Uzgoj Malina i Kupina

8/10/2019 Uzgoj Malina i Kupina

1/64

Udruenje poljoprivrednika Proizvoai maline -kooperant

epeeljezno Polje

eljezno Polje, 2014.


2/64

Vodi o uzgoju maline i kupine


3/64


Vodi o uzgoju

maline i kupine

Udruenje poljoprivrednika

Proizvoai maline - kooperanti

eljezno Poljeepe

eljezno Polje, 2014.


4/64


Izdava

Udruenje poljoprivrednika

Proizvoai malinekooperanti

Pripremili

Mr. Devad Lavi

Dipl.ing Asad Jelekovi

Tira

500 komada

Raunarska obrada i dizajn

Mirzet Krehmi

tampa

ELIF d.o.o. Zenica


5/64


- UVOD-

Ovaj vodi o uzgoju maline i kupine realizovan je u sklopuprojekta Ruralni razvoj kroz ouvanje ivotne sredine kojegrealizuje Udruenje poljoprivrednika Proizvoai maline-

kooperanti epe - eljezno Polje.

Navedeni projekat se realizuje u sklopu UNDP-ovog projekta

Jaanje lokalne demokratije/demokracije III - LOD III kojegfinansira Evropska unija iz sredstava Instrumenta zapretpristupnu pomo (IPA) u iznosu od 2 miliona eura.

Nadamo se da e ovaj vodi pomoi poljoprivrednimproizvoaima da proire svoje znanje iz navedenih oblasti i biti

koristan u njihovom daljem radu.

eljezno Polje 2014. godine

- 3 -


6/64


1. ZNAAJ UZGOJA MALINE I KUPINE

P omoloka klasifikacija svrstava malinu i kupinu u grupu

jagodastog voa, i u istoj, po vanosti, zauzimaju drugo i

tree mjesto, odmah iza jagode. Obzirom na njihovebioloke odlike, ekoloke i tehniko-tehnolokezahtjeve, polivalentnost u pogledu upotrebe plodova, mogunostiplasmana i sl., za naa voarska podruja, malina i kupinapredstavljaju najprespektivnije vrste iz grupe jagodastog voa. Uodnosu na mnoge druge vrste voaka, malina i kupina imaju nizprednosti, koje se uglavnom ogledaju u sljedeem:

mogu se uspjeno gajiti i na neto slabijim zemljitima, nemaju velikih zahtjeva u pogledu klimatskih uslova, brzo stupaju na rod i daju redovne prinose, omoguuje brz obrt kapitala, rizik u proizvodnji je mali, tehnologija uzgoja je jednostavna,

intenzivno je radna kultura i omoguuje angaovanje i fizikislabije radne snage (ene, djeca, starije osobe i invalidna lica),daje plodove izuzetne hranljive vrijednosti. Osim toga plodoviimaju dijetalni, kao i profilaktiki znaaj. U sebi sadre: eere,kiseline, mineralne materije, pektinske materije, celulozu,bjelanevine, masne materije i vitamine,odlikuje se kontinuiranim sazrijevanjem i berbom plodova,ime se omoguava poeljanraspored radne snage,traen je proizvod na tritu.

Sl. Svjei plodovi maline i kupine ( Meeker iLoch Ness, . Polje 2013 god.)

- 4 -


7/64


2. EKOLOKI USLOVI

2.1. Ekoloki uslovi za uzgoj maline

Zemljite - Malina nema specifinih zahtjeva u pogleduzemljinih uslova za njen uzgoj. Ipak, najvie joj pogodujuduboka (preko 1 m), rastresita, propusna, dovoljno vlana(75%), slabo kisela (pH 6), srednje teka (sa oko 50% gline) iplodna zemljita (sa oko 5% humusa). Gajnjae i duboki aluvijinajpovoljniji su tipovi zemljita za uspjeno gajenje maline.

Klimatski uslovi - U prirodnim populacijama malina se najeemoe nai u brdskim podrujima i to, i u uslovima svjetlosti, alii u uslovima sjene, uz poveanu vlanost vazduha i neto nieljetne temperature. Mada malina egzistira i na nadmorskimvisinama do 2 000 m, proizvodna podruja koja sepreporuuju za podizanje novih zasada ove vrste ne bismjela prelaziti nadmorske visine od 1 000 m, a zastalnoraajue sorte 700 -800 m.Za uspjean uzgoj maline najpodesnija su podruja umjereneklime (srednje mjesene temperature oko 10C i godinje sumepadavina 800 -1 000 mm, uz njihov pravilan raspored), sa netosvjeijim ljetima i umjereno otrim zimama. Takoe, za dobroprojektovan malinjak, preporuuju se sjeveroistone ilisjeverozapadne ekspozicije i nagibi terena do 10%.Malina cvjeta neto kasnije, te njeni cvjetovi izbjegavaju opasnostizmrzavanja kao posljedicu ranih proljetnih mrazeva. Negativnodejstvo niskih temperatura u ovom periodu moe se odrazitiprvenstveno na bona razgranjenja na dvogodinjim prirastima.Dobro sazreli prirasti maline uspjeno odoljevaju dejstvu niskihzimskih temperatura. Kod osjetljivih sorata nekih godina se ipakmogu pojaviti manje ili vee tete od mraza. Faktori koji utiu naosjetljivost prema niskim zimskim temperaturama i na koje pripodizanju zasada treba obratiti posebnu panju su:

- 5 -


8/64


nedovoljna otpornost sorte na izmrzavanje, kao njena biolokaodlika,

loa zdravstvenost i pripremljenost prirasta za zimu, koja moe

biti posljedica prekomjernog ubrenja azotnim ubrivima nakraju vegetacije,

oteenja prirasta izazvana napadom tetoina ili biljnih bolesti,

nagli pad temperature u jesenjem periodu ili u periodu kretanjavegetacije i dr.

Sl. Sazreli - odrvenjeli izdanak maline, kao uslov podnoenja niih temperatura tokom zimskog mirovanja

U regionima sa dosta snijega obavezno treba planirati uzgojneforme sa armaturom i sorte vee snage rasta koja e obezbjeditisnanije priraste koji se najee ne postavljaju tokom zime uznaslon, ve se ostavljaju slobodnim da bi tokom zime bili zatienisnijegom koji ih prekriva. Tek na proljee ovi se prirasti, poodabiru najboljih, odnosno neizmrzlih i neoteenih podiu uvertikalan poloaj i vezuju za icu naslona.

2.2. Ekoloki uslovi za uzgoj kupine

Zemljite - kupina moe da se uzgaja na razliitim tipovima

zemljita, ali preferira duboka, srednje teka (50 -60% gline) saumjerenom vlanou. Ovakva zemljita relativno su prikladna za

- 6 -


9/64


odravanje, dobro zadravaju vlagu, a uz povoljnu plodnost (5%humusa), obezbjeuju vane predispozicije redovne i dobrerodnosti. Zemljite treba isto tako da bude povoljne pH reakcije,a optimalna vrijednost je 6,5-7,5. Kiselost sredine vea od

navedene gornje granice moe da uzrokuje hlorozu na biljkamausljed nedostatka eljeza. Veoma esto pri izboru zemljita zauzgoj kupine koristi se pravilo da ona zemljita koja odgovarajugajenju maline, odgovaraju i kupini (gajnjae, duboki aluviji i sl.).Svjee krevine za podizanje zasada kupine ne dolaze u obzir, akao dobre predkulture i za ovu vrstu mogu se preporuiti leguminoze(graak, boranija, heljda i sl.).

Klimatski uslovi - u okviru prirodnih populacija kupina se moenai i u relativno surovijim klimatskim uslovima u odnosu na jagodu imalinu, mada ista u pogledu zahtjeva za ovim faktorima ima slinebioloke predispozicije. Ona se uspjeno moe gajiti na nadmorskimvisinama do 700 m. Najbolje uspjevanje ove kulture je nanadmorskim visinama 200-500 m, a ukoliko se eli gajiti izvan ovog

intervala odabiru poloaja budueg zasada treba posvetitiposebnu panju. Podruja umjerene klime, sa svjeim ljetima iumjereno otrim zimama, najpodesnija su za uspjean uzgoj kupine.Takoe, nagnuti tereni do 6% nagiba najpogodniji su za podizanjekupinjaka, obzirom da se na istim u kritinim periodima, napoetku i na kraju vegetacije, ne zadrava vea koliina vode ivlaan vazduh, a u zimskom periodu, postepeno otapa

snjeni pokriva koji dugo slui kao koristan izolator odnepovoljnog dejstva niskihzimskih temperatura.

Sl. Ukoliko se tokom zimeizdanci kupine veu uz icu

naslona, postoji opasnost odizmrzavanja istih

- 7 -


10/64


U junim podrujima i na manjim nadmorskim visinama kupinjaketreba podizati na sjevernim, sjeverozapadnim i sjeveroistonimpoloajima, dok u sjevernim krajevima i na veim nadmorskimvisinama prioritet treba dati junim ekspozicijama, a potom

jugoistonim i jugozapadnim.2.3. tete izazvane izmrzavanjem izdanaka maline i kupine

Odreeni kultivari maline i kupine podloni su izmrzavanjutokom zime, posebno tokom hladnog zimskog perioda saminimalnim snijenim pokrivaem. Osim toga, toplo vrijeme

tokom jeseni nakon koga uslijedi nagli padtemperature moe izazvati izmrzavanje izdanaka zbog toga toisti nisu dovoljno zreli i aklimatizovani na tako ekstreman padtemperature. Simptomi estokih ozlijeda izazvanih izmrzavanjemoituju se sporadinim oteenjem generativnih pupoljaka naizdancima, koje se primjeti u proljee druge godine koddvogodinjih sorti maline (slika). Ta oteenja izazvana

izmrzavanjem manifestovat e se kao sporadino buenjegenerativnih pupoljaka, uz isprekidane fleke izumrlog tkiva u oblikutaki na izdanku.

Sl. Jako izmrzavanje izdanaka maline sorte vilamet iji su idanci tokom

zime ostali u uspravnom poloaju (lijevo); Sporadino izmrzavanje reducirabuenje generativnih pupoljaka druge godine - sorta maline vilamet (desno)

- 8 -


11/64


- 9 -

tete od izmrzavanja kod dvogodinjih kultivara maline mogu bitisprijeene putanjem izdanaka da padnu prema zemlji u kasnu

jesen, kako bi se tokom zime nalazili pod snijenim pokrivaem kojipredstavlja dobar izolator i time titi izdanke od izmrzavanja. Dakle,

ne preporuuje se izdanke maline sorti vilamet ili miker tokom zimeostavljati uspravno, tj. vezane uz naslon. S druge strane, kod

jednogodinjih kultivara maline koji se uzgajaju za berbu u kasnoljeto, odnosno jesen prema amerikim istraivanjima, nisu uoenaoteenja od izmrzavanja, te su izdanci sasvim normalno ispoljilinovi rast i plodonoenje druge godine, iako su prethodne zimeostavljeni u uspravnom poloaju.

Takoe, zbog izmrzavanja ne preporuuje se izdanke kupine sortitornfree i jumbo, kao trenutno dva najzastupljenija kultivara u BiH,tokom zime ostavljati u uspravnom ploaju, odnosno vezanimza icu naslona. Spreavanje izmrzavanja, kao i kod maline,moe se postii putanjem izdanaka na zemlju.

3. BIOLOKE OSOBINE

3.1. Bioloke osobine maline

Malina je viegodinja, bunasta, listopadna biljka iji podzemni inadzemni sistem ine dvije grupe organa: vegetativni igenerativni. U vegetativne organe, kojisu u funkciji odravanja ivota,

spadaju: korjen, stablo i list, a ugenerativne, koji su u funkciji produenjavrste: cvijet, plod i sjeme.

Sl. Vegetativni i generativni organi maline


12/64


13/64


Nadzemni sistem maline nije u tolikoj mjeri trajan kao korijen.Obzirom na plodonosne karakteristike, odnosno na vrijemeplodonoenja generalno postoje dva tipa maline: jednogodinji idvogodinji.

Dvogodinji tip maline plodonosi na dvije godine starim izdancimatokom etiri sedmice sezone sazrijevanja u periodu juni i juli. Ovomtipu pripadaju skoro sve maline koje se trenutno uzgajaju u BiH,ukljuujui kao predstavnika sortu Willamette koja uestvuje sa95% ukupne produkcije. Meeker je druga sorta iz ove grupe, kojase uzgaja u daleko manjem obimu. Dakle, prve godine po sadnjikod ovog tipa maline nema roda.S druge strane, jednogodinji tip maline plodonosi navrnom dijelu jednogodinjeg izdanka tokom nekoliko mjeseci uperiodu augusta do oktobra, nakon ega se isti sue i propadaju.Tipian predstavnik ovog tipa maline jeste heritrejd, autumn bliss idr.Obzirom da se u BiH dominantno za sada uzgaja dvogodinji tipmaline, u nastavku navedene karakteristike odnose se na isti.Osnovu nadzemnog sistema maline ine dvogodinji prirasti kojisu nosioci rodnih elemenata i koji po donoenju roda odumiru.Dakle, u morfolokom smislu, kod maline mogue je razlikovatidva tipa prirasta na nadzemnom sistemu:

a) Izdanke - priraste nastaleiz vegetativnih taaka

rasta na korijenu ivedvije godine

b) Izbojke - jednogodinjepriraste (plodonosnemladare) iz taaka rasta(generativni pupoljci) na

nadzemnom sistemu- izdnacima.

- 11 -


14/64


Dakle, kod maline postoje dva tipa pupoljka: vegetativni koji senalaze na podzemnom sistemu - du korijena, i generativni koji senalaze u pazuhu lista jednogodinjih izdanaka.

Sl. Vrste i poloaj pupoljaka kod maline

Morfogeneza grma kod dvogodinjih sorata maline, krozvegetacione cikluse, odvija se na sljedei nain:

Prve godine poinje rast i razvoj prirasta iz vegetativnihpupoljaka na korijenu (rast i razvie izdanaka). Poetakdiferencijacije pupoljaka na izdancima (svi pupoljci naizdancima bit e generativni).

Druga godina - rast i razvoj postranih prirasta sa rodnimelementima (plodonosni mladari) iz generativnih (rodnih)pupoljaka prologodinjih prirasta (izdanaka). Nakonplodonoenja i berbe prirasti sa rodnim elementima odumiru,odnosno dvogodinji prirasti (izdanci) se eliminiu.

- 12 -


15/64


Sl. Morfogeneza grma kod dvogodinjih sorti maline:

prva godina- a) pojava mladih izdanaka, b) vegetativni rast izdanaka, c)opadanje lia i ulazak u fazu mirovanja;

druga godina - d) buenje generativnih pupoljaka i razvijanje plodonosnihmladara, plodonoenje, e) nakon berbe prirodno suenje od vrha prema

dnu, uklanjanje prirasta do osnove

3.1.1. Razmnoavanje maline

Malina se moe razmnoavati na vie naina. Meutim u praksiposebnu primjenu su nala sljedea dva naina: razmnoavanjereznicama korijena i razmnoavanjezrelim i zelenim izdancima.Razmnoavanjem reznicama korijenaostvaruje se ubrzano umnoavanjenovostvorenih sorti maline.

Korjenove reznice se sijeku tako daimaju najmanje jedan razvijenpodzemni pupoljak, a optimalno je 2-3. na ovakav nain izrezane reznicetrebaju imati dobro razvijene ile, sanajmanjim prenikom oko 3-4 mm.

Sl. Dijelovi korijena koji se koriste prilikom razmnoavanja maline

- 13 -


16/64


- 14 -

3.2. Bioloke osobine kupine

Kupina je viegodinja polubunasta kultura iji podzemni sistempredstavlja viegodinji korijen, a nadzemni ine jednogodinji i

dvogodinji prirasti. Iz praktinih razloga, a obzirom na karakterrasta izdanaka i prirodnu formu habitusa najprikladnija podjelasorti kupine je na sljedee grupe:

prema karakteru rasta - uspravne, poluuspravne i puzajue,prema morfologiji izdanaka- trnovite i bestrne, ina osnovu plodonosnih karakteristika - jednogodinje idvogodinje.

Uspravno rastue kupine ne zahtjevaju naslon, obzirom da njihoviizdanci mogu sami da se odravaju odignuti od zemlje.Meutim, u intenzivnom sistemu uzgoja, a samo isti ima smisla,sorte kupine iz ove grupe postiu daleko bolje prinose ukoliko seuzgajaju uz naslon kojeg ine stubovi i ica.

Kod puzajuih sorti kupine izdanci nemaju uspravan rast, teuvijek zahtjevaju fiziki naslon kako bi se isti odrali uspravno,odnosno odignuti od zemlje. Mada postoji nekoliko prelaznihformi, generalno kupine bez bodlji, koje uglavnom imajupuzajui rast, rjee poluuspravan ili uspravan predstavljajuprivredno najznaajniju grupu,odnosno istu koju

podrazumjeva intenzivnaproizvodnja ove vrste.

Sl. Puzajui i uspravnorastuitip kupine generalno ostvarujebolje prinose ukoliko se uzgaja

uz naslon


17/64


Podzemni sistem kupine izraeno je razgranat, obrastao korjenovimdlaicama, a njegova snaga i dubina prodiranja prvenstveno zavisiod nasljedne osnove jedinke, ali i od uslova u kojima se istirazvija. Naime, podzemni sistem uspravnorastuih sorti kupinedominantno se razvija i grana u povrinskom sloju zemljita (0,5 m),bez znaajnijeg dubljeg prodiranja, dok isti kod puzajuih kultivaradostie slojeve i na dubini 1-1,5 m. Navedene odlike podzemnogsistema kod uspravnorastuih sorti kupine, obezbjeuju biolokuprikladnost tipu razmnoavanja izdancima, a kod puzajuihpotapanjem vrhova i oiljavanjem reznica.Osnovu nadzemnog sistemakupine ine izdanci iji je ivotnivijek dvije godine. U prvoj godiniovi prirasti rastu i razvijaju se,obino dostiui prirodnuduinu 2 -6 m, a u drugoj godinina ovim prirastima formiraju sebona razgranjenja, nosioci roda,koji se, kao i cijeli dvogodinjiprirasti, po plodonoenju, dokraja godine u potpunosti sue.

Sl. Nadzemni sistem kupine

Prema tome, morfogeneza dvogodinjeg tipa kupine izgleda ovako:iz taaka rasta na korjenovom vratu kupine u prvoj godini razvijajuse prirasti koji te godine samo rastu, a tokom zime gube lie istupaju u fazu mirovanja. Druge godine iz pupoljka koji se nalaze upazuhu lista na ovim prirastima, razvijaju se plodonosne granicekoje donose rod, nakon ega poinje suenje ovih dvogodinjihizdanaka od vrha prema dnu, a koje se do kraja druge vegetacije u

potpunosti zavri. Jasno je dakle, da u drugom vegetacionomperiodu, izdanci kupine ne rastu u duinu, kao to nema niti njihovog

- 15 -


18/64


sekundarnog debljanja, ve je kod istih u ovom perioduobezbjeeno samo razgranjavanje u funkciji plodonoenja (kao kodmaline).

Sl. Morfogeneza kod dvogodinjeg tipa kupineKupina obrazuje pupoljke, kako na podzemnom, tako i nanadzemnom sistemu. Podzemni pupoljci formiraju se na podzemnomstablu, odnosno na korjenovom vratu (mjesto na povrini zemlje),to znai da za razliku od maline iji podzemni sistem nosipupoljke svom svojom duinom iz kojih se tokomvegetacije razvijaju prirasti du cijelog reda, kod kupine svi prirasti seformiraju iz jednog mjesta, te nema pojave mladih izdanaka dukorijena, to predstavlja znaajnu razliku izmeu maline i kupine kada

je u pitanju sistema uzgoja.

Sl. Kod maline izdanci se javljaju du korijena (lijevo), dok kod kupineizdanci se javljaju iz korjenovog vrata (desno)

- 16 -


19/64


Pupoljci nadzemnog sistema obrazuju se u pazuhu listova na jednogodinjim izdancima, i to obino u skupinama po dva,rasporeeni jedan iznad drugog. Razvoj pupoljka nadzemnogsistema nije uravnoteen. Naime, pupoljci baznog dijela izdanaka

razvijaju se slabo, ili se i ne obrazuju, pupoljci srednje zoneizdanaka razvijaju se srednje intenzivno, dok je razvoj pupoljakavrne zone najintenzivniji.Generalno, razvoj pupoljaka podzemnog i nadzemnog sistemauslovljen je prvenstveno sortom, ekolokim uslovima uzgoja inivoom agrotehnike u zasadima kupine. Cvjetovi kupine su skupljeniu cvasti, boja kruninih listia je bijela, rjee ruiasta. U naimklimatskim uslovima kupina cvjeta krajem maja, tako da nemaopasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. Opraivanje kupine vreinsekti, a najznaajnija je medonosa pela.Plod kupine moe biti razliitog oblika i krupnoe: okruglast,izdueno kupast, zatupasto kupast i ovalan. Boja povrine plodakupine je obino crna i sjajna (razne nijanse crne boje), a neto rjeei crvena i uta, kao i sok. Interesantno je istai da se boja povrineploda i boja soka mogu razlikovati (npr. pokoica crna, a sok crven isl.). Kao posebno vana osobina ploda smatra se njegova vrstoa,

jer od nje u znatnoj mjeri zavisi transportabilnost, odnosno namjenaistih.Pri izboru sorti vie se cijene one koje imaju vrste plodove.Naime, prema krupnoi plod kupine moe biti: vrlo krupan ( masepreko 7 g.), krupan ( 5-7 g. ), srednje krupan (3-5 g.) i sitan (masemanje od 3 g. ).

3.2.1. Razmnoavanje kupine

Kupina se razmnoava na sljedee naine: sjemenom,izdancima, ukorjenjavanjem vrhova izdanaka, korjenovimreznicama, reznicama izdanaka (zrelim i zelenim) i mikro-razmnoavanjem. Za praksu najvei znaaj imaju dva nainarazmnoavanja i to: ukorjenjavanjem vrhova izdanaka ireznicama izdanaka. Razmnoavanje ukorjenjavanjem vrhova

- 17 -


20/64


izdanaka koristi se samo kod puzajuih sorti kupine iji prirastipri normalnom rastu i razvoju polijeu po zemlji i dobro seukorjenjuju.

Sl. Razmnoavanje kupine ukorjenjavanjem vrhova izdanka

Proizvodnja sadnica kupine ukorjenjavanjem vrhova izdanaka moese obaviti u specijalizovanim matinjacima jednogodinjeg iliviegodinjeg karaktera. Jednogodinji matinjaci u praviluobezbjeuju laku produkciju sadnica, koje su pri tomkvalitetnije i zdravstveno sigurnije. Ovi matinjaci zasnivaju seuz sadna rastojanja 2x1 m i obzirom da svaka posaena sadnicaobezbjeuje i do 10 novih izdanaka nakon njihovog povijanja,zagrtanja zemljom i oiljavanja, isti po 1 ha obezbjeuje i do50 000 sadnica. Ukoliko se vri zakidanje vrhova izdanaka u ciljupoticanja njihovog grananja, te potom oiljavanja, ovaprodukcija moe biti i do 100 000 kvalitetnih sadnica po hektaru.Razmnoavanje kupine zrelim i zelenim reznicama izdanakaprimjenjuje se u sluajevima potrebe masovnije proizvodnje sadnogmaterijala odreene sorte ove vrste, a iji je broj matinih biljakakoje su na raspolaganju mali (razmnoavanje elitnog bezvirusnogsadnog materijala, razmnoavanje nove sorte i sl.). Zelene i zrelereznice (dijelovi izdanaka sa 1 -3 pupoljka, uzeti uvegetaciji ili van vegetacijskog perioda) oiljavaju se u kontrolisanim

- 18 -


21/64


uslovima (staklenici), uz pogodan supstrat (perlit, treset) i najeeprimjenu hemijskih supstanci (fitohormona). Naravno ovakav nainrazmnoavanja je u praksi najekonominiji, budui da se od jednogizdanka moe obezbjediti neuporedivo vei broj reznica-buduih

sadnica, u odnosu na npr. samo jednu, koja se dobijapotapanjem vrhova izdanaka. Unutar ovog vegetativnog tiparazmnoavanja kupine najbolje rezultate daje tehnika oiljavanjazelenih reznica. Ove reznice ine po dva lista, i pupoljka u njihovompazuhu. Listovi se skrauju za gornju polovinu njihove ukupnepovrine, u cilju regulisanja debalansa nadzemnog i podzemnogsistema. Zelene reznice potapaju se u vlaan supstrat ije jeodravanje nivoa vlanost, kao i za svako drugo oiljavanje, odpresudnog momenta za uspjenost razmnoavanja.

4. PREDRADNJE ZA PODIZANJE ZASADA MALINE IKUPINE

U okviru radnji koje se preduzimaju pred i tokom zasnivanjaintenzivnih zasada maline i kupine posebno se izdvajaju sljedee:

izbor lokacije za podizanje zasada maline i kupine, priprema zemljita za sadnju,izbor sadnog materijala za zasnivanje zasada maline ikupine,tehnika sadnje maline i kupine,izbor i oblikovanje uzgojnog sistema,mjere upravljanja zasadom maline i kupine - rezidba, ubrenje,navodnjavanje, odravanje zemljita, zatita.

- 19 -


22/64


4.1. Izbor lokacije za podizanje zasada maline i kupine

Postoje osnovni faktori koji moraju biti razmotreni prilikom izboramjesta za podizanje zasada maline i kupine. To ukljuuje: ocjenu

parcele, predkulturu, tip zemljita i njegovu plodnost,odvodnjavanje, vjetrozatitne pojaseve, osunanost, blizinuizvora vode i povezanost sa komunikacijama. Pod ocjenom parcelepodrazumjeva se da lokacija za sadnju treba da bude u potpunostiosunana, odnosno izloena suncu. Potrebno je izbjegavatizasjenjena mjesta u blizini drvea ili nekih objekata. Idealno,uzgajivai bi trebali izabrati zemljita koja su dobro drenirana,

prirodno plodna, bogata organskom materijom (2-4 %), sa pHvrijednou 6-7. Odvodnjavanje, odnosno drenaa je takoevaan faktor prilikom izbora lokacije, zato to korijen maline ikupine dosee dubinu i do 1 m. Parcele koje posjeduju nepropusansloj u ovoj zoni treba izbjegavati. Nivo podzemne vodene smijebiti vii od 1 m, obzirom da je korijen maline i kupine izuzetnoosljetljiv na nedostatak kiseonika u zemljitu. Takoe, mnogi kultivari

maline su podloni prema gljivicama koje inficiraju korijen, a kojedominiraju u slabo dreniranim zemljitima. Kada izumre korijen,biljka zakrlja, to je izuzetno izraeno tokom ljetnih vruina inedostatka vlage u zemljitu. Postoji jednostavan praktini testkojim se moe ustanoviti da li je zadovoljavajua drenaa-vodopropusnost u odreenom sadnom mjestu. Iskopa se rupadubine oko 75 cm i irine 15 cm na mjestu gdje se planira

zasnovati zasad, i to u periodu ranog proljea ili kasne jeseni, kada je zemljite zasieno-saturirano vlagom, ali nije smrznuto. Nakontoga rupa se napuni sa oko 20 litara vode, te se vri provjera nivoaiste nakon jednog sata. Ukoliko se voda zadrala na dnu rupe takvozemljite moe biti suvie vlano za uzgoj maline i kupine.Maline i kupine trebale bi biti posaene na blagima padinama, ana ravnim terenima gdje postoji opasnost od zadravanja

suvinih koliina vode na gredicama-bankovima napravljenimuzdizanjem zemlje.

- 20 -


23/64


Sl. Parcele na breuljkastim terenima idealno su rjeenje za sadnjumaline i kupine

Takoe, i adekvatna vazduna drenaa izmeu biljaka veoma jevana za uspjean uzgoj maline i kupine. Kretanje zraka smanjujevlanost oko biljke i spreava stanja koja dovode do pojave bolestilista. Vazduna drenaa, takoe, smanjuje opasnost od proljetnogmraza. Ukoliko se zasad podie na nagnutim terenima, i na veimnadmorskim visinama treba znati da e hladan zrak kretati se nizpadinu prema najnioj taki, obzirom da je hladniji zrak laki i timese smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva obzirom da se hladanzrak odvodi dalje.S druge strane, zasad maline i kupine trebati biti zatien od jakihvjetrova, koji smanjuju energiju rasta biljke tokom vegetacionesezone, to moe imati za posljedicu nedovoljno sazrijevanjeizdanaka koji nezreli ulaze u zimu, te postoji opasnost odizmrzavanja istih tokom perioda mirovanja.Odabir ekspozicije iako ne kritini faktor, takoe je vaan, te bi istatrebala biti razmotrena prilikom podizanja zasada maline i kupine.Ove dvije vrsta voaka preferiraju, odnosno vie im odgovarajuzatieni sjeverni obronci-padine. June ekspozicije mogle bi bitikoritene za zasnivanje zasada, ali tada treba imati u vidu da bi

- 21 -


24/64


temperatura biljaka mogla biti visoka za vrijeme sunanih danatokom zime. Tako na primjer, nekoliko toplijih dana tokom

januara -februara, mogli bi biti razlog stimulisanja pupoljaka dakrenu, tako da bi sljedei hladni val u tom periodu itekako bio

mnogo tetan za biljku. Novi zasadi bi trebali biti podizani toudaljenije od divljih populacija maline i kupine, ukoliko je to mogue.Divlji zasadi ovih vrsta voaka u krugu od 300 m moraju bitielminisani kako bi se sprijeilo irenje bolesti u novopodignutimzasadima.Zasadi maline i kupine ne bi trebalo saditi na parcelama gdjesu kao predkulture bile jagoda, paradajz, krompir, patlidan,paprika, ili pak stariji zasadi maline i kupine, obzirom da su svenavedene kulture podlone gljiviciVerticillium venuti, a ista moepreivjeti u zemljitu godinama, negativno utiui nanovozasnovani zasad maline i kupine.

Sl. Primjer uticaja predkulture na uzgoj maline: zasad maline podignut na mjestu gdje je prethodno bio panjak (lijevo), isti

sadni materijal i agrotehnike mjere kao i u prethodnomsluaju samo je ovdje predkultura bila jagoda (desno)

- 22 -


25/64


- 23 -

4.2. Priprema zemljita za sadnju maline i kupine

Od pravilne pripreme zemljita za podizanje malinjaka u velikoj mjerizavisit e visina prinosa i kvalitet plodova, te samim tim i uspjenost

gajenja odabranog sortimenta projektovanog zasada ovih kultura.Pri izboru parcele za zasnivanje novog malinjaka, dakle prijepristupanja neposrednoj pripremi zemljita, od posebne jevanosti poznavanje kultura koje su bile gajene na odabranojpovrini. Naime, kao pogodne predkulture za malinu i kupinumogu se preporuiti: sve kupusnjae i grahorice, a kao izrazitonepovoljne: jagoda, malina, kupina , vinova loza, te krompir,

paradajz i sl. Da bi se zemljite oslobodilo korova i insekata, kaoto su liinka klinjaka i bijelog crva godinudana prije sadnjemaline i kupine na odabranu parcelu potrebno je zasijatiitarice ili leguminoze. Priprema zemljita za podizanje malinjakapodrazumjeva provoenje sljedeih radnji: analizu zemljita,ureenje zemljita i popravka njegove plodnosti meliorativnimubrenjem, duboko oranje i tanjiranje, te povrinska priprema

zemljita za sadnju.Ukoliko je sadraj magnezijuma nizak primjenjuje se dolomit(klacijum magnezij karbonat) u cilju korekcije pH kiselosti zemljita.CaCO3 ili pak gaeni kre u prahu treba biti primjenjen nekolikomjeseci prije sadnje kako bi se obezbjedilo dovoljno vremena zapromjenu hemije zemljita. Krenjak bi trebalo unijeti u zemljiteputem rotovatora/freze na dubinu od najmanje 30 cm. Za uspjean

uzgoj maline i kupine preporuuje se odabrane parcele tretiratikrenjakom. U cilju ekonominosti primjena krea se moeobaviti samo u trake, odnosno u redove gdje e se nalaziti sadnamjesta. Sposobnost krenjaka za popravku pH zemljitaodreena je veliinom estica istog i njegove istoe. Manjeestice imat e bru zemljinu reakciju.


26/64


Sl. Runa aplikacija

krea prilikom pripreme zemljita zazasnivanje zasada

maline i kupine

4.2.1. Salinitet

Malina i kupina su osjetljive na povean salinitet - sadraj solizemljita, i ne bi trebale bit saene na zemljitima koja imajusadraj 800 ppm od ukupne soli. Visoka koncentracija soli u zonikorijenovog sistema ima za posljedicu tee usvajanje vode ihranjivih materija iz zemljita. Visoka koncentracijatopive/rastvorljive soli u zemljitu sprijeava novu inicijaciju

korijena i nadzemni izdanci postaju slabiji, imaju zakrljao rast.Zaostatak biljaka u porastu i pad prinosa moe se pojaviti prije lisnihsimptoma koji su oiti. Malina i kupina posaene u zemljitima savisokom koncentracijom soli imat e rubnu hlorozu/nekrozu izakrljalost na listovima, a ozljede su izrazitije na starijemliu.Toksinost soli u zemljitu mogu biti uzrokovane visokim razinama

soli u vodi koja se koristi za zalijevanje ili u zemljitu nakojem je siromano odvodnjavanje, pretjerana primjenamineralnih ubriva putem reftilizacije ili folijarnom aplikacijom istih.Malina i kupina naroito su osjetljive na hlorid i natrijeve soli, atete postaju oitije tokom toplijih mjeseci. Biljke koje rastu uslanim zemljitima ponaaju se slino onima koje rastu uz nedostatakvode. Veoma je vano imati unaprijed dobro testiranu vodu i

zemljite i slijediti ispravne procedure navodnjavanja kao ifertirigacije kako bi se izbjeglo nagomilavanje soli. Analiza lista je

- 24 -


27/64


takoe od bitnog znaaja u dijagnosticiranju simptoma soli i moeotkriti potencijalno tetni natrijum hlorid (akumulacije) ak prije negosimptomi budu vidljivi na listu. Marginalne i vrne oegotine lia ovihvrsta voaka obino su jaki indikatori hlorida ili natrijeve toksinosti.

Ako se u oteenom liu nau sadraj vei od 0,2% natrija ili 0,5%hlorida, lisna ozljeda obino se pripisuje natrijevoj ili hloridovojtoksinosti. Koncentracija topive soli predstavlja ukupnu koliinugnjojiva i drugih iona koji se nalaze u zoni korijena biljaka. Soli uzemljitu su prisutne kao pozitivno ili negativno naelektrisanimineralni ioni. Ove naelektrisane estice poveavaju sposobnoprovoenja zemljinog elektrinog konduktiviteta, te njihova

koncentracija moe biti procjenjena mjerenjem elektrinogkonduktiviteta (EC). Rastvorljive soli mjerene su koritenjem ECmetra i izraene su kao milioniti diopo centimetru (mmhos/cm) ilidecisimens po metru (dS/m), koji su brojno ekvivalentni.Vrijednost 1 mmho/cm je ekvivalentan priblino 670 milionitomdijelu (ppm) ukupne topive soli. Prinos stonog (trinog) voa sesmanjuje kada je kondiktivitet zasienih ekstrata u korjenskog zoni

zemljita vei od 1,2 DS-a/m. Prinos stonog voa se smanjujepriblino 10% kod slanog zemljita od1,3 dS/m, 25% kada je 1,8dS/m i 50% kada zemljite ima kondiktivitet 2,3dS/m mmhos/cm.(ove vrijednosti odgovaraju priblino 1300-1500 ppm usaturiranom/zasienom ekstraktu). Ukoliko analiza zemljita pokaeEC vei od 1,2 dS/m, tada je preporuena temeljita bazinostzemljita.

4.2.2. Sadraj mineralnih elemenata

Analiza sadraja makro i mikro elemenata u zemljitu trebala bi bitiobavljena prije same sadnje maline i kupine, kako bi se na pravinain odredio hranidbeni status. Rezultati ovog testa mogu bitikombinovani sa analizom listova ovih vrsta voaka u ciljurazvijanja adekvatnog programa ubrenja. Optimalan sadrajmineralnih koncentracija spomenuti su u poglavlju ubrenje malinei kupine ove broure.

- 25 -


28/64


4.2.3. Ureenje zemljita i popravka njegove plodnosti

Obim i broj zahvata koji iziskuje ureenje zemljita prvenstvenozavise od zateenog stanja povrine na kojoj se eli podii novi

zasad. ienje i ravnanje povrine zemljita na kojoj se eli podiinovi zasad maline i kupine obavezna je radnja u sklopu ureenjaodabrane parcele, a ima za cilj eliminisanje svih veih ili manjihpotencijalnih fizikih i drugih smetnji, kao npr. zemljinihdepresija koje bi kasnije predstavljale nepoeljna mjestaakumulacije povrinske vode. Eliminisanje korova, takoe jeradnja koja se u ovoj fazi redovno primjenjuje. Herbicidi Cidocor,

Herkules i Basta efikasna su sredstva za unitavanje najveeg brojaviegodinjih i jednogodinjih korova, te se u ovu svrhu najeepreporuuju.Ukoliko je zemljite na kojem se eli podii malinjak neto slabijegkvaliteta, obavezno je popravljanje njegove plodnosti, odnosnopoboljanje njegovih fizikih i hemijskih karakteristika.Popravka plodnosti zemljita vri se meliorativnim ubrenjem

organskim i mineralnim ubrivima, a prema potrebi izvodi se ikalcifikacija (korekcija pH vrijednosti), te odvodnjavanje, odnosnoobezbjeuje i sistem za navodnjavanje. Zemljita obogaenaorganskom materijom su veoma povoljna za uzgoj maline i kupine.Ista poboljava teksturu zemljita, te zadrava mineralne elementeusljed bazinosti od ispiranja. Organska materija poboljavavodni reim zemljita, odnosno poveava kapacitet za zadravanje

vode. Bogatsvo zemljita organskom materijom esto ne smije bitiomalovaavna. Koliine organske materije koje se dodaju zemljitumogu biti po volji. Ova forma moe da bude sastavljena od slamepomjeane sa stajnjakom, zeleninim ubrivima (sudanskatrava, ra, ozima ita) ili pak komposta. Koliina od 3 -5 tona podunumu ovih materija trebala bi biti dodata, a vee koliine u ciljupoveanja vodnog kapaciteta zemljita trebaju na zemljitima

pjeskovitog tipa, ime se poboljava struktura, drenaa, i aeracijaistog, od zemljita koja imaju veu koliinu gline.

- 26 -


29/64


Sl. Nepravilna aplikacija stajnjaka. Naime, odmah poslije primjene isti ne

potrebno zaorati kako bi se gubici hranjiva sveli na minimum

Razgradnja ove organske materije mikroorganizmima zemljitazahtijeva naknadne koline azota osim ako organmska materija nijebila od leguminoza. oko 6 kg stvarnog azota treba dodati na svakumetriku tonu slame i stajnjaka i 12 kg istog treba dodati zaneleguminoznu organsku materiju ili zelenino ubrivo u cilju

pomoi razgradnje. Ukoliko se primjenjuje kokoije ubrivo istose dodaje u jesen u koliinama 0,5 -1,0 tone po dunumu. Idealno,organska tvar treba biti uneena po povrini 10 -15 cm prije sadnje.Organska materija poveava raspoloivost hranjiva, kationzemljini kapacitet i mikrohranjivi sadraj. U zavisnosti odzateenog nivoa plodnosti zemljita koliina ubriva zameliorativno ubrenje za mineralna NPK ubriva (5:20:30, 5:22.35,

6:26:26, 7:14:21,10:20:30) kree se 1,5-2,5 /ha. Ukoliko se primjenimeliorativno ubrenje unoenjem u trake (ne ubri se cijelapovrina - redukovano ubrenje) ove koliine mogu biti i za oko3 puta manje od navedenih. Najpodesnije vrijeme provoenjameliorativnog ubrenja je u dva navrata, po 50% ukupne koliine,prije i poslije dubokog oranja. Nakon rasturanja stajnjaka,mineralnihubriva, a po potrebi i krenjaka obavlja se oranje zemljita na

dubinu 30-40 cm. Duboko oranje vri se iskljuivo pri umjerenojvlanosti zemljita i to najmanje mjesec dana prije poetka sadnje.

- 27 -


30/64


- 28 -

Ukoliko postoji nepropusni sloj rigolovanjem e se isti prevazii ipoveati propusnost. Rigolovanje podrazumjeva razbijanjenepropusnog sloja zemljita primjenom podrivaa koji prave uskekanale u zemljitu na dubini 75-100 cm.

Dlijeta na podrivau postavljaju se na takvu dubinu da idu ispodstvrdnutog sloja zemlje kako bi isti bio prekinut. Razbijanjenepropusnog sloja na ovaj nain trebalo bi biti uinjeno dva putapo istoj parceli, tako to u drugom prolazu traktor se kree poduglom od 90o u odnosu na predhodno izvedenuradnju. Treba napomenuti da zemljite prilikom izvoenjaove radnje mora biti umjerene vlanosti, obzirom da bi ista

ukoliko bude poveana imala suprotan efekat od onoga koji seeli postii ovom operacijom.

Sl. Razbijanjenepropusnog sloja u

zemljitu posebnimureajem prikljuenim na

traktor

Poslije izvrenog oranja pripremana parcela isti se od krupnijeg

kamenja, kao i ostataka korijena korovskih i drvenastih biljaka, apo ovoj radnji dalje se pristupa detaljnijoj povrinskoj pripremizemljita za sadnju, koja podrazumjeva dodavanje druge polovineorganskih i mineralnih ubriva, te tanjiranje i drljanje dopotpunog usitnjavanja povrinskog sloja zemljita. U okvirupovrinske pripreme zemljita za sadnju preporuuje seprovoenja mjera njegove dezinfekcije i dezinsekcije preparatima

kao to su: Timet, Galation, Dursban i dr.


31/64


- 29 -

4.3. Izbor sadnog materijala za zasnivanje zasada maline

Kod zasnivanja zasada maline i kupine ne smije se koristiti sadnimaterijal koji vodi porijeklo od prirasta iz starijih proizvodnih

zasada, budui da je isti najee zaraen, a i proizvodnipotencijal ovakvih zasada je znatno umanjen. Takoe, materijal izstarijih proizvodnih malinjaka moe predstavljati generativnopotomstvo, odnosno moe voditi porijeklo iz sjemena plodova kojiredovno opadaju u zasadu ime se gubi sortna istoa, odnosnodobijaju jedinke nepostojane i nepoznate nasljedne osnove.Sadni materijal kojim je potrebno zasnovati nove malinjake i

kupinjake mora biti izuzetnog kvaliteta, mora posjedovati atestkojim se garantuje sortna istoa i potpuna zdravstvenaispravnost, a u morfolokom pogledu mora zadovoljiti standardeopte razvijenosti nadzemnog i podzemnog sistema. Standardnasadnica maline i kupine mora biti duga najmanje 50 cm,srednje debljine 8-12 mm, i sa korjenovim sistemom odnajmanje 8-10 glavnih ila, duine 12-20 cm, i debljine 2 mm,

koji je dobro obrastao postranim ilicama i korjenovimdlaicama. Svakasadnica, ili pakbunt (obino 50komada sadnica)mora posjedovatimarkicu na kojoj

pie: vrsta, sorta,tip sadnice,deklaracija, imeproizvoaa iadresu, te za kojugodinu sadnje vai.

a) dobra sadnica b) loa sadnica


32/64


4.4. Tehnika sadnje maline i kupine

Nakon pripreme zemljita i dodavanja neophodnih dodataka istom,sljedei korak je formiranje redova za sadnju. Malina i kupina mogu

se saditi na ravnim parcelama, pod uslovom da su ista dobrodrenirana. Meutim, ove vrste voaka na ravnim parcelama sa slabodreniranim zemljitem treba saditi na gredicama, dimenzija priblino25 cm visine i 60 cm irine (slika). Udaljenost izmeuredova trebala bi iznositi 2,2 -2,5 m za malinu, a za kupinuminimalno 3 m. Ovakav razmak e obezbjediti minimalan prostorpotreban za obavljanje neophodnih agrotehnikih radnji (fertilizacija,

prskanje, branje), a istovremeno e maksimizirati produkciju.

Sl. Formirane gredicetrebale bi biti formirane

prije sadnje na slabodreniranim zemljitima

Razmak izmeu redova takoe zavisi od veliine maina koje seupotrebljavaju prilikom odravanja zasada, ali bi isti trebao bitiadekvatan za motokultivator i frezu na razmicanje. Sadnja maline ikupine na nagnutim dobro dreniranim parcelama trebala bi biti takopostavljena da su redovi formirani nasuprot padu terena, ime bi sesprijeila erozija zemljita.Iako se sadnja maline i kupine moe obavljati od oktobra do

poetka aprila zrelim izdancima (jesenja i proljetna sadnja), ipaknajei termini sadnje ovih kultura su kasna jesen i rano proljee.

- 30 -


33/64


Jesenja sadnja se najee koristi, budui da ima niz prednosti,odnosno da daje najbolje rezultate prijema. Neposredno pred sadnjuobavezno je podzemni sistem svake sadnice osvjeiti,prvo skraivanjem ila za njihove ukupne duine, a potom

potapanjem istog u vodenu smjesu podjednakih dijelova balege iilovae, uz dodatak sredstva koje se zove previcur.

Izdanci maline i kupine sade se u pravilu na istu dubinu na kojoj subili prije vaenja u matinjaku, ali se u praksi zbog izvjesnogslijeganja zemlje, isti sade za 3-4 cm dublje. Ovo je posebnovano kod kupina bez bodlji, u cilju eliminisanja mogunostipovreivanja korijena i pojavu remutacije.Sadnja se u pravilu obavlja po oblanom vremenu, a njena tehnikazavisi od nivoa pripreme zemljita. Ukoliko je zemljite dobropripremljeno sama sadnja moe se obaviti u brazde (to je u praksinajei sluaj).Meutim, ukoliko je parcela loije pripremljena kopaju sepojedinane rupe za malinu dimenzija 20x20 cm, za kupinu 30x30cm, koje e omoguiti neophodnu dubinu i pravilan raspored ilasadnicama maline i kupine. Oblano vrijeme je najpovoljnije zaizvoenje sadnje, ija se tehnika provoenja bitnije ne razlikuje odtehnike sadnje ostalih vrsta voaka. Naime, nakon sloja plodnezemlje kojima se prekrivaju ile sadnice, nanosi se sloj zgorjeloggoveeg stajnjaka u koliini 1-2 kg po sadnom mjestu i 0,1 kg NPKformulacije 8:16:22, a potom sadno mjesto, uz lagano gaenje,potpuno prekriva zemljom.

- 31 -


34/64


Nakon sadnje, posebno ukoliko neposredno po sadnji postojivjerovatnoa izostanka kinih dana, svaka sadnica se zalijeva sa 3 -4 l vode. Skraivanje posaenih sadnica predstavljaposljednju radnju koju podrazumjeva tehnika sadnje. Ona se

obavlja na 3-4 pupoljka, odnosno na duinu oko 20 cm, a u ciljuboljeg prijema i stimulisanja vee vegetativne snage rasta buduihprirasta.

Sl. Tehnika sadnje maline i kupine

4.5. Izbor sistema uzgoja

4.5.1. Sistemi uzgoja maline

U osnovi postoje dva sistema uzgoja maline, i to:

sistem grmova - sa kvadratnim i pravougaonimrastojanjem, isistem palira (ive ograde) - vertikalni palir i V-palir(sistem)

Sistem vertikalnog palira za proizvodne zasade maline predstavljanajbolji i danas standardni sistem uzgoja ove vrste. Naime, uzgojmaline u formi buna danas se vrlo rijetko primjenjuje, i isti je odlika

- 32 -


35/64


- 33 -

amaterskog voarstva. palirski nain gajenja maline izmeuostalog obezbjeuje, kako dovoljno manipulativnog prostora umalinjaku, tako i visoke prinose i dobar kvalitet ubranih plodova.Izdanci maline rastu uspravno, ali su skloni povijanju prema zemlji

kada dozriju i ponu plodonositi. Iz tog razloga sistem palira trebaobi biti konstruisan kaopodrka izdancima kako bi odrali uspravanrast. Kod sistema vertikalnog palira naslon ine stubovi od drveta,ili betona ija je duina 2-2,5 m, a irina 8-12 cm, i meu kojima seuvruje pocinana ica, prenika 2-3 mm. Drvenestubove prije postavljanja naslona, u cilju zatite, odnosnoproduetka vremena trajanja, neophodno je do polovine njihove

ukupne duine nagorjeti, potopiti u motorno ulje, u rastvor bordovskeorbe ili premazati masnom bojom.

Sl. Uzgoj maline u sistemu vertikalnog palira

Stubovi se u zemlju ukopavaju 50 -70 cm, a razmaci istih, pripostavljanju naslona, kreu se od 6 -10 m, to prvenstveno zavisi odbujnosti sorti koje se ele uzgajati i sistema uzgoja koji je odabran.Postoje dva osnovna tipa naslona kod sistema uzgoja u vertikalnompaliru u zavisnosti od poloaja ica u istom, koji su danas


36/64


zastupljeni u voarskoj praksi kada je u pitanju uzgoj maline, a tosu:

stubovi na kojima se nalazi dvospratno/trospratno jedna icatzv. I-sistem,stubovi koji nose dvospratno/trospratno duplu icu uhorizontali tzv. t-sistem

Sistem I-palira je obino u upotrebi kod dvogodinjih kultivara, dokT-sistem je posebno praktian kod jednogodinjih kultivara,ali i malog broja dvogodinjih, kao to je sorta miker.Kod I palir sistema izdanci su pojedinano vezani za svaki red

ice i na taj nain ne polijeu ka zemlji pod teinom roda. Obinosu u ovom sistemu prisutna dva reda ice, prvi na visini 0,9 m, adrugi na 1,8 m, dok je visina stuba iznad zemlje 2,0 m. Rastojanjaizmeu redova kreu se 2,5 m, a u redu broj dvogodinjihizdanaka, dakle koji plodonose na jedan duni metar treba da

je 6-7. Ovo je standardni nain uzgoja sorte vilamet.

Sl. I - sistem palira

Kod T-sistema palira na stubovima se postavljaju dvije oko 60cm duge poprene letve (dimenzija 2,0 x 2,5 cm x 60 cm) koje sufiksirane za svaki stub na visini od priblino 80 cm i 1,7 m iznadzemlje (slika). Galvanizirana ica ili plastificirana treba biti

privrena za svaki kraj drvene preage pruajui se u duinucjelokupnog reda. irina izmeu dvije ice ili dva reda ice je 60

- 34 -


37/64


cm. Izdanci se usmjeravaju da rastu izmeu ica ili redova ica. Koddvogodinje sorte maline mikeer broj izdanaka na jedan duni metaru ovom sistemu uzgoja iznosi 5, a razmak izmeuredova treba da je minimalno 3 m.

Sl. T - sistem palira

4.5.2. Sistemi uzgoja kupine

Postoje u osnovi dva glavna sistema uzgoja kupine:sistem grmova - sa kvadratnim i pravougaonim rastojanjem, isistem palira - horizontalna palmeta i lepeza.

Naravno, uzgoj kupine u sistemu grmova, bez obzira na rasporedbunova, odlika je amaterskog-ekstenzivnog voarstva.Sistem palira, dakle i za kupinu, kao i za malinu predstavlja

standardni i najraireniji nain uzgoja koji istoj obezbjeujeintenzivnost proizvodnje, gust sklop i visoke prinose. Prednosti seogledaju i u tome to je kupini u ovom sistemu obezbjeena punaosvijetljenost svih dijelova biljke, a to opet ubrzava sazrijevanje iomoguuje formiranje krupnijih i kvalitetnijih plodova. Izdancibiljaka uzgajanih u paliru bolje odrvenjavaju i u manjoj suopasnosti od izmrzavanja tokom zime. Izvoenje operacija kao to

su prskanje, rezidba i berba su isto tako olakane rasporedomizdanaka u prostoru. palirsko gajenje se preporuuje za vee

- 35 -


38/64


povrine pod ovom kulturom, a istovremeno podrazumjeva uosnovi dva sistema: horizontalna palmeta i lepeza.

Sl. Uzgoj uspravnorastuih sorti kupine u sistemu lepeza

Uzgojni sistem lepeza danas predstavlja potpuno intenzivan nainagajenja kupine, a svoju primjenu nalazi i kod uspravnorastuih ipuzajuih kultivara. Naime, kod uspravnorastuih sorti (genotipovikoji stvaraju vei broj izdanaka) najee su u upotrebi tri reda ica,broj izdanaka po jednom sadnom mjestu je 6-8, a redni razmak 2 m,odnosno meuredno minimalno 3 m.

Sl. Uzgoj puzajuih sorti kupine u sistemu lepeze

- 36 -


39/64


- 37 -

Kod puzajuih sorata (genotipovi koji formiraju manji brojprikorjenskihbizdanaka - veina komercijalnih aktuelnih sorata)takoe, najrairenije je koritenje tri reda ice, broj izdanaka po

jednom sadnom mjestu je 3-4, a redni razmak 1-1,5 m, dok je

rastojanje izmeu redova minimalno 3 m.

Sl. Zasad kupine u sistemuuzgojnog oblika lepeza

4.6. Mjere upravljanja zasadima maline i kupine

4.6.1. Njega mladog zasada i rezidba maline

Njega zasada maline u prvoj godini po sadnji podrazumjeva:redovnu obradu zemljita, unitavanje korova, ubrenje,pomotehniku, zalijevanje, 3-4 puta, te pravovremenu i efikasnuzatitu od tetnih biolokih agenasa. U pogledu pomotehnike, u

prvoj godini po sadnji dio sadnice koji je ostao nakon sadnje(oko 20 cm iznad zemlje) u potpunosti se uklanja, i to u momentukada novoformirani izdanci dostignu duinu oko 25 cm.Ukoliko se stari dio sadnice ne ukloni isti e se tokom vegetacijerazvijati i plodonositi (obzirom da je starosti dvije godine), ali naraun mladih izdanaka koji trebaju da se formiraju te godine kako biplodonosili naredne, a u tom sluaju isti e zakrljati (nee se

razviti dovoljno). Na kraju vegetacije doi e do suenja starogdijela sadnice, a obzirom da se nisu razvili novi mladi prirastikoji bi


40/64


41/64


U proljee na poetku vegetacije (obino krajem marta) vri seprorjeivanje izdanaka tako to se do osnove uklanjajuizmrznuli, slabi, polomljeni, nedovoljno razvijeni, a ostavljajunajbolji. Broj ostavljenih izdanaka kod sorte vilamet treba da iznosi 6-7 izdanaka po dunom metru, dok je taj broj kod sorte miker netomanji i iznosi 5. Nakon prorjeivanja ostavljeni izdanci vezuju se uzicu, u cilju njihovog razvoenja i fiksiranja, klasinim vezivanjemplastinim vezivima ili vezivanjem pomou plastinih kopi.Nakon toga svaki ostavljeni izdanak prikrati se kosim rezom iznadpupoljka na visinu 1,8 - 2,0 m od zemlje, ili u praktinom smislu natoliku visinu da iznad zadnje ice ostanu etiri pupoljka, odnosno nacjelokupnom izdanku 24. Ovo je proljetna rezidba maline. Nakonrezidbe slijedi plitko okopavanje rednih traka.

Sl. ematski prikaz rezidbe maline

Tokom vegetacije pojavljuju se novi-mladi izdanci, od kojih se prvaserija uvijek uklanja do osnove-zemlje. Meutim, postavlja sepitanje do kojeg momenta ove priraste treba uklanjati? Taj momenatmora da odredi sam farmer za sebe prema uslovima u svomzasadu, tako da kada bere sa starih izdanaka mladi dostignu i malo

prei visinu prve ice. Ti izdanci su najbolji za plodonoenjenaredne sezone.

- 39 -


42/64


- 40 -

Sl. Za vrijeme berbe starih izdanaka mladi trebaju dostii visinu prve ice

U praksi se esto spominje da je taj momenat 15. maj. Meutim,najbolje je uraditi sljedee: sve mlade izdanke koji se pojave do15 maja uklanjati, a nakon istog ostale ostavljati. Ukolikoostavljeni prirasti u vrijeme berbe dostignu prvu icu, to jepravi momenat, a ukoliko preu visinu iste sa uklanjanjem jetrebalo ranije prekinuti, npr 13. maja.

Nakon berbe orezani dvogodinji prirasti se poinju suiti odvrha prema osnovi, te se isti uklanjaju do osnove. Orezanidvogodinji prirasti, se mogu ostaviti desetak dana u malinjaku,nakon rezidbe. U tom periodu oni slue kao zaklon mladimprirastima, koji ako bi se naglo izloili direktnom suncu lakodobijaju oegotine na listovima. Nakon tog perioda, dodatno seuklanjaju oteeni mlai prirasti i zajedno sa starim se iznose iodmah pale. Kako bi se omoguila efikasna obrada rednogprostora mladi izdanci se ponovo pomou paralelne page uz icuostavljaju u uspravnom poloaju, sve do kasne jeseni kada seputaju slobodno da padnu prema zemlji.


43/64


- 41 -

Sl.Putanje izdanaka maline u kasnu jesen

4.6.2. Rezidba kupine

Obzirom da kupina obrazuje veliki broj izdanaka, njena rezidbapredstavlja redovnu agrotehniku mjeru koju je u zasadima ovekulture neminovno provoditi. Rezidba kupine podrazumjeva dva

termina primjene:u vegetaciji ipred kraj vegetacije.

U prvoj godini po sadnji kupine, bez obzira da li je ona posaena u jesen ili proljee, vri se samo proljetna rezidba kojapodrazumjeva skraivanje izdanaka na duinu 20 -30 cm. Tokom

prve vegetacije po sadnji, do sredine ljeta, iz korjenovog vratadolazi do razvoja 2 -4 izdanka, tako da se u ovom momentu nanadzemnom sistemu mogu definisati samo jednogodinji prirasti.Jednogodinji izdanci se ne diraju, dok se samo dvogodinjidio sadnice eliminie do osnove. Rezidba kupine u rodu (cjelovita)podrazumjeva intervencije na nadzemnom sistemu, dakle kako uproljetnom (pred kretanje vegetacije - mart), tako i u periodu

vegetacije (prva polovina juna i septembra). Naime, obzirom da usortimentu kupine dominiraju puzajue sorte i da je kod


44/64


istih najzastupljeniji sistem uzgoja lepeza, rezidba tokom vegetacijekod istog podrazumjeva tri zahvata (generalno aplikativno i zaostale sisteme uzgoja), i to:

uklanjanje (do osnove) izdanaka koji su donijeli rod (odmah

nakon berbe),prikraivanje (pinciranje) izdanaka za zamjenu na duinu 1,8-2m (do polovine juna mjeseca),prikraivanje bonih prirasta na 6-7 listova do polovineseptembra mjeseca).

Sl. ematski prikaz rezidbe kupine

Proljetna rezidba, pred kretanje vegetacije (kraj marta mjeseca)podrazumjeva i jo jedno prikraivanje bonih prirasta, tada na 3-4pupoljka. Navedeni pomotehniki zahvati uveliko rjeavaju i problemostajanja vee koliine nedozrelih plodova kupine na biljci, to jenaravno nepoeljno, obzirom da direktno umanjuje prinos.

Sl. Proljetna rezidba kupine,skraivanje plodonosnih mladara na 3-4 pupoljka

- 42 -


45/64


Neki proizvoai, poslije berbe skrauju itavu biljku na visinu od 30cm, kako bi je ojaali. Glavni razlog ove mjere je smanjivanje pritiskaod strane insekata i bolesti, tako to se uklanjaju svi zaraeniizdanci. Prinos je u tom sluaju manji sljedee godine, jer se ne

uklanjaju samo granice koje su dale rod, ve i noviizdanci. Jo jedna mogunost je, da se ova mjera provodi svake trido etiri godine, ako je to potrebno, tako da smanjenje prinosa budemanje. Osim navedenih mjera veoma je vana i tehnika vezivanjaizdanaka za ice naslona. Kao i kod maline, tokom zimskogmirovanja izdanci se putaju da slobodno padaju po povrinizemlje, te snijeg slui kao izolator u borbi protiv izmrzavanja, aponovno vezivanje se obavlja u proljee sljedee godine.

4.6.3. ubrenje maline i kupine

Adekvatna ishrana -ubrenje biljke, jedan je od temeljnih faktora zapostizanje odgovarajueg rasta maline i kupine, zatim prinosa ikvaliteta plodova ovih vrsta voaka. On je dobrim dijelom poduticajem: teksture zemljita, pH reakcije, te procenta-sadrajaorganske materije. Prije same sadnje potrebno jeizvriti analizu zemljita, kojom e se odrediti sadraj svakogmakro i mikrohranjiva u zemljitu, kao i pH reakcija istog. Takoe,analiza lista za sva hranjiva, i analiza iznoenja -pregled iznoenjaN i K, trebali bi biti izvoene tokom vegetacione sezone za topreciznije odreivanje hranidbenih potreba biljaka maline i kupine.Snaga rasta -vigor biljke, debljina izdanka, veliina lista, injegova boja, su vani indikatori zdravstvenog stanja biljke ipotrebe odgovarajueg reima ubrenja.

- 43 -


46/64


Sl. Jaki i zdravi izdanci malinesorte Villamette, kao rezultat

adekvatnog programaubrenja

Malina i kupina u BiH se uobiajeno ubre kombinacijom etiri

razliite metode: primjenom stajnjaka, rasipanjem granuliranih-mineralnih ubriva, vodotopivim ubrivima- kristalonima putemsistema za navodnjavanje i folijarnim aplikacijommikroelementima. Udio ukupnog ubrenja dodat svakom odnavedenih metoda ovisi od sadraja specifinih nutrienata,prirodne plodnosti zemljita, te vodenog potencijala sistema zanavodnjavanje koji je u upotrebi. Ukoliko se ne posjeduje sistem za

navodnjavanje ubrenje moe biti izvreno kombinacijom rasturanjastajnjaka i rasipanjem granuliranih ubriva.

4.6.3.1. ubrenje stajnjakom

Mada je stajnjak veoma glomazno ubrivo, te posjeduje relativnonizak sadraj analizom utvrenih nutrienata-hranjiva preraunatopo toni istog, on predstavlja veoma vrijedan dio programa zaubrenje. Sadraj hranjivih materija u stajnjaku je veomavarijabilan, zbog toga to vrlo esto ima poremeen odnosizmeu N-P-K. Pored toga stajnjak je sporodjelujue ubrivo. Premaprovedenim istraivanjima djelovanje istog traje tri godine. Prvegodine se iskoristi 50%, druge 30%, a tree 20%. Prema tomesljedei uobiajenu praksu obino bi govei zgorio stajnjak trebalododati svake tree godine u koliini od 1-2 t po dunumu, naravno,ovisno od plodnosti zemljita. Kokoiji stajnjak-stajnjak peradi, koji

- 44 -


47/64


- 45 -

ima visok sadraj nitrogena-azota, preporuuje se dodavati ukoliinama od 0,5-1,0 t po dunumu. Kada je stajnjak u potpunosti ipravilno preraen njegova primjena moe biti u bilo kojevrijeme tokom sezone. Preporuuje se koritenje samo zgorjelog

stajnjaka. Prilikom primjene organskih ubriva, posebnonezgorjelog stajnjaka obzirom da isti nije izreagovao, te da gasainjavaju nestruktuirani materijali, isti je veoma teko rairiti urednom prostoru. Pored toga, nezgorjeli stajnjak predstavlja izvorsjemena razliitih korovskih biljaka, te mnogobrojnih tetoina ibolesti. Zgorjeli stajnjak ili kompost (dobro razgraena organskamaterija) mnogo je lake aplicirati primjenom lopate ili vila, a ima

viestruko djelovanje (popravlja i odrava strukturu zemljita,poveava plodnost zemljita, stimulie razvoj korisnihmikroorgamizama i dr.). Istraivanja su pokazala da se iz jedne tonegoveeg zgorjelog stajnjaka primjenjenog u zasadu maline i kupineiskoristi 2 kg efektivnog N. Kompost i slama izmjeani sastajnjakom predstavljaju vrijednu dopunu organske materijezemljitu, ali ipak imaju manju plodnost nego ist stajnjak. Uzasadima maline i kupine organska materija - stajnjak dodaje se u

jesen odmah nakon uklanjanja izdanaka koji su plodnonosili, kakobi isti reagovao tokom zime i oslobaao hranjiva, a ujedno izagrijavao biljku. Organsko ubrivo moe biti aplicirano na taj nainda se sa obje strane reda otvore plitke brazde na razmaku 45 cm odizdanka, te se u iste poloi stajnjak, nakon ega se brazde zatvore.Prilikom pripreme zemljita za zasnivanje novog zasadamaline i kupine kompost ili stajnjak najbolje je unijeti u redove/trakeili pak na uzdignute lijehe na dubinu 10 cm, prije sadnje. Stajnjakse moe dodati na nakon sadnje kada biljka dostigne visinu oko 8cm i vie. ubrenje stajnjakom treba da ini jedan dio ukupnoggodinjeg unoenja hranjiva u zasade maline i kupine, ali niukomsluaju jedini izvor biljnih hranjiva. Preporuuje se uz stajnjakdodatno ubriti mineralnim i vodotopivim ubrivima.


48/64


4.6.3.2. ubrenje mineralnim (granuliranim) ubrivima

Tri su mineralna elementa koja malina i kupina zahtjevaju unajveim koliinama, i to: azot (N), kalij (K) i fosfor (P). Tokom

prve godine za rast maline i kupine, potrebno je dodati priblino3,5 kg/dunumu N, bez obzira na tip rasta.Meutim, dodavanje mineralnih ubriva u prvoj godini trebalo biodgoditi sve dok se izdanci ne pojave, budui da su mlade biljkemaline i kupine izuzetno osjetljive, i time podlone oteenjimaizazvanim povienom koncentracijom soli u zemljitu. Tokomnarednih godina, preporuuje se minimalno 7,5 kg/dunumu

stvarnog N dodati za dvogodinje tipove maline i kupine, i 11 kg/dunum stvarnog N godinje za jednogodinje tipove ovih vrstavoaka. Fosfora treba dodati svake godine u koliini od 2,5 -3 kg/dunum.Takoe, i kalij treba primjeniti svake godine u koliini od 5 -6 kg/dunum. U sluaju dvogodinjeg tipa maline mineralna ubriva trebaprimjeniti u dva ili tri odvojena navrata, idealno bi bilo jedan u

proljee kada poinje novi rast, drugi krajem krajem maja ipoetkom juna, i konano trei sredinom jula. Doprinos azota izstajnjaka trebao bi se uzeti u obzir, kako bi se smanjile koliinemineralnog ubriva. Ukoliko se aplicira zgorjeli stajnjakraspoloivost azota prve godine je oko 50%, dok ukoliko jeapliciran svje stajnjak raspoloivost ovog hranjiva u istoj godinimoe biti 90% to se mora uzeti u obzir. Mineralna ubriva

primjenjuju se u trake 25-30 cm udaljene od biljaka i zatrpavaju sena dubinu 5-10 cm.

- 46 -


49/64


Sl. ubriva se kod maline ikupine apliciraju u redni prostor

Kombinacije mineralnih ubrenja koje se koriste u zasadima maline ikupine su: NPK 10:20:30, 10:12:26; te KAN i UREA. Koliine istihsu sljedee: svake godine u kombinaciji sa stajnjakompotrebno je dodati 400-600 kg/ha NPK navedenih kombinacija,a u godinama kada izostaje primjena organskih ubriva, u koliini600-700 kg/ha. Proljetno ubrenje predstavlja prihranjivanje, i istose obavlja primjenom azotnih mineralnih ubriva KAN ili UREA, ukoliini 200-300 kg/ha. Pored navedenog, prema potrebi, moe seizvriti i drugo prihranjivanje, i to u cilju eliminacije simptomanedostatka azota, opet Kan -om ili ureom u koliini150-200 kg/ha.

4.6.3.3. Fertirigacija - ubrenje putem navodnjavanja

Oko 25% od ukupne preporuene koliine azota (N), fosfor (P), i kalij(K), i svi mikro elementi (ako je potrebno), moe biti primijenjen prijesadnje. Preostale koliine N, P, i K treba primjeniti putem sistemaza navodnjavanje tokom vegetacione sezone. Putem fertirigacijetrebalo bi valjano korigirati preostale koliine N, P i K, ukoliko istinisu primjenjeni granuliranim ubrivima, ili pak stajnjakom. Naveim povrinama to e podrazumjevati dodavanje 3-5 kg/dunumu stvarnog N, 1,5-2 kg/dunumu stvarnog fosfora i 3-4 kg/dunumu stvarnog kalijuma. Veina N, P i K treba biti primjenjenaizmeu novog rasta izdanaka u proljee i za vrijeme berbe.

- 47 -


50/64


Ne dodavati N nakon sredine avgusta. Na zemljitima bogatimorganskom materijom, sav N, P i K moe bit primjenjen putemsistema za navodnjavanje s izvrsnim biljnim rastom iprinosima. Najmanje 50% N treba da bude dodato u nitratnoj

formi. Malina i kupina postiu daleko vei i kvalitetniji urodukoliko se putem sistema za navodnjavanje unesu N i K, uodnosu kada se isti u potpunosti unesu putem granuliranih ubriva.Prilikom fertirigacije frekvencija je manje vana u odnosu nakoliinu ubriva koja se primjenjuje.

Sl. Postavljen sistemza navodnjavanje tipakap po kap slui i za

fertirigaciju

Tako primjena manjih koliina ubriva vie puta putemfertirigacije vrlo esto moe smanjiti potencijalne probleme odozlijeda nastalih usljed poveane koncentracije soli u zemljitu.Vodotopiva gnjojiva se dodaju tokom 1-2 sata prilikomnavodnjavanja tokom dana ili pak svaki drugi dan tokom periodacvjetanja i plodonoenja. Komercijalana vodotopiva ubrivaesto su sastavljena od kombinacija N i K. Koncentrirana ubrivasu laka za primjenu obzirom da se u kratkom periodu da dovoljnakoliina hranjiva, u odnosu na razvodnjena gnojiva ija je primjenadua. Prilikom fertirigacije treba izbjegavati mogunost zapuivanjasistema, te ubriva koja se primjenjuju na ovaj nain moraju bitivisoko topiva u vodi. Ukoliko se prilikom ubrenja primjenjuje vieod jednog materijala, kombinovana ubriva moraju biti takva da ne

- 48 -


51/64


reaguju izmeu sebe. Hemikalije koje se primjenjuju takoe, morajubiti kompatibilna komponenta sa elementima sa kojima e stupiti ukontakt nakon injektiranja u zalivnu vodu.Koncentrovana gnojivasa veoma visokim ili niskom pH vrijednou mogu korozirati

bakar, cink, bronzane legure, i druge metalne dijelove sistema zanavodnjavanje. Zbog toga komponente sistema koje dolaze ukontakt sa korozivnom smjesom ubriva trebaju biti izraeni odnehrajueg elika, plastike ili nekih drugih ne korozirajuihmaterijala.Sljedea ubriva su doba izvor azota tokom fertirigacije: amonijnitrat, amonijev sulfat, kalcij-nitrat, urea, kalij nitrat, i amonijev fosfat.Rast maline i kupine prilino je slian izmeu razliitih oblikaazotnog ubriva, kg za kg, azota. Bilo koji uobiajeni zemljinioblik-izvor kalijuma, hloridni, sulfatni ili nitratni moge bitiupotrebljen putem sistema za navodnjavanje. Meutim, kalijevsulfat i kalijev nitrat se preferiraju u odnosu na kalijev hlorid zbogmogunosti njegove toksinosti za malinu i kupinu. Fosfor koji senae u zemljitu ima znaajnu mobilnost kada je dodat putemsistema za navodnjavanje u niim mjerama. Malina i kupinageneralno trebaju fosfor rano, tako da je veoma vano da isti budeprimjenjen prilikom sadnje, ili neposredno nakon iste. Fosfatnagnojiva injektirana u sistem za navodnjavanje mogu reagovati saklacijumom u zalivnoj vodi i dati nerastvorljive forme, to e dovestido zaepljenja emitera. Meutim, ispravno postupanje prilikomaplikacije ubriva putem fertirigacije moe sprijeiti ovu pojavu.Rjeenje ovog problema moe biti zakiseljavanjem fosforne kiselineu skladitu, ili mijeanjem sa sumpornom kiselinom, ili injektiranjesumporne kiseline odmah nakon injektiranja fosforne kiseline.Ubrizgavanje kisele otopine u zalivnu vodu neznatno spreavataloenje fosfora bez izazivanja bilo koji tetnih efekata u zemljitu.

- 49 -


52/64


4.6.3.4. Folijarna primjena mikrohranjiva

Povoljan raspon za mikrohranjiva-mikroelemente je dosta uzak ivie tete je mogue izazvati ukoliko se isti primjene u

prekobrojnim koliinama, nego u sluaju njihovog nedostatka.Zbog toga, ne dodavati mikrohranjiva malini i kupini osim akoanaliza lista ili vidljivi simptomi potvrde nedostatak istih.Ukoliko se nedostatak nekog mikrohranjiva identficira i potvrdi,folijarna aplikacija sa odgovarajuim mikroelementima treba bitidovoljna za ublaavanje nastalih poremeaja. Nekoliko folijarnihtretiranja u intervalima od priblino deset dana razmaka-

pojedinano mogu biti neophodni sve dok simptomi nenestanu.Sredstvo za vlaenje trebalo bi koristiti, ukoliko isto ve nijeukljueno u formulaciju mikrohranjiva. Folijarna aplikacijamikrohranjiva ne bi trebala biti primjenjivana tokom fenofazecvjetanja maline i kupine zbog moguih oegotina cvijeta.Granulirane formulacije mikrohranjiva dodate u zemljite,

generalno nisu uinkovite kao tretiranje putem lista.4.6.4. Navodnjavanje maline i kupine

Odgovarajua koliina vode neophodna je prilikom uzgoja maline ikupine, kako bi iste imale snaan rast i postizale visoke prinose.Oskudjevanje sa vodom u periodu razvoja ploda imae zaposljedicu sitne plodove. Najbolje bi bilo kada bi voda tokom cijelesezone vegetacije bila ravnomjerno rasporeena. Koliinavode koju zahtjeva malina i kupina za svoj rast i razvoj zavisi odvremenskih uslova, stanja biljke, te energije rasta. Meutim,utvreno je da se najvie norme vlage koja se upotrijebi od straneovih kultura kree 0,5-0,8 cm dnevno. Malina i kupina mogu dakoriste skoro svu vlagu koja se nalazi u povrinskomsloju zemljita, do 60 cm. Zemljita se razlikuju po koliini vodekoju mogu zadravati u ovoj zoni. Na primjer, dobro dreniranapjeskovita zemljita mogu zadravati vodu svega 5 cm, dok

- 50 -


53/64


ilovae zadravaju razinu iste i do 10 cm. Generalno se smatrada sa navodnjavanjem treba poeti kada je 50% raspoloive -dostupne vlage u zemljitu iskoriteno. Sa maksimalnomprocjenom, ova situacija e se javiti u 5 -10 dana, ovisno od tipa

zemljita i padanja kie.Kada je u pitanju izbor sistema za navodnjavanje maline i kupinepreporuuje se sistem kap po kap. Isti posjeduje sljedeeprednosti: potrebna je manja koliina vode, kao i snaga iste,omoguava ujednaen raspored vlage, te ne stvara povoljneuslove za razvijanje trulei ploda. Nedostaci istogpodrazumjevaju: potrebu izvora dobro iste vode (kako ne bidolo do zaepljenja istog), periodinu zamjenu, mogunostoteenja istog tokom kultivacije zemljita, te podlonost tetamakoje mogu nanijeti glodari ili pak ovjek. Postoje dva tipa sistema zanavodnjavanje tipa kap po kap, i to:

klasini sistem za navodnjavanje tipa kap po kap saperforiranim cijevima koje cijelom svojom duinom iskapavajuvodu bez pritiska, a isti svoju primjenu posebno nalazi naravnim parcela (T-tape), i sistem sa kapaljkama iz kojih se vod pod pritiskom izluuje u

zemljite blizu biljke, a isti svoju primjenu posebno nalazina parcelama sa izrazitim nagibom u cilju to bolje distribucijevode.

U BiH najzastupljeniji je prvi tip sistema za navodnjavanje, odnosnoT-tape. Razliiti tipovi sistema za navodnjavanje postavljaju se takoto se samo prue po povrini zemljita, ili se pak zatrpavaju uzemljite, ili se pak postavljaju u visini prve ice. Ukoliko se sistemukopava u zemljite kapaljke se postavljaju na dubini 10-20 cmkako bi se sprijeila opasnost oteenja istih prilikom obradezemljita.

- 51 -


54/64


Potreba za zalijevanjem moe se na veoma jednostavan nainodrediti sljedeom metodom: uzme se u aku malo zemlje, te se odiste pokua formirati loptica. Uzorak zemljita treba uzeti samaksimalne dubine na kojoj se razvija korijen uzgajanih kultura (oko

15-25 cm). Ukoliko prilikom stiska ake uzorak zemlje ostanekompaktan zbijen (formira se loptica) sadraj vlage uzemljitu je zadovoljavajui, meutim. Ukoliko se uzorak zemljeraspe u aci (ne formira se loptica) sadraj vlage u zemljitu je upadu, te je potrebno poeti sa navodnjavanjem. Vrijeme i koliinavode koju je potrebno obezbjediti navodnjavanjem mogu bitiodreeni i putem tenziometra. Male sonde se urone u zemljitetoliko da vrh jedne dosegne dubinu 15 cm, a druge 30 cm. Kada sevlaga na 15 cm dubine zemljita spusti ispod 40-50 % poljskogvodnog kapaciteta vrijeme je poeti sa navodnjavanjem. Radi lakeorjentacije ugrubo, malina i kupina zahtjevaju 2,5-3,8 cm vode zasedmicu dana, koju treba obezbjediti bilo kiom ili navodnjavanjemod momenta cvjetanja do kraja berbe. Meutim, vee koliine vodeod 3,8 cm tokom sedmice su neophodne tokom razvoja plodova(juni). Uzgoj maline i kupine u zatienim prostorimazahtjevat e vee koliine vlage nego kada je u pitanju uzgojistih na otvorenom polju. Generalno, ne preporuuje senavodnjavanje dvogodinjih kultivara maline (Willamette, Mikeer idr.) u kasno ljeto i jesen, jer isto spreava izdanke da potpunodozriju i adekvatno se pripreme za zimu. Urazmatranju koliko vode dodati navodnjavanjem, generalno se moerei toliku koliinu da se u sloju od 60 cm dubine od povrinezemljita vlaga odri 100%. Treba napomenuti da je sistem zanavodnjavanje samo oko 75% efektivan, tako 3,3 cm vode moralo bise pustiti iz natapnog sistema da se obezbjedi 2,5cm raspoloive vlage u zemljitu. Ne preporuuje se navodnjavanjevriti veom brzinom isteka vode, nego to ista moe biti upijena odstrane zemljita. Prekomjerno zalijevanje je rasipanje, a moebiti i tetno, te ga treba izbjegavati. Ono moe rezultirati pojavomnjenih, mekanih plodova, koji su izrazito osjetljivi na dodir, ime se

- 52 -


55/64


oteava manipulacija sa istim. Takoe, prekomjerno navodnjavanjeispire hranjiva, posebno azot, iz zone korijenovog sistema, tespreava aeraciju zemljita, zatim normalan rast korjena, tepogoduje razvijanju bolesti trule korijena.

Sl. Efikasnost priNavodnjavanju kupine

sistemom kap po kap

5. AKTUELNI SORTIMENT DVOGODINJE MALINE U BiH

Vilamet (Willamette) - U SAD i Kanadiovo je vodea sorta maline. Takoe, i zanaa proizvodna podruja trenutno jenajaktuelnija sorta ove vone vrste.

Amerikog je porijekla, nastala naUniverzitetu u Oregonu, ukrtanjem,Njuburg x Lojd Dord. Spada u grupusrednje ranih sorata, sa poetkomsazrijevanja plodova u drugoj polovinimjeseca juna. Plod joj je srednje krupando krupan, prosjene mase 5 g, kupastog

- 53 -


56/64


oblika, tamnocrvene boje, zadovoljavajue vrstoe, te prijatnogokusa i arome. Plodovi se lako beru, pogodni su za potronju usvjeem stanju, ali i za razliite vidove prerade. Srednje je snagerasta, ali pri intenzivnoj njezi moe biti izrazito bujna, tako da

formira veliki broj izdanaka koje treba prorjeivati. Cvjeta srednjerano, samooplodna je i uglavnom jednorodna sorta, madapojedinih godina, plodonosi i u dva navrata. U periodu punogplodonoenja, uz solidnu njegu, daje prinose i preko 10-15 t/ha.Na aktuelni sortiment maline ne samo da kreaciju Vilametsvrstava u grupu ekonomski najznaajnijih sorti ove vrste, ve joju ovoj grupi daje i vodeu poziciju.

Miker (Meeker) - Stvorena je u SAD. a u proizvodnju je uvedena jo 1967. godine. Pripada grupi srednje kasnih sorti, sa poetkomsazrijevanja plodova jednu sedmicu poslije Vilameta. Plod joj jekrupan, oko 5,5 g, izrazito vrst, prijatnog okusa i arome. Plodovise mogu koristiti i kao stono voe, a posebno kao izuzetnopogodna sirovina za zamrzavanje. Izrazite je snage rasta, stvara

manji broj izdanaka u odnosu na sortu Vilamet, ali su isti znatnobujniji. Posebno se preporuuje kao sorta prikladna za ravniarsketerene, kojoj najvie odgovaraju meuredna rastojanja 2,8 - 3,0 m.Cvjeta srednje kasno, samooplodna je i jednorodna.Obezbjeuje izuzetno visoke prinose 12-15 t/ha, pa ak i vie.Zavidne je otpornosti prema antraknozi, ali je osjetljiva na viruse inie temperature, zbog neto krae vegetacije. Sorta maline Miker,

danas se uz Vilamet, najee preporuuje kao poeljan izbor zauzgoj ove vrste voaka u intenzivnim zasadima.

- 54 -


57/64


6. SORTIMENT KUPINE

Sortiment kupine jako je raznolik. Najznaajnije sorte zaintenzivne zasade kupine su bez bodlji i puzajueg rasta.

JUMBO - kasna, jako prinosnasorta, nastala mutacijom BlackSatin. Ima debele i jake priraste,a rast joj je snaan. Plodovi su jojizuzetno krupni sa neto kiselijimokusom. Srednje je osjetljiva na

veinu bolesti kupine. Trenutno je usvjetskom sortimentu najboljasorta kupine.

LOCH NESS - Sorta kupine nastala u kotskoj 1990 god. ipredstavlja prvi evropski kultivar bez bodlji. Samooplodna jesorta. Plod je srednje krupan, izdueno cilindrinogoblika, vrst, sjajno crne boje, slatko nakiselog okusa saizraenom aromom. Po osobinama ploda ova sorta je dostaslina divljoj kupini. Odlinose uva nakon berbe i moe sekoristiti za svjeu potronju kao i za razliite vidove prerade.Srednje je bujna sorta i njeni izdanci dostiu visinu oko 3 m teimaju poluuspravan rast.Kasno cvjeta, njeniplodovi sazrijevajusrednje kasno do kasno.Osrednje je otpornostiprema najznaajnijimbolestima i tetoinamakupine.

- 55 -


58/64


7. BERBA, KLASIRANJE I PAKOVANJE PLODOVA MALINEI KUPINE

Obzirom da plodovi maline i kupine ne sazrijevaju

jednovremeno, te se i njihova berba odvija u kontinuitetu,trajui vrlo esto i do mjesec dana. Obezbjeenje sigurnogplasmana, u cilju postizanja potpunih ekonomskih efekata, nijesamo vaan preduslov koji proizilazi iz dugog vremenskog periodaberbe plodova, ve i zbog izraene nepostojanosti plodova ove vrstekoji iziskuje plasman na trite u to kraem roku. Berba maline ikupine zapoinje kada plodovi poprime boju pokoice

karakteristinu za datu sortu i kada se isti lako odvajaju odcvjetne loe. Prilikom berbe plodovi se ne smiju gnjeiti, a beru sebez cvjetne loe i bez peteljke.

Sl. Pravilna berba plodova maline i kupine

Tokom perioda berbe, u zavisnosti od klimatskih uslova, ista seobavlja svaki drugi dan, a sama tehnika berbe podrazumjeva kidanjeplodova, bez gnjeenja, koritenjem palca, kaiprsta i velikog prsta.Za 1 ha zasada maline i kupine potrebno je i do 15 beraaangaovanih svakodnevno, u trajanju od jedan mjesec. Posljednjipodatak jasno ukazuje da je uee trokova berbe u ukupnimtrokovima proizvodnje navedenih kultura znaajno izraeno(70-80%). Rani jutarnji i kasni popodnevni sati, vremenski sutermini berbe plodova maline i kupine u toku dana. Plodovi ubrani

- 56 -


59/64


pri veim temperaturama vazduha ili po kii, usljed nepoeljnihhemijskih procesa brzo se kvare i gube svoju upotrebnu vrijednost.Distribucija plodova koji su ubrani u ranim jutarnjim satimamora se izvriti isti dan, a plodovi koji su ubrani u ranim

jutarnjim satima mora se izvriti isti dan, a plodovi koji su ubrani ukasnim popodnevnim satima, naredni dan.Plodovi maline i kupine stavljeni u promet moraju pripadati jednoj odsljedeih kvalitetnih kategorija:

Ekstra kvaliteta (Plodovi ove kategorije moraju imatioblik, razvijenost i boju karakteristine za tretiranu sortu.Takoe, isti moraju biti ujednaeni po veliini, obliku, zrelosti,boji pokoice i bez aice.),I kvaliteta (Plodovi ove kategorije moraju biti pravilnorazvijeni, ujednaeni po veliini i stepenu zrelosti, uzodstupanje do 2% i sa izraenom bojom pokoicekarakteristinim za datu sortu. Takoe, meu plodovima ovekategorije njih do 5% mogu posjedovati aicu.),II kvaliteta (Plodovi ove kategorije ne moraju bitiujednaeni po zrelosti, a njih i do 10% mogu posjedovatiaicu.).

Malina i kupina se pri samoj berbi pakuje u posebnu ambalau kojane smije biti teka, skupa i koja mora biti podesna za rukovanje.Vrsta ambalae prvenstveno zavisi od krajnje upotrebe obranihplodova.Ukoliko se plodovi beru za potronju u svjeem stanju isti se pakujuu kutije (0,5-1 kg), od ljutenog drveta, parafinskog kartona iliperforiranih plastinih supstanci. Dimenzije kutija tako su podeeneda je njih 10-15 mogue smjestiti u male, plitke, otvoreneholandeze, dimenzija 45x24x7,5 cm, podesne za transport ubranihplodova.

- 57 -


60/64


Sl. Ambalaa za berbu plodova maline i kupine

Plodovi maline i kupine za zamrzavanje pakuju se u drvene iliplastine holandeze, i to obino u dva sloja kako bi njihovozamrzavanje bilo to lake. Plodovi za preradu, takoe se pakuju uholandeze ili neku drugu prikladnu ambalau, dok se plodovi zapreradu u pulpu pakuju u pulpaku burad, uz koritenjesumporaste kiseline kao konzervansa.

Deavanja koja su obiljeila 2013 godinu

Deavanja koja su obiljeila 2013 godinu su sljedea :Relativno visoka otkupna cijena maline (Vilamet 3,05 KM, Miker3,25 KM/kg ),Relativno visoka otkupna cijena kupine (Loch Ness 2,00 KM/kg).

Pored visoke otkupne cijene jagodastog voa u 2013 godini,zabiljeena je i pojava tzvsuhog sindroma kod kupine Loch Nesskoja je bila u prvoj godini roda, kao posljedica toga vea koliinaroda je opala prije pune zrelosti ili je pokazala simptome truljenjaploda.

- 58 -


61/64


Kao uzrok ovakvog deavanja direktno se moe dovesti u vezu2012 godina koja je imala nepovoljne uslove za rast i razvojizdanaka, tako su izdanci ostali tanki sa slabo razvijenimkorijenovim sistemom i u godini roda biljka nije u potpunosti

mogla da ishrani sve plodove pa je dio plodova odbacila. Kaorjeenje ovog problema se uspjenim pokazalo intenzivnijefolijarno prihranjivanje izdanaka kupine kao i adekvatna zatitapreparatom na bazi hlor dioksida koji se pokazao kao dobrodezinfekciono sredstvo protiv gljivinih oboljenja (trule ploda ikorijena).Poetak 2014 godine je obiljeen ranijim kretanjem vegetacije kao

to se vidi na slikama:

Sl. Poetak februara, rano otvaranje pupova na izdancima maline iizbijanje mladih izdanaka kupine (s lijeva na desno).

- 59 -


62/64


SADRAJ

- Uvod ....................................................................................... 3 1. Znaaj uzgoja maline i kupine .............................................. 4

2. Ekoloki uslovi ...................................................................... 5

3. Bioloke osobine .................................................................. 9

4. Predradnje za podizanje zasada maline i kupine ............... 19

5. Aktualni sortiment dvogodinje maline u BiH .................... 53

6. Sortiment kupine ................................................................. 55

7. Berba, klasiranje i pakovanje plodova maline i kupine ....... 56

- Deavanja koja su obiljeila 2013. godinu ........................... 58

- 60 -


63/64


- 61 -


64/64


tampanje ovog materijala realizovano je u sklopu UNDP - ovog projekta Jaanjelokalne demokratije/demokracije III - LOD III kojeg finansira Evropska unija.Miljenja izraena u ovom materijalu su miljenja autora i kao takva ne odraavajuslubene stavove Evropske unije niti Razvojnog programa Ujedinjenih nacija.Sadraj teksta je iskljuiva odgovornost Udruenja poljoprivrednika Proizvoai

malinekooperanti eljezno Poljeepe.

Uzgoj Malina i Kupina

Documents

Transcript of Uzgoj Malina i Kupina