Neonecronomicon · Uz rekriminatorni ton, ova knjiga čini više nego da naprosto upire prstom u...

Pregledi i osvrti

PregledničlanakUDK[130.2:321.01]:393 [141.78:32]:330.831.8

Primljeno19.6.2015.

Stanimir PanayotovCentralEuropeanUniversity,Nadoru.9,HU–1051Budapest

[email protected]

Neonecronomicon

MarinaGržinić–ŠefikTatlić,Necropolitics, Racialization, and Global Capitalism. Historicization of Biopolitics and Forensics of Politics, Art, and Life,LexingtonBooks,Lanham2014.

SažetakAutor se osvrće na knjigu Marine Gržinić i Šefika TatlićaNecropolitics,Racialization,andGlobalCapitalism.HistoricizationofBiopoliticsandForensicsofPolitics,Art,andLife (Lexington Books, Lanham 2014.) i pritom artikulira značenje koje nekropolitika, kao opsceni oblik politike svedene na proizvodnju i management smrti, te rasizacija, kao suvremeni oblik eurocentričnog, bijelog rasizma, imaju u povijesnom razvoju i modernizaciji globalnog kapitalizma kao imperijalne formacije. U tom smislu, naslov ovog eseja, »Neonecronomicon«, upućuje na tumačenje neoliberalizma kao modela primjene nekrokapitalizma, ali također evocira konstitutivnu vezu između kapitalizma i kolonijalizma.

Ključneriječinekropolitika,rasizacija,globalnikapitalizam,kolonijalizam,historizacija,biopolitika,Ma-rinaGržinić,ŠefikTatlić

Smrt, Neonecronomicon

KnjigaNekropolitika, rasizacija i globalni kapitalizam. Historizacija biopo-litike i forenzika politike, umjetnosti i životaMarineGržinićiŠefikaTatlićapričajeogeopolitičkojperverzijismrti.Sdrugestrane,takođerbisemoglorećidaseovdjeradioperverznojgeopoliticismrti,opričikojasenebavitolikoživotomvrijednimživljenjakolikosebaviživotomnevrijednimistra-živanja.Ovdjese,dakle,radioiscrpnomistraživanjuuvjetaukojimaseprekarniživotizlažeipodčinjavažrtvovanju.Teškobisemoglorećidaseovdjeradioknjizikojadolazi»upravovrijeme«,kaoštojeteškorećidaseovdjeradiopukoj»kritici«.OsjećajdegradacijekojiproizvodičitanjeNekropolitike, rasizacije i globalnog kapitalizmadijelomjeproizvedenanticipacijomdadjelonećebrzo

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA140God.35(2015)Sv.4(727–741)

S.Panayotov,Neonecronomicon728

naćisvojmodus operandi.Kaotakva,knjigasenaspecifičannačinuklapaukategorijeIstokaiZapada,postkolonijalnogidekolonijalnog,aliujednosemožerećidaćemalotkoizpomenutih»tabora«glorificiratinjenuretoriku,akamolisadržaj.Očemuje,dakle,ovaknjiga?Ovojeknjigaprotivnečegaštobismomoglinazvati tradicijom »to je samo smrt«, tj.pukogkonstatiranja smrtikoja seinstitucionaliziraupravouovommomentu.Ovojeambicioznaibogatastu-dijasadašnjostisrednje i (jugo)istočneEuropedevastiraneprimjenomlibe-ralizmaineoliberalizma.1Ovdjeseradiooriginalnomdoprinosunajnovijojpolitičkojpovijestiiteorijiregije,nakakavčitateljirijetkonailaze,bezobzirananjihovugeopozicioniranost.Ovaj rad je,govoreći specifičnije,doprinosidekolonijalnoj teorijiopćenitoinjenojprimjeniukontekstu(jugo)istočneEuropenasamrti.Ukonačnici,ovastudijadoprinosiintersekcijskojanalizineoliberalizma,gender,queerimigracijskihstudija,kaoštodoprinosiianali-zisuvremeneumjetnostiikustoskihpraksi.Noštojeonoštopovezujesveteteme?Tojeneoliberalnoistrebljenježivotakaoaksiomatskipretpostavljenogsadržajaizabilokojepolitike.Ovonijeknjigaoslobodi.KnjiguNekropolitika, rasizacija i globalni kapitalizam možemonazvati»neo-necronomiconom«. Bitna razlika između LovecraftovogNecronomicona ioveknjigejetoštoprvapredstavljafikcijskigrimoire (priručnikizcrnemagijezaprizivanjeduhovaidemona),adrugapredstavljastrašnustvarnost:stvarnosttolikoočitudakolabiraufikciji.Autorskonastojanjeočitujese,dakle,una-mjerieksponiranjaužasaovefikcijekaostvarnosti.Mračnasilakojanaturali-zirasmrtuovojknjizijeponavljanje,repeticijasmrtiuparenasnemilosrdnomisvakogpokajanjališenompolitičkomvoljomkojudanaszovemo‘tržište’.NeoliberalniNeonecronomicon.Ponavljanje,očitostitautologijauprizorujusekaoslikaizazakonasmrti.AtudolazimoidodrugerazlikeovoguodnosunaoriginalniNecronomicon.Uovojseknjizimrtvipojavljujuprijezakonakojiihžrtvujeiprijeslikesmrtičijajezadaćadaihnadomjesti.Ukratko,unedostatkupostojanjaslikesamesebe,smrtsamapostajeonoštopišeNeonecronomicon.Smrtjepostalaautomatskopisanje/proizvodnjapolitike.Sveovoznačidajeneoliberalizamušaousvojunekrofilskufazuili,kakojetonavelaPanayotaGounari,ufazu»neoliberalnenekrofilije«.Iakoovaknjiganijesistematskastudijaposljedicaneoliberalizmauregiji,onanudisistemskukritikuusmjerenupremasredištuunisonevladavineprimitiv-neformeneoliberalizmakojavladaregijomsrednjei(jugo)istočneEurope.Aliovujeknjiguteškočitatikao»kritiku«nekropolitike.Dokpost-kantovskonormativnomišljenjetežiispravljati prisilneformeepistemologije,donekemjerehisteričan jezikkojiautorikoriste sugerira (potrebuza)uništenje(m) spomenutih formi (konkretno, eurocentrične rasističke epistemologije). Izovogserazlogapojavljujeontološkihorizont:izrazlogadokazivanjapostoja-njaglobaliziranepolitičkenekrofilije.Usvojojnamjeridokazivanjaovogpo-stojanja,knjigase»(tera)formira«uvrtlogusmjelihteza.Počivajućinakriticinormalizacijerežimasmrti,ovastudijapostajenekropolitičkisafaripogonjenanalizomsveprisutnesmrtiinjenogpolitičkoginstitucionaliziranja.Pišućiueripost-krizne(2008.)depresijeuEuropskojuniji,autoripokušavajuopisatidvostrukirežimnekropolitikekojiostajenevidljivvelikombrojusis-temskihanalizakojedolazeizgeopolitičkeizvanjskostiiiz»rovova«paradig-matičnihpost-hladnoratovskihstudija,odkojihijedneidrugeidanasostajurigidne.OnoštoGržinićiTatlićmanifestirajujestdajeanalizanekropoliti-ke ujedno i analiza neoliberalizma (gdje se neoliberalniNeonecronomiconnamećekaonusproizvodovakvogpristupa).Naime,analizanekropolitikeu



regijisrednjei(jugo)istočneEuropemoželakozamijeniti»političkuslobo-du«za»demokratizaciju«jerjedemokratizacijaizjednačenasneoliberalnomdemokracijom u takozvanoj tranziciji. U kreaciji šireg referentnog okviraanalizeneoliberalneobranesmrti,GržinićiTatlićeksponirajuovudvostrukustrukturuslobode:sjednestrane,nakonpadasocijalizmademokratizacijajeponudilapolitičkapravadisidentizmu,dok je sdruge strane istademokra-tizacija»prodana«ljudimausvomneoliberalnommodelu»doktrinešoka«.Aovadoktrinanijeništadrugodoliintelektualnoimezaprivatizaciju.Ovaseknjigauistovrijemebaviprivatizacijomidestrukcijomjednognekadin-dustrijaliziranog i stabilnog društva (Jugoslavije), ali ona otkriva i praznuljušturukoju suneoliberalnaprivatizacija iprimitivnaakumulacijaostavilinaglobalnoj razini.Tuse radio ljušturikoja jepopunjenasamoprovizor-nim/arbitrarnimzakonompreživljavanjanaonajnačinnakojijeonprisutanubalkanskojdžunglidemokracije.Prijevoddemokracijeuneoliberalizamodranihjedevedesetihgodinaprošlogstoljećaznačiosamojednustvar:»pravo«napreživljavanjezamijenilojepreživljavanjaprava.Ukontekstuparadigme»nezavršavajućetranzicije«(Tatlić),pojedinacjeslobodandaumrezasvojaprava, a ako se ista prava ne priskrbe na odgovarajući način, pojedinac jeslobodandaumre,itobezbilokakvoguplitanjaliberalnedemokracije.Ovadvostruka struktura političkog institucionaliziranja smrti, u vezi s dvostru-komstrukturomslobodekojavladauregijisrednje i (jugo)istočneEurope,temajekojomseovaknjigabavi.Činisestogadaautoripostavljajupitanje:kakomožemopobjećineoliberalnomokvirusvakodnevnogpreživljavanjaudemokratskomokviru?Unekropolitičkommodelusigurnonemožemo,zatoštosmrtnijekraj–onajenaprostopočetak same sebeprijenegoštoježivotuopćeipostaoopcija.NormalizacijaovelogikestogajeključnatemakojomsebaviNeonecronomiconkojisunapisaliGržinićiTatlić.

Životismrtnekropolitike

Jošodključnogteksta»Nekropolitika«AchilleaMbembeasvjedočimoproli-feracijistudijasmrtikaounutarnjedimenzijebiopolitikeMichelaFoucaulta.Ova, uglavnom zapadnjačka, preokupacija s režimima opravdavanja smrti–odqueerstudijadostudijarata–abnormalnajekaoinjensubjekt.Takvafiksacijaskrivadepresivno intelektualnopitanje: jesu liakademici iaktivi-stiodgovornizaotkrićenekropolitike?Imalihistorijaalterglobalizmaneštozajedničko s nekropolitikom?Otkrivamo li nešto što smo stavili iza zida?Jošnemožemoponuditiprecizanodgovor,alionoštojesigurnojestdajeakademijaopčinjenanekropolitikomkaosvojimnusproizvodom.Ipak,činisedatupostojineštovišeodpukeintelektualnezamke:knjigaGržinićiTatlićautomjesmislusamaposebiuvidukratkovidnostzapadneakademijekojajeostalakratkovidnapopitanjunekonceptualiziranogiskustvakoje istočnaEuropaimasneoliberalnomarbitrarnošćusmrtijošodpočetkadevedesetihgodina20. stoljeća i odpočetkaustoličivanjanjenihpogrešnodizajniranihdemokracija.Istihdemokracijakojesuprivatiziranedemokracijeuistojmjeriukojojnisu demokratiziraneprivatizacije.Akopostojineki skandalovdje,onseočitavautomeštoZapadnijeosvijestiosvojuarogancijuuposljednjihdvadesetakgodina.Onoštodanassačinjavazapadnjačkomoralističkozgra-

1

Kadakoristim izraz»srednja i (jugo)istočnaEuropa« referiram se na jednu od kvalitetaknjige,atojesinkroniziranjeanalizespome-

nuteregijesanalizombivšegTrećegsvijeta,barimplicitno.



žavanjenadislamizmomtrebalojebitimoralnozgražavanjenadpost-komu-nizmom.2

Uzrekriminatorniton,ovaknjigačinivišenegodanaprostoupireprstomuuobičajenupodjelunalinijiIstok–Zapad:onasituiracijeluregijuujednuodnajvažnijihdebatadanas.Kakoovaknjigatoradibitćeobjašnjenounastavku.Nekropolitika, rasizacija i globalni kapitalizam trebalabibitisituiranaunutartekućihdebataianalizaneoliberalnihobranapolitikaštednjei,istimslijedom,smrti. S jedne strane, nekropolitika je dotaknuta u kontekstu queer studija(vidinpr.knjiguQueer Necropolitics JinaHaritaworna,AdijaKuntsmanaiSilvijePosocco,atumožemospomenutiiesej»GayImperialism:GenderandSexualityDiscourseinthe‘WaronTerror’«JinaHaritaworna,TamsileTauqiriEsreErdem).Sdrugestrane,studijaosmrtijepredmetanalitičkihistraživa-njaupost-jedanaestorujanskojhistoriografijiratauIraku.Uovomkontekstu,knjigaOn Suicide BombingTalalaAsadajednakojevažantekst,kaoštojetoradStarve and immolateautoriceBanuBargu,oljudskimštitovimaipoliticisamospaljivanja.S obziromna to da je imperijalistički rat transformiranukontekstutzv.hibridnih/proxyratova(ratovanadaljinu,indirektnihratova),radoviGrégoirea Shamayoua –Manhunts i A Theory of Drone – direktnosu upriličili studiju politički opravdanog nanošenja smrti.RadoviEricaA.Stanleyja,NataSmithaiSareLamble,kojisebavezatvorsko-industrijskimkompleksomiproizvodnjom»poslušnihtijela«,takođernamomogućujuuvidu teorije podčinjavanja i proizvodnje prekarnog života.U okviru političketeorije,radRichardaSeymouraThe Liberal Defence of Murderbaciojesvje-tlo napolitikuopravdavanja smrti u klasičnom i suvremenom liberalizmu.Naposljetku,autoripoputMarkaStamenkovićaiStuartaJ.Murrayaponudilisusvojuvizijutanatopolitike,tvrdećidaonapredstavlja»otporbiopolitičkojmoćiizapadnjačkojkoncepcijiracionalnogsuvereniteta«.Pozicionirajući se u ovim arhivima (studija) smrti, ova knjiga tvrdi da će,uduhukritičke teorije i imanentnogkriticizma,»otvaratiprostor«uvezi sovimpitanjima. Prostor koji su suautori dijelili, a u kojemu je većina nji-hovihanaliza testirana,bio ječasopisReartikulacija (sadaDeartikulacija).Dodatnojepotrebno,zbogeventualnekonfuzijekodčitatelja,napomenutiočemuseradikodupotreberiječi‘mi’,kojaseprovlačikroztekstknjige.Radiseotakozvanoj»autorskojformi«uslavenskimjezicimagdje‘mi’angažirasimultano i autora teksta i čitatelja.Zbog toga što ‘mi’ potencijalnomožeuznemiriti čitateljevdoživljaj tekstualnog integriteta,nužno jenapomenutidaseneradioNegri/Hardtovomtipuupotrebeoveriječinegose,kakoautorinavode,radio:

»…radnomprocesukojisesastojiodstalneinterakcijekojasedogađaudužimvremenskimintervalima.Midetektiramoizajedničkiinterpretiramo/diskutiramonizprincipa,diskurzivnihstrategijaiideološkihlogika,kaoštoartikuliramoiprincipeilogikekojemogubitiupotrije-bljeneuformiotpora.Noovajseprocesodvijauvremenskomokviruodnekolikomjeseci,čakgodina.Umeđuvremenuinatemeljunašihzajedničkihzaključakakombiniranihsaspecifičnimuvidimakojesvatkoodnasponaosobrazvija,pristupamopisanju,tj.aplikacijinizazaključakadokojihsmodošlinatemeljugorespomenutihdiskusijairefleksija.«3

Nigdjedrugoovajpristupnijevidljivkaouzajedničkomzaključkuknjige.Čitamotakodajeciljoveknjigeda»kritičkiadresirarežimeestetike,zna-njaihistorija«(299).Usrcuovekonstatacijeležiangažmanuvezisproce-somsubjektivizacijei,samimtime,otpora.Subjektivizacijajeonoštotrebabitiobnovljenonakondesubjektivizacije.Sobziromna toda jeovodrugousrcunekropolitiketesobziromnatodajedesubjektivizacijadistorziralatransformacijuudemokratskesubjekte(akoćemosevećdržatiklišeja),onda



desubjektivizacijatrebabitieksponiranakao»suvremenaformahistorijskogprocesasubjektivizacije«.Knjiga semora (problematično) čitati kao »kritika« i zato što takva gestakonstituiraapofatično(tj.nanegirajućempojmovanjuutemeljeno)političkoposvećenje.Moramorazumjetistrašnulogikuidemoralizirajućiefektkojiovaknjigaimanačitatelja.Štodramatiziranjenuretoriku?Postojilinekiskandalkojismopropustili zamijetiti?Odgovor je skriven u nečemu što smatram esencijal-nomnotom.Ovdjeseneradisamooretoricinegoioanalizirazumijevanja»apsolutnihusporedbi«:globalnikapitalizamnije shvaćenkao radikalizamnegokaoapsolutizam.Ukratko,neradiseomračnijojnegoonajmračnijoj strani života (19).Cijeliprvidioknjigejeodgovorisvjedočenjeoovakvompristupuuzpomoćhistorizacije.Ahistorizacijajepotrebnadabiseproizveladekolonijalnamatricaepistemologijeorganiziraneoko(iprotiv)kolonijalno-stimoćiuEuropskojuniji.Čitalisekaocjelina,ovajanusovskikoncipiranaknjigačinidvijestvari:od-vajadepolitiziranupolitikui»anti-društveno«društvo.DokGržinićhistorizi-ragenealogijenekropolitičkogafenomena,Tatlićihkontekstualizirauanalizeformalnih logika liberalnog humanizma i »post-liberalizma«.Oba pristuparegistriraju teškoprihvatljivo:normalizacijusmrti injenumobilizacijukaoznakaglobalnogprogresanaspram»razvijenog«životaPrvogsvijeta.4

Dakle,procesre-subjektivizacije–zatoštojedistorziran–morabitiosvijet-ljen.Atojeuknjiziučinjenokroznegativnuformuteoretizacije,čijijezadatakanaliza»principanakojimaglobalni,suvremenikapitalizamorganizirasvojureprodukciju«(ix),tj.svojepreživljavanje.Četirisutočkekonvergencije.

1) Pojam historizacije.Gržinićjeradilanaovomeprethodnihnekolikogo-dina.Ovajpojampopunjavaanalizunekropolitikekaohistorizacijeuobadijela knjige.Historizacija je proces ponovnog promišljanja »trenutnogmodusakapitalističkeprodukcijeuodnosusasuvremenomumjetnošću«.Gržinićtonaziva»historizacijomkapitalizma«.5Ovdjeseradiomoćnojheuristici koja nudi način deuniverzalizacije teorije sustava Tri svijeta(Three-World’s system theory).

2) Rasizacija.Ovojeproceskojije»doveodobrisanjahistorijskihodgovor-nosti,pačakidoperformativneauto-viktimizacije«(299).Rasizacijaje»principijelna ideologijakapitalizma«uEuropskojuniji kao»suvreme-nomoblikueurocentričneepistemološkelogike«kojaagresorapredstavljakaožrtvu.

2

Doovoganikadnijedošlo.Postojijakomalonarativa koji bi to dokazali, a jedan od njihje»Prvo tranzicija,ondapropast« (First the Transition, then the Crash) Garetha Dalea.Jedina»alternativa«kojajesuvremenikneo-liberalizmauregijiistočneijugoistočneEu-ropejesulokalnoproduciraneteorijezavjere.

3

Navodizosobnekorespondencijesautorima,19.1.2015.

4

Autoričestokoristeizraz»Prviglobalizirani/kapitalističkisvijet«,štonaspodsjećanaGu-

attarijeveraneanalizeglobalizacijekao»in-tegriranogsvjetskogkapitalizma«(integrated World Capitalism).

5

Usp.»FromBiopoliticstoNecropolitics:Ma-rina Gržinić in conversationwithMaja andReubenFowkes«,Art Margins,9.10.2012.,www.artmargins.com/index.php/5-intervi-ews/692-from-biopolitics-to-necropolitics-marina-grini-in-conversation-with-maja-and-reuben-fowkes.



3) Nekropolitika.Ovojevrstamoćikojaneodređujebinarnostizmeđuživotaismrtinabazipolitičkogkalkulusa,negonabazilogikekapitala,profitairase,instituirajućiovakvelogikekaotemeljneupolitičkomimaginarijuEuropskeunije,odnosnouEuropskojuniji.

4) Nekropolitika i/kao rasizacija.OvdjeseradiopoliticiEuropskeunijeuerinakonnacionalnihdržava.OvajdubletjepredmethistorizacijeuskladusdefinicijamaovihpojmovakakoihjeGržinićkonstruirala.Ovadvater-mina(‘nekropolitika’ i ‘rasizacija’)konstituirajudiskursmoćiEuropskeunijekaosuvremenogaparthejdaunutarširega-historijskognarativakapi-talizma,narativakojikapitalizamkoristikaosredstvosvojereprodukcijeisamoponavljanja.

Kojepolitičkiupotrebljiveodgovoreautoridonose?Onidolazeuformiuputailirecepata,automsusmisluiortodoksni.PremaGržinić,sobziromnatoda je»gotovonemogućerećida jeneštodanasnemoguće«(157),moramopovućigranicu,doslovnopokazatigranicukojasepariraživotipolitikekojeafirmiraju(nanošenje)smrt(i).Oznakategranice

»…unutarnekonzistentnostivelikogDrugogznačidjelovati,djelovatipolitički(…).Političkiaktmijenjasamekoordinatenemogućeg.Automsmislu,samokrozdekolonijalniaktmožemopostavitigranicuunutarciničnogkontekstaunutarkojegjejedinastvarkojajenemogućasamanemogućnostkaotakva.«(158)

Nova granica je novi akt.Onajeonoštoosiguravadiferencijaciju potrebnuza»izgradnjulokalnihiinternacionalnih(strateških)saveza«(31).ZaTatlićajezadaćasljedeća:sobziromnatodajesamametodaideologizacijeidepoliti-zacijepolitikeideološka,dokjesamaideologijaproglašenairelevantnom,

»…političkoideološkaagendaljevicetrebalabiizlučitisvojuideološkukoherencijuizprocesakonstantne,iakosamoprividnoparadoksalne,politizacijepolitike.«(296–297)

Dabinaučilalekciju,ljevicabitrebalaprepoznatiinapastistapanjekapita-lizmaihumanizma(retorikuslobodeiprava)kaoideološkumonstruoznostkojaformaliziranekropolitičkiefektkapitala(245) te transformiratipitanjedržavljanstvauprocesrasizacije.Ponovnopovlačenjeideološkihcrtautomsmislutrebadijalektičkiučitiodnekropolitičkihideološkihperverzijasadrža-nihuglobalizacijidabiseobrnuoprocesekonomističkenekrofilije.Sveovočinipreduvjetesljedećegkoraka.

Od ponavljanja…

Uprvomdijeluknjige,kojijenapisalaGržinić,tvrdisedaje11.rujna2001.označiorođenjesvijetakaonekropolitičkogsvijeta.Preciznije,ovdjeseradio nekropolitičkom globalnom kapitalističkom načinu reprodukcije života isubjektiviteta(4).Paralelnosotvaranjemsmrtikaopolitike,Zapadserepo-zicionirao.Zapadjetoučinioigrajućisesaspekulativnimformatomsamogasebe:želizaboraviti svojukolonijalnuprošlost takoštose fikcionalizira.Stimciljem,Istok(naskriveninačin)bivaisključenizhistorizacijei/iliproduk-cijeznanja.Slijedećiimaginarijdemokratizacije,nastao»nakonpadaZida«,i Istok iZapadbivajudefiniranikao»bivši«.Međutim,radnahistorizacijiomogućavanamdaeksponiramoskriveneinejednakeepistemološketemeljenaosnovikojihsedifamiraIstok.ZaIstokmanjakhistorizacijepredstavlja»stanjene/mogućnosti«(5).6Sdrugestrane,Zapad,igrajućisesasvojimsta-tusom»bivšega«,inaugurirafiktivnostkojajetolikoliberaliziranaiinterna-liziranau»tranzicijskimdruštvima«danormalizacijadeterminističkihpriča



ooslobođenjutransformirasvede-kolonijalnenarative,biloozapadnjačkojrepresiji ilionjenimspekulacijama,usumnjiveoblikedevijacijeunaprijedsamo-zacrtanogsveeuropskogkonsenzusa.Ovaj fanatizamdemokratizacijepovijesti-kao-jednakosti,posebnokadajeuparensekonomskimrealnostimajugoistočneEurope,objašnjavazaštoje

»…Istoksvevišei isključenizmaterijalnostisvojehistorije,znanja,memorijeitd.,dokZa-padistuisključenostsamoperformira(…).Ovajspekulativnikarakter‘bivše’zapadneEuropepodsjećana savršenupreciznost spekulativnogkaraktera financijskogkapitalizma injegovihkriza.«(141)

Gržinićsveovoilustrirakrozanalizuprojekta»BivšiZapad«(Former West).AutoricatvrdidanepostojinačinkojimbinasZapaduvjeriodajesposobanza dekolonizaciju. Europska je dekolonizacija fiktivna zato što ne oponiranegoinaugurirarasizacijuiinternalizacijuhistorijskekrivnjeufiguriimigran-ta.Rasizacijikakoimigranatatakoidomaćihdrugihprethodirasizamkojiseafirmirakrozinstitucionalnuistrukturalnudomenutekulminirau»socijal-nomrasizmu«(11).Dubleta rasizam/rasizacijaevolvirausljedeću formuluegzistencijalnogbeskućništva:dobroživljenjenaspram imatiživljenjeuopće.ČinisedaGržinićiTatlićtvrdedajejugoistočnaEuropanekropolitičkilabo-ratorijEuropskeunijejošodvremenapočetkatranzicije,zatoštobiopolitikainekropolitikauregijiegzistirajukaoodrazporazabivšegZapada(16).OnoštobivšiZapadperformativno inaugurira jest»abolicijaefekataekstrakcijekolonijalnedimenzijeizgeopolitičkeanalize«(141),štoonemogućavakakopolitičkuteorijutakoipolitičkegesteotpora.IzatojeonoštojebivšezaZa-padsadašnjezaIstok,alinenaperformativninačin.Radikreacijelinijediferencijacije,granice,nužnojerazumjetidadanaspo-stojidiferencijacijaunutarformeživotasamog,atomejetakojersebiopo-litikapreobrazilaunekropolitiku(22).PremaGržinić,ovdjeseradiodvo-strukoj formismrti,kojakonstantno izvlačivišakvrijednosti izpopulacije,o»formismrtikaoefektastvarnogmasivnogosiromašenjaiformismrtikaosimboličkesmrtikojanastajekaoefektintervencijakapitala«.BrojusporedbisFoucaultovombiopolitikomse,dakle,reducira.Dokbiopolitikamožebitiformaliziranakroz sintagmu»organizirajživljenje idopustiumiranje«,ne-kropolitikakojuGržinićartikuliramožeseprevestiuformulu»dopustiživlje-njeiorganizirajumiranje«.Tuseradiolaissez-faireumiranju.OvaformulajeglavnakontribucijakojuGržinićdajetrenutnimistraživanjimanekropolitikeinjeneanalitike.Razumijevanjeovedvostrukeformuleutomsmislusadržiiautoričinokonstantnoeksponiranjebiopolitikekaooružjaizzapadnjačkogepistemološkogarsenala.Najednojrazini,crtepovučeneizmeđupostkoloni-jalnogsvijetaiistočneEuropeočitesukadforme»privatneindirektnevla-davine«(Mbembe)izpostkolonijalnogsvijetaprevedemouistočnuEuropuuoblikuekonomskogdeterminizmačijajejedinalogikautemeljenanapriva-tizaciji:ekstrakcijaresursaizpostkolonijalnogsvijetaostajelogikakojastojiizaprivatizacijeuistočnojEuropi.Uobaprimjerapostojifenomenprivatiza-

6

Ovo je značenje rada Mladena Stilinovića»Umjetnik koji ne zna engleski nije umjet-nik« iz 1994. Gržinić tvrdi da su problemikojesrednjai(jugo)istočnaEuropaimashi-storizacijominjenimdeficitomradikaliziralisituacijudotemjereda»umjetnikkojineznaengleskidobronijeumjetnik«.Urecentnomtekstu,BoryanaRossa tvrdida jeusrednjoji (jugo)istočnoj Europi problem historiza-

cije danas problem samo-historizacije. Bezsamo-historizacije se priznaje nemogućnost.Usp. Boryana Rossa, »Gender Equality inBulgaria:AnActivismWhichCanNotSpeakEnglish IsNoActivism«,u:StefkaTsaneva(ur.), Sofia Queer Forum 2014: Manifesta-tions of the Personal, KOI Books, Sofija2014.,str.11–14.



cijekaoekonomskognasilja.7Uistomsmislu,obagorespomenutasvijetasuDrugizapadnjačkojbiopolitici,alioninisunjenglavniadresat.Gržinićiznosisugestijudajebiopolitikauvijeksadržavalaifokusnadomaćeafere:»onakapitaliziraiupravljasviješćuPrvogsvijetakapitala«(37).Štoviše,odnjeneintenzivne cirkulacije/institucionalizacije od 1970. naovamo, biopolitika jebiladioepistemološkogsetaalataPrvogsvijetaizaPrvisvijet»gdje‘dru-gi’nijepostojao«(86).Međutim,tujepostojaoparalelnikolonijalnirežimuistočnojEuropi,sasvojimsličnostimasistimrežimomprisutnimuTrećemsvijetu,kojijeostaoskriveniza»Željeznezavjese«,kaoštosukasnijeide-mokratskaprivatizacijailišavanježivotabiliprikrivenijerjesveštojeima-losvojizvor»uvanjskomsvijetu«(bijeda,smrt,ilegalnost)moralonestati.ZatodanaszapočinjemoproučavanjeistočneEuropesnekropolitikom.DoksudanasparcelebivšegIstokateritorijalnodio»bivšeg«Zapada,ekspanzijaEuropskeunijebranibiopolitikuiskrivanekropolitiku(27).Uovomjekon-tekstuumjetnostuokvirenadijadombionekrodotemjeredajesamokultura,aneekonomija,taokojojsedržavabrine(premdačakniovonijeuniverzalnoprimjenljivo).

»Umjetnostinjeneinstitucijesamosubiopolitičkemašine,dokjedruštvenonekropolitičko.«(28)

Prvi dio knjigemože se smatrati analizomposljedica koje proizlaze iz di-jade bionekro i njenih geopolitičkih konotacija (ili proizlaze iz skrivanjaistihkonotacija).Jednaodintencijazajedničkajezaobojeautora,aočitujeseuoslanjanjunateorijuSantiagaLópezaPetitaodelimitiranosti(unrestrainment) kapitala.Gržinić tako prihvaća Petitovu teoriju da je neoliberalnaglobalizacija ponavljanje (repetition) istog događaja (33) koji se očituje irazvijauproizvodnomfetišizmu.Ovojeponavljanjeonoštočinividljivimapstrakcijudruštvenogživotaizkapitala.Ovoseponavljanjedogađanadvijerazine:najednojjekonstitutivno(founding)ponavljanjekojekonstruiracen-tar-periferiju; na drugoj je dekonstituirajuće (de-foundational) ponavljanjekojeseprezentirakao lišenohijerarhija teperpetuirakoncepcijuo ravnom(flat), iakomultidimenzionalnom,svijetu.8Ovojepostmodernikapitalizamkojičinesamo-perpetuirajućimultipliciteti.Gržinićtvrdidaseovaj»prazniformalizam«prevodiu»totalni susretkapitalizma i stvarnosti« (34), što jepokretkojiautoricaopisujesintagmom»stvarnostjestvarnost«.Značenjeove»terminalneočitosti« (terminal obviousness) (37) reflektira se u tvrdnji dasu suvremene demokracije uhvaćene u statičnoj dijalektici »između nule ivječnosti«(zero and infinity).KasnijeseuknjiziTatlićtakođerreferiranaistudijaduitvrdida,dok»nula«stojiuznelimitiranostkonstituirajućegponav-ljanjakapitala,»vječnost« stojiuzdekonstituirajućudimenzijuponavljanja(293).Stoga,sobziromnatodajedepolitizacijaizdignutanapijedestalidajeskrivena(meta)ideologija,»nula«stojiuzpolitiku»TINA«(There Is No Alternative;Ne postoji alternativa),a»vječnost«označavaobrnutusvedopušte-nost(all-permissiveness),alipoduvjetomdajedepolitizacijaustoličenaiskri-vena(meta)ideologija.Ovastatičnadijalektikadonosiosjećajviškaprisutnostisvijeta–postmodernističkupolitičkuneutralnost.Ovdjesekristaliziraprijedlogonužnostirepolitizacijestvarnosti.Dabisetoučinilo,kapitalizamistvarnostmorajubitirazvedeni.No,sobziromnatodanacionalnadržavaupravljabiopolitikomisobziromnatodaGržinićtvrdidasenalazimourežimuratnedržave(war-state),kojikorespondirasnekropo-litikom i njenim»postmodernim fašizmom«, individua–negeneraliziranadividua izkontroliranogdruštva–jesttafigurakojabivarestauriranaiadre-siranakrozteorijekojeopravdavajusmrtikojekritizirajuistunormalizaciju



nametanjasmrti.Dakle,tupostojiparalelakojaotežavaiangažirauključenupolitičkusubjektivnostkojaegzistiraukonteksturataprotivtzv.ratne države.Akouistinuživimouratnojdržavi,dokuistovrijemeeuropskapolitičkaracionalnost perpetuira samo-upravljanje (self-governmentality) pojedinca,upravljanjesobominjegovaideologijaohrabrivanjatrebajubitiizmješteniizregistrabilokojeracionalnosti.KaoštoTatlićkasnijetvrdi,

»…samo-upravljanjetrebabitiviđenokaorefleksijanačinanakojiporedakdepolitizirakon-ceptdruštvenog.«(193)

Uslučajusrednjei(jugo)istočneEurope,transfertranzicijskoguneoliberalniprostorpodčinjavadruštvo»turbo-realizmu«.Toznačida individualnocen-tričnaagendapostmodernogfašizma–kaoinkubatorde-ideologiziranepo-litikeštednje–»transformiradepolitiziranepojedinceutotalitarne,psihotič-neinarcisističkeentitetekojisusamoobliciponavljanjasamihsebe«,kakokažeGržinić(72).Naovajjenačinin/dividuapretvorenaupukurefleksijuporetka.Akojebiloštomoguće,ondapost-tranzicijskiturbo-realizamoznačavanor-malizaciju ponavljanja nelimitiranosti kapitala. Njegova agenda biva lakoprihvaćenazatoštopost-tranzicijskiturbo-realizamvidisamasebekaokon-tinuaciju (formi) liberalnoghumanizma,anenjegovasadržaja–privatiza-cije.KakoGržinićprimjećuje,nemoramoićiuregijusrednjei(jugo)istočneEuropedabismotovidjeli: istočnaNjemačkajeočit,ali lakoodbačenpri-mjernelimitiranogširenjakapitala.Akojenelimitiranostkapitalaosiguranamanjkom limitakapitala, ondakrahneoliberalizma»nije njegovkraj negonastavak«(46).SvetovodiksredišnjojtezikojuiznosiGržinić:balansizmeđuistočneiza-padneEuropedanas»višenijepitanjeopozicijenegoponavljanja«(58)–istijebalansdizajnirannatemeljuekonomskihkrahovakojiseponavljajuikojičine logičan prerogativ liberalnoghumanizma.Logika ponavljanja je kon-stitutivnazanekropolitičkuratnudržavu:umjestojedinstvakapitalaimoćikarakterističnezanacionalnudržavuratnadržavafunkcionirakrozsimultanosu-vlasništvokapitalaimoći(66).Ovosu-vlasništvoimamoćdareproduciraformuratnedržavečijiaparatiegzistirajusamodabiodržavaliiluzijusoci-jalneharmonije,anedabisebrinulioživotimapopulacijekojasesmatraovlaštenomdasastavljanaciju.Ukratko,ratnadržavajenoviigeneraliziraniMalthus (poznatpoEseju o principima stanovništva,gdje tvrdidasu ljudiosuđeninabijeduisiromaštvoakosenepoduzmumjereograničenjaporastastanovništva).Onoštonaglašavavažnostkritičkeanalizeagenderatnedržavejestnasljeđepostmodernogfašizma.Dabiseovoustvrdilo,nužnojevidjetidaidentitetskepolitikenepripadajusamopoljupostmodernogfašizmanegoidasusadržane

7

NouovomslučajuteuPrvomsvijetutakođerpostoji politički problem – ovo predstavljaznačajVacquantovogradanaanalizizatvor-sko-industrijskogkompleksa;utomjesmislupotrebnoakademskojpublicikojoj se autoriobraćajudativišekontinuitetaodpukogpo-vlačenjagranica.

8

OvdjesečinidaGržinićnailazinaproblemestakozvanimspekulativnimobratomteposeb-no s »plošnomontologijom« (flat ontology)

objektno orijentirane ontologije. Međutim,njeneprimjedbeosuvremenojspekulativnojfilozofiji nisu dovoljno jake za konstituira-nje homologije između samo-spekulativnog(bivšeg)Zapada i reformizmaspekulativnogobratahijerarhijske(zapadnjačke)metafizike.Političkeimplikacijeovekorelacijenisuana-liziraneuovojknjizi,štojepotencijalnoštetajerGržinićpozdravljaonoštoonazove»no-vimnedoličnim(indecent)materijalizmom«.



uprocesurasizacije,atojeonoštoGržinićprimjećuje.Rasizamjeidentitet-skapolitikaivice versa.»Rasizacijafunkcionirakaoklasifikatorskamatricakojazadržavamonopolnaklasifikaciju«(97),asvetobivaracionaliziranokrozprocesekspanzijekapitala.Upravozatoštojerasizaminherentanproce-sutranzicijeodnacionalnedržaveuratnudržavu,danassemoramokritičkipozabavitisuvremenimoblicima,tj.internomstrukturomovihprocesa–rasi-zacijom,konstitutivnomzasamkapital(107–108).Ovatranzicijaoznačavadiferencijalnitretman»univerzalne«figuregrađanina,kojaslužizarazdvaja-njebiopolitičkoggrađanstvasrednjei(jugo)istočneEuropeodnekropolitič-koggrađanstvapripisanogizbjegličkimpopulacijama.Cijelaovateorijaiznesenajeusedmompoglavlju,»Sadržaj,formaiponav-ljanje«.Ovdjeseživot,smrtiumjetnostpreplićuu»forenzici«.Gržinićiznositezudarasizacijarazvijarasističkitemeljzaorganizacijuumjetnostiiradauširemkontekstu»novihformieksploatacijeieksproprijacije«.Ovesuformeintegriraneukulturuistraživanja(research)teusuvremenuumjetnostnatrinačina:prvo,krozmenadžmentživotaodbiopolitikedonekropolitike;drugo,naraziniideološketransformacije(očemućebitiriječiunastavku);treće,odstranekapitalizmakojireformiradržavuurasnientitet.Sobziromnatodajerasizacijainfiltriranaiubazuiunadgradnju(ukontekstuopćepodjeleradaiumjetnosti,kultureikuriranja)»postajemogućimzarežimdaprostornoivremenskireintegrirasvojetransgresijekaosimbolesvojefunkcionalnosti«.Nekropolitikajenapokonnadmašilamodu:defektisupostaliefekti.Nekrofilska perverzija rasizacije formalizirana je u dijadi »prazne forme«(plus njena normalizacija) i njenog »abnormalnog sadržaja«. Gržinić tozove »performativnim ponavljajućimmehanizmom« (136).Ako je (termi-nalnoočit) sadržaj stvarnosti formalizirankaošto jest–krozcijeli spektarabnormalnostiimonstruoznosti,narazini»forme«ovajeabnormalnostnor-malizirana,štočininjensadržaj–bilokojisadržaj–suvišnim.»Sadržaj jeabnormalan,aformajenormalna.«Ideologijase,umjestonapodruštvovljeni(socialized)sadržaj,fokusiralanaindividualiziranoznanje;tujedirektnoasi-milirana.Ovojerazlogzaštosečinidajeideologijapostalapotpunotrans-parentna,providna, tezaštomonstruoznisadržajstvarnosti isvakodnevnogživotapostaje suvišan.Načinnakoji je formaprezentiranakroz ideološkutransparentnost–transparentnostkojajezasljepljujućauistojmjeriukojojjeokrenutapremasebi–činimogućimnormalizacijumanjkasadržaja(139),štoideologijupozicionirakaodirektnozakačenuzaformu(145).Tojerazlogzaštoseforma/formiranjeuprizorujekaoneštodruštveno,doksesadržajupri-zorujekaoprazanikao,najblažerečeno,anti-društven.9Stoga,akoželimokonceptualiziratidruštvenokaoideološko,problemjeutomeštoispredsebenemamo nikakav sadržaj – forma se uprizoruje kao ekstra-ideološka, ali idruštvenaupunomkapacitetu.

… do diferencijacije

Drugidioknjige,kojijenapisaoTatlić,bavisegotovoupotpunostikonsek-vencamagoreizneseneideološkesupozicije,tj.supozicijeideologije.Kakoneoliberalnahegemonijavladaunekropolitičkojeri?Dabiodgovorionatopitanje,Tatlić sehvataukoštac s »post-liberalnimprefiksomglobalnehe-gemonije«(164).10Utomsmislu,dobivamonekolikonaznakaotomečimećesebavititajdioknjige:1)dadetektiraneoliberalnenačinekapitalizmauterminalnoj,iakonajoptimiziranijoj,fazi;2)dadetektiramogućnostizafor-maciju»političkogsubjektautendencijamakojepriznajupolitičkumoćkao



funkcijuproizvodnje razlikovanja,distanci i antagonizama (…)na temeljukonstrukcijedrugevrstekontradikcijaiasimetrija«(169);3)dakritičkiadre-siraproblemrasizmakaoideologije(175).JakojevažnonapomenutidajeovajdrugidioknjigelogičannastavakprvogdijelaukojemuseGržinićbavianalizomformalizacijebiopolitikekaozapad-neepistemologije.Upravozatošto»kapitalizami/iliglobalnikapitalizam(…)funkcioniraprimarnokaomoć(iliimperijalnidiskurs)Prvogsvijetakapitala«(166),Zapadimaepistemološkimonopolnadefiniranjeuniverzalnihprincipaglobalizma.Prihvaćajućirasizamisubsekventnorasizacijukaokrajnjiobliksvogsamoodržanja,globalnikapitalizamklasificirasvakupopulacijuunutarvodećebio-nekromreže.Akose,politički,svijetposlije11.rujna2001.transformiraouneoliberalniNeonecronomicon,istisesvijet»štednje«poslije2008.,ideološki,reorgani-ziraonanačindajezamijeniopozicijetlačiteljaitlačenog.Tostojiuglavnomza Prvi svijet, s obziromna to da je zamjena ovih pozicija uglavnomvećnormaliziranauistočnojEuropijošod1989.godine.Dabiseanaliziralaovazamjenapozicija,nužnojeuspostavitidiferencijaciju»izmeđudiskursamoćiidruštva«–izmeđuformeisadržaja–nanačindaseonikojivladajurazinomformeeksponirajukaoistionikojiodbijajupriznatipostojanjeovediferenci-jacije(167)tekaoonikojiodbijajubitidijelombilo kakvogsadržaja.Većpostojanjeoveopozicijeoznačavapotrebuzakonstrukcijomteorijskogotpora.Teorijsko razotkrivanje nekrogeopolitičkog unilateralizma koji for-malizirainormalizirarežimesmrti,paradoksalnorezultiraupravoureaktua-lizacijisustavatrijusvjetova,kojiovateorijskaanalizauprincipu,tekaonjenkrajnjicilj,želirazoriti.ČinisedajeovorezultatpozivanjanadekolonijalneteoretičarepoputAníbalaQuijanaiSantiagaCastro-Gómeza,kaoinaSanti-agaLópezPetita,kodMarineGržinić.Naosnovisvegarečenog,pojavljujeseformulanovograsiziranogsvijeta:Prvi svijet minus drugi svjetovi(172).Dekolonijalna teorijska bitka koja traje tako biva definirana kao bitka po-litičkih subjektiviteta za demonopoliziranje »prava na definiranje značenjadiferencijacije«(178).Dolazeći do ovog zaključka, Tatlić objašnjava što podrazumijeva pod ja-zomizmeđupolitikeiideologije.11Utomsmislu,autortvrdidajeformulademokracija-kapitalizam dizajnirana kao sukonstitutivna za kapitalističkutransgresiju i procesenjenenormalizacije (182).Aovanormalizacija služiodržanjukapitalističkedemokracije.Sveovostvaratočkukonvergencijeiz-međuslobodeikapitala.Tatlićovujednadžbuuedukativnojmanirielaboriraupasažukojiobrćelogikupolitičkeracionalnosti:

»Nisuracionalističkekvalitetetekojesupripisaneefektupolitičkogprocesa,negojedestrukcijapolitičkogprocesatakvalitetakojasepretvarauinkubatorracionalističkihkvaliteta.«(186)

Konsekventno,na terenu»post-ideološkog« tržišta,odnos između tlačiteljaitlačenogpostajeapolitičan.Aovojerazlogzaštosamprijeustvrdiodaovaknjiganije»kritika«negoprojektuništenjanekropolitike.

9

Ako čitamo ‘sadržaj’ kao ‘ljudsko’, turobnekonsekvenceoveteorijepostajuvišeodteo-rijskihapstrakcija.

10

Bilobi odvelike pomoći da je termin ‘pre-fiks’konceptualiziranizasebnoelaboriran,atoTatlićnijenapravio.

11

Opet,esencijalnojediferenciratimeta-teorij-skiizmeđuonogaštoovajjazznačizasrednjui (jugo)istočnuEuropu, koja se još nalazi urascjepu između nošenja s konsekvencamaprimitivne akumulacije, i liberalne eurocen-tričnemodernosti.



Analizakojuovaknjigasadržiimajedancilj:artikuliratimoćipotlačenihdaperformiraju diferencijacijudabi timeproizveliotpor.Utomaspektu,ovaknjiga nije toliko kritika represije koliko je negativna teorija oslobođenja.Ljevica,utomsmislu,trebapristupdiferencijaciji,tj.trebaideologiju.Ovatvrdnja,dakako,nepredstavljaništanovoonimakojisepozicionirajunalje-vici.Onoštojeovdjenovojestfokusiranjenasredišnjuulogukojurazumije-vanjesmrtiimazaprocesrekonstrukcijeideologije,itodoonemjeredokojeideologijabivashvaćenakaopreduvjetzadekolonijalnudiferencijacijuipro-izvodnjuotporaeurocentričnomrasizmu(i/ilirasizatorskojratnojdržavi).Traženajeideologijastogaonakojaćefunkcioniratikrozborbuzapolitikuudomenimoći(191),aneudomenitržišnedemokracije.Akojenekastrategijaanti-kapitalizmaioslobođenjavećupisanautržišnudemokraciju,ondaseonasvodina»čistoništavilo«.Reflektirajućidijaduforma-sadržaj,kojujeartiku-liralaGržinić,Tatlić tvrdida je»količinaformekreirana takodaproizvodiekvivalencijukoličinisadržaja«(190).Samomoćdiferencijacijemožeoslo-boditipotrebnuideologiju.Utomkontekstu,diferencijacijapostajepolitičkamoćsamaposebi.Sveovehipotezezapravoželedokazatidapost-liberalnikonsenzus,kadajeuparensracionalizatorskimpristupimasmrtiieurocentričnomrasizmu/rasi-zaciji,završavajedinouideologiziranjudepolitizacije.Tekstknjigetakodaljetvrdidaznamoštojekomodifikacijaikakoje»interpretiranakaopartikularnizalog individualnogoslobođenja« (193);onošto trebamo(i štonamnedo-staje)jestteorijakojaobjašnjavadajeonoštoneoliberalnaglobalizacijana-meće,politizacija»specifičnihvarijacijaživotaubiološkom,kulturološkomiekonomskomsmislu«(194).Globalizacija,dakle,neorganiziradruštvenuagendunegoorganiziradiferencijacijuiraskoleunutarživotasamog.Utomsmislu,nekropolitikanijesamorazlogkojiinstituirasmrtkaozalogprotek-cije ratnedržave;ona je»proto-političkikonstruktkojinanosi smrtunutarimperijalne globalne impozicije jedne partikularne agende Prvog svijeta«(195).StogaTatlićnabazinadgradnjeMbembea,kojujeelaboriralaGržinić,predlažesvojuproxy-definicijunekropolitike:»Nisu epistemološka hegemonija i kapitalistička ideologija ono što politizira nekropolitiku,negojeobrnuto.«(195)

Nekropolitikajestogapretvorenauautomatonkojipokrećekapitalizam.Ovojeratdiferenciježivotaprotivdiferencijacijeideologije.TamogdjenasjeGržinićostavilasteorijom»raspuštanja«(unrestrainment) Tatlić nastavlja s »nelimitacijom« (nonlimitation).Neoliberalizam se takouprizoruje kao novi apeiron: novo nelimitirano. Slično kao kod Empedo-kla,činisedaneoliberalizam, tj.kapitalizam,postaje takoefemeranda iz-mičesvakojteoriji.Osnažensvojomnekropolitičkomfazom,neoliberalizamtransformiranelimitiranostunelimitiranurepresiju(196).Konzekventno,onizjednačavapotencijalnunelimitiranostdruštvenihborbi samosnelimitira-nošćukapitalističkeeksploatacije(203).Ukonačnici,»narodnipotencijalzaslobodubivaizjednačenspotencijalomlegitimizacijenelimitiranostikapita-la«(206).Toznačida,dokjemoćprazniformalizam,političkamoćvladanjabivanadiđenatakodajezanemarena(197).Stogastaraopćavolja(kojamorapostatiizvoromitemeljemsvakogprava)postajejednoskapitalom;postajesila koja ujednomože definirati granice političkog legitimiteta i legitimnostnečijegživota.Kaošto tvrdiLópezPetit,»društveniugovorpostajeosobniugovor«(290).Noovdjetakođerdolazidodegeneralizacijevolje:onaposta-jeoružjemsamo-upravljanja(self-governmentality)kojeopscenozaboravlja



dajedržavapostalajednostržištem.Štovišeparadigmatičnigrađanintoneuprivatnosamo-upravljanje,tovišein/dividualizampostajepolitičkipotencijalsamposebi(205).Akojeposljedicadegeneraliziranevoljegeneraliziranade-politizacija,ondaseovdjeradionovomoblikurekolonizacije(213)ilimoždačak autorekolonizacije.Upravo zato što dekolonijalne borbe – dok god ihnemožemoizjednačitistržišnimdemokracijama–neštitenikakveslobode,daklehumano,dekolonijalnostdobivaaureoluanti-humanističkihborbi.Toobjašnjava što znači kada kapitalizamotmehumanizam.Doonemjere dokojedekolonijalniotporeurocentričnomrasizmubivaodbačen, ratnadrža-vainjenaidentitetskapolitikapostmodernogfašizmakonvergirajuu»rasnudržavu« (racial State) koja monopolizira samu definiciju ljudskog (218) iodbacujedekolonijalnost.Svioviuvidiizmičusvijetukojijejošuhvaćenupost-kolonijalnikriticizam.Onoštoostajezarećijestdatužna,užasnahistorijačovječanstvadanasobje-ručkeprihvaćanekrofilskinagonilegitimiragakaosvojNeonecronomicon.Nekropolitikajehistorizacijabiopolitikekojajepostalasuvišna.KakotvrdiGržinić,rasizacijajeultimativnaformarasizmakojijedanasinstitucionali-ziraninormalizirankaosupraideološkisadržaj.PremaTatliću,ovainstitucio-nalizacijainormalizacijapredstavljaju»licemjerjeuproceduramainstitucio-nalizacije sekularizma« (236),koje se izmeđuostalog reflektirakrozdvo-strukestandardeEuropskeunijeutretmanuimigranata.UregistrupolitičkogracionalizmaEuropskeunije,ovoselicemjerjebrani»ohološćunultetočke«kolonizatora(njegovomanimalnošću):onikojinamećuklasifikacijesaminemogubitiklasificirani.Svetovodidoperpetuacijeidaljnjeideologizacijenelimitiranostikapitalaidonjegovaodvajanjaodhistorizacije.Sobziromnasveto,proto-dekolonijalniinfantkojijeprihvatiologikenekro-kolonizatorateškomožeproizvestipolitičkiantagonizam.Umjestoindividualneslobode,akopostojinekooslobađanje,dolazidoimpozicijekolonijalnognačinamoćikoji funkcionira na temelju arbitrarnosti, raspuštenosti, nelimitiranosti i ukonačnici ponavljanjem: kombinacija svega toga garantira širenje »rasnihideologijamodernosti«(243)inormalizacijunekropolitike.Nakojinačin?Takoštosekapitalističkaeksploatacijapredstavljakaoprocesostvarenjaslo-boda(244).Nakon što je ahistorijska žudnja za slobodom-kao-kapitalom proizvedena,istažudnjapostajecentralnomzaautomatizacijusamo-kolonizacije.Bezob-ziranatotkopreuzimaodgovornostzainteriorizacijuovežudnje,jasnojedasamo-koloniziranisubjektivitetvišenepredstavljapolitičkuformuperspek-tiveliberalnemodernosti:ovaj»subjektivitet«samodsebebrišedemarkacij-skecrteilimitediferencijacijeunutariizvanpolitičkog.Trenutnadominantnaautomatizirana formakolonijalnosti prihvaća limitacije»zapadnoghistorij-skogregistra«(262)iperpetuiranjegovuuloguu»historijskojkolonizaciji«.Dolazimodoonogaštosemoženazvati»beskrajnomtranzicijom«(249,253,255).Podčinjenibeskrajnojtransformacijiunovekapitalističkesubjektivitete(a to su»subjektiviteti« samouonomsmisluukojemusuprihvatili svojudesubjektivizacijukaopolitičkiprerogativ), onikoji su eksploatirani, kakoTatlićsugerira,nesamodasudepriviranijerpružajuotporsubjektivizacijiinjenojmoćihistorizacije–kojaoponiranekropolitici–negosudepriviraniiodspecifičneformehistoriziranogresentimana(267).Dihotomija izmeđuvladajućegivladanih»zapravojereorganiziralainormaliziralasamkonceptrepresije«–definirajućirepresijukaopreduvjetmogućnostistjecanjaprivi-legija(270).Ovojevladajućempriskrbiloprivilegijdadefinirasebekaote-meljpost-ideološkog,takodaidentitetski fašizam(Berardi)bivaautomatskiapsolviran.



Ovajeperverzijatakovrtoglavadasečininevinom:upravonaistinačinnakoji jeGržinićupotrijebilaegzemplarniprimjer»BivšegZapada« (Former West)dadokažedanjegova(re)invencijaslužiZapadudaseprikažekaone-vinažrtva svojemodernosti,Tatlić tvrdidaonidominantnidijelovi svijetakojisunajodgovornijizaglobalnunejednakost»ponovnoproizvodesebekaožrtve«(289).Stogasve»nove«žrtvebivajuupotrijebljenezanormalizacijunekropolitičkeparadigmenasvimfrontovima:historije,teorije,politikeiži-vota.Umomentuukojemunekropolitikauspijevapolitičkiizbrisatismrtpre-masmrtiseodnosinepolitički.Gledajućiizopsceneperspektiveidentitetskogfašizma,pitanjedalijesmrtnekropolitikapostajepitanjeteorijskogukusaiosobnogizbora.Želiobihzaključitiovajtekstsnekolikosmjelihmislioovojhrabrojknjizi.Kaoprvo,akaoštojenaglašenoranije,ovaknjigaparadoksalnouprizorujeono što želi uništiti: bipolarnost eurocentričnogprojekta. Iako ne obeshra-brujeupotrebuteorijasvjetskihsustava,knjigazavršavaodbacujućinekeodbinarnosti koje tu istu teorijupodržavaju. Ipak,ova jeknjigamanjepoku-šajponavljanjastarihbinarnostinegoštojenjihovouprizorenjeunjihovompunomkapacitetuiobimu,itouonomsmislu/kapacitetukojikonceptualnaanalizajošnijedosegnula.Kaodrugo,ijošvažnije,sobziromnatodajenekropolitikafenomenkojiseistražujeuglavnomkrozoptikukritikeneoliberalizma, čitateljamože izne-naditimanjakanalogijasMarxom.Jednostavnorečeno,tamogdjejeMarxprepoznaoproizvodnjurezervnomvojskomradnesnage,Gržinićje,spomi-njućiusputnoMarxa,prepoznalaneštoštoselakomoženazvatirezervnomvojskommrtvih,odnosnoonihkojićebitiizloženismrti.Ovaanalogijanijelegitimizirana,nitijekonceptualizirana.Kaotreće,sobziromnatodajeovaknjigapolitičkiangažiranaunuđenjurutabijegaiukonstrukcijiprognostičkihformula,priličnoječudnodamaltuzija-nizamnijenigdjespomenut.Nijelinekropolitikaoblikdruštvenekontroleidemografskemanipulacije?Istina,autorinigdjemanifestnonespominjudasupisaligenealoškuhistorijunekropolitikei liberalizma–oniodmahpočinjuskritikompolitikaštednjeiprivatizacijekojedatirajumnogoprije2008.go-dine.Kakoautoritvrde:

»Mividimoliberalizamdanaskaointegralnidiokapitalizmainjegovestrukturemoćikojanemaripunozakonstruiranjeozbiljnogapologetskognarativa.«12

Nospecifičnijastudijaliberalizmausrednjoji(jugo)istočnojEuropimoždamožerazotkritiapologetskenarative,posebnosobziromna toda jenakon1989.komunizamtransformiranusocijalnudemokracijutedajeondademo-kracija skrivenapodparolom»liberalizma« (te demokracije).Teoretizacijaliberalnogopravdavanjanekropolitike–tradicije »to je samo smrt«–moglabiproizvestivelikiuviduglorifikacijunekropolitikekaojedinogterminalnog»izlaza«izkomunizma,kaoštobimoždadoprinijelaisuspenzijitrajneno-stalgijezaetnocentričnimoblicimakomunizma.IznosimoveprijedlogečitateljstvuNekropolitike, rasizacije i globalnog kapitalizma samodabihnaglasiokolikojejošradapotrebnonaonomeštosamnazvaopočetkomNeonecronomicona,kojijenovaslikazakonamrtvihili,ukorelacijisovomknjigom,prazniformalizamdanašnjegkapitalizma.Jedno-stavnorečeno,ovastudijakojusunapraviliGržinićiTatlićgovorinamdaseonikojiželeobranitisadržajživotamorajuoduprijetiformismrtiukojuupra-vobivamouokvireni.Kadabitobilastvarnosamosmrt,ondaovajNeonecronomicon ne bi bio potreban.Ako je politički racionalno i egzistencijalno



smisleno braniti život koji je izvanjski smrti, a ne obrnuto, što je zapravosmrtprijenekropolitike,ondasigurnotrebamovišeanalizaumiranjaimanjekritikeživljenja.Ovebianalizeproizvelepolitičketemeljezadiferencijacijuneživotanegopolitikeživotatebiproizveleotporponavljanjumonstruozneracionalnosti koja od svojih subjekata zahtijeva automatsko podčinjavanjeneoliberalnomNeonecronomiconu.

Stanimir Panayotov

Neonecronomicon

AbstractIn this paper the author considers the book Necropolitics,Racialization,andGlobalCapitalism.HistoricizationofBiopoliticsandForensicsofPolitics,Art,andLife (Lexington Books, Lanham 2014) by Marina Gržinić and Šefik Tatlić, and articulates the meaning that necropolitics, as an obscene form of politics that imposes and manages death, and racialization, as a contemporary form of Eurocentric white racism, have in historical development and modernization of global capitalism as an imperial formation. In that regard, the title of this essay, “Neonecronomicon”, not only detects neoliberalism as the mode of application of necrocapitalism, but it directly evokes constitutive connection between capitalism and colonialism.

Key wordsnecropolitics,racialization,globalcapitalism,colonialism,historicization,biopolitics,MarinaGržinić,ŠefikTatlić

12

Navodizosobnekorespondencijesautorima,19.1.2015.

Neonecronomicon · Uz rekriminatorni ton, ova knjiga čini više nego da naprosto upire prstom u...

Documents

Transcript of Neonecronomicon · Uz rekriminatorni ton, ova knjiga čini više nego da naprosto upire prstom u...