UVOD U ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKI RAD

ŽERLJKO ROMIĆKB DUBRAVA,

Kakva je vaša reakcija na istraživanje?Što je istraživanje?• ponovo pretraživanje ili ispitati sistematično • Temeljito, sistematično ispitivanje ili studiranje poznatih i prihvačenih znanja i razvijati nova (planiranje, organizaciju, izvođenje) Definicija istraživanje u sestrinstvuo Znanstveni proces koji potvrđuje i usavršava postojeća spoznaje i otkriva nove koje posredno ili neposredno utječu na rad u sestrinskoj praksi.

Zašto je istraživanje važno u sestrinstvu? Tijekom istraživanja , znanstveni dokazi koriste se za poboljšanje sestrinske njege, bolje rezultate liječenja bolesnika i pružanja sveukupne zdravstvene usluga. Istraživanja sestre koriste za nalaženje najboljeg načina pružanja zdravstvene usluge tako da ga najveći broj ljudi može dobiti. Zaključno znanstveni podaci omogućuju opisivanje, objašnjenje, predviđanje i kontrolu fenomena u Vašoj kliničkoj praksi.Zašto je istraživanje važno u sestrinstvu?Opisivanje obuhvaća prepoznavanje i razumijevanje prirode sestrinskih fenomena i nekada vezu među njima. Tijekom istraživanja, sestre: opisuju što dešava u njihovom radu, otkrivaju nove činjenice, bolje razumiju i razvrstavaju podatke.Objašnjenje razumijevanje odnosa između fenomena i ustanoviti razloge zašto se određeni događaj dešava. primjer: studija o odnosu faktora rizika ( fizička neaktivnost, debljina i pušenje) i troškova liječenja. Predviđanje Mogućnost procjene specifičnog ishoda u datoj situaciji Predviđanje ne znači da možete modificirati i kontrolirati ishod ali može se predvidjeti učinak na pacijenta i obiteljKontrola Ako se kontrola može previdjeti, onda se kontrolira i upravlja situacijom da se dođe do željenog učinka Kontrola se može opisati kao sposobnost da se napiše uputa koja će dati željeni učinak.Kakva je Vaša uloga u istraživanja kao baccalaureate?Povijest• Florence Nightingale

> Prva istraživanja bazirana na važnost zdravog okruženja (voda, zrak, čistoća i hrana) na poboljšanje fizičko i mentalno stanja pacijenata (1959)> Mortalitet i morbiditet za vrijeme Krimskog rata 1953-56> sakupljala podatke > koristila statistiku, grafički prikazala podatke> bazirala praksu na temelju znanstvenih podataka

1

SMRTNOST

Istraživanja u sestrinstvu: 1900-1970. 1900 - American Journal of Nursing 1923 - Columbia doktorski studij za sestre 1929 – Yale magistarski studij 1952 Nursing Research objavljen 1953 Institute of Research and Service in Nursing Education 1955 American Nurses Foundation 1965 ANA sponzorirana znanstvena konferencija

Istraživanja u sestrinstvu: 1980-2000. 1973 prva sestrinska dijagnostička konferencija nekoliko znanstvenih časopisa pokrenuto 1978 počele su kvalitativna istraživanja 1986 Nacionalni center za istraživanja u sestrinstvu (NCNR) 1989 Agencija za zdravstvenu politiku i istraživanje (AHCPR) 1993 Nacionalni institut za istraživanja u sestrinstvu (NINR) NINR da smjernice za 2000-2004

STJECANJE ZNANJA U SESTRINSTVU• tradicionalni• autoritet• preuzimanje• pokus & pogreška• osobno iskustvo• oponašanjem uzora• Intuicijom• Iz drugih područja• zaključivanjem• istraživanjemDedukcija (logičko razmišljanje) Proces razmišljanja od općeg prema posebnom Premise, konkluzija Zavisi od točnosti premisaIndukcija Proces razmišljanja od posebnog prema općem Potpuna (savršena) indukcija Bazirana na promatranju određenih osobina svih članova grupe Nepotpuna (nesavršena) indukcija Bazirana na promatranju određenog broja članova grupe – dovoljan broj za pouzdane generalizacijeDedukcija i indukcija Deduktivno razmišljanje: Svaki sisavac ima srce. Svi lavovi su sisavci. Dakle, svaki lav ima srce. Induktivno razmišljanje Svaki posmatrani lav ima srce. Dakle, svaki lav ima srce.

2

Integracija dedukcije i indukcije – znanstvena metodaPRIORITETI ISTRAŽIVANJA U SESTRINSTVU• poboljšanje:> Sestrinstvo kao profesija> sestrinska praksa> izlječenje pacijenata

PROBLEM, SVRHA I HIPOTEZA ISTRAŽIVANJAPROBLEM I SVRHA ISTRAŽIVANJA problem istraživanja – područje interesa u kojem postoje neistražene pretpostavke potrebne u praktičnom radu svrha istraživanja – jasna, precizna tvrdnja kojom je objašnjen cilj istraživanja (identifikacija, opis, objašnjenje situacije ili predviđanje rješenja problema) uključuje varijable, populaciju i postavke istraživanja

UTVRĐIVANJE PROBLEMA I SVRHE ISTRAŽIVANJA U STUDIJAMA

svrha istraživanja obično generira tip studije koja se provodi studije mogu biti: kvantitativne, kvalitativne

studije ishoda

KVANTITATIVNE STUDIJE tipovi kvantitativnih studija:

opisne (deskriptivne) usporedne (studije odnosa) kvazi-eksperimentalne eksperimentalne

KVANTITATIVNE STUDIJE

opisne (deskriptivne) studije – svrha istraživanja je opis koncepta (pojmova) i varijabli, identificiranje mogućih odnosa i opis razlika među grupama primjer: utvrđivanje broja i tipa bakterija nađenih na noktima operacijskog osoblja ( u istraživanje su uključene tri grupe – prva sa prirodnim noktima, druga sa lakiranim noktima i treća sa umjetnim noktima) istraživanjem je utvrđeno da se na umjetnim noktima nalazi značajno veći broj bakterija nego na lakiranim i prirodnim noktima, dok je na lakiranim noktima prisutan veći broj bakterija nego na prirodnim noktima

KVANTITATIVNE STUDIJE

usporedne studije (studije odnosa) – svrha je utvrđivanje jakosti (niska, srednja, visoka) i tipa (pozitivan ili negativan) odnosa među varijablama u istraživanju primjer: utvrđivanje veze (tipa i jakosti) između dječje dobi, spola, temperamenta, strahova iz prošlosti i načina odgoja sa reakcijom boli na cijepljenje u školskoj dobi istraživanjem je utvrđeno da dob, strahovi i temperament utječu na reakciju djece na cijepljenje

KVANTITATIVNE STUDIJE

3

kvazi-eksperimentalne studije – provode se kako bi se odredio efekt liječenja ili neke neovisne varijable na dizajniranu ili ishodnu varijablu primjer: utvrđivanje utjecaja kontrole (kod kuće ili u bolnici – dvije neovisne varijable) na promjene krvnog tlaka (ishodna varijabla) kod ženske populacije istraživanjem je utvrđeno da nakon tri mjeseca kontrole, žene iz obje grupe imaju niži sistolički i dijastolički tlak nego žene u usporednoj grupi (bez praćenja tlaka)

KVANTITATIVNE STUDIJE

eksperimentalne studije – provode se po strogim pravilima, pod visoko kontroliranim uvjetima, da bi se odredio utjecaj jedne ili više neovisnih varijabli na jednu ili više ovisnih primjer: utvrđivanje efekta 72-satnog sna (neovisna varijabla) na cijeljenje rana (ovisna varijabla) kod štakora u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima istraživanjem je dokazano da dolazi do bržeg cijeljenja rana kod 72-satnog sna nego u normalnim okolnostima

KVALITATIVNE STUDIJE

problemi formulirani za kvalitativna istraživanja definiraju područje interesa koje zahtjeva istraživanje kako bi se dobio novi uvid i unaprijedilo razumijevanje cjeline

svrha kvalitativnog istraživanja upućuje na bit studije

KVALITATIVNE STUDIJE tipovi kvalitativnih studija:

studije bazirane na pojavi (fenomenu) teorijske etnografske povijesne

KVALITATIVNE STUDIJE studije bazirane na pojavi (fenomenu) – induktivne, deskriptivne kvalitativne studije sa ciljem opisivanja doživljaja (iskustva) primjer: opis i objašnjenje iskustva radnika koji nisu zdravstveno osigurani ova studija daje uvid u stanje i povećava razumijevanje problema rastućeg broja radnika bez zdravstvenog osiguranja

KVALITATIVNE STUDIJE teorijske studije – problem identificira područje interesa, a svrha ukazuje na teoriju koja će se razviti iz istraživanja primjer: istraživanje ponašanja bolesnika tijekom mehaničke respiracije i nakon skidanja s respiratora u svrhu razvoja teorije o skidanju bolesnika s respiratora

KVALITATIVNE STUDIJE etnografske studije – problem i svrha identificiraju kulturu i specifične atribute kulture koji se opisuju, analiziraju i interpretiraju tijekom istraživanja primjer: opis utjecaja centra za starije Afroamerikance u užem gradskom getu poznatom po nasilju, uživanju droga i zločinu – u studiji je pokazano da su socijalne interakcije starijih kao i njihovo mentalno zdravlje poboljšani aktivnim članstvom u centru

4

KVALITATIVNE STUDIJE povijesne studije – problem i svrha istraživanja temelje se na pojedinim karakteristikama društva, događaju ili situaciji u prošlosti i na prepoznavanju perioda (u prošlosti) koji se istražuje primjer: istraživanje pogleda na smrt u razdoblju od 1930 do 1990-te godine zaključci istraživanja su da se percepcija umiranja sporo mijenjala od zatajivanja bolesti do opće prihvaćenosti danas

STUDIJE ISHODA

istraživanje ishoda važna je znanstvena metoda koja se provodi da bi se dobili konačni rezultati brige za bolesnika primjer: ispitivanje krajnjeg ishoda njege kroničnih bolesnika u jedinicama intenzivne skrbi nasuprot njege u specijalnim jedinicama ispitivanje je dalo konačan rezultat o troškovima liječenja, zadovoljstvu bolesnika, duljini boravka na liječenju, komplikacijama i ponovnim primanjima bolesnika na liječenje u ovim dvjema jedinicama skrbi za bolesnike zaključak je da je liječene u specijalnim jedinicama skrbi jednako kvalitetno kao i u jedinicama intenzivne skrbi, ali puno isplativije

STUDIJE ISHODA

strategije koje se koriste u studijama ishoda pokazuju odmak u odnosu na tradicionalni pristup istraživanju i sadrže procjenu istraživanja, epidemiološke i ekonomske prognoze

UTVRĐIVANJE VAŽNOSTI PROBLEMA I SVRHE ISTRAŽIVANJA da bi se utvrdila važnost problema i svrhe istraživanja potrebno je utvrditi na koji način i kojim intenzitetom spoznaja generirana u studiji:

1) utječe na praksu 2) upotpunjuje prethodna istraživanja3) unaprjeđuje teoriju testiranja4) zadovoljava trenutne interese i

prioritete u skrbi za bolesnika

ISPITIVANJE IZVEDIVOSTI PROBLEMA I SVRHE ISTRAŽIVANJA izvedivost ovisi o:

1) stručnosti istraživača (unutar područja istraživanja)2) novcu dostupnom za istraživanje (adekvatni financijski izvori)3) dostupnosti uzorka, uvjeta i opreme potrebne za istraživanje4) etičnosti istraživanja(prava subjekata uključenih u studiju moraju biti

zaštićena)

PREGLED CILJA, PITANJA I HIPOTEZA U ISTRAŽIVAČKOM RADU

5

cilj, pitanja i hipoteze u istraživanju razvijaju se iz problema, svrhe i okvira studije

usmjeravaju preostale korake u procesu istraživanja

CILJ ISTRAŽIVANJA problem predstavlja bazu za svrhu istraživanja, a cilj koji proizlazi iz svrhe predstavlja srž istraživanja cilj je usmjeren na jednu ili dvije varijable i indicira da li će one biti opisane ili identificirane identificira se odnos među varijablama ili utvrđuje razlika između dvije grupe u odnosu na postavljene varijable

PITANJA U ISTRAŽIVANJU uloga pitanja u istraživačkom radu je opis varijabli, razmatranje odnosa među njima i utvrđivanje razlika među grupama s obzirom na postavljene varijable koriste se kako bi se istraživanje usmjerilo, a zajedno sa problemom i svrhom koriste kao vodič kroz studiju

HIPOTEZA hipoteza predstavlja objašnjenje očekivanog odnosa među varijablama u određenoj populaciji prevodi problem i svrhu istraživanja u predviđanje očekivanih rezultata ili ishoda studije uključuje varijable koje se mijenjaju i mjere, identificira populaciju koja se ispituje i indicira predloženi ishod istraživanja

VRSTE HIPOTEZA definiraju se različitim tipom odnosa i brojem varijabli

hipoteze se definiraju kroz četiri kategorije:

1) asocijativne/uzročne 2) jednostavne/kompleksne 3) indirektne/direktne 4) nul-hipoteza (statistička pretpostavka)/istraživačka

VARIJABLE svrha, cilj, pitanja i hipoteze istraživanja uključuju varijable koje trebaju biti razmatrane u studiji varijable su kvalitete, svojstva ili karakteristike osoba, stvari ili situacija koje se mijenjaju ili varirajuTIPOVI VARIJABLI varijable su podijeljene po tipovima kako bi se lakše objasnila njihova uloga u istraživanju tipovi varijabli: 1) ovisne/neovisne varijable (poticaj, aktivnost/ishod)

2) istraživačke varijable (kvalitete, svojstva ili karakteristike)

3) strane varijable (prepoznatljive/neprepoznatljive kontrolirane/nekontrolirane)

6

4) demografske varijable (karakteristike ili atributi subjekata)

KONCEPCIJSKA I RADNA DEFINICIJA VARIJABLI koncepcijska definicija daje teoretsko značenje varijable

radna definicija proizlazi iz grupe postupaka koje istraživač upotrebljava da dobije osjetilne dojmove (npr. zvuk, vizualne ili dodirne dojmove) koji upućuju na postojanje varijable

KONCEPCIJSKA I RADNA DEFINICIJA VARIJABLI primjer: ovisne varijable – frekvencija srca i saturacija kisikom

koncepcijska definicija: fiziološki kardiovaskularni odgovori pod utjecajem brojnih stimulativnih poticaja

radna definicija: frekvencija srca i saturacija kisikom zabilježeni su vizualno i prikazani dijagramom

RAZUMIJEVANJE TEORIJE I OKVIRA ISTRAŽIVANJATEORIJA

teorija predstavlja skupinu definiranih ideja (koncepata) postojećih i odnosnih tvrdnji koje predstavljaju neku pojavu ili događaj može se koristiti kako bi se opisao, objasnio, predvidio i kontrolirao događaj ili pojava istraživanjem se teorija može testirati ili razvijati

TEORIJA U SESTRINSKOJ PRAKSI u sestrinstvu se teorije razvijaju kako bi se objasnile pojave i događaji važni u kliničkoj praksi Teorija može biti: apstraktna – fokusirana na više generalnih stvari konkretna (rijetko) – fokusirana na određenu stvar apstraktne teorije testiraju se kroz istraživanja kako bi se utvrdilo da li su istinite u stvarnosti

KONCEPCIJSKI (POJMOVNI) MODELI koncepcijski modeli slični su teorijama (samo apstraktniji) i ponekad određeni kao teorija objašnjavaju pojavu od interesa, izražavaju pretpostavke i odražavaju filozofski sustav pojava je događaj ili okolnost koja se promatra ili je rezultat razmišljanja pretpostavke su tvrdnje koje se smatraju istinitima iako nisu znanstveno potvrđene (npr. siromašni ljudi se osjećaju loše)

KONCEPCIJSKI (POJMOVNI) MODELI filozofija je racionalno, intelektualno istraživanje istine, principa bitka, znanja ili ponašanja filozofski stav je specifično filozofsko viđenje pojedinca ili grupe individualaca koncepcijski modeli se ne mogu testirati kroz istraživanje teorije izvedene iz koncepcijskih modela mogu se testirati

OKVIR ISTRAŽIVANJA

7

okvir istraživanja je kratko objašnjenje teorije ili onog dijela teorije koji će se testirati u studiji u okviru bi istraživač trebao objasniti zašto se očekuje utjecaj jedne varijable na drugu ponekad se u pregledu literature raspravlja o vezi među varijablama nađenim u prethodnim istraživanjima, a ne daje se objašnjenje ideje implicitni okvir istraživanja istraživanja u sestrinstvu imaju uglavnom implicitne okvireOKVIR ISTRAŽIVANJA većina teorija korištenih kao okvir u sestrinskim istraživanjima su iz drugih polja (npr. fiziologije, sociologije) kao okvir u studijama može poslužiti i nova teorija, razvijena iz pitanja povezanih sa identificiranjem problema u sestrinstvu ili iz kliničkog uvida da je postojanje veze među dva elementa važno u ishodu sestrinske skrbi

ELEMENTI TEORIJE prvi korak u razumijevanju teorije je upoznavanje sa elementima povezanih sa teoretskim idejama i njihovom primjenom elementi teorije su: 1) koncept 2) povezana tvrdnja

3) koncepcijska mapa

KONCEPT koncept je termin koji apstraktno opisuje i imenuje objekt ili fenomene (npr. pojam anksioznost) koncept je temeljni element teorije dva termina usko vezana za koncept su: konstrukcija varijabla

KONCEPT U koncepcijskim modelima koncepti imaju vrlo generalna značenja i ponekad su određeni kao konstrukcije (konstrukcija povezana s konceptom anksioznosti može biti emocionalni odgovor) na konkretnijoj razini koncepti su određeni kao varijable koje su ograničene u svojoj definiciji (varijabla povezana s anksioznosti može biti

znojenje dlanova)

DEFINIRANJE KONCEPTA definicija koncepta je iscrpna i uključuje asocijativna značenja koja riječ može imati koncepcijska definicija je konotativna (konotacija termina donosi uspomene, raspoloženja) koncepcijska definicija razlikuje se od značenja riječi u rječniku primjer: koncepcijska definicija ognjišta može uključivati osjećaje gostoprimstva, topline, dok je definicija u rječniku uža i specifičnija: “ otvoreno mjesto za držanje vatre na dnu dimnjaka ”.

DEFINIRANJE KONCEPTA kako izdvojiti koncept i koncepcijsku definiciju iz studije? primjer1: Iritacija sluznice

Kada endokrine stanice i senzorni neuroni detektiraju kemijske promjene iz stranog antigena, toksina ili kemikalija, iniciraju sekretorni odgovor da se razrijede iritirajuće supstance i snažnu propulzivnu silu da ih izbace iz tijela...

8

TVRDNJA tvrdnja izražava postavke bitne za teoriju egzistencijalna tvrdnja iskazuje da dani koncept postoji ili da se dani odnos među konceptima pojavljuje primjer: egzistencijalna tvrdnja može iskazati da stanje određeno kao stres postoji i da postoji veza između koncepta stresa i koncepta zdravlja

TVRDNJA povezana tvrdnja iskazuje tip odnosa koji postoji između dva koncepta primjer 1: visoke doze stresa povezane su sa narušavanjem zdravlja primjer 2: vježbanje je povezano sa težinom druga povezana tvrdnja je teorija koja je testirana kroz istraživanje, a ne sama teorijaTVRDNJA u teoriji, prijedlozi (povezane tvrdnje) mogu biti izraženi na različitim razinama apstrakcije

generalna tvrdnja (koncepcijski modeli)

specifična tvrdnja (teorije)

hipoteze

TVRDNJA kako izdvojiti tvrdnju iz objavljene studije? primjer 1: Kada endokrine stanice i senzorni neuroni detektiraju kemijske promjene iz stranog antigena, toksina ili kemikalija, iniciraju sekretorni odgovor da se razrijede iritirajuće supstance i snažnu propulzivnu silu da ih izbace iz tijela. Ovaj odgovor može biti koristan ako je iritacija dovoljno blaga da stimulira izbacivanje iritirajućih supstanci bez oštećenja sluznice...

TVRDNJA

primjer2: Čišćenje debelog crijevaKlistiranje čisti crijeva stimulacijom pokretanjem i sekrecijom. Tri su glavna faktora koja

omogućuju sposobnost klistira da stimulira defekaciju: volumen otopine, prisutnost kemijskih iritansa i osmolarnost otopine ...

KONCEPCIJSKA MAPA koncepcijska mapa je jedna od strategija za izražavanje teorije shematski prikazuje međuodnose koncepta i tvrdnji razvija se da bi se objasnilo koji koncepti doprinose ili djelomično uzrokuju ishod rezimira i integrira sve što je poznato o nekoj pojavi sažetije i jasnije nego što je prikazano u literaturi jedna shema prikazuje cijelost pojaveKONCEPCIJSKA MAPA primjer:

9

OKVIRI ISTRAŽIVANJA ZA STUDIJE IZ PODRUČJA FIZIOLOGIJE studijama iz područja fiziologije uglavnom nedostaje dobro definirani okvir istraživanja teoretska podloga za istraživanje na području fiziologije izvedena je iz fizike, fiziologije i patofiziologije koncept i koncepcijske definicije u studijama fiziologije su manje apstraktni nego u psihološkim studijamaOKVIRI ISTRAŽIVANJA KOJI UKLJUČUJU KONCEPCIJSKE MODELE U SESTRINSTVU nadograđivanje osnova znanja povezanih s određenim koncepcijskim modelom zahtjeva organizirani program istraživanja tradicija istraživanja koncepcijski modeli u sestrinstvu uglavnom nemaju dobro utemeljenu tradiciju istraživanja

OKVIRI ISTRAŽIVANJA KOJI UKLJUČUJU KONCEPCIJSKE MODELE U SESTRINSTVUOKVIRI ISTRAŽIVANJA KOJI UKLJUČUJU KONCEPCIJSKE MODELE U SESTRINSTVU cilj sestrinske skrbi da omogući nastavak samostalne skrbi od strane pojedinca i/ili njegove obitelji Tri su tipa sestrinske skrbi:

1) potpuna kompenzacija2) djelomična kompenzacija3) potporno – edukativna skrb

OKVIRI ISTRAŽIVANJA KOJI UKLJUČUJU KONCEPCIJSKE MODELE U SESTRINSTVU recenzija okvira koji uključuje i koncepcijski model i teoriju je zahtjevnije od recenzije okvira baziranog na teoriji

okvir istraživanja koji uključuje i koncepcijski model još se uvodi u sestrinskom istraživanju

OKVIRI ISTRAŽIVANJA KOJI UKLJUČUJU KONCEPCIJSKE MODELE U SESTRINSTVU

primjer: koncepcijska mapa koja uključuje koncepcijski model u sestrinstvu i teoriju: okvir za istraživanje funkcionalnog statusa nakon dijagnoze raka dojkeKreiranje modela istraživanja

MODEL ISTRAŽIVANJA nacrt za izvođenje istraživanja daje kontrolu nad faktorima koji mogu utjecati na valjanost rezultata omogućuje kontrolu nad studijom → veća vjerojatnost točnosti rezultata

ELEMENTI MODELA ISTRAŽIVANJA prisutnost/odsutnost terapije broj grupa u uzorku brojnost i vrijeme prikupljanja podataka planirana usporedba varijabli ili grupa strategije korištene za kontrolu vanjskih utjecaja

POJMOVI VAŽNI ZA KREIRANJE MODELA ISTRAŽIVANJA

10

uzročnost multiuzročnost vjerojatnost pristranost kontrola manipulacija ispravnost

UZROČNOST pretpostavlja postojanja uzroka i posljedice pretpostavlja da svaka posljedica ima samo jedan uzrok pretpostavlja se da je uzrok neovisna varijabla istraživanja, a posljedica ovisna varijabla

primjer : utjecaj predoperativne edukacije na duljinu boravka pacijenta u bolnici Predoperativna edukacije nije jedini faktor koji utječe na duljinu boravka pacijenata u bolnici (dijagnoza, tip operacije, dob, komplikacije poslije operacije), no s gledišta uzročnosti za planiranje modela istraživanja važno je da se duljina boravka u bolnici promatra samo kao posljedica predoperativne edukacije. Utjecaj drugih faktora ukloni se odabirom točno određenog tipa operacije, pacijenata određene dobne skupine, određene dijagnoze i isključivanjem pacijenata s komplikacijama nakon operacije.

MULTIUZROČNOST nadovezuje se na uzročnost i pretpostavlja da veći broj međusobno povezanih varijable može utjecati na određeni ishod studije koje se baziraju na multiuzročnosti uključuju više varijabli nego one bazirane na isključivo uzročnom modelu

primjer : utjecaj predoperativne edukacije na duljinu boravka pacijenta u bolnici S aspekta multiuzročnosti, studija se kreira tako da se u nju uključe bolesnici s različitim dijagnozama, bolesnici različitih dobnih skupina i s različitim komplikacijama poslije operacije.

VJEROJATNOST bavi se relativnom, a ne apsolutnom uzročnošću vjerojatnost pretpostavlja da jedan uzrok nema uvijek za posljedicu isti ishod koristi se kod studija u kojima se ispituje vjerojatnost da će pod određenim okolnostima doći do određenog ishoda ili za ispitivanje razliku između određenim ishodima ovisno o danim okolnostima

primjer : Ispituje se vjerojatnost određene duljine boravka pacijenta u bolnici pod određenim okolnostima (15 minuta predoperativne edukacije, određeni tip operacije, određeno stanja zdravlja prije operacije i određeni tip komplikacije nakon operacije).

11

PRISTRANOST veliki utjecaj na planiranje modela istraživanja, zbog potencijalnog utjecaja na ishod studije

izvori pristranosti : istraživač okolina subjekti ispitivanja formiranje grupa ispitanika metode ispitivanja proces prikupljanja podataka podaci izbor statističke analize

primjer :

Neki bolesnici uključeni u istraživanje su bili s odjela na kojem je bilo rađeno drugo istraživanje u kojem su bolesnici dobili viši stupanj njege, zbog prirode istraživanja.

primjer :

U istraživanje su bili uključeni samo pacijenti koji su pokazali poseban interes za uključivanje u studiju

KONTROLA pojam kontrola označava preuzimanje ovlasti nad usmjeravanjem i upravljanjem različitim faktorima s ciljem postizanja željenog ishoda

primjer : Kontrola mjerenja duljine boravka u bolnici se može postići - točnim računanjem broja dana ili sati boravka za svakog pacijenta - ograničenjem karakteristika pacijenata uključenih u studiju (dijagnoza, dob, tip operacije, komplikacije)

MANIPULACIJA oblik kontrole koji se najčešće koristi u eksperimentalnim i kvazi-eksperimentalnim modelima istraživanja

primjer : Kod ispitivanja utjecaja predoperativne edukacije situacija se može manipulirati tako što se formiraju dvije grupe ispitanike, pri čemu jedna grupa dobije predoperativnu edukaciju, dok druga ne.

12

kod planiranja studija u sestrinstvu mora se omogućiti sestrama da slobodno manipuliraju varijablama studije – ukoliko na manipulaciju utječe netko drugi dolazi do utjecaja pristranosti na studiju

VALIDACIJA validacija modela studije je mjera istinitosti ili točnosti tvrdnje daje osnove za određivanje parametara istraživanja koji su korisni za njegu pacijenata

postoje 4 tipa validacije : statistička interna konstruktivna vanjska

STATISTIČKA VALIDACIJA: ispituje podudarnost rezultata statističke analize sa stvarnim stanjem u vanjskom svijetu dva tipa greške se najčešće javljaju: greška tipa 1- zaključak da veze ili razlike između varijabli postoje, kada u stvarnosti one ne postoje greška tipa 2- zaključak da veze ili razlike ne postoje u situaciji kada one u stvarnosti postoje (u studijama u sestrinstvu greška tipa 2 je češća)

KONSTRUKTIVNA VALIDACIJA ispituje usklađenost između pojmovne i radne definicije varijabli

pojmovna definicija – koriste se za razvijanje radnih definicija varijabli radna definicija – metode i mjerenja, trebala bi biti odraz pojmovne definicije

koristi se za validaciju izabranih metoda mjerenja

UNUTARNJA VALIDACIJA : ispituje da li su ishodi zabilježeni u studiji pravi odraz stvarnosti, a ne rezultat utjecaja vanjskih varijabli važno kod studija koje ispituju uzročno-posljedične veze → postavlja se pitanje da li je ishod posljedica zadanog uzroka, a ne vanjskih varijabli

VANJSKA VALIDACIJA : ispituje do koje se mjere podaci dobiveni istraživanjem mogu generalizirati izvan grupe ispitanika korištenih u studiji

MODELI ISTRAŽIVANJA četiri tipa modela istraživanja :

deskriptivni korelacijski kvazi-eksperimentalni eksperimentalni

13

ispituju varijable u prirodnom okruženju i ne uključuju terapije primijenjene od strane istraživača

ispituju povezanost uzroka i posljedice

DESKRIPTIVNI MODEL koristi se za skupljanje informacija o karakteristikama unutar određenog područja istraživanja

ne koriste se ovisne/neovisne varijable, jer se ovim modelom ne utvrđuje uzročnost

ovakvi modeli se koriste za opisivanje trenutne situacije prije uspostavljanja uzročno posljedične veze

modeli se razlikuju po složenosti (od 2 do nekoliko varijabli)Tipični deskriptivni model se sastoji od : utvrđivanje pojave koju želimo istražiti utvrđivanje varijabli uključenih u pojavu povezivanje pojmovnih i radnih definicija varijabli opisivanja varijabliKomparativna deskriptivni model koristi se za opisivanje varijabli i ispitivanje razlika između dvije ili više grupa ispitanika

Metoda analize slučaja (case study) uključuje ispitivanje podjedinica studije (osoba, vrlo mali broj ispitanika, obitelj, grupa, zajednica) broj ispitanika je mali, ali je broj varijabli velik svrha važno ispitati sve varijable koje bi mogle utjecati na pojavu koju ispitujemo dobar oblik ispitivanja učinka određene terapije često koriste kao baza za kreiranje mnogo većih studija

KORELACIJKI MODEL koristi se za ispitivanje odnosa između dvije ili više varijabli unutar jedne grupe

Deskriptivni korelacijski model - koristi se za opisivanje varijabli i ispitivanje odnosa između varijabli Prediktivni korelacijski model koristi se za predviđanje vrijednosti jedne varijable prema već dobivenim vrijednostima druge varijable jedna varijabla je ovisna o više drugih neovisnih varijabli cilj predvidjeti vrijednost ovisne varijable iz vrijednosti neovisnih varijabli zahtjeva matematičku hipotezu koja opisuje teoriju, koja se onda testira analizom regresijeModel testiranje svrha mu je testiranje točnosti pretpostavljenog modela studije zahtjeva ispitivanje svih varijabli važnih za studiju zahtjeva veliki i heterogeni uzorak

14

razvija se konceptualna mapa, te se analizom određuje da li su rezultati u skladu s danim modelom

ALGORITAM ODREĐIVANJA TIPA KORELACIJSKOG MODELAISPITIVANJE UZROČNOSTI ispitivanje povezanosti uzroka i posljedice

koriste se kvazi-eksperimentalni i eksperimentalni modeli

studija se kreira tako da se spriječi utjecaj drugih elemenata na ispitivani uzrok i posljedicuElementi kreiranja eksperimentalnog modela istraživanja nasumično izabrana grupa ispitanika

manipulacija nezavisnim varijablama od strane istraživača

kontrola okruženja eksperimenta od strane istraživačaKVAZI-EKSPERIMENTALNI MODEL ISTRAŽIVANJA koristi se kao model istraživanja u uvjetima u kojima nije moguće potpuna kontrola nad uvjetima eksperimenta

kao uzorak za ispitivanje se koriste tzv. neekvivalentne poredbene grupe

dva najčešće korištena tipa su – s pre i post testom - samo s post testom (pretest nije moguć)

Kvazi-eksperimentalni model s pre i post testom često korišteni model na kontrolnoj grupi ispitanika koja nije podvrgnuta ispitivanoj terapiji moguće je izvesti pretest i posttest mjerenje ovisne manipulacija neovisne mjerenje ovisne varijable varijable varijable

Eksperimentalnagrupa PRETEST TERAPIJA POSTTEST

Kontrolna grupa PRETEST POSTEST

Kvazi-eksperimentalni model samo s posttestom na kontrolnoj grupi ispitanika moguće provesti samo posttest koristi se u situacijama kada pretest nije moguć mjerenje ovisne manipulacija neovisne mjerenje ovisne varijable varijable varijable

Eksperimentalnagrupa TERAPIJA POSTTEST

15

Kontrolna grupa POSTEST

EKSPERIMENTALNI MODEL ISTRAŽIVANJA razvijeni različiti tipovi eksperimentalnog modela istraživanja

PRETEST- POSTTEST MODEL FAKTORIJALNI MODEL KLINIČKO ISPITIVANJE

Pretest- posttest model najčešće upotrebljavani model u studijama u sestrinstvu omogućava korištenje više grupa ispitanika primjer : jedna kontrolna grupa ispitanika koristi određenu terapiju, druga prima placebo, dok eksperimentalne grupe primaju više različitih terapija

ovakav pristup povećava mogućnost generalizacije rezultata istraživanja Faktorijalni model složena, multivarijabilna eksperimentalna metoda

dvije ili više različitih karakteristika, terapija ili drugih događaja se neovisno mijenjaju tijekom studije

koristi se za ispitivanje multiuzročnosti

Kliničko ispitivanje velike grupe ispitanika za ispitivanje određene vrste terapije

ispitivana populacija dobro definirana

često se izvode na različitim geografskim lokacijama

velika uloga u istraživačkom radu u sestrinstvu

DEFINIRANJE EKSPERIMENTALNIH INTERVENCIJA u kvazi-eksperimentalnim i eksperimentalnim istraživanjima intervencija je pojam koji opisuje razlike u posttest rezultatima između kontrolnih i eksperimentalnih grupa intervencija može biti : psihološka, fiziološka, edukacijska ili kombinacija intervencije se moraju točno navesti pri objavljivanju radova (npr. predoperativna edukacija) u sestrinstvu se trenutno definiraju tipovi ovakvih intervencija svrha intervencije je maksimalno povećati razlike između različitih grupa ispitanika

POPULACIJE I UZORCI

16

UZORAK (TEORIJA UZORKOVANJA) UZORKOVANJE- izbor grupe ljudi, događaja, ponašanja ili nekog drugog elementa pomoću kojeg provodimo istraživanje

teorija uzorkovanja definira najefikasnije načine prikupljanja uzoraka, koji će reprezentativno predstavljati populaciju koju ispitujemo

ELEMENTI I POPULACIJE jedinica populacije se naziva element element može biti osoba, događaj, iskustvo, ponašanje ili bilo koji drugi dio istraživanja kada element predstavlja osobu naziva se pojedinac/subjekt subjekti se izabiru s ciljem da predstavljaju čitavu populaciju populacija se definira kao skup pojedinaca (elemenata) koji odgovaraju kriterijima postavljenim u istraživanju dostupna populacija je dio ciljane populacije koji je dostupan za istraživanje generalizacija je postupak primjene rezultata istraživanja na širu populacijuKRITERIJ UZORKOVANJA(KRITERIJ DOSTUPNOSTI) kriterij uzorkovanja se definira kao lista uvjeta koji potencijalni elementi istraživanja moraju zadovoljavati primjer : ispitivanje utjecaja predoperativne edukacije na duljinu boravka u bolnici ⇨ uvjeti koje potencijalni ispitanici moraju zadovoljavati mogu biti (1) stariji od 18 godina, (2) sposobnost čitanja i pisanja na hrvatskom, (3) prvi put operirani uzorak se odabira iz dostupne populacije koja zadovoljava kriterije uzorkovanja dvije vrste kriterija : kriterij isključivanja kriterij uključivanjaREPREZENTATIVNOST reprezentativnost opisuje sličnost između uzoraka dostupne populacije i ciljane populacije uzorak mora biti reprezentativan u smislu godina, spola, etničke skupine, prihoda, obrazovanja uzorak mora biti reprezentativan u odnosu na varijable koje se ispituju u istraživanju

primjer : istraživanje stavova prema AIDS-u ⇨ uzorak za istraživanje mora biti reprezentativan u donosu na stavove koji postoje u određenoj populacijiNASUMIČNO UZORKOVANJE

sa stajališta teorije uzorkovanja, svaki pojedinac ima jednaku mogućnost da bude izabran u uzorak ⇨ jedna od metoda koja to omogućuje je nasumično uzorkovanje povećava reprezentativnost uzorka

OKVIRI UZORKOVANJA

popis osoba koje zadovoljavaju kriterije uzorkovanja subjekti istraživanja se odabiru s to popisa, prema odgovarajućem planu uzorkovanja

17

PLAN UZORKOVANJA plan uzorkovanja daje opći pregled strategija koje se koriste pri izboru uzorka nije specifičan za svaku pojedinu studiju plan se stvara kako bi se povećala reprezentativnost i smanjila sistemska pristranost koristi se kod metoda nasumičnog uzorkovanja (baziraju se na principu vjerojatnosti) i kod metoda uzorkovanja koje se ne baziraju na vjerojatnostiMETODE NASUMIČNOG UZORKOVANJA vjerojatnost da svaki element populacije bude izabran u uzorak je veća od nule ⇨ da bi se to postiglo uzorak se mora odabrati nasumično pošto je odabir uzorka slučajan valjanost studije je povećana postoje četiri različita modela nasumičnog odabira uzorka : jednostavno nasumično uzorkovanje stratificirano(slojevito) nasumično uzorkovanje skupno uzorkovanje sistematsko uzorkovanje

JEDNOSTAVNO NASUMIČNO UZORKOVANJE osnovni tip nasumičnog uzorkovanja uzorkovanje ⇨ odabir elemenata s liste nasumičnih brojeva koji predstavljaju elemente populacije primjer : STRATIFICIRANO (SLOJEVITO) NASUMIČNO UZORKOVANJE koristi se u istraživanjima u kojima su poznate određene varijable važne za postizanje reprezentativnosti uzorka varijable koje se koriste za stratifikaciju su : dob, spol, etnicitet, socioekonomski status, dijagnoza, geografska regija, institucija, tip njege stratifikacija osigurava podjednaku zastupljenost traženih varijabli u uzorku omogućava korištenje manjih uzoraka, pri čemu se ne gubi reprezentativnost primjer : korištenje dobi kao varijable za stratifikaciju ⇨ u uzorku od 100 ispitanika, 25 ih je bilo staro između 18 i 34 godine, 25 ispitanika između 35 i 50 godina, 25 ispitanika između 51 i 66 godina te 25 ispitanika je bilo starije od 66 godina

SKUPNO UZORKOVANJE

formira se okvir za uzorkovanje koji uključuje države, gradove i organizacije s kojima bi elementi od interesa za istraživanje bili povezani korite se kada je u istraživanje potrebno uključiti populacije iz različitih geografskih regija i kada individualni elementi koji tvore populaciju nisu poznati, što onemogućava stvaranja okvira za uzorkovanje

primjer : u SAD-u postoji lista pojedinaca kojima je izvršena operacija srca; u ovakvom slučaju moguće je napraviti listu institucija ili organizacija koje su povezane s takvim pojedincima; s tako stvorene liste je moguće nasumično odabrati subjekte istraživanja SISTEMATSKO UZORKOVANJE koristi se kada je dostupna lista svih članova određene populacije od interesa s liste se odabire svaki n-ti kandidat (npr. svaki deseti kandidat) početni kandidat s liste se izabere nasumično

18

METODE UZORKOVANJA U KVANTITATIVNIM ISTRAŽIVANJIMA KOJE SE NE BAZIRAJU NA VJEROJATNOSTI

četiri tipa : prikladno uzorkovanje granično uzorkovanje uzorkovanje sa svrhom mrežno uzorkovanjePRIKLADNO UZORKOVANJE ne postoje definirani uvjeti koje subjekti trebaju zadovoljiti da bi bili uključeni u studiju subjekti se uključuju u studiju s obzirom na to da su se našli u pravo vrijeme na pravom mjestu

primjer : studenti u učionici; pacijenti koji trenutno borave u bolnici s određenom dijagnozom; svaki peti pacijent primljen u hitnu službu bolnice

vrlo se često koristi u kvazi-eksperimentalnim studijama i kliničkim ispitivanjima u medicini i studijama u sestrinstvu GRANIČNO (KVOTA) UZORKOVANJE bazira se na principu prikladnog uzorkovanja dodatno osigurava uključivanje slabije zastupljenih subjekata u studije ( žene, manjine, stariji, siromašni, bogati, slabo obrazovani) svrha ovakve vrste uzorkovanja je replicirati zastupljenost podgrupa u ukupnoj populaciji zahtjeva prethodnu identifikaciju određenih podgrupa populacije UZORKOVANJE U KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJIMA

dva osnovna tipa uzorkovanja koja se koriste su : uzorkovanje sa svrhom mrežno uzorkovanje

UZORKOVANJE SA SVRHOM uključuje svjestan izbor određenih subjekta, elementa, događaja od strane istraživača pokušava se uključiti tipične ili atipične subjekte ili situacije

primjer : odabiru se ispitanici koji su primili terapiju koji nije bila djelotvorna, dok su oni sa djelotvornom terapijom isključeni iz istraživanja

MREŽNO UZORKOVANJE uključuje u uzorak subjekte koje je inače vrlo teško pridobiti (teško se pronalaze) postiže se korištenjem socijalnih mreža primjer : kada se pronađe određeni broj subjekata koji zadovoljavaju uvijete studije, istraživač traži pomoć od njih pri stupanju u kontakt sa subjektima sličnih karakteristika (prijatelji, rodbina) primarna grupa ispitanika se dobije konvencionalnim uzorkovanjem, dok se uzorak proširuje mrežnim uzorkovanjem

19

20