Sveuilite u MostaruFakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

SEMINARSKI RAD

UVOD U PERMANENTNO OBRAZOVANJE

Kolegij : Pedagogija Cjeloivotnog uenjaMentorica: Anita Lukenda

David Tomi Marin Bonjak

Mostar, 2015SADRAJ

UVOD1ISKUENJA SUVREMENOG OVJEKA2,3SNAGE KOJE DJELUJU4,5ZNAENJA PERMANENTNOG OBRAZOVANJA6,7DIMENZIJE I CILJEVI8,9SUGESTIJE ZA STRATEGIJU P.E.10,11ZAJEDNIKI POTHVAT12ZAKLJUAK13

UVOD

Tema ovog djela je lanak Pol-a Langrana pod nazivom : Uvod u permanentno obrazovanje. Treba naznaiti da je lanak objavljen 1976 godine, pa se neki dijelovi primjerice iskuenja ne reflektiraju u potpunosti na suvremenog ovjeka. Autor se bavi idejom permanentnog obrazovanja, iskuenjima za koja se ljudi moraju pripremiti, bilo to intelektualno, fiziki ili osjeajno, ukoliko ne ele biti poraeni. Djelo ima prefiks uvod, jer se o pojmu permanentnog obrazovanja govori samo kao o pojmu. Navodi se kako postoje odreene snage, tj. ljudi koji shvaaju problem, oni koji negoduju te oni koji ne ele promjene. Autor ostvaruje svoju namjeru kroz niz analiza znaenja, dimenzija i posebnih ciljeva permanentnog obrazovanja te na kraju predlae strategiju s kojom bi se realiziralo permanentno obrazovanje. lanak je podjeljen u 6 poglavlja, navedena u sadraju. Nadalje, autor naglaava potrebu da se i u teoriji i u praksi ciljevi i proces obrazovanja posmatraju u cjelini, bez obzira da li se odnose na djecu ili odrasle. Djelo je izdano povodom Meunarodne godine obrazovanja, te se navodi da nije namjenjeno iskljuivo prosvjetnim strunjacima ve svima onima koji su sudionici obrazovanja.

ISKUENJA SUVREMENOG OVJEKA

U ovom poglavlju autor se dotie problema s kojima se susree tadanji ovjek. Naglasak je na brojnim preprekama koje koe put ka obrazovanju i znanju. Svima nam je jasno kako se svijet stalno mijenja, i kada pogledamo unatrag godinama lako moemo zakljuiti kako je se u posljednjih sto godina zbilo pregrt izuma, otkria i pomaka u svim podrujima. Dolo je do ubrzanih promjena. Svijet i tehnologije se stalno mijenaju , dolaze bre i bolje stvari, efikasnije. Sljedea toka je demografska ekspanzija. Nezapameni baby boom koji se odigravao u prolom stoljeu je rezultirao ogromnim brojem ljudi, i stvorio se problem koliine. Potranja za obrazovanjem raste, i produava se vijek ivota. Da bi se nosilo s tolikim porastom stanovnitva, obrazovanje mora promijeniti svoju opseg , funkciju i bit, primjerice resursi kao to su standardna kreda i ploa moraju nai alternativu. Napredak znanosti i razna otkria su takoer odigrala znatnu ulogu. Tehnologije i metode rjeavanja problema se stalno mijenjaju. Navodi se godina 1965 kada se sastala meunarodna grupa strunjaka kako bi prouili problem obrazovanja ininjera. Dolo se do zakljuka da ako elimo ininjere koji su u toku prije svega ih trebamo nauiti da ue , jer e kroz cijeli svoj ivot stalno morati usvojiti novu metodu i tehnologiju. No to ne vai samo za ininjere, ve i doktore , ekonomiste, i openito svakakve vrste strunjaka. Tko nije u toku je osuen da zaostane. Politike prilike su takoer dominantan faktor. Dolazi do pada i uspona svakakvih vladajuih struktura, svi sa svojim raznovrsnim idejama i strukturama. Pojedinac kao lan takvog drutva, graanin, je odgovaran za zadatke i odgovornosti koji mu se pruaju , te ih moe obaviti samo ako ima odgovarajue kompetencije i obrazovanje. Svijet je pojavom telefona i novina , radija i televizije ostvario takvu povezanost. Sve te informacije koje su u opticaju zahtijevaju obrazovanje, poznavanje jezika i nadasve kritiki duh koji e znati da li mu se servira la. Cijeli ivot se susreemo s odabirom, naroito posljednjih godina, bilo to u vidu ocjene vanosti neega, stupnja istinosti i slinog. Slobodno vrijeme kao jedna od toaka dobiva sve znaajniju ulogu. Kako ga provodimo, kolike su nejednakosti ne treba se dosta razlikuje od zanimanja i pojedinca. Navodi se problem manjka kulturnih sadraja, ljubavi spram poezije , slikarstva , glazbe i slinog. Na prosvjetnim je radnicima da usade uenicima tj buduim odraslim osobama ljubav prema takvim stvarima, da se slobodno vrijeme nebi provodilo uzalud. I sami ideali i uzori su uzdrmani. U prolosti se tono znalo tko ta nosi, s kim se drui , te je odjea i ponaanje bilo odraz nekog pojedinca. Ogromne nejednakosti izmeu mukarca i ene, gospodara i sluge i slino , su danas nezamislive, jer se toliko toga promijenilo, da svatko moe uspjeti. Prekida se veza s tradicijom, nema toliko povezanosti kao prije, postajemo otueni. Sumnja je ula u ovjeka. Rijetkost je vidjeti fanatinog komunista, kranina ili nekog treeg ideologa. U biti sve se svodi na to da li emo prihvatiti stav rezignacije i pasivno pratiti doktrine , pritom ne marei za neloginosti ili emo postati aktivni sudionici drutva, spremni na promjene i rad. Dananji pojedinac je osuen na slobodu. Kao to autor navodi : Ta situacija nije nimalo udobna , ali oduevljava. Nju moe da izdri samo onaj tko je rjeio da plati cijenu. A ta cijena je obrazovanje, koje nikad ne prestaje i koje vue cijelo nae bie.

SNAGE KOJE DJELUJU

U ovom poglavlju autor se ponajvie bavi razliitim preprekama i otporom na koji obrazovanje nailazi ili bi moglo naii. Primarna misao koja proizlazi je da smo nasljednici, da je naa zadaa povezati sadanjost i prolost , prenijeti sve do sad steeno znanje. No, to znanje e imati vrijednost, smisao i pravi znaaj ukoliko se uklapa u doivljeno iskustvo , mora se ispriati i posloiti, a ne praviti ljudske enciklopedije. Pomoi ovjeku da pronalazi, dovesti ga na puteve imaginacije , rizika i istraivanja, postii da on prihvati stalno preispitivanje svojih stavova i znanja je prema autoru druga funkcija obrazovnog sustava. Naalost, izgleda da od svih ljudskih djelatnosti obrazovanje tj. Prosvjeta nailazi na najvee potekoe. Institucije kao to su crkva, vojska , zatim razna polja znanosti, stalno nailaze na otkria, reforme , sve se mijenja. Tek blagi vid reformi je zadesio obrazovanje, kao to su da se djecu ne smije tui, vie se ne ue napamet raznorazne nebitne injenice i slino. No duh, i ciljevi obrazovanja jo uvek nisu izmjenjeni, tek u rijetkim zemljama, koje prednjae u dananjem drutvu. No sve je vie manje ostalo isto. kola pa fakultet, odsustvo dijaloga, kritikog miljenja i strah od promjene. Raznorazne prepreke kao to su sam proces integracije novog vida obrazovanja, koja zahtijeva ukljuenost svih ljudi i svih interesnih sfera, zatim obaveznost namee se pitanje zato mijenjati, zato raditi bolje ako ovo funkcionira. Jo jedna od bitnijih stavki je nastavniki kadar, koji nimalo nije sklon inventivnosti i imaginaciji. Na osnovu poloenog ispita, osoba koja je bila uenik opstaje uitelj, ima nesoporni autoritet, dijeli nagrade i kazne. S druge strane, autor navodi kako vlast nema interesa da se promijeni sadanji nain. Jer za svaku vlast, ma kakva ona bila, kritiki duh je opasan. Najvie utjecaja i doprinosa su ostavile revolucije, pobune studenata i slinih. Masa je se organizirala, i masa je postigla promjene. Prestali su stagnirali i uzeli stvar u svoje ruke, eljni promjena. Obrazovanje odraslih , koji su u nedostatku posla ili prostoj elji odluili stei neku vjetinu je takoer ostavilo znaajan doprinos. Dolo se do zakljuka da se ne moe pristupati odraslom kao prema djetetu. Klasini nain prenoenja znanja u jednom pravcu, provjere, ispiti i diplome nemaju isti psihiki uinak kao i kod djece. Jer dijete je obavezno ii u kolu, dok odrasla osoba moe prekinuti kad god to eli. Jer zaposlena osoba mora odvojiti svoje slobodno vrijeme da bi sudjelovao u obrazovnim aktivnostima, samo ukoliko u tome vidi interes, zanimljivost i vezu izmeu svojih ambicija. Ukoliko naie i najmanji otpor, on e veoma lako odustati. Obrazovanje odraslih je imalo bogat doprinos. Zbog njega je dolo do razvoja dinamike grupa, koritenja audio-vizualnih pomagala i prouavanja slobodnog vremena. Pruilo je osnovu za permanentno obrazovanje.

ZNAENJA PERMANENTNOG OBRAZOVANJA

Unutar ovog poglavlja namee se pitanje znaenja permanentnog obrazovanja, onog to bi trebalo pruati , razlika kod djeteta i odraslih te selekciji koju dananje obrazovanje provodi. Autor navodi kako je steeno znanje u koli nedostatno za ivot, te da nije bit u koliini ve kvaliteti i metodama. Definira sadanje obrazovanje na sljedei nain :a) Da potie i stvara strukture i metode koje ljudskom biu pomau kroz itav njegov ivot da se stalno obrazuje i uib) Da ovjeka maksimalno osposobi kroz razliite oblike autodidaktike da postane vlastiti subjekt i instrument svog vlastitog razvojaAko obrazovanje treba trajati cijeli ivot, onda ne postoji dosadanji uzrast za obrazovanje. No, u ivotu postoje periodi pogodni za uenje (mlade, formativne godine) i one kada je to tee ( pubertet ). Dokazano je da izvjesna podruja pamenja gube svoju otrinu i elastinost kada je pree odreena dob. Jezici se lake ue dok smo mladi. No postoje i podruja kao to su tjelesna i duhovna koja dolaze do punog izraaja u kasnijim godinama. Uenje je navika, onaj koji u mladosti savlada proces uenja moe stalno da se uvodi i suoava s novim znanjima. Tranzicije iz jednog ivotnog doba u drugo donose svakakve krize sa sobom. Samim time je potrebno u odnosu na te prednosti i potekoe koje svako razdoblje dolazi prilagoditi uenje, da bi se ostvario maksimalni napredak. Mora se prema vremenu odnositi konstruktivno. Prosvjetni radnici su ti koji moraju biti neumorni u borbi protiv ustaljenih koncepcija , navika i ostalog, moraju ne samo nastojati promijeniti stvari, ve svim moguim sredstvima olakati razborito i struno sudjelovanje u raznim fazama. U potpoglavlju djeca i odrasli, nabrojanje su razlike kod odraslog ovjeka i djeteta. S jedne strane dijete je obavezno, potinjeno svijetu odraslih. U pogledu obrazovanja ono je samo objekt, sve mu se namee, to e mu biti od koristi kad odraste. Kod odraslih je drukije, nikakav vanjski autoritet ga ne obvezuje. Sve dok sam ne shvati koju mu specifinu korist donosi izvjesna vrsta napora u bilo kojoj ivotnoj domeni, on e ostati po strani. Prilikom dijaloga izmeu oca i sina, profesora i uenika glavnu odgovornost snose stariji, jer oni su ti koji su bili mladi, a mladi nikada nisu bili odrasli. Na starijima je da uloe vie napora i mate za razumijevanje i prilagodbu, koji e omoguiti komunikaciju. Da bi sluali odraslu osobu, da bi njegov utjecaj i znanja preli na sljedee generacije , onaj koji poduava i sam treba biti obrazovan. Samo po cijenu stalnog uenja, napretka i preispitivanja svog znanja i iskustva on se moe nadati da e uspijeti postii eljenu panju. Sljedea stavka koju se razmatra je metoda i sadraj. Autor navodi kako djecu treba nauiti da ue, usaditi im metode i nauiti ih razmiljanju. Jedna od prepreka permanentnom obrazovanju je selekcija. Sustav filtrira uenike, sposobni idu dalje , dok oni koji imaju potekoa bivaju odbaeni. Ispiti postaju none more, nepremostive prepreke , koje kasnije i utiu na cijelu obitelj. Jer svi smo mi razliiti, imamo vlastite ambicije, vjetine i nedostatke. Kroz permanentno obrazovanje bi trebalo doi do usklaivanja ciljeva i znaajki, te naina uenja, kako ovjek ne bi stalno bio u konfliktu sa samim sobom. Naglasak je na jedinstvu, kontinuiranosti i cjelovitosti , te razvoju programa permanentog obrazovanja.

DIMENZIJE I CILJEVI

U ovom poglavlju je rije o svim onim stavkama koje permanento obrazovanje zahvaa i ciljevima koje bi trebalo ispuniti. Autor navodi kako permanentno obrazovanje nije obino produenje tradicionalnog obrazovanja, te kako donosi nova rjeenja kljunih problema. Rad na izgradnji drutva koje prua iroko i pravedno sudjelovanje graana u potronji i kulturnom ivotu je prema autoru ujedno i rad u prilog duha. Pruiti stanovnicima neke zemlje pristojne uvjete , omoguiti obitelji da to zaista i bude , i roditeljima da vre svoju obrazovnu i odgojnu funkciju , razvijati produktivnost , poticati kulturu sve to spada u politike elemente. Na politici tj. vlasti je koliko e se to uiniti. No ak i najbolja politika ima ogranien domet. Svi mi trebamo dati svoj doprinos. Kako bi obrazovanje ljudima pomoglo ivjeti i ono samo mora biti ivo, zanimljivo. Sljedea stavka je ivotni vijek. ovjekov vlastiti odnos prema svom trajanju, i krize koje nastupaju su bitan faktor. Nagomilane godine same po sebi nemaju nikakvu vrijednost i ne znae zrelost. Tu dolazi mo obrazovanja , ako na vrijeme gledamo kao faktor obogaenja. Svo znanje , iskustva, usponi i padovi tvore i obogauju ovjeka. Odnos ovjeka i ene takoer zahtijeva enormne pripreme, a ipak nijedan odnos se toliko ne preputa improvizaciji i sluaju. Takoer, odnos roditelja prema djeci zahtijeva dosta priprema. Nije dovoljno roditi dijete, i voljeti ga i oekivati da ono samo zna ta treba initi. I ovdje je obrazovanje ono to se namee kao rjeenje. Toliko razliitih obitelji, toliko razliitih situacija i svi trae vlastitu formulu i odgajaju djecu sukladno svojim uvjerenjima i afinitetima. Nadalje, povezanost izmeu zanimanja i obrazovanja takoer dolazi u pitanje. Mnogobrojne tvrtke organiziraju seminare , teaje i ostale vrste izvankolskog obrazovanja, kako bi poveali strunost svojih radnika, a samim time i prihode. Nadalje, fizika aktivnost sport ima ogromnu ulogu u dananjem svijetu. Bilo to profesionalno, rekreativno ili isto iz perspektive posmatraa, svi e se prepoznati i nai neki vid fizike aktivnosti kojim se uivaju baviti. Generalni direktor Unesca je ovako definirao ulogu u sporta u suvremenom ivotu : Nemogue je na bolji nain istai da sport danas ne poznaje ni geografske ni drutvene granice , da se za njega zanimaju ljudi svih profesija, i da se briui granice jedne zatvorene i specijalizirane discipline infiltrira i osvaja dimenzije ope kulture. Samim time sport zasluuje mjesto u permanentnom obrazovanju. Sredstva masovnih komunikacija, kao to su televizija, novine i radio igraju presuujuu ulogu u naoj informiranosti. Kritiki duh je oruje koje nam omoguuje da razluimo ono bitno od nebitnog. Naalost, masovnim medijima predvladava utila, i zabavnog sadraja koji se bazira na koliini a ne i na kvaliteti. Na televizijskim ekranima vie nailazimo na nasilje nego na interaktivni zabavni i pouni sadraj.

SUGESTIJE ZA STRATEGIJU PERMANENTNOG OBRAZOVANJA

U ovom poglavlju se navode neke strategije za realizaciju permanetnog obrazovanja. Autor govori kako se ne moe ni pomiljati na nekakav model permanentnog obrazovanja. Svaka zemlja ima svoju tradiciju, vlastite strukture , svoje tekoe i pogodnosti. U nekim trenutcima odreeni faktori dobivaju veu vanost. Autor navodi sljedee toke koje bi se trebale initi temelj permanentnog obrazovanja : a) Potreba da se osigura kontinuiranost obrazovanja, da se izbjegne stagnacija znanjab) Prilagoavanje programa i metoda posebnim ciljevima i osobnostima svakog drutvac) Priprema ljudi, na svim nivoima obrazovanja za nain iviota to tee u stalnom razvoju, promjenama i preobraajimad) Mobilizacija i puno koritenje svih sredstava obrazovanja i informacije, van tradicionalnih definicija i institucionalnih granica nametnutih obrazovanju.e) Tjesno povezivanje razliitih oblika djelovanja (tehnikog, politikog , industrijskog , komercijalnog itd) i ciljeva obrazovanja.Dolazimo do dvije glavne orijentacije. Jedna se odnosi na odrasle, druga na djecu tj omladinu. Treba odrediti slobodno vrijeme, razviti radnicima ljubav prema poslu i osjeaj odgovornosti. Treba potaknuti tvrtke da vre dokolovanje svojih radnika, tj da ulau u radnike i njihovo znanje kao to ulau u nove tehnologije. Autor se takoer dotie raznih ve pomenutih toaka, to nema smisla ponavljati. to se tie djece, autor navodi kako treba djeci ve u najranijim godinama usaditi ljubav prema igri, znanju , kulturi.Obrazovanje, tj kolski sustav se treba individualizirati , jer svako dijete je razliito, definirano svojim sklonostima, prednostima i nedostatcima. Naglasak staviti na metode. Autor navodi kako je funkcija kole da naui djecu kako uiti, putem sistematskih vjebi, pretvarajui dijalog , i ekipni rad te interakciju s drugim ljudima u naviku, da razvija sposobnost razmiljanja , organizaciju rada. U svemu navedenom, dolazimo do zakljuka da permanentno obrazovanje u svojoj sri zahtijeva reformu cijelog obrazovnog sustava, shodno glavnim pravcima razmiljanja ukratko izloenima u prethodnim poglavljima. Autor navodi kako se treba latiti posla, i ne ekati idealne uvjete, jer nikad nee biti ostvareni svi odjednom. Nadalje, autor navodi kako uloga uitelja takoer zahtijeva duboke promjene. Njegova uloga mora poprimiti manji znaaj, te se vie oslanjati na sredstva koja prua tehnika. Mora biti struan, pravi erudit i zaljubljenik u znanje. Mora poznavati psihologiju, sociologiju, imati suosjeanja s djecom kojom slabije ide gradivo te znati kako se postaviti prema zloestoj djeci.

ZAJEDNIKI POTHVAT

U ovom najmanjem od svih poglavlja autor stavlja naglasak na to da je ideja permanentnog obrazovanja mogua, ukoliko se ukljue sve strane kao to su graani, roditelji, politika i ostali nabrojani u prethodnim poglavljima.Nizom svih ve postavljenih pitanja nastoji navesti itatelja na promiljanje o razmjerima i trudu potrebnom da bi se takvo to realiziralo.Da bi se taj novi sistem kojem teimo uobliio i uspostavio , potrebna je mobilizacija svih duhovnih i praktinih mogunosti , kao i svih snaga na koje se oslanja cijelo drutvo. Jer tko e nauiti uitelja o uvjetima i razvoju osobnosti? Psiholog. On e takoer dati potrebna objanjenja o optereenjima na koja djeca nailaze. S druge strane, sociologija i politika e objasniti i uitelju i mladima vanost obrazovanja. Tko e tono izraunati rentabilnost obrazovne akcije, ili neeg drugog vezanog uz obrazovanje? Ekonomist. Isto tako trebamo uzeti u obzir savjete umjetnika, pjesnika, znanstvenika i svih drugih koji se bave stvaralakim radom. Oni su ti koji e dati najdragocjenije pouke o izradi neega.

ZAKLJUAK

Autor u svom radu zakljuuje kako je permanentno obrazovanje jo uvijek samo zamisao. Navodi kako je kao i sve druge velike pomisli jo daleko od realizacije. Nadalje , autor navodi kako se permanentnom obrazovanju esto prigovara i ne bez osnova da je maglovito, nejasno i neodreeno. Dok god ne budemo baratali injenicama i detaljnom statistikom neemo nailaziti na odobravanje kod protivnika. Sigurno je da permanentno obrazovanje , sa svim svojim primamljivim znaajkama jo nigdje ne postoji. No, kotaii se lagano pokreu i ide se ka reformama. Dolaskom komunikacijskih mrea, televizije i radija je otvoren put ka permanentnom obrazovanju i ono polagano poprima svoj oblik. Na nama je hoemo li poi tim putem.

14