrokuje smanjena koliËina dnevnog svjetla u jesenskom i zimskom razdoblju. Dokaz tome su statistike koje govore da je ËeπÊa na dalekom sjeveru nego u umjere-nom pojasu. Prema polu zimski su dani kraÊi, a na visokim geografskim πirinama, primjerice u sjevernoj Eu-

Svj

etlo

, pa

mak

ar i

umje

tno,

ima

antid

epre

siva

n uË

inak


P S I H O L O G I J A

ropi, Kanadi, Aljasci i dijelu Sjedinje-nih Dræava, traju samo izmeu Ëetiri i osam sati. Uz to πto su dani kratki, vrijeme je loπije pa se sunce rijetko javlja izmeu oblaka. Na Aljasci i u Skandinaviji blizu 10 posto ljudi zahvati ovaj oblik depresije kad na-stupe vrlo kratki i tmurni jesenski i zimski dani.

Svjetlo - programer bioloπkog sata

Poznato je kako je svjetlo iznimno vaæan Ëimbenik brojnih kemijskih i fizikalnih procesa u prirodi. Vaæno je i za funkcioniranje Ëovjekova tije-la, osobito mozga. Svjetlo programi-ra i odræava bioloπki sat æivih biÊa, ukljuËujuÊi ritam spavanja i budnosti. Znanstvenici pretpostavljaju da nedo-statak svjetla smanjuje luËenje seroto-nina, vaænog za duπevno blagostanje. Koliko je serotonin bitan za stanje organizma pokazali su pokusi na πtakorima. Jedinke kojima je ubrizgan serotoninom bogat ekstrakt moædane ælijezde epifize æivjele su do 20 posto dulje od drugih πtakora.

Mrak ujedno pojaËava luËenje hor-mona melatonina, vaænog za san, koji u normalnim koliËinama ne uzrokuje depresiju, ali njegove poveÊane koliËi-ne u tamnom razdoblju godine sudje-luju u nastanku sezonske depresije.

Antidepresivni uËinak sunca nije pitanje autosugestije. Naime, i slije-pim ljudima serotonin raste, a mela-tonin opada kad su im oËi izloæene sunËevoj svjetlosti, iako je ne mogu vidjeti! No, kad je slijepim ispitanici-ma stavljen povez preko oËiju, sunËe-vo svjetlo nije imalo nikakva uËinka. Izostao je i kod ljudi bez oËiju, jer oËi su ulazna vrata kroz koja svjetlost prolazi na putu do epifize, pa i onda kad je optiËki æivac mrtav!

Tko je najugroæeniji od pomanj-kanja svjetla? - Sjeverno od ekva-tora tri najtamnija mjeseca u godini traju od poËetka studenog do poËetka veljaËe. U St. Petersburgu, Helsinkiju

ili Glasgowu zimski se dan skraÊuje i na Ëetiri do pet sati. U naπim kraje-vima u mraËnom razdoblju godine svijetli dio dana traje izmeu osam i devet sati, a najkraÊi je dan na zimski solsticij, 22. prosinca. Osobe koje trpe od zimske depresije poËinju doæivlja-vati olakπanje veÊ u veljaËi, a kad na-stupi proljetni ekvinocij i dan se pro-dulji na 12 sati, raspoloæenje se veÊini bitno popravlja. »imbenici rizika od zimske depresije su:

• æivot na sjevernim geografskim πirinama (od 50° prema polu)

• æivot u oblaËnim krajevima s ma-lo sunËanih dana

• vezanost za kuÊu ili druge zatvo-rene prostore

• rad noÊu ili u razliËitim smjena-ma.

Kako do viπe svjetla?

SunËevo je svjetlo jedan od gla-vnih prirodnih aktivatora proizvo-dnje serotonina, a nedostatak sunca usporava i smanjuje njegovo luËenje. Stoga su proljeÊe i ljeto, sa svojim du-gim i Ëesto sunËanim danima, razdo-blja kad depresija manje hara. Zimi se preporuËuje izlaganje dnevnom svjetlu u svakoj prilici, Ëak i kad je oblaËno. I zastrto oblacima, sunce daje dovoljno svjetlosti da epifiza pre-stane luËiti „sanjivi” hormon melato-nin veÊ nakon pola sata.

Podignute rolete i dobro osvijetlje-ni prostori takoer imaju povoljan uËinak. Moæe pomoÊi i zimski odmor na Jadranu ili drugoj toploj i vedroj lokaciji. LijeËnici savjetuju i redovi-to zimsko vjeæbanje (trËanje, rad u teretani i sl.), jer fiziËki napor potiËe luËenje nekoliko hormona antidepre-sivnog djelovanja.

Znanstvenici pretpostavljaju da nedostatak svjetla smanjuje luËenje serotonina, vaænog za duπevno blagostanje

Svjetlosne kutije i πljemovi

I umjetno svjetlo diæe raspo-loæenje. Iako se zimska depre-sija kao i drugi oblici te bolesti mogu lijeËiti antidepresivnim lijekovima, dakle sredstvima za uravnoteæenje moædane kemije, u sjevernoj Europi i Americi redovito se koristi svjetlosna terapija, u Hrvatskoj priliËno zapostavljena metoda lijeËenja.

Za fototerapiju se koriste posebne lampe πirokog spe-ktra, jaËine od 2500 do 10.000 luksa. ObiËno kuÊno svjetlo, primjerice ono koje proizvodi lampa na radnom stolu, nije dovoljno za terapijski uËinak. Treba sjediti ispred lampe na udaljenosti od 40 do 80 cm, i to otvorenih oËiju. Ne treba gledati izravno u svjetlo, ali glava mora biti okrenuta prema lampi, jer svjetlo kroz oko mora doprijeti do mozga da bi moglo izazvati biokemijske reakcije. Trajanje jedne seanse varira od 30 do 120 minuta, ovisno o jaËini lampe (πto je jaËa, to su seanse kraÊe) te o teæini pore-meÊaja. Poboljπanje nastupa u mnogim sluËajevima veÊ za nekoliko dana, a preporuËljivo je terapiju provoditi sve dok dani opet ne postanu dulji.

Zasad nije poznato da se lampe za svjetlosnu terapiju mogu kupiti u Hrvatskoj. Mogu se, meutim, vrlo jednostavno i brzo naruËiti preko Interneta od nekog od brojnih inozem-nih dobavljaËa, uz plaÊanje kreditnom karticom ili Ëekom. Naknadno se plaÊaju carina i PDV, a na isporuku se Ëeka od jednog do tri tjedna. Najbliæa je zemlja u kojoj se prodaju svjetlosne lampe ili πljemovi Austrija.

Kad ode dobar glas...

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Promuklost se, zbog promjena na glasnicama, javlja pri pokuπaju stvaranja glasa (primjerice, kod govora, pjevanja...), pa on moæe zvuËati hrapavo, oπtro i isprekidano ili moæe doÊi do promjene u njegovoj jaËini ili boji. Glasnice normalno stva-raju ton titranjem prilikom izdisanja zraka, a s obzirom na to da kod upale zadebljaju glasnice, nastaju promjene u titranju pa se osnovni ton mijenja.

NajËeπÊi su uzroci promuklosti:• upala grkljana (laringitis)• iritacije zbog nepravilne ili pojaËane uporabe glasa

(vikanje, vriπtanje, preglasno pjevanje)• alergija• virusne infekcije gornjeg diπnog sustava• kaπalj (uzrokovan alergijom ili nekim bolestima, npr.

bronhitisom)• puπenje ili konzumiranje alkohola• vraÊanje æeluËanog sadræaja (gastriËni refluks) preko

jednjaka u viπe partije probavnog sustava, kad zbog po-veÊane kiselosti dolazi do upale sluznice grkljana

• udisanje praπine ili drugih nadraæujuÊih supstancija.

Traje li promuklost dulje, a nemate razvijene jasne simpto-me upale, obvezno se javite lijeËniku. Ako se pregledom utvr-di da nema potrebe za daljnjom lijeËniËkom intervencijom, moæete uËiniti sljedeÊe :

• uzmite πumeÊi kalcij, jer umanjuje edem, tj. oteklinu sluznice

• izbjegavajte govoriti πto je viπe moguÊe, pogotovo ne gla-sno ili dugotrajno, te pjevati

• prestanite puπiti jer dim cigarete nadraæuje sluznicu diπnih putova, ukljuËujuÊi glasnice

• pijte mnogo tekuÊine• izbjegavajte alkohol i kofein jer izazivaju pojaËanu dehi-

draciju organizma• ako vas muËi ægaravica, potraæite savjet gastroenterologa

o moguÊnosti uzimanja lijekova za smanjenje luËenja æeluËane kiseline, izbjegavajte jako zaËinjenu i masnu hranu i ne jedite u kasnim veËernjim satima

• koristite ovlaæivaËe zraka u svom domu i izbjegavajte bo-ravak u prostorijama s izrazito suhim zrakom.

6 4 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

64

Tajna strana umaDenisa Legac, dr. med., mob. 091 505 74 49, tel: 01/735 00 95 (od 20 do 22 sata),

www.hdmh.net (Hrvatsko druπtvo za medicinsku hipnozu)

Promijenjeno stanje svijesti otvara

moguÊnost susreta i komunikacije

s vlastitim nesvjesnim, uz otkrivanje

novih, individualnih strategija

rjeπavanja problema

U poËetku

Nije bilo ni postojanja ni

nepostojanja,

sav je taj svijet bio neoËitovana

energija...

Onaj jedan je disao bez daha,

svojom vlastitom snagom.

NiËeg drugog nije bilo...

- Himna stvaranju, Rg Veda

Mi smo u svom osnovnom stanju

Ëista svijest

6 4 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

P S I H O T E R A P I J A

S brzim razvojem moderne medi-cine sve viπe dolaze do izraæaja izvor-ne metode lijeËenja, meu ostalim, hipnoza i trans. Pojmovi hipnoza i trans s jedne strane te medicina s dru-ge od samih su poËetaka nerazdvoji-vi. Danaπnji je lijeËnik sve viπe i πaman i medicinar, umjetni se lijek nadomjeπta prirodnom ljekovitom bi-ljkom, a posjet ordinaciji, odnosno boravak u bolnici povjerenjem u lju-dske snage samopomoÊi. Pacijent je postao konzument nauËenog modela lijeËenja, zanemario je vlastitu odgo-vornost umjesto da aktivno mentalno sudjeluje u procesu lijeËenja.

ZahvaljujuÊi stalnom naviranju novih spoznaja u medicini i njezinim specijalnostima sve je vaænija obrada simptoma u odnosu na osnovnu bo-lest. Ipak, ono πto Ëesto nedostaje jest cjelovit pristup bolesti, ponajprije psihiËkoj uzroËnoj komponen-ti. Svakome je vjerojatno iz vlasti-tog iskustva poznata Ëinjenica da je za odreenu bolest na neki naËin predodreen. Nakon dulje faze na-gomilavanja emocionalnog i/ili psihiËkog preoptereÊenja moæe se do-goditi da psiha traæi svoj danak. To se kod mnogih oËituje kroz prehladu koja danima veæe uz krevet, πto za pojedinca moæe znaËiti poËetak bolo-vanja. Ali i ono nesvjesno, koje se prilagoava danom sluËaju, odnosno moguÊnostima, ovdje traæi svoj da-nak.

Kao πto vidimo kod ovoga svako-dnevnog sluËaja, moæe se utvrditi uzroËna povezanost i s teπkim bole-stima. Koliko samo Ëesto ljudi govore „meni je potpuno jasno da je ta osoba dobila infarkt” ili „nije ni Ëudo da on boluje od karcinoma”. To samo do-kazuje kako i laik moæe utvrditi vezu izmeu bolesti i odreene æivotne si-tuacije s obzirom na vlastitu psihiËku konstituciju.

Zbog nedostatka vremena lijeËnik zanemaruje moguÊnost rada na psihi-Ëkom planu pacijenta. Umjesto toga, paænja se usmjerava na bolest i sim-ptome, propisuju se lijekovi i ostali vidovi terapije. Pacijent s vlastitim mikrokozmosom Ëesto ostaje nezapa-æen. Terapija se provodi bez upozna-vanja pacijenta s komplementarnim oblicima lijeËenja, uz izostanak iden-tifikacije s terapijom izostaje i aktiva-cija vlastitih moguÊnosti izljeËenja, zbog Ëega se Ëesto gubi moÊan i vrlo uËinkovit potencijal u lijeËenju.

Ulaganje u sebe

Sve viπe nas u potrazi je za unu-tarnjim zadovoljstvom. RazliËiti lju-di to nazivaju razliËitim imenima - razvoj osobnosti, osobna evolucija, samorazvoj, samorealizacija, duhovni razvoj ili stjecanje uvida u svoje spo-sobnosti. Literatura nas podsjeÊa na to da je globalni osobni razvoj poje-dinca prema grubim procjenama u

porastu i da se poveÊava svake Ëetiri godine. Razvoj osobnosti u najπirem smislu pokriva niz razliËitih aktiv-nosti ukljuËujuÊi meditaciju, jogu, thai chi, gestalt, transakcijsku ana-lizu. Svakoga od nas moæe privuÊi je-dan ili drugi razvojni put na razliËite naËine u razliËito vrijeme. »injenica je da nam je svima stalo do osobnog razvoja koji nikada ne jenja, prateÊi nas cijeli æivot.

I tu stupa na scenu moderna me-dicinska hipnoza Ëiji je cilj uvesti pa-cijenta u odreeno stanje transa, tj. promijenjeno stanje svijesti. To stanje otvara moguÊnost pacijentu da se sretne i komunicira s vlastitim ne-svjesnim. Tako se uspijeva razumjeti katkad jako dobro prikriven psihoso-cijalno zastrti smisao bolesti. Ako se to uspije, proces lijeËenja moæe kre-nuti „prema van”. Hipnoza kroz cilja-ne sugestije potiËe pacijenta u otkri-vanju novih, individualnih strategija rjeπavanja problema, nakon Ëega se na odgovarajuÊi naËin moæe pripremi-ti podloga za konzervativnu terapiju, a time i znatno poboljπati njezinu uËinkovitost.

Kroz odgovoran pristup pacijen-tu unutarnjim putem, tj. hipnozom, i vanjskim putem, tj. modernim me-todama lijeËenja, moæemo razumje-ti definiciju zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja kaæe da je zdravlje tjelesno, psihiËko i socijal-no blagostanje.

6 6 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

P S I H O T E R A P I J A

Nove spoznaje - nove moguÊnosti

Hipnozom se induciraju stanja transa, tj. promijenjena stanja svije-sti. Stanje transa, alfa stanje, poËinje u onom trenutku kada za osobu svi dogaaji u njezinoj okolini postaju nevaæni, a koncentracija se okreÊe prema unutarnjim zbivanjima. To mo-gu biti razliËite misli u obliku slika, zvukova, osjeta, emocija, okusa ili mirisa. U transnom stanju osoba je podloæna sugestiji terapeuta (lijeËni-ka). One mogu biti direktne ili indi-rektne, primjerice preko zamjenskih priËa ili metafora. Smisao je zamjen-skih priËa indirektna identifikacija s osobom iz priËe, a u sluËaju uporabe metafora pacijent, odnosno njego-va podsvijest, sam bira interpretaciju i poruku koju mu metafora pruæa. Vrlo je vaæno istaknuti da hipnoza sluæi samo u medicinske svrhe te se nikada ne upotrebljava za manipu-laciju ili zabavu, kao πto je to sluËaj kod show hipnoze (kazaliπne hipno-ze). Hipnoza je dopuπtena samo uz dozvolu pacijenta, πto znaËi da mo-ra dati svojevoljni pristanak za tera-piju. Nakon hipnoze osobe se Ëesto osjeÊaju drukËije nego inaËe. Mnogi poËnu razmiπljati o sebi, svojoj oso-bnosti i svome æivotu. Dopuste si da otkriju πto æele raditi, a πto ne, te oda-biru vlastita iskustva, prepuπtaju se porivima koje bi inaËe potisnuli i Ëi-ne neπto novo i drukËije. Tako poËnu uËiti sami o sebi jer su dopustili ko-munikaciju izmeu svijesti i podsvije-sti. Dopuπtanje takve komunikacije moglo bi se objasniti kao odavanje poπtovanja integritetu naπe ljudskosti i autentiËnosti.

Dogaanja za vrijeme hipnoze - Promjena percepcije vremena, transna logika, pojaËana emocionalna kompo-nenta, pojaËana sugestibilnost.

Vrste hipnoze - Razlikujemo dire-ktnu i tzv. novu indirektnu hipnozu po Miltonu Eriksonu. Direktnom hi-pnozom sluæio se Freud. SluæeÊi se njome (npr. ti se sada opuπtaπ, tvoje vjee su sve teæe i teæe), Freud je imao uspjeha u samo 30 posto sluËajeva, nakon Ëega je zakljuËio da hipnoza nije uËinkovita tehnika, pa se posvetio analizi. Za razliku od direktivnog, indirektnim pristupom dopuπtamo pacijentu da sam odluËi koliko Êe iÊi u trans i na kojoj ra-zini Êe njegova podsvijest raditi na unapreenju sadaπnjeg stanja kojem je potrebna promjena. Grawe sa su-radnicima (1994. Str 636f) piπe: „Hi-pnoza se moæe integrirati u terapijski pristup bilo kojeg nivoa, kao i u smi-slu πirokih terapijskih planova - znaËi postaje dio svakodnevnoga psihotera-peutskog ili lijeËniËko-komunikativ-nog pristupa pacijentu ili klijentu”. Za primjer se moæe navesti NjemaËka, gdje gotovo sve lijeËniËke komore priznaju medicinsku hipnozu kao drugostupanjski pristup uz klasiËnu terapiju. Zasad samo na njemaËkome govornom podruËju postoji viπe od 200 kliniËkih studija o djelotvornosti hipnoze.

MoguÊnosti uporabe hipnoze depresija

strahovi

priprema za porod

porod

u stomatologiji (bez anestezije)

astma

iritabilni kolon

neplodnost (infertilitet)

amenoreja

predmenstrualni sindrom (PMS)

kroniËna bol

suportivno pri akutnoj boli

poboljπanje kvalitete æivota kod onkoloπkih oboljenja

u sklopu mentalnog treninga za sportaπe...

SjeÊamo li se svega πto se dogaalo u hipnotiËkom transu? - Ne uvijek! Razlikujemo induciranu i spontanu posthipnotiËku amneziju (zaborav). Induciranu po potrebi sugerira tera-peut, a kod spontane posthipnotiËke amnezije do zaborava dolazi bez po-sebnih sugestija, samo po sebi.

Postoji li moguÊnost gubitka kon-trole i manipulacije tijekom hipno-tiËkog transa? - Ne! Prije svake te-rapije hipnozom terapeut ugovara ciljeve rada i u sklopu tzv. predtera-peutskog ugovora dobiva suglasnost pacijenta za rad na jednoj ciljanoj ra-zini.

Mogu li se hipnotizirati samo osobe slabe volje? - Hipnoza ovisi o mogu-Ênosti koncentracije, opπirnosti maπte, kreativnosti, povjerenju i otvorenosti prema osjeÊajima. Uz to, moæe se reÊi da osobe s visokim kvocijentom emo-cionalne i intelektualne inteligencije lakπe stupaju u hipnotiËki trans. Da-kle, rijeË je o metodi koja nam omo-guÊuje spajanje ili put do nas samih, do esencije naπeg biÊa, do one jedin-stvene individualnosti specifiËne za svakoga od nas. Nitko na svijetu ne æivi isti æivot. Svatko proæivljava æi-votni put i okolinu koja ga prati na za sebe osebujan naËin, jer svatko je in-dividua za sebe i ne postoje dva ista puta.

6 6 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

68


Dijete u bolnici πto moæe pomoÊi?

Iva PrvËiÊ, prof. psihologije, Mihaela Rister, prof. psihologije, Centar za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i adolescenata, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

Stresnost ostanka i boravka u

bolnici ne moæe se izbjeÊi, ali se

moæe znatno umanjiti, a moguÊe

posljedice ublaæiti

Boravak u bolnici stresno je i zastraπujuÊe iskustvo svakome, a ka-moli djetetu. Razlozi za poveÊanu tje-skobu i strah kod djece proizlaze iz same bolesti i medicinskih pretraga i zahvata πto ih moraju proÊi, antici-pacije neugodnosti i bolnosti tih pre-traga, nepoznate, nove i neugodne bolniËke okoline, prestanka svakodne-vnih aktivnosti i rutine, izdvojenosti iz vrπnjaËke skupine, a osobito odvajanja od roditelja. Stresnost ostanka i boravka u bolnici ne moæe se izbjeÊi, no odreenim postupcima i pripremom djeteta moæe se znatno umanjiti te se moguÊe posljedice mo-gu ublaæiti.

Vaæno je dijete pripremitiIznimno je vaæno πto je moguÊe

bolje pripremiti dijete na hospitali-zaciju. Istraæivanja pokazuju kako priprema djeteta na hospitalizaciju i postupke koje Êe prolaziti znatno smanjuje tjeskobu, umanjuje doæivljaj

boli, smanjuje vjerojatnost dodatnih komplikacija ili nuspojava, poveÊa-va spremnost djeteta na suradnju i smanjuje uËestalost odstupajuÊih ponaπanja tijekom i nakon hospita-lizacije. Uz to, informiranje djece o zahvatima pozitivno je povezano s brzinom oporavka, kraÊim boravkom u bolnici te viπim stupnjem zadovolj-stva lijeËenjem. Naravno, moguÊnosti i naËin pripreme ovise o tome je li bo-ravak djeteta unaprijed planiran ili je iznenadan te o dobi djeteta.

Planirani odlazak - Ako za ho-spitalizaciju znate unaprijed, prepo-ruËuje se dovoljno rano informirati dijete i upoznati ga s Ëinjenicom da Êe morati ostati u bolnici i zaπto, kao i koliko se otprilike oËekuje da Êe ta-mo ostati. Nemojte mu davati laæna obeÊanja vezana uz duljinu boravka u bolnici, jer to moæe izazvati silno ra-zoËaranje i osjeÊaj bespomoÊnosti ka-da se oËekivani rok produlji. Dijete u

tom sluËaju moæe izgubiti povjerenje i u vas i u medicinsko osoblje, πto negativno utjeËe na njegovu prilago-dbu na boravak u bolnici. Za dobro-bit vaπeg djeteta bolje je reÊi iskreno da ne znate koliko Êe morati ostati u bolnici, ali da Êete biti uz njega ma koliko mu bilo teπko te da Êete mu to reÊi Ëim doznate pouzdanu informa-ciju.

Kako biste dijete πto bolje pripre-mili na bolnicu, pokuπajte mu πto de-taljnije opisati bolnicu, sobe u kojima moæe biti smjeπteno, lijeËnika koji Êe se brinuti za njega. IspriËajte mu kako Êe njegovi dani otprilike teÊi, kakve Êe pretrage i eventualne zahvate pro-laziti. Znate li da Êe neki postupci biti neugodni ili bolni za dijete, iskreno ga informirajte o tome. Ne zaboravi-te da Êe najteæe podnijeti upravo one koji su mu neoËekivani i nepoznati. Moæete pokuπati s njim osmisliti naËi-ne lakπeg izdræavanja bolnih zahvata - o Ëemu moæe razmiπljati ili maπtati

68


P S I H O L O G I J A

kako bi skrenuo paænju s bolnih po-draæaja, koje ohrabrujuÊe reËenice moæe izgovoriti u sebi i sliËno. Imajte na umu kako je doæivljaj boli pove-zan s tjeskobom djeteta, pa smanjimo li tjeskobu pravilnim informiranjem djeteta o tome πto Êe mu se dogaati, trpnja Êe biti manja. Kaæemo li dje-tetu kako neπto ne boli, iako realno bolnost postoji, doæivljajni intenzi-tet boli bit Êe veÊi jer Êe bol iznena-diti dijete. Ako ni sami niste sigurni kako neki postupak izgleda i koliko je bolan, pokuπajte stupiti u kontakt s nadleænim lijeËnikom i prikupiti in-formacije koje Êe olakπati iskustvo vama i djetetu. Katkad to neÊete moÊi uËiniti, ali uvijek unaprijed ohrabrite dijete na razgovor s medicinskim oso-bljem da slobodno samo pita πto Êe se dogaati i hoÊe li ga neki postupak boljeti. Nastojte, πto je moguÊe viπe, smanjiti djetetov strah od lijeËnika i predstaviti ga kao osobu kojoj dijete moæe vjerovati i kojoj se moæe obrati-ti za pomoÊ.

Prije odlaska u bolnicu recite dje-tetu koliko Êete ga Ëesto posjeÊivati i koliko Êete vremena moÊi provesti s njim. Imajte na umu da su redoviti, svakodnevni posjeti izrazito vaæni za prilagodbu i smanjenje posljedica ho-spitalizacije. »ak i ako plaËe i vidno je uznemireno pri svakom vaπem odla-sku, vaæno je da ne prestanete dola-ziti. Tuga je pri rastanku normalna i razumljiva i dobro je da je dijete izra-zi. OsjeÊaj osamljenosti i napuπtenosti zbog eventualnog nedolaska daleko su razorniji i ostavljaju dugoroËne po-sljedice na njegov emocionalni æivot. Pri rastancima se nastojte mirno i to-plo pozdraviti, reÊi djetetu kada Êete se ponovno vidjeti te otiÊi bez puno odugovlaËenja. Vaæno je da se rastan-ci ne pretvore u dugotrajan plaË i pre-govaranja s djetetom. NajËeπÊe se sa-ma umire i okrenu drugim aktivnosti-ma vrlo brzo nakon odlaska roditelja. Istraæivanja pokazuju da roditeljska prisutnost, uz informiranje djeteta, najviπe pridonosi bræem oporavku i smanjenju negativnih posljedica ho-

spitalizacije. Ako je organizacijski moguÊe, poæeljno je da roditelj bude cijelo vrijeme uz dijete, osobito ako je rijeË o djetetu predπkolske dobi.

Neplanirani odlazak - Kada je odlazak u bolnicu iznenadan, narav-no da ne moæemo unaprijed informi-rati dijete o svemu πto ga oËekuje. No, pokuπajte tada odvojiti malo vre-mena za razgovor s djetetom o tome πto se dogaa i zaπto ostaje u bolnici.

I kod pripreme djeteta na bolnicu i kod iznenadnog ostanka u bolnici ostavite djetetu vremena i moguÊno-sti da vam izrazi brige i strahove, sasluπajte ga i pokuπajte utjeπiti, ohra-briti i vrednovati takve osjeÊaje kao normalne i prihvatljive.

Osmisliti dodatne sadræaje Za boravka u bolnici dijete vrije-

me provodi bez sadræaja koji mu u uobiËajenim okolnostima ispunjavaju æivot, πto ostavlja prostor za pojavu dosade, bezvoljnosti ili usmjerenosti na brige i strahove. Pokuπajte s njim osmisliti vrijeme u bolniËkom kre-vetu. U tome mogu pomoÊi razliËite igraËke kojima se dijete voli igrati, slikovnice, knjige, stripovi ili Ëasopi-si, bojice, blokovi i razliËite bojanke, walkman ili discman za sluπanje gla-zbe, druπtvene igre i sliËno. Redovi-to informiranje djeteta o tome πto se dogaa kod kuÊe, u πkoli ili vrtiÊu, u vrπnjaËkoj skupini pomaæe smanjenju osjeÊaja osamljenosti i iskljuËenosti iz svakodnevnog æivota.

Iako je hospitalizacija stresno i emocionalno zahtjevno iskustvo i za djecu i za rodielje, u veÊini sluËajeva djeca u kratkom vremenskom razdo-blju prebrode i oporave se od tog dogaaja.

Osigurati πto bræi povrat u svakodnevicu

Nakon izlaska iz bolnice vaæno je dijete potaknuti i pomoÊi mu da priËa onoliko koliko je spremno o tom iskustvu, da izrazi svoje osjeÊaje kroz razgovor, igru ili crtanje, te ga pritom

mirno i paæljivo sluπati i dati mu za pravo da se tako osjeÊa. Takoer je vaæno da se dijete πto prije vrati u ustaljenu æivotnu rutinu i ukljuËi u svakodnevne aktivnosti i obveze. Vo-dite raËuna o tome kako su djetetu i dalje potrebne iste odgojne grani-ce kao i do tada te vaπi konzistentni postupci prema njemu. To mu pruæa doæivljaj psiholoπke sigurnosti, sta-bilnosti i predvidivosti, koje su bile naruπene tijekom boravka u bolnici. Pretjerano popuπtanje i zaπtiÊivanje na raËun bolesti i hospitalizacije mo-gu samo omesti djetetovo prilagoeno ukljuËivanje u svakodnevnicu i uspo-riti oporavak, a dugoroËno donijeti smetnje u ponaπanju i reagiranju.

Normalno je da nakon izlaska iz bolnice zahtijeva viπe paænje i traæi viπe fiziËkog kontakta s roditeljima. Neka djeca mogu izraæavati poveÊa-nu tjeskobu pri odvajanju od rodi-telja, poveÊan strah prije spavanja, mogu se javiti noÊne more ili nemi-ran san, pojaËana razdraæljivost, a u rjeim sluËajevima noÊno mokrenje, regresivna ponaπanja (sisanje pal-ca, tepanje) ili smetnje apetita. Te su posljedice prolaznog karaktera, i uz roditeljsku podrπku, razumijevanje i povratak djetetove svakodnevne ruti-ne trebale bi se brzo povuÊi. No, ako su toliko izraæene da onemoguÊuju dijete u svakodnevnom funkcioni-ranju, zadræe se dulje vrijeme ili se pojaËavaju, bilo bi dobro potraæiti sa-vjet struËnjaka kako bi se posljedice i reakcije πto prije umanjile.

7 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

70N

Brπljandjelotvornost na staniËnoj razini

Jasna Perica, mr. pharm., Oktal Pharma

Nakon brojnih kliniËkih

ispitivanja, opisan je i

mehanizam djelovanja djelatne

supstancije brπljana u stanici

Iako je joπ otac medicine Hipokrat (od 460. do pribliæno 375. godine prije Krista) pomogao brπljanu da stekne iznimnu popularnost u lijeËenju, nije niπta znao o njegovim iscjeli-teljskim svojstvima. Umjesto toga, vjerovao je da u biljkama æive bogovi i duhovi koji im daju iscjeliteljske moÊi. Od 16. stoljeÊa posveÊuje se sve veÊa pozornost brπljanu kao lijeku protiv upala diπnog sustava. U 19. stoljeÊu uËinjen je posve sluËajno kljuËan korak koji ga je usmjerio od jednostavna narodnog lijeka prema ozbiljnom prirodnom sredstvu protiv kaπlja. Naime, lijeËnik je primijetio da djeca u nekim dijelo-vima juæne Francuske manje pate od kaπlja jer piju mlijeko iz malih posudica izraenih od dijelova brπljanova drveta.

Nakon πto se stoljeÊima rabio u tradicionalnom ljekarniπtvu, njegovo djelovanje danas je i znanstveno potvreno. Brπljan sadræi djelotvorne tvari, saponine, koji se izdvajaju iz listova, a svoje ime zahvaljuju Ëinjenici da stvaraju pjenu kad se otope u vodi (naziv potjeËe od latinske rijeËi sapo = sapun). Nakon brojnih kliniËkih ispitivanja, Ëiji su rezultati pokazali i dokazali djelotvornost brπljana odno-sno njegova aktivnog sastojka alfa-hederina u lijeËenju kaπlja, opisan je i njegov mehanizam djelovanja u stanici.

Djelotvornost brπljana zaintrigirala je znanstvenike na katedri za molekularno istraæivanje lijekova sveuËiliπta u Bonnu, koji su nakon pet godina istraæivanja detaljno opi-sali mehanizam djelovanja alfa-hederina iz lista brπljana. Dokazano je da aktivni spoj iz brπljana, sadræan u Prospan sirupu i Prospan akut πumeÊim tabletama, indirektno djeluje na iskaπljavanje na razini stanica pluÊnog epitela otapajuÊi nakupljenu gustu sluz koja se tako lakπe iskaπljava. Uz to, opuπta glatku muskulaturu bronha πto utjeËe na smirivanje kaπlja, odnosno smanjenje uËestalosti.

Djelatna supstancija u Prospan sirupu i Prospan akut πumeÊim tabletama:

• olakπava iskaπljavanje - otapa gustu sluz nakupljenu u bronhima

• ublaæava kaπalj - opuπta glatku muskulaturu bronha.

Viπe o Prospanu doznajte na www.prospan.com.hr

7 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Temperaturaπto - kad - kako?

Pred nama je sezona prehlade i gripe. Zatvoreni prostori u kojima boravi mnogo ljudi, kao πto su πkole, vrtiÊi, autobusi i tramvaji, veliki trgovaËki centri, banke, pravi su raj za prijenos virusa, pa nas tijekom zime zahvate i po tri, Ëetiri puta. A svaku virozu prati poviπenje tjelesne temperature.

Normalnom se smatra tjelesna temperatura do 37ºC, mje-rena æivinim termometrom ispod pazuha (aksilarno), odnosno do 37,5ºC mjerena u guzi (rektalno). Temperatura se mijenja tijekom dana (niæa je ujutro, a viπa uveËer) i kod æena tijekom menstruacijskog ciklusa. U odraslih i djece starije od dvije go-dine mjeri se æivinim termometrom ispod pazuha u trajanju pet minuta. S obzirom na to da su djeca nemirna, pa se moæe pomaknuti termometar i tako dobiti pogreπan rezultat mjerenja (najËeπÊe niæa temperatura od stvarne), kod djece temperatu-ru treba mjeriti 10 minuta. Maloj djeci najbolje ju je mjeriti u guzi, s tim da treba voditi raËuna o tome da su tako dobivene vrijednosti obiËno za 0,5 -1ºC viπe od vrijednosti dobivenih mjerenjem ispod pazuha.

Kad i kako sniæavati poviπenu tjelesnu temperaturu?Poviπena tjelesna temperatura jedan je od naËina obrane

organizma od infekcije. Potrebno ju je mjeriti svakih pola sata kako bi se na vrijeme uoËio porast i primijenile mjere za sniæa-vanje, pa stoga valja voditi raËuna o sljedeÊem:

• temperaturu do 37,5ºC ne treba sniæavati jer je znak uspjeπne borbe organizma protiv uzroËnika infekcije

• kod temperature izmeu 37,5º i 38ºC dovoljno je tuπiranje mlakom vodom, a za djecu je primjerenije vlaæenje mlakom vodom u kadici ili omatanje vlaænim ruËnikom

• kod temperature viπe od 38ºC, uz primjenu navedenih metoda, treba uzeti Lupocet (paracetamol) koji brzo i uËinkovito sniæava poviπenu tjelesnu temperaturu. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, paraceta-mol je lijek prvog izbora u lijeËenju poviπene temperature jer je siguran za primjenu kod odraslih i djece.

Lupocet je jedini lijek koji moæete naÊi u svim oblicima i dozama namijenjenima odraslima i djeci:

• Lupocet tablete 500 mg - za odrasle• Lupocet kapsule 300 mg - za odrasle i djecu stariju od 10

godina• Lupocet sirup i ËepiÊi 120 mg - za djecu veÊ od najranije

dobi.Poπto ste uzeli Lupocet, ponovite primjenu nakon tri, Ëetiri

sata ne ËekajuÊi da temperatura ponovno poraste. Ako ste podu-zeli sve πto sami moæete uËiniti, a simptomi traju dulje od tjedan dana ili se pogorπavaju, obvezno se javite lijeËniku.

72

7 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

ZRavnoteæa crijevne mikroflorepreduvjet dobrog imuniteta

Zdrava i uravnoteæena

mikroflora crijeva je ona u kojoj je

broj dobrih bakterija veÊi od broja

zloËestih, tj. patogenih bakterija

Iako smo od roenja izloæeni ra-znim nepovoljnim utjecajima (bakte-rije, virusi i drugi patogeni), jamstvo je dobra zdravlje dobra prirodna otpor-nost organizma. Mnogo je Ëinitelja koji nepovoljno djeluju na imunitet, primje-rice stres, psihofiziËka iscrpljenost, Ëeste infekcije, kirurπki zahvati, kemo-terapija, kroniËne bolesti (πeÊerna bo-lest, kardiovaskularne bolesti, bolesti imunoloπkog podrijetla), slobodni ra-dikali...

Rezultati najnovijih kliniËkih stu-dija i znanstvenih istraæivanja na po-druËju gastroenteorologije pokazuju da uravnoteæena mikroflora crijeva ima najvaænije pozitivne uËinke na opÊe zdravlje i vitalnost Ëovjeka zat o πto:

• potiËe i poboljπava imunoloπki su-stav (nespecifiËna imunost)

• πtiti od pojave raka debelog crije-va i crijevnih infekcija uzrokova-nih putrefaktivnom mikroflorom (E. coli, Clostridium, Salmonella, Listeria, Shigella)

• sudjeluje u stvaranju bakterioci-na (prirodni antibiotik)

• sintetizira vitamine grupe B i proteolitiËke enzime

• poboljπava resorpciju minerala meu kojima su najvaæniji kalcij, magnezij i æeljezo.

Obiljeæja zdrave i uravnoteæene mikroflore crijeva

Zdrava i uravnoteæene mikroflo-ra crijeva je ona u kojoj je broj do-brih bakterija veÊi od broja patogenih (zloËestih). Pobijede li dobre bakte-rije, organizam Êe biti zdrav i vitalan. Drugim rijeËima, vrlo je vaæan odabir dobroga i kvalitetnoga probiotiËkog preparata koji moæe jamËiti sigurnu i uËinkovitu kolonizaciju crijeva. Si-gurna i uËinkovita kolonizacija crije-va ovisi o vrsti probiotiËkih bakterija, kiselosti æeluca, pokretljivosti (mo-tilitetu) crijeva, odabiru prebiotiËkih

vlakana, ali najviπe o tome dolaze li bakterije æive u mikrofloru crijeva. Ukratko, pri formuliranju probiotiËkog proizvoda nuæno je voditi raËuna o sljedeÊem:

• napraviti dobru selekciju probio-tiËkih bakterija - odabrati one koje su veÊ prisutne u mikroflori crijeva zdravog Ëovjeka (npr. Bi-fidobacterium bifidum, Propion-bacterium schermani, Streptococ-cus thermophilus, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus lactis, Lactobacillus ramnosus, Lactoba-cillus helveticus…)

• odabrati prebiotiËka vlakna koja Êe biti pravi selektivni supstrat za dobar rast korisnih bakterija bez stvaranja vjetrova, nadi-manja (npr. inulin, akacija, bao-bab...)

• primijeniti novu tehnologiju dvostruke ovojnice (Dual coa-ted) koja omoguÊuje visoku uËinkovitost laktobakterija Ëak i u ekstremnim ambijentalnim uvjetima tijekom proizvodnje i skladiπtenja kao i tijekom pro-laska kroz probavni sustav.

Takav proizvod sigurno Êe biti brz i siguran odgovor na sve poremeÊaje uzrokovane neuravnoteæenom crije-vnom mikroflorom (zatvor, meka sto-lica, crijevne upale, problemi s pro-bavom nakon uzimanja antibiotika, infekcija s Helycobacter pylori), ali Êe i vrlo kvalitetno utjecati na poveÊanje prirodne otpornosti organizma kao glavnog preduvjeta dobrog zdravlja i vitalnosti.

72

7 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Reumatoloπka ordinacija

Pokrovitelj rubrike:74

7 4 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

75

# 3 9 V A © E Z D R A V L J E 7 5

Pitanja πaljite na adresu: Oktal Pharma d.o.o., za Vaπe zdravlje,

Utinjska 40, 10 020 Zagreb

ili e-mail:[email protected]

Conprosta pomaæe kad prostata zakaæeZa samo nekoliko tjedana, Ëesto

i dana, Conprosta poboljπava

sve parametre koje urolozi

ubrajaju u kvalitetu æivota

Ako i vas muËi: > uËestalo mokrenje

> mokrenje s naporom

> sporo i nepotpuno praænjenje mjehura

> polagan i isprekidan mokraÊni mlaz

> problem s potencijom

> Ëesta uroinfekcija...

...velika je vjerojatnost da imate poveÊanje (hipertrofiju) prostate. DobroÊudno (benigno) poveÊanje prostate, koje kod 50 posto muπkaraca poËinje veÊ poslije 40. godine, kara-kterizirano je uËestalim i oteæanim mokrenjem. Na poËetne simptome s godinama se nadovezuju Ëeste upale, bolovi, problemi s erekcijom. Naravno da nije potrebno, a ni pame-tno trpjeti i zanemarivati ove simptome. Osim πto obvezno trebate obaviti specijalistiËki uroloπki pregled, znatnu vam pomoÊ mogu pruæiti i biljni pripravci.

Tradicija daleke Kine u naπim ljekarnama

Jedan od biljnih pripravaka koji preporuËujemo jest Con-prosta, novi preparat na naπem træiπtu, ali dobro poznat na ameriËkom i dalekoistoËnom. Conprosta je proizvod moder-ne farmaceutske industrije pripravljen prema starom receptu tradicionalne kineske medicine, tj. predstavlja komprimat cvjetnog praha uljane repice, biljke sa svim botaniËkim obi-ljeæjima podneblja u kojem raste.

U dalekoj Kini, gdje je moderna medicina usko povezana s tradicionalnom, Conprosta se propisuje na lijeËniËki re-cept oboljelima s dobroÊudnim poveÊanjem prostate (BPH) ili upalom prostate (prostatitis, kroniËni ili akutni nebakte-rijski). Ali ne samo tamo. I puno bliæe nama, u sjevernoj Europi, cvjetni prah je aktivni princip broj jedan za lijeËenje i poboljπanje stanja muπkoga reproduktivnog sustava s na-glaskom na prostatu.

Za samo nekoliko tjedana, Ëesto i dana, Conprosta poboljπava sve parametre koje urolozi ubrajaju u kvalitetu æivota: smanjuje se broj mokrenja (dnevnih i noÊnih), iz-mokravanje je potpunije, mokraÊni mlaz je deblji i jaËi... U drugoj fazi smanjuje se volumen prostate o Ëemu svjedoËe brojne kliniËke studije provedene u Kini.

To πto je Conprosta zastupljena u gotovo svim ljekarna-ma i biljnim ljekarnama, govori o velikom interesu i dobrim povratnim informacijama od pacijenata. Za dodatne informa-cije nazovite 091/565 61 88, poπaljite faks na 01/619 21 01 ili posjetite naπu internet stranicu www.conprosta.hr

Reumatoloπka ordinacija

Pokrovitelj rubrike:74

7 4 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

75

# 3 9 V A © E Z D R A V L J E 7 5

Pitanja πaljite na adresu: Oktal Pharma d.o.o., za Vaπe zdravlje,

Utinjska 40, 10 020 Zagreb

ili e-mail:[email protected]

Na pitanje odgovara: Valentina Tumir, dr. med., spec. fizikalne medicine i

rehabilitacije

Oko dva mjeseca osjeÊam jake bolove u prednjem dijelu stopala. Tegobe su intenzivnije pri stajanju i hodu. Oteæano podnosim noπenje bilo kakve obuÊe. Boja koæe stopa-la nije se mijenjala, niti su stopala evidentno oticala. Osim pri hodu i stajanju, bolovi su intenzivniji i na dodir rukom preko prednjeg dijela stopala.

Suzana, 33 g., Osijek

Iz svega πto ste naveli, uzimajuÊi u obzir i vaπu dob, vjerojatno je rijeË o metatartalgiji, tj. sindromu koji je karakteriziran bolima u prednjem dijelu stopala (metatarzus), a ËeπÊe se javlja u æena.

Uzroci bolesti - mogu biti:

• opÊa bolest s lokalizacijom na stopalu (npr. reumatoidni artri-tis, tuberkuloza, πeÊerna bolest, vaskularni poremeÊaji)

• lokalizirana bolest samog meta-tarzusa (traumatska i posttrauma-tska stanja, upalna stanja, tumori, neurinom, degenerativne bolesti, spuπteni svodovi stopala)

• biomehaniËki poremeÊaj - najËeπÊi uzrok (i vjerojatno uzrok vaπih tegoba).

Naime, rijeË je o preoptereÊenju pre-dnjega noænog svoda ili nepravilnu rasporedu optereÊenja metatarsu-sa. Noπenje nepravilne obuÊe (uske cipele, visoke potpetice) svakako bi moglo biti uzrokom vaπih tegoba, osobito stoga πto su se tegobe javile nakon ljetnih mjeseci kada ste nosili laganu i otvorenu obuÊu, koja je sada zamijenjena zatvore-nom, obiËno uskom cipelom, s ili bez potpetica. Zbog toga su zna tno poveÊani optereÊenje i pritisak na stopala.

KliniËka slika - Kao πto ste i sami naveli, kliniËku sliku karakteri-ziraju bolovi u prednjem dijelu stopala, uz moguÊu pojavu manje otekline, obiËno na gornjoj stra-ni stopala, umor, rjee trofiËke promjene malih miπiÊa stopala ako tegobe traju dulje. Tegobe su intenzivnije pri veÊim statiËkim i dinamiËkim optereÊenjima, pri-mjerice duljeg stajanja ili hodanja. ObiËno nema promjene boje, niti temperature koæe prednjeg dijela stopala. Na dodir izmeu glavica metatarzalnih kosti javlja se bol.

Dijagnoza - Postavlja se na temelju anamnestiËkih podataka (subje ktivne tegobe), objekti-

vna klini Ëkog nalaza, a prema potreb i dopunjuje se dodatnom radioloπkom i ultrazvuËnom pre-tragom stopala. Laboratorijske pretrage obiËno nisu potrebne, osim ako je rijeË o drugoj bole-sti, a ne biomehaniËkome pore-meÊaju.

LijeËenje - Ako je posrijedi neka opÊa ili lokalna bolest, prije svega treba lijeËiti uzrok. Protiv bolova obiËno se koriste analgetici i nesteroidni antireumatici (sistemski i/ili loka-lno na bolno mjesto). PreporuËe-na fizikalna terapija - termotera-pija, ultrazvuk (sonoforeza), ele-ktroanalgetske procedure, laser, manualna masaæa. U lijeËenju se koriste i ortopedski uloπci kako bi se uspostavili normalni bio-mehaniËki odnosi (ispod glavica metatarzalnih kostiju postave se ovalni jastuËiÊi). Najteæi sluËaje-vi, kada veÊ postoje strukturne promjene na kosti, rjeπavaju se kirurπkim putem.

Prevencija - Izbjegavati noπenje uske obuÊe i one s visokim potpe-ticama, postiÊi i odræavati optimal-nu tjelesnu teæinu, izvoditi vjeæbe snaæenja malih miπiÊa stopala te istezanja noænih zglobova i prstiju stopala.


76Vjeæbajmo zajednovjeæbe snage za miπiÊe ramenog pojasa

Mario KasoviÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultetSimona MarkoviÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Druπtvo za sportsku rekreaciju VitaSport

Rameni pojas i ruke imaju posebnu funkciju pri kretanju i odræavanju ra-vnoteæe. S obzirom na to da rameni pojas spaja gornje udove s trupom, daje oslonac nadlaktici i cijelom gornjem udu te omoguÊuje gibljivost ruku, valja jaËati i odræavati aktivnost pripadajuÊih miπiÊa kao i miπiÊa nadlaktice koji takoer sudjeluju u uËvrπÊivanju rame-na. Ne treba zaboraviti da su zbog va-æne uloge u svakodnevnom æivotu (po-dizanje, noπenje, odlaganje, povlaËenje, odguravanje, pridræavanje, oslanjanje, dræanje...) miπiÊi ramena, ramenog pojasa i nadlaktice najviπe izloæeni opte-reÊenju, zbog Ëega se poveÊava mogu-Ênost ozljeivanja i nastanka struktura-lnih promjena koje uzrokuju bol.

MiπiÊi ramena - MiπiÊi ramenog pojasa obavijaju rameni zglob Ëime je znatno ojaËan, a istodobno slobodan pa su u njemu moguÊe najopseænije kretnje. Povezuju kosti ramenog pojasa i nadlaktiËnu kost. Najvaæniji je m. del-toideus, trokutasti miπiÊ koji daje rame-

nu oblinu, a povezuje kljuËnu kost i lopaticu s nadlakticom. Ima tri glavna funkcionalna dijela: prednji - pokreÊe nadlakticu prema naprijed i rotira je unutra; srednji - najπiri i glavni kod podizanja ruke u odruËenje do vodo-ravnog poloæaja; straænji - pokreÊe na-dlakticu prema natrag i rotira je prema van. Kad se istodobno kontrahiraju sva tri dijela, djeluje kao snaæan odmicaË nadlaktice. SljedeÊih pet miπiÊa (m. su-bscapularis, m. supraspinatus, m. in-fraspinatus, m. teres major, m. teres mi-nor) pokriva prednju i straænju stranu lopatice, pomaæe m. deltoideusu i su-djeluje u uËvrπÊivanju ramenog zgloba.

MiπiÊi gornjeg dijela lea - Slje-deÊa skupina miπiÊa po poloæaju pri-pada lenim miπiÊima, a po djelovanju ramenu i ramenom zglobu. M. trape-zius - πirok i plosnat miπiÊ koji pokriva zatiljak, straænju stranu vrata i gornji dio lea, vuËe ramena natrag i prema sredini, pribliæava lopatice kraljeæni-ci i osigurava uspravan stav. Gornji dio

sprjeËava spuπtanje ramena pod opte-reÊenjem (npr. noπenje torbe), srednji dio pribliæava lopatice kraljeænici, a donji povlaËi ramena dolje i prema sre-dini. M. latissimus dorsi prekriva donji dio lea, a funkcija mu je primicanje nadlaktice tijelu i rotacija prema unutra (omoguÊuje puzanje). M. levator sca-pulae spaja vratni dio kraljeænice i go-rnji dio lopatice, podiæuÊi je prema gore i sredini. M. rhomboideus je smjeπten ispod m. trapeziusa, a veæe kraljeænicu i lopaticu. PovlaËi lopaticu gore i pre-ma kraljeænici pa je vaæan kod ispravna dræanja ramena.

MiπiÊi nadlaktice - Najsnaæniji miπiÊ prednje skupine je M. biceps bra-chii koji povezuje lopaticu i podlakticu te sluæi kao pregibaË podlaktice i podi-zaË nadlaktice prema naprijed. Straænju skupinu Ëini m. triceps brachii koji po-vezuje lopaticu s podlakticom. NajjaËi je ispruæaË podlaktice i vaæan je kod uËvrπÊivanja lakatnog zgloba.

Vjeæba broj 1PoËetni poloæaj: StojeÊi s raskorakom u πirini

kukova, koljena lagano pogrËe-na, ruke su uz tijelo, a πake sti-snute i prislonjene jedna uz dru-gu ispred tijela.

Opis vjeæbe: Podizati laktove i nadlaktice boËno i gore te pritom podiza-ti πake uz tijelo. Kod izvoenja vjeæbe kontrahirati miπiÊe rame-na i gornjeg dijela lea.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja.


S P O R T I R E K R E A C I J A

Vjeæba broj 3PoËetni poloæaj: StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke pruæene ispred tijela u visini i

πirini ramena. U rukama dræati napetu gumenu traku.

Opis vjeæbe: PovlaËiti nadlaktice prema natrag do odruËenja. Podlaktice ostaju savinute u zglobu lakta. Teæi pri-mjer vjeæbe je povlaËenje opruæenih ruku do odruËenja. Pritom kontrahirati miπiÊe ramena i gor-njeg dijela lea.


Vjeæba broj 2PoËetni poloæaj: StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke uz tijelo, podlaktice savinute

u zglobu lakta prema naprijed. Teæi primjer vjeæbe je da ruke dræimo opruæene uz tijelo.

Opis vjeæbe: Podizati savinute ruku ili opruæene do odruËenja. Pritom kontrahirati miπiÊe ramena i gornjeg dije-la lea.


Vjeæba broj 4PoËetni poloæaj: StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke pruæene iznad glave u πirini

ramena. U rukama dræati napetu gumenu traku.

Opis vjeæbe: PovlaËiti laktova i nadlaktice dolje i natrag sa savinutim podlakticama. Teæi primjer vjeæbe je po-vlaËenje pruæenih ruku do odruËenja. Pritom kontrahirati miπiÊe ramena, gornjeg dijela lea i na-dlaktica.


7 8 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

S P O R T I R E K R E A C I J A

Vjeæba broj 7PoËetni poloæaj: StojeÊi s raskorakom u πirini kuko-

va, koljena lagano pogrËena. Jedna ruka je savinuta iza tijela sa πakom prislonjenom u visini pojasa. Druga ruka je savinuta iznad glave s po-stavljenom nadlakticom uz glavu i πakom iza potiljka. U rukama dræati napetu gumenu traku.

Opis vjeæbe: Opruæati ruku iznad glave. Donju ruku i nadlakticu gornje ruke uËvr-stiti i ne pomicati. Isto ponoviti i s drugom rukom. Pritom kontrahirati miπiÊe nadlaktice i ramena.


Vjeæba broj 5PoËetni poloæaj: StojeÊi s raskorakom u

πirini kukova, koljena laga-no pogrËena, ruke opruæene uz tijelo, u rukama dræati napetu gumenu traku koja prolazi ispod stopala.

Opis vjeæbe: Podizati pruæene ruke prema gore i boËno do odruËenja. Pritom kontrahi-rati miπiÊe ramena i gornjeg dijela lea.


Vjeæba broj 6PoËetni poloæaj: StojeÊi s raskorakom u

πirini kukova, koljena laga-no pogrËena, ruke opruæene uz tijelo, u rukama dræati napetu gumenu traku koja prolazi ispod stopala.

Opis vjeæbe: Savinuti podlaktice naprijed i gore. Nadlaktice su fiksira-ne uz tijelo i ne pomiËu se. Pritom kontrahirati miπiÊe nadlaktica.


Informacije:VitaSport Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb tel. 098 31 56 32

80


K

Artroza kuka novi pristup lijeËenju

mr. sc. Ante MuljaËiÊ, dr. med., spec. traumatolog, Klinika za traumatologiju, DraπkoviÊeva 19, Zagreb, tel: 01/469 71 40; 469 70 00Slobodan Kuvalja, dr. med., spec. anesteziologije i reanimacije, Cybex centar - Zagreb, VoÊarska 106, tel. 01/ 468 00 19, 468 00 17

Kirurπki pristup s izokinetiËkom

dijagnostikom i rehabilitacijom kljuË je

uspjeha u lijeËenju artroze kuka

Ovisno o æivotnoj dobi, sve viπe ljudi pati od bolova i ograniËenja kretnji u zglobu kuka, πto upuÊuje na to da su bolesti kukova danas vrlo Ëe-ste i imaju viπe uzroka.

OπteÊenje zgloba kuka ne nastu-pa preko noÊi nego je posljedica du-gotrajnih poremeÊaja biomehaniËkih odnosa u funkciji zgloba. NaËin æivo-ta, nepravilna ishrana, veÊa tjelesna teæina i smanjena dnevna tjelesna miπiÊna aktivnost samo su neki od razloga koji dovode do poremeÊena odnosa snaga izmeu miπiÊnih grupa koje pokreÊu zglob kuka s jedne stra-ne, a s druge uzrokuju preoptereÊenje zglobne hrskavice i ligamenata. Sve to dovodi do razvoja artroze i smanjenja pokretljivosti, uz progredirajuÊu bol u zglobu kuka.

Kuk je zglob koji obavija, uvjetno reËeno, najjaËa miπiÊna masa u odno-

su na cijeli organizam, pa je potpu-no jasno da svaki poremeÊaj snage ove muskulature dovodi do snaæna negativnog djelovanja na hrskavicu zgloba. Bol, kao dominantan osjet, postaje sve jaËa, sve viπe smanjujuÊi aktivnost zgloba kuka. Paralelno sa smanjenjem aktivnosti ljudski orga-nizam instiktivno poËinje πtedjeti

oπteÊeni zglob, πto indirektno izazi-va daljnje biomehaniËke poremeÊaje statike zdjelice i kraljeænice. To na-dalje dovodi do daljnjeg oπteÊenja hr-skavice zgloba i do postupna razvoja izraæene artroze kuka. KonaËno je stanje teπka artroza kuka koja u kom-binaciji s izraæenom hipotrofijom mu-skulature kuka i natkoljenice, zbog smanjene aktivnosti, izaziva sve jaËe bolove, izrazito loπu pokretljivost te konaËno dovodi do stanja kada je neizbjeæna ugradnja umjetnog kuka.

Koksartroza je, dakle, oboljenje koje se manifestira na dva, inaËe si-nergistiËki djelujuÊa sustava, dakle sustava koji se nadopunjuju. S jedne strane dolazi do poremeÊaja rada miπiÊnog sustava s atrofijom musku-lature, a s druge do uniπtenja zglobne hrskavice s razvijenom artrozom kuka. Posve je jasno da u lijeËenju oboljelog kuka moramo lijeËiti oba sustava na zadovoljavajuÊi naËin, jer tek tada moæemo oËekivati dobre ko-naËne rezultate.

Optimalno najbolji i najbræi cilja-ni oporavak kod oboljelih kod kojih je artroza kuka dovela do ugradnje umjetnog kuka moæe se postiÊi:

• sinergistiËkim djelovanjem izo-kinetiËke dijagnostike i terapije preoperativno

• operativnim zahvatom ugradnje umjetnog kuka

Ako znamo da je kljuËni razlog oπteÊenja hrskavice zgloba s nastankom artroze upravo poremeÊena biomehaniËka funkcija rada miπiÊa, jasno je da je u ozbiljno oπteÊenom zglobu krajnje naruπena sposobnost pokreta i rada miπiÊa

80


T R A U M A T O L O G I J A

• nastavkom primarne postopera-tivne rehabilitacije u jednom od rehabilitacijskih centara te

• ponovnim izokinetiËkim pro-gramom ciljane rehabilitacije miπiÊnih skupina oboljelog kuka.

PoremeÊena biomehaniËka funkcija rada miπiÊa

Artroza kuka (koksartroza) da-nas predstavlja sve ËeπÊi problem i poËinje se javljati u sve ranijoj dobi, najviπe zbog drastiËna smanjenja ozbiljnije tjelesne aktivnosti i navike dugotrajna sjedenja.

U jednom od proπlih brojeva pre-zentirali smo opÊenitu vaænost izo-kinetiËke dijagnostike i rehabilitacije u sprjeËavanju ili rehabilitaciji po-remeÊene funkcije miπiÊa i zglobo-va. Danas Êemo posebno pojasniti izrazite prednosti timskog pristupa

u lijeËenju artroze kuka kada je veÊ postavljena opravdana indikacija za zamjenu zgloba kuka endoprotezom. Kada govorimo o timskom pristupu, mislimo na kljuËnu suradnju lije-ËniËkog tima koji Êe obaviti opera-tivni zahvat ugradnje endoproteze i tima lijeËnika specijaliziranih za izokinetiËku dijagnostiku i rehabili-taciju.

Ako znamo da je kljuËni razlog oπteÊenja hrskavice zgloba s na-stankom artroze upravo poremeÊena biomehaniËka funkcija rada miπiÊa, jasno je da je u ozbiljno oπteÊenom zglobu krajnje naruπena sposobnost pokreta i rada miπiÊa. Daljnjim ogra-niËavanjem kretanja zbog pojave boli u zglobu napreduju i oπteÊenje zgloba i gubitak miπiÊne snage sve do potpu-ne nemoguÊnosti pokreta. U dijelu tijela koji se ne moæe kretati onemo-guÊen je i rad miπiÊa. MiπiÊi, koji iz

bilo kojeg razloga ne mogu obavljati prirodnu aktivnost, brzo gube snagu i radnu sposobnost te se razvija atro-fija.

Isto se dogaa i kod artroze kuka. Najprije dolazi do velikog gubitka snage miπiÊa koji savijaju nogu u kuku, πto se Ëesto poËinje manifesti-rati bolom u preponi. Druga je mo-guÊnost pojava boli na boku kod napora, tj. kod preoptereÊenja zbog iritacije zglobnih elemenata i na pri-tisak, primjerice pri leæanju na boku. Ako je stanje uznapredovalo, poËinje se javljati i mehaniËko ograniËenje pokreta u kuku uz jake bolove, kada je nuæno razmotriti ugradnju endo-proteze.

Vratiti pokret i stabilnost operiranom zglobu

Ugradnjom endoproteze zamjenjuje se oπteÊeni i bolni zglob. Vaænost kvalitetna operativnog zahva-ta, koji ukljuËuje i pravilan izbor endoproteze za svakog pacijenta, ne treba osobito naglaπavati, ali tre-ba istaknuti da je uspjeπnom opera-cijom rijeπen samo dio problema, tj. uklonjen je bolan i mehaniËki nepo-kretan zglob, i zamijenjen neosjetlji-vim, pasivno pokretnim umjetnim materijalom.

Drugi je kljuËni dio problema vra-titi pravilan pokret i stabilnost zglo-bu operiranog kuka, ali i susjednim

IzokinetiËka rehabilitacija zgloba kuka na Cybex ureaju

Uspjeπnom operacijom, odnosno ugradnjom endoproteze rijeπen je samo dio problema, tj. uklonjen je bolan i mehaniËki nepokretan zglob te zamijenjen neosjetljivim, pasivno pokretnim umjetnim materijalom

8 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

T R A U M A T O L O G I J A

zglobovima, drugom kuku i koljeni-ma kao glavnim nosiocima teæine tije-la i osposobiti pacijeta za normalnu funkciju, tj. vratiti punu snagu i spo-sobnost svih miπiÊa da mogu pono-vno dræati konstrukciju tijela.

Iz ovog je jasno da pacijent koji je prije operacije imao ozbiljno ogranjiËenje pokreta u zglobu kuka ima i velik gubitak snage miπiÊa koji taj zglob trebaju pokrenuti, te da se samom ugradnjom endoproteze neÊe bitno poboljπati i pokretljivost pa-cijenta, osim πto Êe se, naravno, uklo-niti bol. BiomehaniËkim ispitivanjima u razliËitim institucijama u svijetu potvreno je da se ugradnjom endo-proteze ne postiæe bitno poboljπanje biomehaniËkih i tjelesnih sposobnosti pacijenta. Ali, utvreno je i da se izo-kinetiËkim vjeæbama postiæe najbræi oporavak funkcije, a najbolji je uËinak tzv. dvostupanjskim izokinetiËkim pristupom u rehabilitaciji. On podra-zumijeva ne samo postoperativnu rehabilitacije nego i preoperativnu izokinetiËku pripremu.

Kako je cilj ovakve operacije potpun oporavak funkcije pacijenta, na temelju istraæivanja i iskustva u Cybex centru razraene su procedure timskog rada struËnjaka, operatera i izokinetiËara. Nova iskustva pokazala su da se najbræi i najuËinkovitiji puni oporavak postiæe podjelom postupka operativnog lijeËenja artroze kuka u tri kljuËne faze:

Upitnik za brzu provjeru

Jesu li poËeli problemi s kukovima? Trebate li potraæiti struËnu pomoÊ? Kako sprijeËiti

razvoj artroze u zglobu kuka?

Ako imate tri i viπe potvrdnih odgovora, potrebna vam je struËna pomoÊ kako bi se sprijeËila teæa oπteÊenja zglobova, izbjegle ozljede ili operativni zahvat zbog kroniËnih

oπteÊenja.

Br. Pitanje 0/+

1 Je li netko u obitelji patio od tegoba s kukovima?

2 Sjedite li preteæno na poslu ili se vozite u automobilu?

3 Pomaæete li se rukama pri ustajanju iz fotelje?

4 Moæete li lako prekriæiti nogu preko noge i sjediti bez nelagode?

5 „PreskaËe” li vam ponekad u kuku?

6 Imate li osjeÊaj da viπe ne moæete dovoljno primaknuti savijeno koljeno bradi

Telefon za besplatan struËni savjet lijeËnika: 01/468 00 19

7 Jeste li osjetili bol ili zatezanje u nekoj od prepona ili u bokovima?

8 Jeste li kao dijete imali iπËaπenje kukova ili neπto sliËno?

1. Preoperativna izokinetiËka pripre-ma vjeæbama oslabljenih miπiÊa, u okvirima moguÊeg pokreta. Cilj je maksimalno pojaËanje miπiÊa kako bi se neposredno nakon ugradnje endoproteze pacijent mogao mobilizirati i uËvrstiti novi umjetni zglob.

2. Neposredno nakon operacije slije-di klasiËni naËin rehabilitacije do trenutka kad operater zakljuËi da se operirani kuk moæe opteretiti i da je endoproteza stabilna.

3. KonaËno slijedi druga faza izoki-netiËke rehabilitacije kojoj je cilj precizno vraÊanje i usklaivanje snage miπiÊa kako kukova tako koljena kao susjednih vaænih zglo-bova.

Ovakvo, timski provedeno lijeËenje osigurava viπestruko bræi oporavak, sprjeËava oπteÊenja susje-dnih zglobova i kraljeænice zbog du-gotrajne nesposobnosti kao i prisilnog poloæaja kretanja, te osigurava punu kvalitetu æivota operiranih bolesnika.

Cybex centar Zagreb i Klinika za traumatologiju Zagreb veÊ treÊu go-dinu zaredom provode program pre-ma prethodno navedenoj procedu-ri. Ostvareni rezultati, vidljivi kroz viπestruko bræi oporavak i skraÊenje bolovanja, u cijelosti su potvrdili va-ænost uske suradnje specijalista kiru-rga operatera i specijalista lijeËnika za izokinetiku i biomehaniku.

Drugi je kljuËni dio problema vratiti pravilan pokret i stabilnost zglobu operiranog kuka, ali i susjednim zglobovima, drugom kuku i koljenima kao glavnim nosiocima teæine tijela te osposobiti pacijeta za normalnu funkciju

Necementirana proteza kuka

Cementirana proteza kuka

8 4 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

84AmeriËki san o bezbolnom zahvatu na zubima

Ivan AzinoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, Strojarska 4, Zagreb, tel. 01/615 47 19, 098 62 25 20

OsjeÊaj boli kod primjene waterlasea

je manji ili ga uopÊe nema,

a i tehnika rada razlikuje se od one

u tradicionalnoj stomatologiji

AmeriËka tvrtka Biolase, koja se bavi proizvodnjom medicinskih lase-ra, proizvela je i laser za primjenu u svakodnevnoj stomatoloπkoj praks i. VeÊ je poznata njegova primjena u usnoj πupljini, ali samo na meka tkiva (sluznica, jezik). Waterlase dentaln i laser dizajniran je tako da djeluje na meka, ali i na tvrda tkiva u usnoj πupljini. Za rad na tvrdim tkivima (caklina, dentin, cement, kost) wa-terlase koristi razliËite moguÊnosti procesa svjetlosne apsorpcije preko vodenih kapljica. Vlastito, fleksibilno optiËko vlakno i nastavak proizvode optiËku energiju i atomiziranu vodu za precizno uklanjanje tvrdog tkiva. Zanimljivi su i neki tehniËki podaci izlazne snage aparata:

• klasifikacija: 4. grupa lasera• valna duljina: 2780 nm• frekvencija: 20 Hz• jakost struje: 8 A• izlazna snaga: 0,25 do 6 W.

Kako bi razumjeli uËinak i djelo-vanje waterlasea na tvrda i meka tki-

va, moramo istaknuti da je osjeÊaj boli puno manji ili ga uopÊe nema, a i tehnika rada razliËita je od one u tra-dicionalnoj stomatologiji. Uklanjanje tvrdog tkiva uz pomoÊ hidrokine-tiËkih procesa ostvaruje se tzv. ne-dodirujuÊom procedurom. Laserska zraka izlazi iz radnog vrπka, pada na radni dio koji za vrijeme rada hladi vodeni sprej iz glave ruËnog nastavka. Radni vrπak udaljen je otprilike jedan milimetar od radnog polja i ne dodi-ruje se s radnim poljem ni u jednoj fazi postupka. Kod mekog tkiva pri-mjenjuje se ova, ali i druga tehnika, gdje je dopuπten kontakt radnog dije-la i tkiva.

©to se tiËe bezbolnosti tretmana, valja napomenuti da su hidrokine-tiËki uËinak vodenog spreja na radn u povrπinu i primjena radnog vrπka koji ne dodiruje povrπinu zapravo veÊ do-voljni da osiguraju bezbolnost, uz primjenu anestezije uz pomoÊ lasera. U radu s laserom, primjena lokalnih i povrπinskih anestetika svedena je na najmanju moguÊu mjeru.

Indikacije za uporabu waterlase dentalnog lasera:

• karijesne lezije• preparacije kaviteta (πupljina) od

1. do 6. razreda• peËaÊenje fisura kod djece• endodontski tretman (u dubini

zuba - od pristupa pulpnoj ko-mori do amputacija i odstranji-vanja pulpe, te obrade korijen-skih kanala)

• zahvati na parodontu (kiretaæa, parodontalni dæepovi)

• protetski radovi (izrada krunica, veenersa i mostova)

• kirurπki zahvati (na kosti, apeksu zuba, mekim tkivima zahvaÊe-nim raznim patoloπkim stanji-ma).


86

Buenje kao noÊna moraLjiljana Podrug, dr. med., spec. πkolske medicine, ZZJZ Vukovarsko-srijemske æupanije, Sluæba za zaπtitu πkolske djece i mladeæi, Zvonarska 57, Vinkovci

NoÊno mokrenje uvelike utjeËe

na psiholoπki razvoj i samopoπtovanje

djece, pa se kod njih Ëesto javljaju

poremeÊaji ponaπanja

Pod pojmom noÊno mokrenje (enuresis nocturna) podrazumijeva se nevoljno, nesvjesno i ponavljano mokrenje u krevet tijekom noÊi. Ako dijete nikad nije uspostavilo kontrolu mokrenja, rijeË je o primarnoj enure-zi, dok je sekundarna enureza pore-meÊaj koji se javlja nakon πto je kon-trola postojala najmanje πest mjeseci i najËeπÊe je uzrokovana psihiËkim stresom. Velik broj djece u drugoj po-

lovici druge godine veÊ zna na neki naËin izreÊi potrebu za obavljanjem nuæde, pa je uz odgovarajuÊu pomoÊ mogu obaviti u posudu. Kod neke se djece, bez prisutnosti bilo kakvo-ga poremeÊaja, ta sposobnost razvije tek tijekom treÊe godine æivota. Bilo kakav neprimjeren pritisak na dije-te da kontrolira mokrenje prije nego-li je ono za to zrelo samo oteæava i odgaa usvajanje higijenskih navika.

Primarna monosimptomatska noÊna enureza jedan je od najËeπÊih kroniËnih poremeÊaja u djece predπkolske i πkolske dobi, o Ëemu svjedoËi i procjena da oko sedam po-sto djeËaka i tri posto djevojËica u do-bi od pet godina mokri tijekom dana ili noÊi u odjeÊu ili krevet, u dobi od 10 godina oko tri posto djeËaka i dva posto djevojËica, a sa 18 godina ja-vlja se u oko jedan posto muπkaraca, rjee u æena. ZamjeÊuje se da je uËestalost noÊnog mokrenja veÊa u djeËaka nego u djevojËica.

Enureza moæe biti idiopatska i simptomatska. Idiopatska enureza povezana je s obiteljskom predispozi-


© K O L S K A M E D I C I N A

cijom i dovodi se u vezu s odgoenim sazrijevanjem srediπnjega æivËanog sustava i izmijenjenom fiziologijom mokraÊnog mjehura (npr. niæi prag mokraÊnog mjehura za nevoljno praænjenje). Da postoji obiteljska pre-dispozicija, govori podatak da oko 75 posto djece s enurezom ima bliskog srodnika s istim problemom. Epizo-de noÊnog mokrenja u krevet mogu se dogoditi u bilo kojem stadiju spa-vanja - oko dvije treÊine epizoda do-godi se u prvoj treÊini noÊi, a katkad i za REM faze spavanja, kada se dije-te moæe sjeÊati sna tijekom kojeg se pomokrilo. Simptomatska enureza posljedica je urogenitalnih, metabo-liËkih, endokrinih i drugih bolesti.

U fizioloπkom smislu rijeË je o ne-razmjeru izmeu noÊnog stvaranja mokraÊe i funkcionalnog kapacite-ta mokraÊnog mjehura, πto je obiËno udruæeno s Ëvrstim snom djeteta. Nekad se smatralo da je noÊno mo-krenje izazvano psihiËkim Ëimbenici-ma, no novija istraæivanja pokazuju da psihiËke promjene nisu uzrok ne-go posljedica noÊnog mokrenja.

Istraæivanja su pokazala da djeca s primarnom monosimptomatskom enurezom imaju nedovoljan porast noÊnog izluËivanja antidiuretskog hormona (vazopresina) koji sprjeËa-va noÊno mokrenje u krevet. VeÊina hormona u naπem organizmu izluËuje se ovisno o dobu dana, odnosno noÊi, pa je tako i djelovanje vazopresina na tubule bubrega pojaËano tijekom noÊi, πto nije sluËaj kod djece s no-Ênom enurezom. U nekim sluËajevi-ma uzrok moæe biti i smanjen kapa-citet mokraÊnog mjehura.

Uzrok, a ne posljedica psiholoπkih problema

DijagnostiËki postupak poËinje detaljnom anamnezom kojom se mora iskljuËiti dnevno mokrenje, uroinfekcije i druge neuroloπke i endokrinoloπke bolesti kod kojih no-Êno mokrenje moæe biti samo jedan od simptoma bolesti.

Ako dijete ima urednu anamnezu, kliniËki pregled i uredan nalaz urina, urinokulture i mikcometrije te ako je uredan UZV bubrega i mokraÊnog mjehura, daljna obrada, posebno upo-raba invazivnih metoda, nije indici-rana.

Primarna enureza nije uzroko-vana psiholoπkim Ëimbenicima, tj. ona je uzrok, a ne posljedica psiholoπkih problema u æivotu djete-ta. Jako utjeËe na psiholoπki razvoj djeteta i njegova samopoπtovanja, pa takva djeca imaju ËeπÊe poremeÊaje ponaπanja, osjeÊaju se razliËito od svojih vrπnjaka, osjeÊaju ljutnju i stid, promjenjivog su raspoloæenja, ne su-djeluju u uobiËajenim aktivnostima

poput πkolskih izleta, maturalnih pu-tovanja i sl. Na æalost, roditelji Ëesto nisu tolerantni prema problemu, pa primjenjuju metode kaænjavanja.

LijeËenje nakon pete godine

Unatrag petnaestak godina inten-zivno se prouËavao problem noÊnog mokrenja i metode lijeËenja, koje se preporuËuje nakon navrπene pete go-dine æivota.

Prema patofizioloπkim mehani-zmima, danas su u svijetu prihvaÊena dva oblika lijeËenja primarne noÊne enureze - noÊni alarm aparati i va-zopresin. U literaturi se navode i dru-gi oblici, primjerice ograniËavanje unosa tekuÊine, razliËiti oblici tre-ninga mokraÊnog mjehura, antiko-linergici, hipnoza i akupunktura. TricikliËki antidepresivi ne koriste se viπe zbog teπkih nuspojava.

Analog vazopresina je dezmopre-sin (sintetiËki hormon istovjetnog djelovanja, nadomjestak) koji se na træiπtu nalazi u obliku spreja za nos i tableta, a djeluje tako πto smanjuje noÊno izluËivanje mokraÊe. Dezmo-presin se primjenjuje naveËer prije spavanja. Radi dokazivanja njegove uËinkovitosti provedeno je istraæi-vanje koje je pokazalo njegovu dje-lotvornost kod veÊine djece - oko 73 posto djece imalo je potpun presta-nak enureze ili znatno smanjenje broja mokrih noÊi, a samo 7,6 posto nije odgovorilo na terapiju. Kod veÊi-ne djece terapijski je odgovor nastu-pio veÊ nekoliko dana nakon poËetka koriπtenja. Iako je za lijeËenja 48 po-sto pacijenata bilo potpuno bez enu-reze, najveÊim problemom pokazali su se Ëesti recidivi (ponovna pojava) nakon prestanka lijeËenja, a samo je oko 30 posto djece ostalo dugotrajno potpuno suho.

Valja istaknuti da i lijeËnici koji preporuËuju lijek i roditelji, odnosno djeca moraju voditi brigu o ispravnu uzimanju lijeka koji se ne smije pre-dozirati i, πto je izuzetno vaæno, djeca ga ne smiju uzimati sama.

Savjeti za roditelje

NE Ëekati da noÊno mokrenje proe samo od sebe ako dijete nije poËelo kontrolirati mokrenje u oËekivanoj æivotnoj dobi (1,5 - 3 godine)

NE kaænjavati dijete nego razgovarati o tom problemu bez ljutnje jer ono nije krivo za to

NE poËinjati bilo kakvu terapiju bez savjeta s lijeËnikom

NE odustati ako terapija ne donese rezultate u samom poËetku lijeËenja

Savjeti za dijete

NE skrivati problem od roditelja jer Êe ga oni moÊi iznijeti uËitelju ili razre-dniku; s problemom treba upoznati i πkolskog lijeËnika

NE izbjegavati druæenje s ostalom dje-com jer i oni mogu imati neki drugi problem s kojim se bore

NE odustati od onog πto æeli lijeËnik i roditelj, jer oni ipak nastoje pomoÊi, a ne odmoÊi

NE, nikad nemojte pomisliti da ste manje vrijedni od ostale djece, jer vi ste hrabri i sigurno Êete uspjeti

9090

9 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

Udruga s velikom potrebom potpore

Jedna od akcija za prikupljanje

sredstava za pomoÊ HIV pozitivnim

osobama jest prodaja boæiÊnih Ëestitki

koje su izradila HIV pozitivna djeca

Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a (HUHIV) je nevladina, ne-politiËka, neprofitna organizacija, osnovana 5. listopada 1999. godine, radi prevencije i pomoÊi oboljelima od HIV infekcije i AIDS-a te osigu-ravanja njihova primjerena medi-cinskoga i druπtvenog tretmana. Korisnici su udruge osobe s HIV in-fekcijom, njihove obitelji i πira po-pulacija, pogotovo srednjoπkolska i studentska mladeæ.

Djelatnosti su joj sljedeÊe:

2 skrb za materijalnu, zdravstve-nu, socijalnu i duhovnu pomoÊ HIV pozitivnih osoba

2 skrb za ravnopravan status oboljelih od HIV-a

2 organiziranje struËnih savjeto-vanja, seminara, predavanja i tribina u svrhu prevencije i po-moÊi HIV pozitivnim osobama

2 organiziranje svih oblika meu-narodne suradnje i razmje n e s drugim nacionalnim i meuna-rodnim organizacijama

2 poticanje i potpora razvoju i unaprjeivanju znanstvenih i drugih programa kojima je cilj prevencija HIV infekcije te razvijanje svih oblika zdra-vstvene i socijalne kulture.

Jedan je od uspjeha udruge i taj πto su na njezinu inicijativu Mini-starstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Repu-blike Hrvatske odobrili uvrπtenje potrebnih lijekova za primjenu an-tivirusne terapije na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Udruga se u svome radu orijentira i na lobiranje pri kreiranju antidiskriminacijskog zakona na po-druËju HIV/AIDS-a te izdaje bilten

HIV/AIDS info koji izlazi Ëetiri puta na godinu u nakladi 2000 primje-raka.

Centar za testiranje i savjetovanje

Od sijeËnja 2004. u sklopu Udruge osnovan je Centar za te-stiranje i savjetovanje koji dje-luje pri Klinici za infektivne bo-lesti Dr. Fran MihaljeviÊ, Zagreb, Mirogojska 8, a u kojem se mogu dobiti sve informacije vezane uz HIV/AIDS. StruËnjaci zaposleni u centru (psiholog, socijalni radnik i savjetnik defektolog) pruæaju psiho-socijalnu pomoÊ HIV pozitivnim osobama i njihovim obiteljima, a tijekom prosinca poËinje dobrovolj-no savjetovanje i testiranje opÊe populacije na HIV. Testiranje Êe biti potpuno anonimno svaki radni dan od 13 do 19 sati.

Centar za testiranje i savjeto-vanje srediπnje je mjesto za proble-matiku HIV/AIDS-a, kako za HIV pozitivne osobe, tako i za opÊu po-pulaciju. Æelja nam je i cilj pokre-nuti kampanju koja Êe promovirati testiranje i djelovati na svijest ljudi kako bi poËeli razmiπljati o ovome problemu i, naravno, promovirati prevenciju, tj. mjere zaπtite (kao bi-tna stavka navodi se uporaba kon-doma jer je spolni put najËeπÊi put prijenosa).

U D R U G E

# 3 9 V A © E Z D R A V L J E 9 1

U sklopu 1. prosinca, Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, udruga pokreÊe razliËite programe kako bi prikupila sredstva za pomoÊ HIV pozitivnim osobama. Jedna je od tih akcija i prodaja boæiÊnih Ëestitki koje su izradila HIV pozitivna djeca u Hrvatskoj.

Strah kao posljedica neznanja

Joπ su nam u sjeÊanju dogaaji otprije dvije godine vezani uz dvije HIV pozitivne djevojËice, kada rodi-telji nisu puπtali svoje dijete s njima u razred. Nitko nije razmiπljao kako su se te djevojËice osjeÊale za svih tih incidenata. Sva diskriminacija ovog druπtva prelomila se na njima. Iako se danas, nakon dvije godine, stanje s djevojËicama stabiliziralo i one normalno pohaaju πkolu, u

naπem je druπtvu joπ prisutna i vi-dljiva otvorena diskriminacija HIV pozitivnih ljudi.

Pogledamo li preporuke pojedi-nih lijeËniËkih udruga (npr. Ame-riËke pedijatrijske akademije) u svezi s boravkom djece zaraæene HIV-om u kolektivu, nailazimo na sljedeÊe:

2 jedino roditelji djeteta, njegovi staratelji i lijeËnik imaju apso-lutnu potrebu znati seroloπki status djeteta

2 u svrhu provoenja odgova-rajuÊe skrbi, broj osoba koji znaju djetetov seroloπki status treba ograniËiti na najmanju moguÊu mjeru

2 roditelji/staratelji imaju pravo, ali nisu obvezni informirati πkolu

2 zbog stigmatizacije koja prati HIV bolest, povjerljivost po-dataka o bolesti prijeko je po-trebna

2 osoblje koje se brine za za-raæeno dijete u vrtiÊu ili ja-slicama ne treba informirati o seroloπkom statusu djeteta zbog njihove zaπtite ili zaπtite druge djece.

Odluku o tome tko Êe kome i kada reÊi o svojoj seropozitivnosti treba prepustiti samoj osobi koja je HIV pozitivna, odnosno roditelju ili staratelju HIV pozitivnog djeteta. Nuæno je joπ jednom istaknuti kako ne postoje nikakvi podaci da se vi-rus prenosi uobiËajenim kontaktom, u πkoli, vrtiÊu ili na radnome mje-stu.

Za viπe informacije

molimo obratite se

na:

Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a (HUHIV)

MedveπËak 9, 10000 Zagreb

tel: 01/ 466 66 55, 466 90 42

GSM: 091/ 337 71 13

faks: 01/ 466 66 55

e-mail: [email protected], [email protected]

web site: www.huhiv.hr

br. æiroraËuna kod PBZ: 2340009-1100195705

Neki od crteæa HIV pozitivne djece koji su posluæili za izradu boæiÊnih Ëestitki

9 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

9292Nije svaki dezinficijens isti

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Dezinficijensi i antiseptici su djelotvorne

tvari koje za uporabu na koæi i

sluznicama, a pogotovo na ranama,

trebaju zadovoljavati odreene kriterije

S ranama se susreÊemo veÊ od najranijeg djetinjstva i neugodan su pratilac naπeg odrastanja. Medicin-ska definicija ranu opisuje kao prekid kontinuiteta koæe i sluznice s preki-dom kontinuiteta krvnih i limfnih tkiva. Prekid kontinuiteta koæe omo-guÊuje mikroorganizmima (bakterija-ma, gljivama, virusima) da s povrπine koæe i iz okoline prodru u tijelo. Upravo zbog toga svaka se rana pro-matra kao primarno inficirana, tj. kao rana kroz koju su mikroorganizmi uπli u tijelo.

Nakon prodora mikroorganizmi se poËinju mnoæiti velikom brzinom, pa njihov broj vrlo brzo moæe dose-gnuti razinu odgovornu za razvijanje infekcije i ugroæavanje zdravlja. Mikroorganizmi u tom sluËaju mogu biti uzrokom razliËitih oπteÊenja, sve do propadanja okolnih tkiva, i dalje djelovati na razvijanje sistemskih uËi-naka, odnosno promjena u cijelom organizmu. Brzina kojom se organi-zmi razmnoæavaju ovisi o vrsti samog mikroorganizma, broju mikroorgani-zama koji je uspio prodrijeti kroz ra-nu, o veliËini i vrsti rane i, naravno, o stanju organizma, toËnije obrambenih snaga.

Na stanje obrambenog sustava, odnosno otpornosti tijela na vanjske

uzroËnike, utjeËe niz Ëimbenika, po-put hormonalnog statusa, postojeÊih bolesti (npr. πeÊerna bolest bitno usporava cijeljenje rane), uzimanja ci-tostatika (koji izravno djeluju na naπ imuni sustav) ili loπih æivotnih navika (alkohol bitno smanjuje obrambene snage).

Udar na mikroorganizme

Da bi se sprijeËilo razmnoæavanje mikroorganizama, upotrebljavaju se dezinficijensi, sredstva koja ih uniπtavaju. Ista sredstva, primijenje-na u manjim koncentracijama, neÊe potpuno uniπtiti sve mikroorgani-zme, ali Êe ih dovesti do razine koja viπe nije opasna po zdravlje, pa ih onda nazivamo antiseptici. Upravo stoga se ta dva pojma u svakodne-vnom æivotu Ëesto rabe kao sinoni-mi. BuduÊi da je u oba sluËaja rijeË o djelotvornim tvarima, moramo biti oprezni prilikom nanoπenja na koæu, sluznicu, a pogotovo na rane.

Sredstva koja upotrebljavamo na koæi morala bi zadovoljavati mnoge kriterije:

• moraju djelovati na πto πiri spektar mikroorganizama (po moguÊnosti i na gram-pozitivne i na gram-ne-gativne bakterije, gljive i viruse)

• moraju djelovati brzo• trebaju imati i produljeno djelo-

vanje• ne smiju dovoditi do oπteÊenja

okolnih tkiva• ne smiju uzrokovati alergijske

reakcije organizma• ne smiju usporavati proces

cijeljenja• ne smiju imati sistemske uËinke.

Ako sredstva upotrebljavamo na sluznici, moraju zadovoljiti joπ neko-liko kriterija. Povrπinske stanice slu-znice izluËuju supstancije koje na povrπini stvaraju film πto je Ëini gla-tkom i πtiti je od mehaniËkih, toplin-skih i kemijskih utjecaja, a istodobn o, zahvaljujuÊi sadræaju lizozima, po-sjeduje i antimikrobni uËinak. Na povrπini sluznice mogu se apsorbirati ili izluËivati razliËite supstancije, pa je zbog toga ona dio jedinstvena sustava ljudskog tijela.

Zbog te sloæenosti i povezanosti djelovanja, antiseptiËki preparati koji se upotrebljavaju na sluznicama ne smiju imati oksidacijski uËinak. Ako u tkivu doe do oksidacije, oslobaaju se slobodni radikali kratkog poluæi-vota, koji zbog brzog umnoæavanja po principu domina, u lanËanim reakcijama, djeluju na metabolizam stanica i dovode do usporavanja pro-cesa cijeljenja. To Êe se dogoditi kada se dulje vrijeme na sluznicama pri-mjenjuju preparati koji sadræe PVP jod. Testovi in vitro upozorili su i na toksiËki uËinak PVP jodnih preparata na fibroblaste i leukocite.

Supstancije poput klorheksidina resorbiraju se kroz rane u manjim ko-liËinama, a u prisustvu krvi ili gnoja

9 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

njezina antimikrobna uËinkovitost znatno opada. Rezultati Armes testa i DNA repair testa upuÊuju i na mo-guÊ mutageni uËinak te supstancije. SljedeÊi je nedostatak πto ne djeluje na viruse koji se mogu naÊi na koæi i sluznicama.

Dosad najuËinkovitija kombinacija

Kao najuËinkovitija dosad pokaza-la se kombinacija oktenidina (okte-nidindihidroklorida) s aromatskim alkoholom (fenoksietanol). Ima bakte-

ricidna svojstva (djeluje na aerobne i anaerobne uzroËnike tvrdokornih infekcija), fungicidna svojstva (dje-lotvorna protiv gljiva), uËinkovita je i na protozoe (Chlamydia trachoma-tis, Mycoplasma hominis, Ureaplasma urealiticum), a djeluje i na lipofil-ne, rota, polio, hepatitis B, HIV, her-pes i HBV (herpes B) viruse, i to bez ikakvih sistemskih uËinaka.

KliniËka su ispitivanja uËinaka te kombinacije supstancija na sluznica-ma vagine i usne πupljine pokazala bitno smanjenje uzroËnika infekcije u odnosu na ostale preparate. KliniËki je

dokazano da se oktenidin ne resorbi-ra putem koæe i sluznica. U testovima na svjeæoj punoj krvi pokazano je da oktenidin u kombinaciji s fenoksieta-nolom ima podræavajuÊi (pomaæuÊi) uËinak na proces cijeljenja. KliniËki je dokazana i odsutnost teratogenih, karcinogenih ili mutagenih uËinaka, kao i dosad poznatih alergijskih reakcija. Treba spomenuti joπ jedan kriterij koji kod pacijenta korisnika zauzima vrlo visoko mjesto, a to je da prilikom uporabe ne boli i ne peËe.

octenidin PVP-jod chlorheksidin

smanjena uËinkovitost u prisustvu bjelanËevina

ne da da

resorpcija kroz rane, koæu i mukozne membrane

ne da slabo

usporavanje procesa cijeljenja rane ne da da

mutageni, teratogeni utjecaji ne ne moæe biti iskljuËeno da

prisutnost u mlijeku tijekom dojenja ne da ?

uporaba tijekom trudnoÊe i dojenja da ne preporuËuje seda (ako se ne troπi na velikim povrπinama)

Osobine razliËitih dezinficijensa

Izvor: SM F. Langer, Razlike meu dezificijensima, 2001.

94


medicinskileksikon

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa - MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

bol gotovo uvijek poËinje u jednoj toËki lumbalnog dijela kraljeænice te se πiri duæ straænje strane donjeg uda, gotovo uvijek istostranog

kompresija æivËa-nog korijena nervusa ishijadikusa zbog her-nije lumbalnog diska

kroniËno s periodiËnim pojaËanjima koja se izmjenjuju s parcija-lnim ili totalnim remi-sijama (smirenje sim-ptoma)

Ëesto smetnje senzi-biliteta u podruËjima donjeg uda

CT lumbalne kraljeænice

Hernija diskaDiskopatija

neodreeni bolovi varijabilnog inten-ziteta lumbalnog podruËja posebno vezani uz menstrualni ciklus

straænje πirenje bolova uzrokovano upalom, infekcijom ili kongestijom uterusa ili jednog ili oba jajo-voda

cikliËko u vezi s men-strualnim ciklusom

Ëesto muËnina i dispepsija; rijetko vruÊica; Ëesto obilne menstruacije; katkad smetnje mokrenja

ultrazvuk zdjelice; ginekoloπki pregled

AdneksitisSalpingitis

bolovi u lumbosakralnom podruËju

upala sluznice mater-nice koja se proπirila u izvanmaterniËno zdjeliËno podruËje

gotovo uvijek se bolovi pojavljuju u predmenstrualnom periodu ili vezani uz abdominalne napore

menstrualni pore-meÊaji; vrlo bolne menstruacije

ultrazvuk zdjelice; endoskopija; histe-rosalpingografija; ginekoloπki pregled

Endome-trioza

silovita bol u razini zdjelice sa πirenjem na jednu stranu

ovarijska cista koja se okrenula i zape-tljala oko vlastitog pedunkula

kratko, jer traæi hitnu kirurπku intervenciju

muËnina; povraÊa-nje; znakovi akutnog abdomena bez vruÊice

ultrazvuk zdjelice Torzija ova-rijske ciste

bolovi razliËitog inten-ziteta lokalizirani u odreenim toËkama lumbalne regije

upala jednog ili viπe divertikula kolona

obiËno nekoliko dana s tendencijom recidi-viranja

katkad vruÊica; Ëesto promjene sto-lice (opstipacija ili proljev)

irigografija Divertikulitis kolona

bol lokalizirana na odreeni kraljeæak

metastaza tumo-ra (pluÊa, prostate, dojke, itd.) u jednom lumbalnom kraljeπku

ovisi o razvitku pri-marnog tumora

ovise o primarnom tumoru

radiografija lumbalne kraljeænice

Tumorska metastaza u kraljeπku

izrazito jaka bol samo na jednoj strani lum-balnog podruËja sa πirenjem prema pre-ponama

opstrukcija mokra-Ênih puteva od strane kamenca

kratko (od nekoliko sati do nekoliko dana) s tendencijom recidi-viranja

krv u mokraÊi; katkad vruÊica

ultrazvuk bubrega; urografija

Bubreæne kolike

bol razliËitog intenziteta koja se iz lumbalne regije πiri prema gore u desno rame

opstrukcija æuËnih puteva od strane kamenca

kratko, a goto-vo uvijek prolazi tek nakon kirurπke intervencije

muËnina i povraÊanje; ikterus koæe

hepatobilijarni ultrazvuk

ÆuËne kolike

lumbalna bol sa πirenjem prema na-prijed i dolje sve do prepona

spazam mokraÊnih puteva kao posljedica infekcije

postoje akutni obli-ci koji traju nekoliko dana te kroniËni obli-ci s periodima pogor-πanja i parcijalne remisije

vruÊica; smetnje mokrenja (peËenje, oteæano mokrenje, uËestalo mokrenje); u kroniËnim oblicima arterijska hipertenzija

ultrazvuk bubrega; pretrage urina; uri-nokultura

Akutni ili kroniËni pije-lonefritis

Lumbago (kriæobolja)

Obiljeæja Uzrok Trajanje Pridruæeni simptomi Pretrage Dijagnoza

94


medicinskileksikon

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa - MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

osjeÊaj teæine u lum-balnom podruËju; u sluËaju rupture aneu-rizme silovita akutna bol sa πirenjem prema pupku

kompresija æivËanih korijena od strane aneurizme

kroniËno osjeÊaj pulzacija u abdomenu; u sluËaju rupture: kardiocirku-latorni kolaps

ultrazvuk abdomena; Doppler-ultrazvuk

Aneurizma abdominalne aorte

difuzni nejasni bolovi, varijabilni po intenzi-tetu i lokalizaciji

spazmi u podruËju debelog crijeva (kolo-na)

kroniËno intestinalne smetnje (opstipacija Ëesto izmjenjivana s prolje-vom); katkad ina-petencija, muËnina, stanje psihiËke nape-tosti

irigografija; kolono-skopija

KroniËni koli-tis

bolovi koji poËinju u lumbalnom podruËju i πire se prema donjim udovima, a javljaju se ponajprije pri pokretima fleksije i ekstenzije kraljeænice

kompresija æivËanih korjenova od strane artrotskih koπtanih promjena lumbalnih kraljeæaka

kroniËno katkad parestezije (poremeÊaji koænog senzibiliteta) u viπe ili manje ograniËenim podruËjima donjih udova

radiografija lumbalne kraljeænice

Lumbalna artroza

bolovi posebno kod duæeg uspravnog stava te u odreenim pokretima

dekalcifikacija tru-pova kraljeæaka

kroniËno sklonost prijelomima koπtana mineralo-metrija (denzitome-trija)

Osteoporoza

bolovi za vrijeme hodanja te pri pro-duæenom uspravnom stajanju

preoptereÊenje kraljeænice

ovisno o trajanju pre-tilosti

dispneja i srËane smetnje pri naporu; Ëesto arterijska hiper-tenzija i sklonost πeÊernoj bolesti

endokrinoloπki pre-gled

Pretilost

viπe ili manje perzi-stentni bolovi lum-balne regije u mladih ljudi

iskrivljenost kralje-ænice

Ëesto kroniËno nijedan rendgenogram cje-lokupne kraljeænice

SkoliozaDevijacije kraljeænice

difuzni nejasni bolo-vi lumbalne regije sa πirenjem prema abdo-menu

spastiËne kontrakcije kolona

kroniËno smetnje stolice (izmjenjivanje prolje-va i opstipacije); pro-bavne smetnje; abdo-minalni meteorizam

irigografija; kolono-skopija

KroniËni koli-tis

bolovi varijabilnog intenziteta, nejasni, difuzni, s nepravilnom uËestaloπÊu

obiËno kontrakcije lumbalne muskula-ture

varijabilno stanje psihiËke nape-tosti s anksioznoπÊu i/ili depresijom; nesa-nica

nijedna Psihosoma-tizam

bolovi samo jedne strane, koji se zna-Ëajno pojaËavaju noÊu, a izaziva ih kaπalj ili kihanje

tumor lumbalnih æivËanih korjenova

nekoliko mjeseci smetnje senzbiliteta u inerviranim podruËji-ma zahvaÊenih korije-na æivaca

neuroloπki pregled; CT ili MR lumbalne regije

Neurinom

Obiljeæja Uzrok Trajanje Pridruæeni simptomi Pretrage Dijagnoza

96


hitnimedicinski postupcimedicinski postupci

PirotehnikadjeËje radosti i tuge

Uporabu pirotehnike ne treba

ograniËavati nego svesti u razumne

granice, i nastojati da djeca budu

promatraËi, a ne aktivni sudionici

vatrenog slavlja

Zoran BarËot, dr. med., spec. djeËje kirurgije, Klinika za djeËju kirurgiju - Odjel za opekline i plastiËnu kirurgiju, voditelj Hitne kirurπke sluæbe, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

Djeca vole vatromet, prasak petar-di, iskrenje, plamen, dim, svjetlosne i zvuËne efekte koje proizvode pirote-hniËka sredstva. Poticaj nalaze gotovo svakodnevno gledajuÊi televiziju, fil-move, na proslavama, uz raËunalne i videoigre, na sportskim terenima. Ni-su, meutim, uvijek svjesna opasno-sti koje pritom vrebaju na njih.

Iskustva...

Postavlja se pitanje zaπto djeca poseæu za pirotehniËkim sredstvi-ma? Æele se, meu ostalim, pokaza-ti pred druπtvom, prijateljima, sim-patijama, djevojËicama, a socijalne razlike pritom ne utjeËu na njihovo koriπtenje. S polica mame razliËiti „bumbari, ose, cvrËci, æabice, slapovi, pucnjevi, praskovi, magnumi”, u mini i maksi oblicima, i djeci nije lako odu-

prijeti se iskuπenju kupnje u predbla-gdanskim danima. Niska cijena, laka dostupnost u gotovo svakoj trgovini i jednostavno koriπtenje Ëine ih atrakti-vnim i najmlaima.

A roditelji? Rijetki su koji znaju da im dijete umjesto sendviËa ili peciva tijekom πkolskog odmora kupuje piro-tehniËka sredstva, iako ih u pravilu ne potiËu na njihovo koriπtenje. Iskustva djelatnika Hitne kirurπke sluæbe Kli-nike za djeËje bolesti Zagreb govore sljedeÊe:

H svake se godine od 1. prosinca do 15. sijeËnja vodi registar ozlje-da kao posljedice koriπtenja pirote-hniËkih sredstava, s tim da postoji zakonska obveza obavjeπtavanja policije o svakom sluËaju, kojih imamo i do dvadeset

H najugroæenije su dobne skupine djeËaci u dobi od πest, sedam go-

dina, te od 12 do 14, a djevojËice svih dobnih skupina u pravilu su pasivno ozlijeene aktiviranim pirotehniËkim sredstvima

H najËeπÊe su vrste ozljeda opekli-ne razliËitih stupnjeva i opseæno-sti, rastrgnuÊa tkiva, koæe, potkoæja i miπiÊa, a ponekad i prijelomi, s amputacijom dijelova ili Ëitavih prstiju

H najËeπÊa lokalizacija ozljeda su prsti, πaka, podlaktice, lice, oËi, uπi

H sekundarne ozljede mogu nastati od zapaljenja odjeÊe, s tim da moæe doÊi i do poæara

H uz blaæe i prolazne posljedice, u teæim sluËajevima moæe biti rijeË i o trajnim oæiljcima i invalidno-sti razliËitog stupnja, ukoËenju dijelova prstiju, pa i gubitku prstiju ili dijelova πake, oka, uha i sliËno

H od kirurπkih aktivnosti pri-mjenjujemo primarno zbrinja-vanje svih ozljeda u hitnoj kirurπkoj ambulanti, Ëesto i bolniËko operacijsko lijeËenje, uz primarnu i odloæenu rekon-strukciju tkiva.

96


hitnimedicinski postupcimedicinski postupci

Kako pruæiti prvu pomoÊ?

Kako su najËeπÊe posrijedi opeklinske rane razliËita stupnja, prije odlaska lijeËniku treba ih hladiti vo-dom - pod tekuÊim mlazom, u zdjeli, mokrim ruËnikom i sliËno. Hlaenje, naime, usporava i prevenira daljnje uniπtavanje stanica i πirenje ozljede na dublja tkiva. Ni u kojem sluËaju ne smiju se za hlaenje koristiti led ili sliËni pripravci.

Ozlijeeno mjesto treba sterilno previti (gazom, Ëistom izglaËanom

maramicom ili kuhinjskom krpom), imobilizirati maramom ili priruËnim sredstvom, po potrebi dati sredstvo protiv bolova, te se uputiti lijeËniku, najbolje u pripadajuÊu kirurπku am-bulantu radi struËnog zbrinjavanja.

S obzirom na vaænost prevencije, svake godine u suradnji s MUP-om provodimo preventivne akcije, uz me-dijske nastupe (radio, TV, tisak) te odræavamo predavanja u vrtiÊima i πkolama. Tim smo aktivnostima po-stigli 50-postotno smanjenje broja ozlijeenih u odnosu na pet godina

prije. Uz to, kontinuirana akcija MUP-a „Zbogom oruæje” znatno je smanjila broj djece stradale samoranjavanjem i prostrijelom iz vatrenog oruæja.

Stoga valja istaknuti vaænost edukacije i preventivnih aktivno-sti u obitelji, vrtiÊu, πkoli, ali i πiroj druπtvenoj zajednici.

Smatram kako uporabu piro-tehniËkih sredstava nije moguÊe, a ni potrebno ograniËavati tijekom novogodiπnjeg razdoblja (od 27. do 31.prosinca, ali ne i za BoæiÊ, blagdan mira), ali je treba svesti u razumne granice, koristiti sredstva iskljuËivo u prisutnosti odraslih osoba ili roditelja te nastojati da djeca budu pasivni pro-matraËi, a ne aktivni sudionici. Tre-balo bi i oπtro sankcionirati one koji se ne pridræavaju zakonskih propisa vezanih uz promet, prodaju i uporabu pirotehniËkih sredstava.

Oftalmoloπki osvrtmr. sc. Vesna AugustinoviÊ Fett, dr. med., spec. oftalmolog, Poliklinika za oftalmologiju Dr. Luciana PaviËeviÊ, Rijeka-Split-Osijek-Zagreb, [email protected]

Ovih predblagdanskih dana, u vrijeme slavlja i darivanja, jedna mi japanska poslovica pada na um: „Ve-like nesreÊe nastaju iz malih uzroka”. Mislim pritom na oËi vaπeg djeteta i na „male” uzroke kao πto su petarde

Kada su posrijedi petarde, uvijek mi se Ëinilo da je razmjerno malo ne-sreÊa u odnosu na nevjerojatno velik broj ispucanih petardi ispod moga prozora tijekom blagdana. Iako sam potroπila priliËan broj desetljeÊa ana-lizirajuÊi svoje djetinjstvo, nije mi ja-sno zaπto do danas nisam shvatila u Ëemu je draæ izazivanja neugodnih i iznenadnih praskavih zvukova? Re-cimo da sam zauvijek prikraÊena za

tu spoznaju i da proizvoaËi piroteh-nike moraju naplatiti svoj komercijal-ni danak. Neka je tako. I neka su moji strahovi neprimjereni, jer svi jamËe da su ove eksplozivne naprave po-sve bezopasne. Kako onda objasniti Ëinjenicu da nijedna Nova godina nije proπla, a da nisam bila svjedokom ozbi ljna ranjavanja tim eksplozivnim napravama? Osim raznesenih prstiju i okrajina, mislim i na trajne posljedice ozljeda oka.

U zatvorenom prostoru i pri do-voljno nekontroliranoj blizini eksplo-zivnom predmetu razvija se dovolj-no visok tlak zraka da tupom silom djeluje pogubno na strukture oka.

Na otvorenom prostoru i pri veÊim udaljenostima od mjesta eksplozije oko je izloæeno sitnim solidnim Ëe-sticama koje Êe tlak zraka s mjesta eksplozije rasprsnuti izravno u oko. Posljedice mogu biti pogubne za in-tegritet oka. »ak i malo zrno praπine, koje na bilo kojem dijelu tijela ne bi izazvalo nikakve posljedice, u unutraπnjosti oka moæe biti pogubno.

Ako prasak petardi istinski vese-li vaπe dijete, pouËite ga kako da se pritom odnosi prema sebi i drugima. Nemojte da od jedne iskre mnogo kuÊa izgori, kako to zorno doËarava bugarska poslovica.

98


vodiË

L

kroz pretrageIntravenska urografija

Ekskrecijska ili intravenska uro-grafija je vrsta radioloπkog pregleda mokraÊnog sustava konvencionalnom radioloπkom tehnikom, prilikom koje se u venu primjenjuje jodno kontra-stno sredstvo. Pod konvencionalnim radioloπkim tehnikama podrazu-mijevamo slikovne prikaze organa ili organskih sustava (u ovom sluËaju mokraÊnog sustava) zahvaljujuÊi fi-zikalnim karakteristikama rengenskih zraka, njihovoj prodornosti kroz tkiva i sposobnosti zacrnjenja rtg filma.

Otkako je ranih tridesetih godina proπloga stoljeÊa uvedena u kliniËku praksu, urografija je dugi niz godi-na predstavljala jedinu slikovnu pre-tragu mokraÊnog sustava. Pojavom ultrazvuka, kompjutorizirane tomo-grafije (CT-a) i magnetske rezonan-cije (MRI), suzuju se indikacije za izvoenje ekskrecijske urografije. To se najbolje vidi iz izvjeπtaja razvije-nih zemalja koje su izvrsno opremlje-ne navedenim ureajima.

Kontrastna sredstva - Zbog posebno-sti grae bubrega, πupljih prostora ka-nala i mokraÊnog mjehura, nuæno je u krvnu struju primijeniti kontrastno sredstvo, odnosno kemijsku supsta-nciju koja unosom u tijelo mijenja apsorpciju rtg zraka. Kod intravenske urografije primjenjuje se vodotopi-vo jodno kontrastno sredstvo, koje se putem bubrega u potpunosti izluËuje iz organizma. Zbog svoje kemijske grae, kontrastno sredstvo apsorbira rtg zraËenje jaËe nego okolno tkivo i time jasno prikazuje anatomske stru-kture mokraÊnog sustava.

Mjere opreza - Kontrastna sredstva moraju biti bioloπki nedjelotvorna, farmakoloπki inaktivna i fizikalno-ke-mijski stabilna, jednom rijeËju, goto-vo potpuno neπkodljiva za organizam. S obzirom na to da znamo kako nije-dna kemijska supstancija nije potpu-no neπkodljiva i inaktivna, potrebne su odreene mjere opreza. Kod srËa-

LijeËniku radiologu prijeko je

potreban uvid u cjelokupno stanje

bolesnika, a ne samo πtura informacija o

indikaciji za izvoenje pretrage

nih bolesnika, bolesnika sa πeÊernom boleπÊu, bolestima πtitnjaËe, oslablje-nom bubreænom funkcijom i preo-sjetljivih na hranu i lijekove mogu se pojaviti reakcije na kontrastno sre-dstvo. Zbog toga je lijeËniku radiolo-gu prijeko potreban uvid u cjelokup-no stanje bolesnika, a ne samo πtura informacija o indikaciji za izvoenje pretrage. Ako tako procijeni, u nekim sluËajevima radiolog smije i mora od-biti izvrπenje pretrage smatra li da se u dijagnostiËkom smislu neÊe niπta postiÊi ili se moæe naπtetiti bolesniko-vu zdravstvenom stanju.

Izvoenje pretrage - Sam se pregled jednostavno izvodi. Bolesnik leæi na leima na stolu za rtg preglede. Po-sebne pripreme prije pregleda nisu potrebne, osim πto bolesnik treba biti nataπte, a dugotrajno opstipirani bo-lesnici trebaju uzeti blago sredstvo za ËiπÊenje. Najprije se radi snimka bez kontrasta - nativna snimka mo-kraÊnog sustava. Potom se daje kon-trastno sredstvo, obiËno u kubitalnu venu (u lakatnoj jami), a potrebna koliËina odreuje se prema tjelesnoj teæini bolesnika. Prije primjene kon-trastno sredstvo se zagrije na pri-bliæno tjelesnu temperaturu. Nakon danog kontrastnog sredstva rade se snimke u standardnim vremenskim intervalima i po potrebi kose i sloje-vne snimke, snimka u stojeÊem stavu te snimka nakon mokrenja.

Tijek pretrage nadgleda i odreuje specijalist radiolog, a snimanje pro-vodi inæenjer medicinske radiologije. S obzirom na to da je rijeË o ionizan-tnom zraËenju, potrebno je broj sni-maka, a time i izloæenost zraËenju bo-

Kristijan Bayer, dr. med, spec. radiolog, odjel za radiologiju i ultrazvuËnu dijagnostiku, KliniËka bolnica „Dr. Fran MihaljeviÊ”, Zagreb, Mirogojska 8

98


99vodiËkroz pretrage

lesnika smanjiti na najmanju moguÊu mjeru. Zbog potrebe dobra prikaza cijeloga mokraÊnog sustava, zaπtita reproduktivnih organa nije moguÊa, πto je osobito vaæno kod osoba u ge-nerativnoj dobi.

Indikacije za izvoenje intravenske urografije ranije su se poklapale s go-tovo cjelokupnom patologijom mo-kraÊnog sustava. Sada se, veÊ dulji niz godina, pojavom novih dijagno-stiËkih aparaturnih metoda, mnoga patoloπka stanja puno bolje prikazuju

drugim tehnikama pregleda... Indika-cije se modificiraju i prema stupnju opremljenosti i dostupnosti aparata u pojedinoj zemlji ili Ëak pojedinome mjestu i bolnici u kojoj se izvode.

Urografija je vrsta pregleda koja je namijenjena prikazu morfologije mokraÊnog sustava, grae i odnosa anatomskih struktura u bolesnim stanjima. BuduÊi da je izluËivanje kontrastnog sredstva povezano s ekskretornom sposobnosti bubrega (sposobnost izluËivanja), pregled daje i grubu ocjenu funkcije bubrega.

Indikacije se proteæu od kongeni-talnih anomalija mokraÊnog sustava i upalnih stanja (osobito ponavljajuÊa ili na lijeËenje otporna upalna stanja, uzroËno nejasna stanja, specifiËne upale - TBC), preko potrebe za prika-zom svih dijelova kanalnog sustava i odnosa kanalnog sustava s tkivom bubrega, do tumora mokraÊnog susta-va i odnosa tumora iz okoline prema mokraÊnom sustavu.

Pregled je nuæan prije endouro-loπkih procedura, zahvata u kanalni sustav i prikaza patoloπkih komunika-cija. Treba ga provesti i kod potenci-jalnih davatelja bubrega. Izvodi se i kod postojanja patoloπkog proπirenja kanala, naroËito kod bubreænih ko-lika, gdje se UZV-om i obiËnim snim-kama ne dokazuje prisustvo kamenca.

Nalaz krvi u mokraÊi takoer je indikacija za izvoenje intravenske urografije, ako druge metode pregleda nisu dale rezultata.

Slabe strane pregleda su izloæenost ionizirajuÊem zraËenju, unoπenje kon-trastnog sredstva u organizam, relati-vna skupoÊa u odnosu na ultrazvuk, kao i to da kvaliteta izvedbe ovisi o bubreænoj funkciji i stupnju prikaza struktura.

U odnosu na druge tehnike pregle-da, intravenozna urografija je inferio-rna u prikazu nekih tumorskih proce-sa, naroËito u njihovoj karakterizaciji.

Iako je dio svojih indikacija mo-rala ustupiti kvalitetnijim i diferen-tnijim metodama pregleda, intrave-nozna urografija kao tehnika pregleda u svakom Êe sluËaju joπ dugo ostati vaæan dio dijagnostike patologije mo-kraÊnog sustava.

100

1 0 0 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

biljnaljekarna

ZaËini ljekovitost dobrog okusa

Irena ©venda, dipl. nutricionist, Artha centar za nutricionizam i zdravlje, Vinogradski odvojak 10, Zagreb

Priroda je stvari uredila tako da je zaËinsko bilje naËinila i zdravim i ukusnim. Uz to πto hrani daju speci-fiËan okus, miris, Ëesto i boju, zaËini imaju ljekovita svojstva. Jer uloga je hrane dvojaka, s jedne strane gradi tijelo, a s druge daje osjeÊaj zadovolj-stva. Za doæivljaj zadovoljstva po-trebna su nam Ëula, odnosno osjetilni organi, pa se veÊ samim ulaskom u kuhinju pobuuju osjetilni recepto-ri za miris, a osjet okusa produbljuje glad i æelju za hranom. Mirisi i oku-si vezani su uz naπu psihu i utjeËu na izluËivanje probavnih sokova koji omoguÊuju razgradnju hrane. Ta se svojstva odnose na sve zaËine.

Antiseptici i antibiotici

Mnogi zaËini posjeduju i specifi-Ëna ljekovita svojstava, primjerice an-tiseptiËka i antibiotiËka. Djelovanje u smislu antibiotika znaËi da uniπtavaju mikroorganizme. Aktivne tvari u bi-ljkama koje uniπtavaju mikroorgani-zme zovu se fitoncidi. Otkriveni su u posljednje vrijeme iako su ljudi oda-vno znali da im neke biljke mogu po-moÊi kad obole ili im bolest zaprijeti. NajËeπÊe upotrebljavani prirodni anti-biotici u naπem podneblju su Ëeπnjak, origano, majËina duπica, metvica, ka-dulja i lovor.

»eπnjak - Aktivna tvar u Ëeπnjaku je alicin i uz njegovo antibiotsko djelo-vanje ispituju se i akancerogena svoj-

stva. »eπnjakom se vrlo uspjeπno re-gulira krvni tlak te se primjenjuje kao sredstvo za sniæavanje tlaka. Moæe se koristiti i u prevenciji prehlade ili kada je ona veÊ nastupila, i tada se najËeπÊe preporuËuje jesti sirov u sa-latama. Koristi se u mnogim jelima od povrÊa i mahunarki. Njegova svojstva bit Êe najbolje saËuvana ako se u je-lo doda pred kraj kuhanja i termiËki obrauje tri do pet minuta.

Origano - Mravinac, ili u narodu zvan origano, nezaobilazan je sa-stojak pizze i lazanja. Iako raste u cijeloj Hrvatskoj, zbog bogatijeg sa-dræaja eteriËnih ulja aromatiËniji je onaj iz primorskih i otoËnih krajeva. Najvaænije ljekovite tvari origana su tanini i gorke tvari, te eteriËna ulja. U ljekovite svrhe upotrebljava se za lijeËenje usne πupljine, grla i bronha. BuduÊi da blagotvorno djeluje na sluznice u tijelu, upotrebljava se i za lijeËenje sluznice æeluca i crijeva.

Lovor - Lovorov list Ëesto se korist u pripremi variva od graha, jela od di-vljaËi i za umake i marinade. Ima jak i ugodan miris πto ih daju eteriËna ulja i miricil alkohol, koji su uz gorke tvari odgovorni za ljekovita svojstva lovora. Koristi se i za konzerviranje hrane, posebice kod pakiranja suhih smokava, jer ne dopuπta razvoj bakte-rija i plijesni.

Svojstva zaËina najbolje su oËuva-na ako se Ëuvaju u komadu (listu, sta-bljici, cvijetu, korijenu), jer se mlje-venjem omoguÊuje lakπi kontakt s kisikom iz zraka koji oksidira aktivne tvari. No, za zaËine, æelimo li intenzi-vniju aromu, i za izradu ljekovitih pri-pravaka upotrebljavaju se u usitnje-nom obliku. Najbolje ih je samljeti ili zdrobiti neposredno prije uporabe.

ZaËini se dodaju u malim koliËina-ma, jer veÊ u minimalnoj koncentra-ciji hrani daju jaku aromu i ljekovita svojstva. Svakodnevnom uporabom zaËinskog bilja u prehrani obrok Ëini-mo mirisnijim i ukusnijim, prevenira-mo nastanak mnogih bolesti, πto za posljedicu ima zadovoljstvo osjetila i zdravlje tijela.

Juha od slanutka za zimske daneSlanutak namoËiti preko noÊi te skuhati s malo soli i lovo-rovim listom. Na popirjani luk dodati na ploπke narezan celer i rajËicu. Kada je povrÊe pirjano, dodati kuhani slanutak i nadoli-ti vodu. Tri do Ëetiri minute pred kraj kuhanja dodati nasjeckani Ëeπnjak i prstohvat origana.

Juha od slanutka zagrijat Êe organizam, a zaËinsko bilje pomoÊi Êe u prevenciji prehlade i upale grla, tako Ëestih u ovo zimsko doba.

102

1 0 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9 # 3 8 V A © E Z D R A V L J E 1 0 3

struËnezanimljivosti

Orasi smanjuju rizik za kardiovaskularne bolesti

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 9.11.2004.

Orasi, ulje oraha i ulje sjemenki la-na sniæavaju razinu loπeg kolesterola i smanjuju izglede za razvoj upalnih procesa u krvnim æilama.

Istraæivanje ameriËkih znanstve-nika s Penn State Universityja prvo je koje je pokazalo da prehrana bogata orasima sniæava razinu C-reaktivnog proteina (CRP), markera za upalne pro-cese povezane s bolestima srca. Ora-si sadræe dva tipa nezasiÊenih masnih kiselina, proteine, vitamine i minerale Ëije kombinirano djelovanje smanjuje Ëimbenike rizika povezane s razvojem kardiovaskularnih bolesti. Znanstve-nici vjeruju da konzumacija oraha u kombinaciji s reæimom prehrane u kojem je ograniËen unos zasiÊenih ma-snoÊa, kolesterola i kalorija moæe biti vaæan Ëinitelj u smanjivanju rizika za razvoj bolesti srca i krvnih æila.

Loπe uspomene dobra su πkola za buduÊnost

Izvor: www.pliva zdravlje.hr / Objavljeno: 4.11.2004.

Loπe uspomene mogu posluæiti kao korisno pomagalo u borbi s buduÊim zaprekama, tvrde znanstvenici s nizo-zemskoga sveuËiliπta u Groningenu.

„S Ëisto struËne strane, memo-rija nije odgovorna za pohranjivanje proπlih podataka nego za pomaganje u buduÊnosti”, tvrdi psiholog i istraæi-vaË memorije profesor Douwe Draai-sma. „Tuæno je πto se osjeÊaj sreÊe ne zapeËe u memoriji jer nije tako rele-vantan za buduÊnost”, kaæe profesor. Prema njegovim istraæivanjima, stariji ljudi puno se bolje sjeÊaju djetinjstva nego πto su se sjeÊali kad im je bilo 40 ili 50 godina. „»ovjek bi pomislio da se vaæne stvari dogaaju u tome (zrelom) razdoblju. Ali kad vam je 70 godina, te stvari nestanu u udaljenim dæepovi-ma memorije”, objasnio je. On taj feno-men tumaËi time πto se u srednjoj dobi ne dogaa mnogo novih stvari u uspo-redbi s razdobljem do 25. godine. Sli-Ënosti se preklapaju i postane teæe uo-Ëiti da je neπto izuzetno. Zato je vaæno prikupljati nove dojmove iz unutarnjeg i vanjskog svijeta tijekom te æivotne fa-ze. PrisjeÊanje na uspomene iz djetinj-

stva Ëesto se povezuje s mirisom. „To je vjerojatno zato πto dijete pamti mi-rise prije nego πto progovori. Odreeni miris moæe prizvati cijeli spektar osjeÊaja i slika”, kaæe Draaisma.

Lijekovi ne mogu kontrolirati pandemiju HIV-a

Izvor: www.pliva zdravlje.hr/ Objavljeno: 23.11.2004.

Globalna pandemija HIV-a ne moæe se kontrolirati iskljuËivo lijekovima, tvrde struËnjaci iz dobrotvorne organi-zacije Christian Aid.

Prema njihovu miπljenju, potreban je kombiniran pristup koji Êe se boriti protiv siromaπtva i omoguÊiti lijeËenje suvremenim antiretrovirusnim lijeko-vima u najteæe pogoenim podruËji-ma. Analize pokazuju da je siromaπtvo jedan od kljuËnih Ëinitelja koji potpo-maæu πirenje HIV-a, te da izrav-no utjeËe na, primjerice, broj obuËe-nih zdravstvenih djelatnika. Vaæno je pitanje i inozemnog duga najteæe pogoenih zemalja. Tako Zambija, zemlja s milijun HIV pozitivnih osoba, na otplatu dugova troπi 30 posto viπe sredstava nego na zdravstvo. Kenija na borbu protiv HIV-a troπi 0,76 ameriËkih dolara po stanovniku, a na servisira-nje inozemnog duga Ëak 12,92 posto dolara po stanovniku. StruËnjaci iz Christian Aida podræavaju inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije pre-ma kojoj bi antiretrovirusne lijekove do 2005. dobilo tri milijuna siromaπnih bolesnika, no istodobno upozoravaju kako se raspoloæiva financijska sred-stva ne smiju koristiti samo za lijeËenje nego i za prevenciju.

Sastojak Ëokolade djelotvoran protiv kaπlja


Britanski znanstvenici otkrili su da sastojak Ëokolade moæe zaustaviti kro-niËni kaπalj te omoguÊiti razvoj novih, djelotvornijih lijekova.

IstraæivaËi s londonskog Imperial Collegea utvrdili su da je sastojak Ëo-kolade po imenu teobromin 30 posto djelotvorniji u zaustavljanju kroniËnog kaπlja nego standardni lijekovi. Njihovo istraæivanje pokazalo je i da teobromin, u usporedbi s uobiËajenim lijekovima, uzrokuje znatno manje popratnih uËi-

naka. Posebno istiËu odsutnost osjeÊaja pospanosti kod pacijenata tretiranih teobrominom. Teobromin djeluje tako πto onemoguÊuje aktivnost æivca koji uzrokuje kaπalj. Utvreno je i da, za razliku od standardnih tretmana, teo-bromin ne πteti radu kardiovaskularno-ga i srediπnjega æivËanog sustava.

Utjecaj dnevne svjetlosti na san beba


Studija znanstvenika s John Moores Universityja pokazuje da bebe izloæene veÊoj koliËini dnevne svjetlosti imaju veÊe izglede da Êe noÊu bolje spavati.

IstraæivaËi iz Liverpoola utvrdili su da su bebe izloæene dvostruko veÊoj koliËini dnevne svjetlosti noÊu spavale mnogo bolje nego prije. U studiji je ana-liziran san 55 beba starih πest, devet i dvanaest tjedana. Znanstvenici vjeruju da izloæenost dnevnoj svjetlosti ubrzava razvoj bioloπkog sata koji regulira bro-jne funkcije u organizmu, ukljuËujuÊi izluËivanje melatonina, kljuËnog Ëimbe-nika za uravnoteæene obrasce spavanja.

Loπa prehrana utjeËe na ponaπanje


Djeca koja se loπe hrane ËeπÊe po-staju agresivna, tvrde znanstvenici s University of Southern California.

Njihovo istraæivanje pokazalo je da nedostatak cinka, æeljeza, vitamina B i proteina u prve tri godine æivota kasnije dovodi do pojave negativnih obrazaca u ponaπanju. Osmogodiπnjaci koji su u ra-nom djetinjstvu bili loπe hranjeni ËeπÊe su razdraæljivi i ËeπÊe zapoËinju tuËnja-ve s vrπnjacima, kaæu istraæivaËi. U dobi od 11 godina takva djeca su ËeπÊe psova-la, varala i upadala u tuËnjave, a u dobi od 17 godina su ËeπÊe krala, zlostavlja-la vrπnjake i konzumirala droge. Istraæi-vanje je trajalo 14 godina, a sudjelovalo je 1000 djece s Mauricijusa, otoka u In-dijskom oceanu. ©to su djeca bila loπije hranjena, to je viπi bio stupanj kasnijega antidruπtvenog ponaπanja, pokazalo je istraæivanje. Znanstvenici vjeruju da je ovakve rezultate moguÊe objasniti nega-tivnim utjecajem loπe prehrane na kvo-cijent inteligencije koji moæe dovesti do takvog ponaπanja.

Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: [email protected]

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagrebtel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67w w w . n a t u r p r o d u k t . h rPRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinuHRVATSKA

Knjigu „Ljekovito bilje za zdravu obitelj” potraæite u svim ljekarnama i ovlaπtenim biljnim

drogerijama ili je direktno naruËite na navedene brojeve telefona ili e-mail.

102

1 0 2 V A © E Z D R A V L J E # 3 9 # 3 8 V A © E Z D R A V L J E 1 0 3

103103struËnezanimljivosti

Ljekovito bilje za zdravu obitelj

Neizostavna knjiga na polici

vaπe kuÊne biblioteke,

namijenjena svima koji æele na

prirodan naËin unaprijediti

i oËuvati zdravlje Ljekovito bilje nekad je bilo jedini lijek.

Nakon πto se brojnim znanstvenim istraæivanji-ma spoznao kemizam bilja i dokazali njegovi farmakoloπki uËinci, vrijednost mu je ponovno porasla. Pacijenti se sve viπe okreÊu automedika-ciji (samolijeËenju), πto s jedne strane odraæava brigu o zdravlju, a s druge djelomiËnu usmje-renost na πtednju u zdravstvu, kao i brojnost lijekova i pripravaka na slobodnom træiπtu (OTC lijekovi, dodaci prehrani, dijetetski proizvodi). Osim pripravaka, dostupni su i struËno-znan-stveni podaci, kao u Naturproduktovom pro-gramu, koji olakπavaju odabir. Naravno da od pomoÊi moæe biti i ljekovito bilje, na Ëijoj se uporabi ne inzistira nego se preporuËuje kao nadopuna svakodnevnome obiteljskom æivotu ili blaga terapijska sredstva koja Êe redovitom primjenom dati dobre rezultate.

Knjiga Ljekovito bilje za zdravu obitelj (autori dr. rer. nat. Peter Theiss i prof. dr. sc. Zdenka Kaloera) podijeljena je u poglavlja prema podruËju uporabe. U sklopu svakog po-glavlja opisano je nekoliko ljekovitih biljnih vr-sta vaænih za odreenu terapijsku indikaciju,

odnosno tegobe, s uputama o naËinu uporabe, savjetima, recepturama, a sve je popraÊeno pomno odabranim slika-ma. Slike uz opis biljaka i njihova staniπta olakπavaju prepo-znavanje biljaka koje se najviπe upotrebljavaju, najraπirenije su, imaju povijesnu vrijednosti ili su zbog dokazane dje-lotvornosti posebno vaæne. Postupci izrade pojednih pri-pravaka pregledno su i jednostavno napisani, tako da su dostupni svakom tko je spreman upotrijebiti ljekovito bilje za uklanjanje tegoba, simptoma bolesti ili jednostavno radi oËuvanja zdravlja. Naime, vaæno je poznavati bilje i njiho-vo djelovanje te imati æelju i volju spravljati odgovarajuÊe korisne pripravke.

Cilj je ove knjige razviti kod Ëitatelja zanimanje za ljeko-vitim biljem, pridonoseÊi tako raπirenosti njegove uporabe. Svatko tko proËita knjigu, razvit Êe osoban pozitivan stav prema ljekovitom bilju, koje treba biti sastavni dio svako-dnevnice jedne obitelji, jer u knjizi se snaæno osjeÊa pove-zanost tradicije ljekovitog bilja, ljepote, korisnosti, obiËaja, znanosti i obitelji.

Knjiga „Ljekovito bilje za zdravu obitelj „ korisna je kako svakome zdravstvenom djelatniku, tako i potencijalnom pa-cijentu koji ima volju i æelju na prirodan naËin poboljπati i oËuvati zdravlje. Posve je sigurno da Êe postati dio obiteljske biblioteke mnogih domova.

104

1 0 4 V A © E Z D R A V L J E # 3 9

knjigepredstavljamo

RAZVOJ ZDRAVOG UMAStanley Greenspan, dr. med.

ODGAJAM LI DOBRO SVOJE DIJETE - Savjeti za roditelje

Gordana Buljan FlanderAna KarloviÊ

PILATES OBE∆ANJE 10 tjedana do potpuno novog tijela

Alycea Ungaro

©est iskustava koja potiËu razvoj inte-ligencije i zdravih emocija u beba i ma-le djece.

Bistra, emocionalno zdrava i moralna djeca nisu plod sluËaja. Nema roditelja koji ne æeli podiÊi upravo takvo dijete, ali nitko dosad nije toËno pokazao kako ove kvali-tete poËinju i kako ih treba njegovati. Prof. Stanley Greenspan, profesor psihijatrije i predavaË djeËje psihijatrije i razvojne i bihe-vioralne pedijatrije na SveuËiliπtu George Washington, autor 30 knjiga od kojih je πest prevedeno na hrvatski jezik, u svijetu je vo-deÊi struËnjak za djeËji razvoj. On na vidje-lo iznosi svoja istraæivanja i praktiËan rad na otkrivanju πest presudnih i neizostavnih iskustava koja djeci omoguÊuju da prihva-te i proπire svoje intelektualne, emociona-lne i moralne ljudske potencijale. Roditelji Êe nauËiti kako Ëitati signale koje im beba πalje, kako prepoznati svaki razvojni stupanj te kako potaknuti kognitivni, emocionalni i moralni razvoj u svakovrsnim situacijama: igri, jelu, disciplini, stjecanju uvjerenja, Ëak i u prepirkama.

PribliæavajuÊi im nova otkriÊa o razvoju mozga i uma koja su posljednjih godina uzrokovala toliko uzbuenja, autor roditelji-ma nudi alat kojim Êe sva ta otkriÊa i mogu-Ênosti pretvoriti u praktiËnu stvarnost.

Ilona Posokhova, prof.

Nakladnik: Ostvarenje d.o.o., D. Vukojevac 12, Lekenik

Prodaja: pouzeÊem na tel. 044/73 22 28 ili putem http://razvojdjece.crolink.net uz 15 posto popusta te u svim boljim knjiæarama

Izdanje: 2004. godinaCijena: 169,00 kn

Knjiga je izniman doprinos u nas joπ lite-rarno premalo zastupljenom podruËju obra-zovanja roditelja za odgovorno roditeljstvo. Redoslijed tema ima jasnu logiku praÊenja rasta i razvoja djeteta i stoga poput dobrog vodiËa pomaæe mladim roditeljima da od pr-vog dana kvalitetno pristupe odgoju. Jer rijeË je o vrlo osjetljivom i zahtjevnom zadatku. Ljubav za dijete jest nuæan, ali nije i dovoljan uvjet da se u tom poslu postigne maksimum! NajkraÊe reËeno: rijeË je o knjizi samopo-moÊi koju bi svi roditelji mogli proËitati prije roenja djeteta, a zatim se stalno vraÊati na savjete koji se nalaze u njoj!

Prof. dr. sc. Predrag Zarevski

Osim za roditelje, ovo je knjiga za sve koji odgajaju djecu - odgajatelje, uËitelje, nasta-vnike. Bit Êe iznimno korisna svima koji sa-vjetuju roditelje - psiholozima, pedagozi-ma, defektolozima, lijeËnicima. Posluæit Êe i profesionalcima u medijima koji ponekad mimoilaze stvarne djeËje potrebe i udovolja-vaju djeËjim trenutaËnim æeljama. Knjigom se mogu koristiti volonteri udruga koji po-maæu djeci, knjiæniËari, voditelji razliËitih psihosocijalnih programa za pomoÊ djeci, zastupnici djeËjih prava... I konaËno, knjiga Êe biti nezaobilazno πtivo svim mladim ljudi-ma koji se pripremaju za rad s djecom.

Mr. sc. Bruna Profaca

Nakladnik: Marko M. usluge d.o.o., Branimirova 17/I, 10000 Zagreb

Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/ 483 93 16 ili putem www.marko-m.hr po sniæe-noj cijeni od 120 kn ili u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni

Izdanje: 2004. godinaCijena: 180 kn

„Nakon 10 treninga osjetit Êete razliku, nakon 20 vidjet Êete razliku, a nakon 30 tre-ninga imat Êete posve novo tijelo.„ Ove rijeËi zaËetnika pilates fitnessa Josepha Pilatesa postale su poznate kao Pilates obeÊanje. Ta jednostavna fraza najvjerojatnije je navela viπe ljudi da pokucaju na vrata pilates stu-dija nego bilo koje drugo marketinπko sred-stvo. Je li to doista moguÊe? U knjizi je od-govor je li Pilatesovo obeÊanje toËno. Sve πto je potrebno jesu mala doza znatiæelje, malo discipline i komadiÊ poda na kojem se moæe ispruæiti. To je sve.

Knjiga sadræi tri odvojena programa: prvi za gornji dio tijela, drugi za donji dio tijela, a treÊi za poboljπanje gipkosti i dræanja. Svaki program u Ëetiri faze trebao bi se izvoditi tri puta tjedno tijekom 10 tjedana. Tijekom prve faze svaki model izvodi isti osnovni program. Nakon prvog tjedna svaki model poËinje primjenjivati individualni program koji traje tijekom sljedeÊih devet tjedana.

Vjeæbe, objaπnjene korak po korak, ukljuËuju savjete za disanje i preporuËeni broj ponavljanja. Napomene uz odreene po-loæaje sadræe komentare na kljuËne elemente pojedine vjeæbe: nekad se odnose na pravi-lnu tehniku izvoenja vjeæbe, a nekad kako bi se uËilo iz pogreπaka modela.

Ivan MareniÊ

Nakladnik: Biovega d.o.o., KaËiÊeva 6a, Zagreb

Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/ 240 69 30 ili putem www.biovega.hr ili http://knjige.biovega.hr uz 10 posto popu-sta te u svim boljim knjiæarama po pu-noj cijeni

Izdanje: 2004. godinaCijena: 175,00

Vaπe zdravljeV O D I » Z A Z D R A V I J I Æ I V O T

I S S N 1 3 3 2 - 2 3 2 X p r o s i n a c 2 0 0 4 . / s i j e Ë a n j 2 0 0 5 . BROJ 39 / godina VII

BESPLATAN PRIMJERAK

2005.

Vaše zdravlje 12/2004.

Documents

Transcript of Vaše zdravlje 12/2004.