7/22/2019 UZGOJ VINJE-MARASKE

1/5

UZGOJ VINJE-MARASKE

1. UVOD

Vinja "Maraska" (botaniki naziv Prunus marasca odnosno Cerasus marasca) jeznaajna i od davnine poznata vona vrsta Dalmacije. Uzgoj maraske u Dalmaciji jevezan uz likerski proizvod "Maraschino" ija proizvodnja datira od poetka 16. stoljea.Pradomovina maraske je Srednja Azija, gdje raste kao divlja. U umama sjeverneDalmacije, kao divlja potpuno je nestala 1901. godine. Uzgoj je povijesno ogranien nadio srednje i sjeverne Dalmacije. Godine 1776. se Vodice, Tribunj i Brela spominju kaoglavna mjesta uzgoja maraske. Kasnije se maraska proirila na dio Makarske, Omia,Splita, ibenika i Zadra, te na Bra: Puie, Postiru i Nereie. U Zadarskoj upaniji mjesta znaajnijega uzgoja maraske su: Stankovci, Smili, Biljani,kabrnja, Sukoan, Zemunik, Bibinje. Na podruju opine Starigrad do sada nije biloznaajnijeg uzgoja, iako postoje svi preduvjeti za uspjenu proizvodnju.

Na irenje vonjaka zasaenih maraskom i veu proizvodnju djeluju:

visoke otkupne cijene ploda, jer je pojaano zanimanje u svijetu, skromni zahtjevi maraske u odnosu na tlo i klimu, rentabilnost proizvodnje u dalmatinskom kru, rana i redovita rodnost, male potrebe suzbijanja bolesti i tetnika u odnosu na vinovu lozu i maslinu, glavnejadranske kulture.

Proizvodnja maraske posljednjih godina stagnira, jer opada zanimanje proizvoaa. Uposljednje vrijeme tvrtka Maraskaulae velike napore u obnovu ove proizvodnje navlastitim plantaama, ali i davanjem sadnog materijala buduim kooperantimauzgajivaima. Tvrtka Maraska garantira otkup, a otkupne cijeni su postigle solidnurazinu 6,00 kn/kg, te su dosta stabilne.Od 7.000 tona maraske poetkom osamdesetih godina, proizvodnja je pala na cca.

1.000 tona. Oko 80% proizvodnje maraske se izvozi u obliku likera, najvie u SAD iItaliju, a manje u Njemaku, Austriju, Francusku, Dansku, Nizozemsku,...Maraska se uzgaja i u drugim zemljama. No, kakvoa dalmatinske maraske nadvisujesve druge. Izvan dalmatinskoga uzgojnoga prostora u Hrvatskoj (Podravina), ali i uSloveniji (primorje), te Italiji i Austriji nisu postignuti tako dobri proizvodni rezultati nitiviestrukim pokuajem prenoenja nae maraske.

2. TEMELJNE ZNAAJKE PLODA MARASKE

7/22/2019 UZGOJ VINJE-MARASKE

2/5

Posebna aroma ploda, koja se prenosi na liker "Maraschino" svojstvena je samomaraski uzgojenoj na podruju sjeverne i srednje Dalmacije.U industriji se rabi meso ploda, kotica i list. Paletu proizvoda ine likeri Cherry brandy iMarasca cherry, destilat, desertna vinjina vina, bezalkoholni vitaminski sirup(Amarena), konzervirani plod u likeru, aromatizirana okolada, kompot, ele ipekmez. Maraska ima veliku vrijednost i kao dodatak poboljiva u prehrambenojindustriji.

3. TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE UZGOJAMARASKE

3.1. Ekoloki uvjeti

3.1.1. Klima

Maraska kao heliofit preferira sunane poloaje. U odnosu prema temperaturamaovaj varijetet vinje moe uspijevati i u hladnijim krajevima i na veimnadmorskim visinama, ali ona svoja osnovna svojstva zbog kojih se uzgaja postiesamo u krajevima toplijeg i sunog podneblja (visok sadraj suhe tvari i eera tespecifina aroma). Rasprostranjena je u podruju Dalmacije do preteno 200 mnadmorska visine. Srednje mjesene temperature uuzgojnom podruju maraske kreu se od 13 C do 18 C. Apsolutne

maksimalne temperature penju se u ljetnim mjesecima i do 40 C, a apsolutneminimalne temperature sputaju se zimi i do -18 C.Voda joj je potrebna u svim fazama vegetacije od cvatnje do zriobe plodova,a njezin nedostatak uzrokuje slab rast nadzemnih i podzemnih dijelova stabla,nizak prirod i sitan plod, te slabu diferencijacijucvjetnih pupova za iduu godinu. Ukupnakoliina oborina koja padne godinje upodrujima Dalmacije u kojima se veim dijelom uzgaja maraska (900 - 1200 mm) uglavnom je dovoljna za njezin uzgoj, alisamo ako je raspored oborina povoljan.Pravilnim agrotehnikim mjerama u obradi

uva se vlaga u tlu, a nedostatak senadoknauje navodnjavanjem. Suvinavlanost tla sprjeava razvitak korijenova sustava maraske (osobito na podloziraeljka) i vrlo brzo dovodi do uguenja zbog ega najee propada. Utrenutnom uzgojnom podruju maraske, kao i na ovom podruju glavni su vjetrovibura i jugo. Bura jakog intenziteta moe biti tetna za vinjumarasku jer isuuje tlo, uzrokuje eolskueroziju tla, vri mehanika oteenja,

7/22/2019 UZGOJ VINJE-MARASKE

3/5

uzrokuje pojavu posolice isuuje zelenedijelove stabla ako pue u razdobljuvegetacije. U fazi cvatnje bura ometaoplodnju i sprjeava let pela. Poeljno je izbjegavati poloaje koji su izvrgnutinjezinim izravnim i snanim udarcima, a za

ublaavanje njezinih udara podiu se vjetrozatitni pojasevi. Jugo niskevlanosti, tzv. suho ili bijelo jugo ("pala") moe bititetno u fazi cvatnje maraske, jer isuuje njuke tuka i pogorava uvjeteoplodnje, ime uvelike smanjuje prirode.

3.1.2. TloLaka ilovasta tla, odnosno pjeskovito-ilovasta ili ilovasto-pjeskovita tla najbolji su

supstrat za vinju marasku. U tim tlima korijenov sustav raeljke snano se razvija, ta

tla imaju dobru propusnost za vodu i zrak, a ipak dosta dobro dre vlagu i laka su zaobradu.

4.1.3. PoloajNajbolju kvalitetu plodovi vinje maraske postiu na nadmorskoj visini do 200 m.

Poloaj za nasad vinje maraske treba imati dobro osvjetljenje, zaklonjenost od tetnogutjecaja vjetra, mogunost uinkovite primjene agrotehnikih mjera i zatite od tetniheolskih erozija, odgovarajuu temperaturu, te dobre prometnice i blizinu trita.

Najpovoljniji su blago nagnuti tereni izloeni jugu do 3 %, najvie do 5 %.

4.1.4. Sorte i podlogeKao podloga za marasku rabi se uglavnom raeljka (Prunus mahaleb). Ona dobro

podnosi suha, vapnena, ljunkovita i skeletna tla. Ima vrlo dobar afinitet s maraskom.Razvija snaan, razgranat korijen, a osjetljiva je na vlana tla i na suviak vode u tlu.Moe se rabiti i podloga vinje (Prunus cerasus) za uzgoj maraske na neto vlanijimtlima, ali na takvim tlima plodovi maraske imaju manji sadraj suhe tvari. Vinja kao

podloga stvara mnogo korijenovih izdanaka.

4.1.5. Tipovi (klonovi) maraskeZa daljnje irenje preporuuju se autofertilni tipovi: Bra 2, Bra 6, Sokolua, Recta i

Vodice 1.

7/22/2019 UZGOJ VINJE-MARASKE

4/5

4.1.6. Sustavi uzgojaU daljnjem irenju i sadnji novih povrina marasku treba saditi u istim vonjacima koji

e omoguiti barem polumehaniziranu berbu tresaima.Maraska se uzgaja u prostornim uzgojnim oblicima i to kotlasta kronja (vaza) ipopravljena piramidalna kronja. Radi mehanizirane berbe visina debla treba iznositioko 1 m (0,50 - 0,80 cm). Razmak sadnje vinje maraske na podlozi raeljke ieventualno vinje treba biti 5,5 - 6,0 m (izmeu redova stabala) i 4,0 - 4,5 m(izmeu stabala u redu) na dubokim i srednje dubokim tlima i 5,0 - 5,5 m (izmeuredova stabala) i 3,5 - 4,0 m (izmeu stabala u redu) na plitkim tlima.

4.1.7. tetnici i bolestiNajvanije bolesti i tetnici na vinji marasci jesu koziavost vinje (Blumeriella jappii),

suenje mladica s cvjetovima i trule plodova (Monilia spp.), ilogriz {Capnodis tene-brionis), osa trenjarica (Caliroa cerasi) i crna trenjina u (Myzus cerasi).Zatitu provoditi prema principima ekoloke i integrirane zatite, a u suradnji sa

strunjakom agronomom.

5. EKONOMSKA OBILJEJA UZGOJA MARASKE5.1. Trokovi investicije

Potrebna ulaganja za nasad su 70.000 do 90.000 kuna. Udio trokova rada je oko 40%. Radom lanova domainstvaza taj se postotak smanjuju novani izdatci. Najvee trokove sadnje ine priprema tla (obrada i meliorativnagnojidba), sadnice i njega do pune rodnosti.U ukupnim potrebnim trokovima za novi nasad udio prve godine je 65%, druge 30%,

tree 15%, etvrte godine 10%.

5.2. Prihodi i rashodi

7/22/2019 UZGOJ VINJE-MARASKE

5/5

Tehnoloka obiljeja su slina onima kod vinje, jer je maraska njezin varijetet. Maraskadolazi u rod u etvrtoj godini. U poetnom razdoblju urod je do 10 kg po stablu, aprosjean urod je oko 20 kg po stablu do 25. godine starosti stabla.

U punoj proizvodnji prosjeni godinji trokovi uzgoja, rad, materijal i amortizacija, su

oko 60.000 kuna po hektaru. Vie od 50% trokova rada odnosi berba. Veleprodajnecijene maraske su od 5 do 7 kuna za kilogram. Prosjean godinji prihod je od 90.000do 110.000 kuna. Ukupni rashodi su od 50.000 do 70.000 kuna. Godinje moemooekivati dobitak izmeu 35.000 i 50.000 kuna po hektaru proizvodnje. Poticaj za podizanje 1 hektara vinje maraske na ovim posebnim podrujima iznosi22.700 kuna.

6. ZAKLJUNA OCJENA

Na temelju naprijed iznijetog valja donijeti slijedee zakljuke: Zbog iroke trine primjene i posebne arome plodova, uzgoj maraske je znaajna prednost nae obale,

I u dananjim uvjetima uzgoj maraske je vrlo isplativ za proizvoae koji marasku izravno prodaju ili sami

prerauju,

Uzgoj maraske osigurava stabilnu zaradu i zbog sigurnog plasmana za preradu u tvornicu Maraska Zadar,

Iako uzgoj maraske nije znaajno zastupljen na podruju opine Starigradpostoje svi uvjeti za uspjean uzgoj

ove vone vrste, Uzgojem maraske zapoljava se stanovnitvo, obiteljska gospodarstva ostvaruju dobit, stoga je ova

proizvodnja drutveno korisna i ekonomski isplativa.