Uvod u Linux rad u grafičkom sučelju · istaknuti događaje važne za razvoj operacijskog sustava...
Transcript of Uvod u Linux rad u grafičkom sučelju · istaknuti događaje važne za razvoj operacijskog sustava...
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju
Linux Mint 17.2
D102
Priručnik za polaznike © 2015 Srce
Ovu su inačicu priručnika izradili:
Autor: Kruno Golubić
Recenzent: Darko Culej
Urednik: Vlasta Pavičić
Lektor: dr.sc. Jasna Novak Milić
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilišni računski centar
Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb
ISBN 978-953-7138-67-7 (meki uvez) ISBN 978-953-7138-68-4 (PDF)
Verzija priručnika D102-20151210
Ovo djelo dano je na korištenje pod licencom Creative Commons
Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0 međunarodna.
Licenca je dostupna na stranici:
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/.
Sadržaj
Uvod ........................................................................................................................................................ 1
Linux ............................................................................................................................................... 3
1.1. Povijest Linuxa ......................................................................................................................... 3 1.2. Odabir Linuxove distribucije ..................................................................................................... 5 1.3. Instalacija Linuxa ...................................................................................................................... 6 1.4. Osnovno podešavanje sustava .............................................................................................. 11 1.5. Vježba: Instalacija Linuxa ....................................................................................................... 14
Podešavanje sustava i sigurnost ............................................................................................... 15
2.1. Korisnički računi ..................................................................................................................... 15 2.2. Politika dobrih lozinki .............................................................................................................. 18 2.3. Vježba: Rad s korisničkim računima ...................................................................................... 19 2.4. Osobna mapa ......................................................................................................................... 20 2.5. Postavke operacijskog sustava .............................................................................................. 21 2.6. Vježba: Prilagodba operacijskog sustava .............................................................................. 25 2.7. Zatvaranje aplikacije koja ne reagira ..................................................................................... 26 2.8. Vježba: Zatvaranje aplikacije koja ne reagira ........................................................................ 26 2.9. Spajanje drugih uređaja na računalo ..................................................................................... 27 2.10. Sigurnost sustava ................................................................................................................... 28 2.11. Vježba: Nadogradnja operacijskog sustava ........................................................................... 32
Radno okruženje i radna površina ............................................................................................. 33
3.1. Radna površina i ikone ........................................................................................................... 33 3.2. Uobičajene ikone na radnoj površini ...................................................................................... 36 3.3. Vježba: Postavke radne površine .......................................................................................... 37 3.4. Označavanje i premještanje ikona po radnoj površini ........................................................... 37 3.5. Otvaranje datoteka, mapa i aplikacija .................................................................................... 38 3.6. Dijelovi prozora ...................................................................................................................... 38 3.7. Rad s prozorima ..................................................................................................................... 40 3.8. Prijelaz između otvorenih prozora .......................................................................................... 41 3.9. Vježba: Rad s prozorima ........................................................................................................ 44
Upravljanje datotekama .............................................................................................................. 45
4.1. Prikaz datoteka, mapa i uređaja za pohranu podataka ......................................................... 45 4.2. Vježba: Provjera informacija o diskovima .............................................................................. 47 4.3. Rad s vanjskim USB-memorijama i diskovima ...................................................................... 47 4.4. Hijerarhijska struktura diskova, mapa i datoteka ................................................................... 48 4.5. Svojstava mapa i datoteka ..................................................................................................... 52 4.6. Imenovanje i preimenovanje mapa i datoteka ....................................................................... 54 4.7. Vježba: Svojstva datoteka i mapa .......................................................................................... 54 4.8. Izrada mapa ........................................................................................................................... 55 4.9. Vježba: Izrada mapa .............................................................................................................. 55 4.10. Odabir datoteka i mapa .......................................................................................................... 56 4.11. Razvrstavanje datoteka .......................................................................................................... 57 4.12. Kopiranje i premještanje datoteka i mapa .............................................................................. 59 4.13. Vježba: Vrste prikaza datoteka i mapa .................................................................................. 60
4.14. Brisanje datoteka i mapa ........................................................................................................ 60 4.15. Pražnjenje koša za smeće ..................................................................................................... 61 4.16. Vježba: Brisanje datoteka ...................................................................................................... 62
Rad s aplikacijama ...................................................................................................................... 63
5.1. Pokretanje aplikacija .............................................................................................................. 63 5.2. Instalacija i deinstalacija aplikacija ......................................................................................... 68 5.3. Otvaranje i zatvaranje datoteka ............................................................................................. 71 5.4. Uredski paket ......................................................................................................................... 72 5.5. Vježba: Rad s aplikacijama .................................................................................................... 75 5.6. Izrada slike ekrana ................................................................................................................. 76 5.7. Programi za multimediju ......................................................................................................... 78 5.8. Vježba: Obrada slika i pregledavanje multimedijalnih sadržaja ............................................. 82
Rad s mrežama ............................................................................................................................ 83
6.1. Pristup mreži .......................................................................................................................... 83 6.2. Internet ................................................................................................................................... 88 6.3. Vježba: Rad na Internetu ....................................................................................................... 95
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
1
Uvod
Ovaj je tečaj namijenjen osobama koje već imaju iskustava u radu s
računalima, na primjer s operacijskim sustavima Windows, ali se do
sada nisu susretale s Linuxom i njegovim grafičkim sučeljem.
U ovom se tečaju obrađuje Linuxova distribucija Linux Mint 17.2, ali
građa koja je obrađena u njemu primjenjiva je i na druge Linuxove
distribucije. Kako se radi o Linuxovoj distribuciji koja je prije svega
nastala kao rezultat volonterske zajednice okupljene oko projekta Linux
Mint, prijevod na hrvatski nije u potpunosti odrađen. U ovom priručniku,
kad god je moguće, koristit će se hrvatski prijevodi, a kad oni ne postoje,
koristit će se originalni izrazi i naredbe, odnosno oni na engleskom
jeziku.
U ovom se tečaju neće obrađivati rad u naredbenoj liniji niti napredne
operacije poput rada s korisničkim skupinama, particioniranje diskova,
vrste datotečnih sustava i sl.
Tečaj traje 16 školskih sati, a izvodi se kroz kombinaciju teorijskih i
praktičnih cjelina.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
2
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
3
Linux
Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:
istaknuti događaje važne za razvoj operacijskog sustava Linux
odabrati prikladnu Linuxovu distribuciju
instalirati Linux Mint 17.2 MATE
prijaviti se u sustav i prilagoditi osnovne značajke sustava.
Danas korisnici računala imaju na raspolaganju veliki broj različitih
operacijskih sustava (OS). Kad se pogledaju statistike zastupljenosti
operacijskih sustava na osobnim računalima, može se vidjeti da
prevladavaju tri skupine OS-ova:
Windows
Mac OS X
Linux.
Bilo bi nepravedno izdvojiti neki od operacijskih sustava i tvrditi da je taj
najbolji, jer svaki od njih ima svoju ciljanu publiku i tržište. Kad govorimo
o Linuxu, on svoju popularnost može zahvaliti konceptu otvorenog kôda i
činjenici da je većina njegovih distribucija besplatna za krajnje korisnike.
Činjenicu da je Linux besplatan, iskoristili su i mnogobrojni proizvođači
računala, pa je tako danas moguće kupiti računala s unaprijed
instaliranim OS-om Linux.
Nekoć su korisnici zazirali od Linuxa, jer se smatrao operacijskim
sustavom namijenjenim entuzijastima i IT-profesionalcima, ali današnje
Linuxove distribucije prilično su okrenute krajnjim korisnicima te su
pristupačne i jednostavne za uporabu.
1.1. Povijest Linuxa
Linux je višekorisnički i višezadaćni operacijski sustav koji je nastao
početkom 90-ih godina dvadesetog stoljeća. Autor Linuxa je Linus
Torvalds. On je kao student Helsinškog Sveučilišta radio u operacijskom
sustavu Minix, koji je napisao Andy Tannenbaum, te je 25. kolovoza
1991. godine preko news-grupe comp.os.minix objavio svoju namjeru
da napravi novi operacijski sustav. Na slici ispod prikazana je Linusova
originalna poruka, a dio rasprave koja je uslijedila moguće je pronaći
upisivanjem „linux first announcement“ u neki od pretraživača, npr. u
Google.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
4
Nedugo nakon te poruke Linus je objavio i prvu javnu inačicu Linuxa.
Prva službenu inačica Linuxa imala je oznaku 0.02, a objavljena je
5. listopada 1991. godine. U izradu nove inačice uključio se velik broj
entuzijasta i već u ožujku 1992. godine izdana je inačica 0.95. Početni
razvoj Linuxa bio je izuzetno brz, jer se već u ovoj inačici moglo
pokrenuti grafičko sučelje X Windows System. Inačica 0.99 imala je 15
razvojnih inačica, pa se na inačicu Linuxa 1.0 ipak trebalo malo
pričekati. Izdana je tek u ožujku 1994. godine. Prva inačica kernela
(jezgre operacijskog sustava), 0.01, imala je nešto više od 10 000 linija
programskog kôda, inačica 1.00 imala je nešto više od 176 000 linija
kôda, a inačica 1.20, izdana u ožujku 1995. godine, imala je više od
310 000 linija kôda. Inačica 3.10, koja je izašla 2013. godine, imala je
više od 15 milijuna linija programskog kôda.
Pojam Linux odnosi se prvenstveno na jezgru (kernel) operacijskog
sustava. Od samog početka uz jezgru su se distribuirali i različiti
programi prilagođeni za nju. Tako se za takvu kombinaciju u upotrebi
često mogla susresti sintagma GNU/Linux. Budući da je jezgra
operacijskog sustava od samih početaka bila dostupna široj zajednici, na
temelju nje razvio se veliki broj različitih distribucija. Pojam Linuxove
distribucije obuhvaća jezgru operacijskog sustava i čitav niz programa
koji čine uporabljivu cjelinu. To je ujedno i kontekst na koji se danas
odnosi pojam Linux, ne više na kernel operacijskog sustava nego na
Linuxove distribucije.
Linuxove distribucije mogu biti specifične i specijalizirane, npr. Linuxove
distribucije prilagođene nekom uređaju (usmjerniku i sl.), Linuxove
distribucije namijenjene djeci, Linuxove distribucije za poslužitelje ili
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
5
općenite distribucije namijenjene svakodnevnoj upotrebi na osobnim
računalima. Iako se možda tako ne čini na prvi pogled, popularni
operacijski sustav za mobilne uređaje Android također je utemeljen na
Linuxovu kernelu. To samo pokazuje koliko je zapravo svestrana jezgra
tog operacijskog sustava.
1.2. Odabir Linuxove distribucije
Broj je trenutačno dostupnih Linuxovih distribucija zaista impresivan i
katkad je teško odabrati prikladnu distribuciju. Dobra je polazna točka
neki od popisa najpopularnijih Linuxovih distribucija, npr.
http://distrowatch.com/dwres.php?resource=major ili se može iskoristiti
neki od online servisa koji pomažu prilikom izbora Linuxovih distribucija,
npr. http://tuxradar.com/content/distro-picker-0. Jedan od pregleda
najboljih Linuxovih distribucija za pojedinu primjenu nalazi se na adresi
https://www.linux.com/news/software/applications/810295-the-top-11-
best-linux-distros-for-2015.
Postoji nekoliko najpopularnijih Linuxovih distribucija koje su poslužile za
razvoj velikog broja drugih distribucija, npr. iz Debiana je nastao Ubuntu
iz kojeg je nastao Mint (http://www.linuxmint.com/). Vizualni prikaz
razvoja i grananja Linuxovih distribucija može se pogledati na adresi
http://futurist.se/gldt/, a na slici koja slijedi izdvojen je jedan manji detalj
koji prikazuje mnogobrojne grane Ubuntua. Linux Mint dolazi u nekoliko
podinačica, odnosno moguće je preuzeti instalacijske slike od kojih
svaka dolazi s različitim grafičkim sučeljem. Trenutačno su dostupne
inačice:
Cinnamon
MATE
KDE
Xfce.
U ovom se tečaju rabi inačica Linux Minta 17.2. MATE. U pitanju je tzv.
inačica LTS (engl. long term support), a to znači da će trenutačna
inačica, koja je izašla u studenom 2014. godine, biti podržana do 2019.
godine, odnosno do tada će sigurno biti dostupne sigurnosne
nadogradnje. Dostupnost podrške i nadogradnji važna je zbog
sigurnosti, odnosno to znači da korisnici mogu računati na to da će
sigurno moći dobivati sigurnosne zakrpe koje su važne za pravilno i
sigurno funkcioniranje operacijskog sustava.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
6
Linux je dugi niz godina pratio glas nepristupačnog sustava s
nedostatkom aplikacija. Iako neutemeljene, te su predrasude i danas
prisutne. Za Linux danas postoji veliki broj različitih grafičkih sučelja i
ovisno o odabranom sučelju, razlikuje se grafički prikaz, način rada s
radnom površinom i sl., ali ispod tog gornjeg sloja nalazi se ista jezgra
operacijskog sustava. Zbog toga postupci i akcije opisani u ovom
priručniku nisu nužno ograničeni na Linuxovu distribuciju Mint, nego se
mogu primijeniti i na druge Linuxove distribucije uz moguće odstupanje
kod izgleda sučelja.
1.3. Instalacija Linuxa
Sistemski su zahtjevi za Linuxovu distribuciju Mint 17.2 MATE:
32 ili 64-bitni x86 procesor (o tome ovisi i odabir inačice, 32-bitna
inačica radi i na 32- i 64-bitnim procesorima, za razliku od
64-bitne inačice koja radi samo na 64-bitnim procesorima)
minimalno 512 MB RAM-a (preporuča se 1GB ili više)
9GB prostora na disku (preporuča se 20 GB ili više)
minimalna rezolucija 800x600 (preporučeno 1024x768)
DVD-uređaj ili USB-port.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
7
Prije umetanja instalacijskog medija (CD-a ili USB-memorije) u
postavkama BIOS-a treba odabrati uređaj (CD ili USB) s kojeg će se
podignuti operacijski sustav. Na samom početku instalacije započet će
odbrojavanje od 10 prema 0. Ako se za to vrijeme ne pritisne niti jedna
tipka na tipkovnici, započet će postupak instalacije. Ako se na tipkovnici
pritisne bilo koja tipka, pojavit će se izbornik s nekoliko mogućnosti:
Start Linux Mint – pokretanje Linuxove distribucije Mint kao tzv.
live distribucije. Nakon odabira te mogućnosti moguće je vidjeti
kako izgleda Linux Mint, moguće je pokretati programe bez
instalacije Linux Minta i sl. Korisnik nakon podizanja grafičkog
sučelja dobiva mogućnost instalacije Linux Minta na lokalni tvrdi
disk.
Boot from local drive – pokretanje operacijskog sustava koji je
već instaliran na tvrdi disk.
Druge se mogućnosti uglavnom koriste u situacijama kad je došlo do
poteškoća s instalacijom:
Start in compatibility mode – pokretanje Linux Minta u tzv.
compatibility načinu rada. Takav se način rada koristi kad
standardni način instalacije ne radi kako treba, npr. zbog
nekompatibilnog hardvera.
Start with PAE forced – ako se u računalu nalazi procesor
Pentium M, treba odabrati tu mogućnost da bi se Linux Mint
mogao instalirati.
Integrity check – ako postoji problem s instalacijom, jedan od
mogućih uzorka je oštećeni instalacijski mediji. Odabirom ove
mogućnosti napravi će se provjera instalacijskog medija da bi se
otklonila sumnja na neispravnost.
Memory test – ta mogućnost pokrenut će testiranje memorijskih
modula koji su ugrađeni u računalo. Neispravni memorijski
moduli mogu biti uzrok neuspjeloj instalaciji.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
8
Nakon odabiranja Start Linux Mint podignut će se grafičko sučelje i
prikazat će se radna površina. Zatim na radnoj površini kliknemo na
Install Linux Mint za početak instalacije.
Kroz nekoliko koraka koji slijede napravit će se osnovno podešavanje
operacijskog sustava i njegova instalacija. Koraci su:
1. Dobrodošli – moguće je odabrati neki od ponuđenih jezika kao
jezik na kojem će biti prikazano sučelje, naredbe, sustav pomoći i
sl. Ovisno o stupnju lokalizacije može se dogoditi da prijevodi
nisu dovršeni u svim programima. U tom slučaju poruke će se
prikazivati na engleskom i nekom drugom jeziku, npr. hrvatskom.
2. Priprema instalacije Linux Minta – da bi se instalacija mogla
nesmetano odraditi na tvrdom disku, potrebno je približno 9 GB
slobodnog prostora.
3. Vrsta instalacije – ovisno o tome je li na računalu već instaliran
neki operacijski sustav ili se radi o računalu bez operacijskog
sustava, bit će dostupne različite mogućnosti.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
9
Ako na računalu već postoji operacijski sustav, Linux Mint se
može instalirati usporedno s postojećim sustavom. U tom
slučaju, prilikom pokretanja računala, pojavit će se izbornik na
kojem treba odabrati željeni operacijski sustav. Najjednostavniji
je scenarij instalacije kad je disk u potpunosti prazan ili kad na
njemu nema podataka koje treba zadržati. Potrebno je kliknuti na
Instaliraj odmah te na idućem dijaloškom okviru na Nastavi.
U slučaju da se odabere mogućnost Obriši disk i instaliraj
Linux Mint, cijeli tvrdi disk bit će dodijeljen Linux Mintu. Ako se
odabere mogućnost Nešto drugo, moguće je tvrdi disk podijeliti
(particionirati) na više logičkih cjelina tzv. particija. Taj se
postupak smatra naprednim načinom instalacije.
Odabirom željene mogućnosti i klikom na dugme Nastavi
započet će postupak instalacije. Ako odabrani način instalacije
zahtijeva promjene patricija, prikazat će se dodatno upozorenje.
4. Gdje ste – u ovom koraku treba odabrati vremensku zonu
odnosno odabrati grad u kojem se nalazite.
5. Raspored tipkovnice – na osnovi odabranog jezika za
instalaciju ponudit će se i pripadajući raspored tipkovnice koji se
može promijeniti u ovom koraku.
6. Tko ste vi? – na samom kraju treba izraditi korisnički račun
pomoću kojeg se korisnik prijavljuje za rad. Osim imena korisnika
potrebno je dati naziv računalu. Ako je računalo povezano s
drugim računalima, npr. preko lokalne mreže, mora imati
jedinstveni naziv. Ako se na mreži otkrije drugo računalo s istim
nazivom, prikazat će se upozorenje, no to ne znači da se taj
naziv ne može iskoristiti. Isto tako, ako sustav lozinku ocijeni
nedovoljno sigurnom, prikazat će se upozorenje, no svejedno će
se dopustiti njezina uporaba.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
10
7. Postupak instalacije – nakon što su upisani svi traženi podaci,
započinje postupak instalacije. Trajanje instalacije ovisi o
karakteristikama računala, a obično traje između 15 i 30 minuta.
Dok traje instalacija moguće je „prolistati“ informativne ekrane
koji ukratko opisuju programe i mogućnosti koje donosi
distribucija Linux Mint.
8. Završetak instalacije – po uspješnom završetku instalacije bit
će omogućeno ili daljnje korištenje Linux Minta kao live
distribucije ili je moguće ponovno pokretanje računala odnosno
učitavanje upravo instaliranog Linuxa. Ako se odabere ponovno
pokretanje sustava, poželjno je ukloniti instalacijski medij (CD ili
USB-memoriju) da ne bi došlo do ponovnog pokretanja
instalacijskog postupka.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
11
1.4. Osnovno podešavanje sustava
Nakon pokretanja računala pojavit će se ekran za prijavu. Na tom
ekranu treba upisati korisničko ime i lozinku za pristup radnoj površini,
odnosno kako bi se moglo doći do korisničkih podataka i programa.
Nakon prve prijave u sustav prikazat će se zaslon dobrodošlice koji se
može isključiti kako se ne bi pokazivao prilikom idućih prijava u sustav.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
12
Zaslon dobrodošlice izuzetno je koristan za nove korisnike. Pomoću
njega moguće je na brz način doći do sustava pomoći, instalirati nove
programe ili vratiti podatke iz sigurnosne kopije.
Ako se desnim klikom miša klikne na pozadinu, pojavit će se kontekstni
izbornik. Između drugih mogućnosti, dostupna je i naredba za promjenu
pozadine radne površine.
Odabirom te naredbe otvara se prozor u kojem se, osim promjene
pozadinske boje ili slike, može odabrati tema ili se mogu prilagoditi
fontovi koje se rabe za različite elemente sučelja. Temama se određuje
veći broj vizualnih svojstava, npr. boje, fontovi, vrste pokazivača miša i
sl. Tako korisnik može u potpunosti prilagoditi izgled radne površine i
prozora.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
13
U donjem lijevom kutu zaslona nalazi se Mint Menu. Odabirom naredbe
Menu prikazat će se izbornik preko kojeg se može pristupiti instaliranim
aplikacijama, mapama i uređajima na računalu ili se može dodatno
podešavati sustav. Prema zadanim postavkama prvo će biti prikazane
naredbe iz skupine Omiljeno. Ako se na primjer želi promijeniti
rezolucija zaslona, treba odabrati naredbu Displays, a za promjenu
glasnoće zvuka naredbu Zvuk. Klikom mišem na naredbu Sve
aplikacije u gornjem desnom kutu moguće je promijeniti način prikaza
svih instaliranih aplikacija na računalu.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
14
1.5. Vježba: Instalacija Linuxa
1. Umetnite instalcijski medij u DVD-uređaj i pokrenite postupak
instalacije.
2. Odaberite način instalcije koji će u potpunosti obrisati sadržaj
tvrdog diska (obrisati sve particije).
3. Instalirajte Linux Mint sa svim zadanim postavkama.
4. Izradite korisnički račun s ovim podacima:
Vaše ime: upišite svoje ime
Naziv računala: oznaka-linux
(predavač će vam reći oznake)
Odaberite korisničko ime: tecaj
Odaberite lozinku: T3caj.Mint
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
15
Podešavanje sustava i sigurnost
Kao i svaki moderni operacijski sustav koji podržava višekorisnički rad, i
Linux Mint omogućava podešavanje sustava potrebama pojedinog
korisnika. To konkretno znači da svaki korisnik u sustavu može
prilagoditi operacijski sustav svojim potrebama, npr. postaviti željnu
rezoluciju, pozadinsku sliku, odrediti zadane programe za pojedine
akcije i sl.
Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:
razlikovati osnovne vrste korisničkih računa te izraditi i obrisati
korisnički račun
oblikovati lozinku u skladu s preporukama za oblikovanje dobre
lozinke
otvoriti osobnu mapu
pregledati osnovne podatke o sustavu i mijenjati postavke radne
okoline
zatvoriti aplikaciju koja ne reagira
stvoriti rezervnu kopiju podataka i ažurirati softver.
2.1. Korisnički računi
Izradom korisničkih računa, kojima je moguće postaviti određena
ograničenja, sustav se može napraviti sigurnijim za uporabu. To se
postiže tako da se pojedinom korisniku dodjele samo one ovlasti koje su
mu potrebne za svakodnevno izvršavanje zadataka.
Dvije su osnovne vrste korisničkih računa:
administrator (engl. administrator) – ta vrsta korisničkog računa
ima najveće moguće ovlasti i može odrađivati sve zadatke, npr.
instalirati i deinstalirati programe, dodavati i brisati korisnike,
promijeniti sigurnosne postavke, konfigurirati mrežu i sl.
običan korisnik (engl. desktop user) – ta vrsta korisničkog
računa omogućava svakodnevni rad na računalu, npr. pokretanje
instaliranih programa, korištenje mrežnih resursa, spajanje na
Internet i sl.
Osim tih dviju vrsta korisničkih računa postoji i mogućnost precizne
prilagodbe i dodavanje ovlasti za pojedini korisnički račun. Tako se
običnim korisnicima mogu dodijeliti ovlasti koje su inače dostupne samo
administratorima. Prilikom dodjeljivanja posebnih ovlasti treba biti
izuzetno pažljiv, jer prevelike ovlasti u rukama neiskusnih korisnika
mogu uzrokovati poteškoće u radu sustava, npr. nenamjernu
deinstalaciju programa ili slučajnu promjenu mrežnih postavki.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
16
2.1.1. Izrada i brisanje korisničkih računa
Kako bi se napravio ili obrisao korisnički račun, potrebno je pomoću
naredbe Menu Upravljačko središte Sustav Users and groups
otvoriti dijaloški okvir Users Settings u kojem se upravlja korisničkim
računima i skupinama.
Za dodavanje novog korisničkog računa potrebno je odabrati naredbu
Add, a ako se želi obrisati neki postojeći korisnički račun, treba ga
odabrati na popisu korisničkih računa i odabrati naredbu Delete.
U oba će se slučaja prikazati dijaloški okvir Ovjeri u koji se zbog
sigurnosnih razloga mora upisati lozinka korisničkog računa kojom ste
trenutačno prijavljeni u sustav.
U slučaju dodavanja novog korisničkog računa, nakon upisa lozinke
otvara se dijaloški okvir Create New User u koji treba upisati ime i
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
17
prezime korisnika i korisničku oznaku. Sustav će predložiti korisničku
oznaku na temelju imena i prezimena, ali se ona ne mora prihvatiti.
Važno je napomenuti da na jednom računalu ne mogu postojati dva
korisnika s istim korisničkim imenom.
Kako bi se dodatno osigurali korisnički podaci, može se uključiti
enkripcija (šifriranje) korisničke mape (engl. home folder). Idući korak je
dodjeljivanje lozinke korisniku. Moguće je ručno postaviti lozinku ili
izraditi slučajnu lozinku. Kod ručnog postavljanja lozinke potrebno je dva
puta zaredom upisati istu lozinku da ne bi došlo do greške prilikom
unosa. Ako se rabi mogućnost izrade slučajne lozinke, odabere se
naredba Generiraj.
Može se uključiti mogućnost prijave bez lozinke, ali to se ne preporuča,
jer se tako može značajno ugroziti sigurnost računala i omogućiti
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
18
neovlaštenim osobama pristup podacima na računalu. Ako se ipak
odabere ta mogućnost, prilikom prijave dovoljno je odabrati korisnika na
početnom ekranu i prijava će se odraditi bez traženja lozinke.
Ako se u dijaloškom okviru Users Setting odabere brisanje korisnika
naredbom Delete, nakon unosa lozinke otvara se novi prozor koji nudi tri
mogućnosti:
Keep files – korisnički račun će biti obrisan, ali datoteke iz
osobne mape ostati će pohranjene na disku
Don't Remove Account – korisnički račun se neće obrisati; ta
naredba zapravo znači da se odustaje od brisanja korisničkog
računa
Delete files – obrisat će se korisnički račun i sve pripadajuće
datoteke, odnosno osobna mapa.
2.2. Politika dobrih lozinki
Odabir dobre lozinke jako je važan da bi korisnički podaci bili dostupni
samo pojedinom (ovlaštenom) korisniku. Pri izradi lozinke treba imati na
umu da su složenije i duže lozinke sigurnije od jednostavnih i kratkih.
Kod odabira lozinke treba izbjegavati upotrebu riječi iz svakodnevnog
govora, odnosno riječi koje se mogu pronaći u rječnicima. Jednako tako
treba izbjegavati lozinke koje sadrže podatke kao što su imena kućnih
ljubimaca, datum rođenja, rodno mjesto i sl.
Osnovne su preporuke za dobru lozinku:
rabite najmanje osam znakova – duže lozinke su sigurnije,
odnosno teže ih je probiti
ne koristite se korisničkim imenom, stvarnim imenom ili nazivom
računala – uporaba poznatih riječi olakšava probijanje lozinki
ne koristite se cijelim riječima iz rječnika – jedan od načina
probijanja lozinki su tzv. rječnički napadi kod kojih se isprobava
jedna po jedna riječ iz rječnika kao moguća lozinka
koristite se lozinkom koja je u većoj mjeri drugačija u odnosu na
prethodne – ako je nova lozinka jako slična staroj, to će olakšati
njezino probijanje
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
19
kombinirajte različite vrste znakova (velika i mala slova,
znamenke, simbole) – kombinacijom različitih vrsta znakova
lozinke postaju složenije i teže za probijanje.
Primjeri loših lozinki:
čokolada
lozinka
abc123
laptop
Primjeri dobrih lozinki, koji proizlaze ih ranije navedenih loših:
Ch0(k)ola.Dd-a
I_o$!n./ka
A|3c-I.dva.3
L4-p+o-P
Osim odabira dobre lozinke važno je da se osobna lozinka ne daje
drugim osobama na korištenje kako ne bi došlo do zlouporabe računala i
podataka na njemu. Isto tako nije mudro zapisati lozinku negdje u blizini
računala, npr. na papiru koji je zalijepljen na tipkovnicu ili na rub
zaslona.
2.3. Vježba: Rad s korisničkim računima
1. Izradite novi korisnički račun s podacima
ime: Ivan Kovačević
korisničko ime: ikovacevic
lozinka: 6T.2wq-6m
2. Izradite novi korisnički račun s podacima
ime: Ivana Horvatovac
korisničko ime: ihorvatovac
lozinka: iskoristite mogućnost automatskog generiranja
lozinke.
3. Promijenite lozinku za upravo korisnički račun „ihorvatovac“ u
neku proizvoljnu lozinku.
4. Obrišite korisnički račun ikovacevic
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
20
2.4. Osobna mapa
Nakon izrade novog korisničkog računa, korisniku se dodjeljuje osobna
mapa (engl. home folder). Ta osobna mapa, odnosno putanja do nje,
označava se skraćeno znakom ~ (tilda), a na disku su, prema zadanim
postavkama, osobne mape spremljene u mapi /home. U mapi /home
svaki korisnik u sustavu ima svoju osobnu mapu.
Svaki korisnik, pomoću dozvola za pristup, može odrediti želi li omogućiti
pristup svojoj mapi i njezinima podmapama drugim korisnicima u
sustavu. Na slici koja slijedi prikazano je nekoliko različitih osobnih mapa
kako ih vidi korisnik „kruno“. Mapa trenutačno prijavljenog korisnika na
sebi ima ikonu kuće. Mape kojima korisnik ne može pristupiti označene
su znakom X, a one kojima može pristupiti nemaju nikakvu oznaku.
Postoji nekoliko načina za pristup osobnoj mapi:
odabirom naredbe Menu Osobna mapa
odabirom ikone Osobna mapa na radnoj površini.
Nakon otvaranja mapa prikazat će se stavke koje se nalaze u mapi.
Prema zadanim postavkama to su podmape:
Dokumenti
Glazba
Javno
Predlošci
Preuzimanja
Radna površina
Slike
Snimke.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
21
Nazivi mapa ne ograničavaju vrstu sadržaja koji se mogu pohraniti u
određenu mapu, ali olakšavaju kasnije snalaženje i pronalazak datoteka.
Prema potrebi korisnik može unutar svoje osobne mape napraviti nove.
2.5. Postavke operacijskog sustava
Već je spomenuto da se kod višekorisničkih operacijskih sustava kao što
je Linux Mint pojedine postavke mogu prilagoditi potrebama korisnika.
2.5.1. Pregled osnovnih podataka o sustavu
Pregled osnovnih informacija o sustavu (karakteristike procesora,
količina radne memorije, količina slobodnog prostora na disku) može se
dobiti na više različitih načina, a najjednostavniji je pokretanje programa
Menu Sve aplikacije Pribor sustava Nadzor sustava.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
22
Pomoću Nadzora sustava, osim osnovnih informacija o hardveru,
moguće je odabirom pojedine kartice unutar prozora saznati više
informacija o:
procesima – prikaz procesa zajedno s podacima o zauzeću
procesora i memorije
resursima – grafički prikaz zauzeća memorije i procesora te
upotrebe mreže
datotečnom sustavu – prikaz diskovnih sustava koji se rabe
zajedno s podacima o zauzeću prostora odnosno količini
slobodnog prostora koji je sustavu na raspolaganju.
Navedene informacije mogu biti korisne ako se pojavi neki problem, npr.
s mrežom ili ako se uspori rad računala.
Za dobivanje detaljnijih informacija o hardveru koji se nalazi u računalu
potrebno je instalirati neki dodatni program, npr. hardinfo
(http://community.linuxmint.com/software/view/hardinfo).
2.5.2. Mijenjanje postavki radne okoline
Detaljno podešavanje sustava moguće je napraviti odabirom naredbe
Menu Upravljačko središte. Odabirom ove naredbe prikazat će se
novi dijaloški okvir Nadzorno središte koji nudi mogućnost podešavanja
sustava kroz nekoliko kategorija:
Osobno
Internet i mreža
Hardver
Sustav
Ostalo.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
23
Promijeniti se i podesiti može velik broj postavki. Između ostalih, u
kategoriji Osobno nalaze se ove naredbe:
Glavni izbornik – promjena stavki koje će biti prikazane u Mint
Menueu
Iskačuće obavijesti – određivanje mjesta na kojem se prikazuju
obavijesti sustava, npr. stanje baterije kod prijenosnog računala
Izgled – promjena vizualnog izgleda sučelja kroz odabira tema,
boja i fontova
Postavke radne površine – promjena sistemskih ikona koje se
prikazuju na radnoj površini
Zaslonski čuvar – promjena postavki čuvara zaslona. Moguće
je odrediti da se traži lozinka kad se računalo ne rabi određeno
vremensko razdoblje, npr. 5 minuta.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
24
U skupini Hardver nalaze se naredbe pomoću kojih se mogu prilagoditi
karakteristike nekih uređaja potrebama korisnika:
Disks – pomoću te se naredbe može upravljati diskovnim
sustavima, npr. izraditi nove diskovne patricije, formatirati ih i sl.
Displays – mogućnost promjene rezolucije, frekvencije
osvježavanja i rotacije zaslona
Miš – podešavanje načina rada miša, npr. ubrzanja i osjetljivosti
Zvuk – odabir uređaja za reprodukciju ili snimanja zvuka. Ovdje
se također mogu promijeniti glasnoća zvuka i zvukovi
upozorenja.
U skupini naredbi Sustav mogu se podesiti postavke sustava kao što
su:
Time and Date – podešavanje datuma i vremena moguće je
napraviti nakon odabira naredbe Unlock i upisivanja lozinke.
Točno vrijeme je važno za pravilan rad nekih aplikacija. Uz to
postoji i mogućnost pokretanja programa u zadano vrijeme pa je i
za to važno da je ono točno postavljeno.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
25
Network – promjena mrežnih postavki
Upravitelj nadopuna – instalacija nadopuna i nadogradnji
izuzetno je važna da bi se osigurao pravilan i siguran rad
računala
Users and Groups – upravljanje korisničkim računima i
skupinama.
2.6. Vježba: Prilagodba operacijskog sustava
1. Upotrebom Nadzora sustava provjerite karakteristike računala
kojim se koristite i zapišite ih:
Inačica operacijskog sustava: ____________________________
Inačica kernela:
_______________________________________
Količina RAM-a: ______________________________________
Slobodan prostor na disku: ______________________________
2. U Nadzoru sustava pogledajte popis procesa i razvrstajte ih
prema zauzeću memorije.
3. Na kartici Datotečni sustavi u Nadzoru sustava pogledajte
dodatne informacije o zauzeću diskovnog prostora.
4. Postavite neki proizvoljni čuvar zaslona tako da se on aktivira
nakon 10 minuta mirovanja te da se automatski pokrene kad je
računalo u mirovanju.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
26
2.7. Zatvaranje aplikacije koja ne reagira
Da bi se zaustavila aplikacija koja ne reagira ili da bi se prekinulo
izvođenje nekog procesa, potrebno je pokrenuti program za upravljanje
procesima i to tako da se on pokrene naredbom Menu Sve aplikacije
Pribor sustava Nadzor sustava. Pritom treba pripaziti da se
zaustavljaju samo one aplikacije i oni procesi za koje se zna što točno
predstavljaju. Gašenje procesa koji su ključni za rad sustava može
prouzročiti probleme.
Nakon pokretanja Nadzora sustava treba otvoriti karticu Procesi te na
njoj odabrati proces ili aplikaciju koja se želi otvori. Na kraju je potrebno
kliknuti na naredbu Zaustavi proces i u dijaloškom okviru koji se otvori
još jednom odabrati naredbu Zaustavi proces.
2.8. Vježba: Zatvaranje aplikacije koja ne reagira
1. Pokrenite web-preglednik Mozilla Firefox.
2. U Nadzoru sustava pogledajte popis procesa i zaustavite
izvođenje procesa firefox.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
27
2.9. Spajanje drugih uređaja na računalo
Nakon što se na računalo spoji novi uređaj, npr. mobitel preko
USB-priključka, odabirom naredbe Računalo na radnoj površini moguće
je pregledati datoteke koje se nalaze na spojenom uređaju.
Nakon toga, sukladno
karakteristikama spojenog
uređaja, moguće je raditi različite
operacije s datotekama i mapama
(izrada, brisanje, kopiranje i sl.).
Prije nego što se uređaj koji je
spojen fizički odvoji od računala,
preporuča se napraviti tzv.
demontiranje. Tako se osigurava
cjelovitost podataka na vanjskom
uređaju, odnosno neće doći do
gubitka podataka uslijed
zapisivanja podataka koje nije
odrađeno do kraja i sl.
Demontiranje se radi tako da se
otvori uređaj te se nakon toga iz
izbornika Datoteka odabere
naredba Demontiraj.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
28
2.10. Sigurnost sustava
Kao i s bilo kojim drugim operacijskim sustavom, i kod Linux Minta treba
poduzeti određene mjere da bi se osigurao siguran rad operacijskog
sustava. Jedan dio sigurnosti realizira se kroz pravilan rad s korisničkim
računima (briga za lozinke, upotreba administratorskog računa samo
kada je to potrebno i sl.). Drugi dio realizira se kroz redovitu nadogradnju
operacijskog sustava i instaliranih aplikacija. Tako se smanjuje
mogućnost iskorištavanja propusta pomoću kojih bi neovlaštene osobe
mogle doći do podataka na računalu ili preuzeti kontrolu nad računalom.
2.10.1. Izrada rezervnih kopija podataka
Izrada sigurnosnih kopija trebala bi biti rutinski posao i trebao bi se
redovito odrađivati. Postoji veliki broj različitih alata koji mogu olakšati taj
zadatak ili pomoću kojeg se taj posao može automatizirati. Postoje
nepredviđene situacije u kojima postojanje sigurnosne kopije može
omogućiti povratak sustava u ispravno stanje. Sigurnosne kopije mogu
posebno dobro doći u situacijama kao što su:
brisanje pogrešne datoteke, formatiranje diska, …
prestanak rada tvrdog diska, kvar memorijske kartice, …
provale u sustav, virusi, zloćudni programi, …
Bez obzira na način izrade sigurnosne kopije, potrebno je redovito
testirati izrađene sigurnosne kopije, odnosno potrebno je napraviti povrat
podataka da bi se znalo je li rezervna kopija i dalje čitljiva. To se prije
svega odnosi na kopije koje se pohranjuju na prijenosne medije poput
CD-a ili DVD-a.
Najjednostavniji način izrade sigurnosnih kopija bio bi kopiranje na drugi
disk ili vanjsku memoriju (USB-memoriju ili USB-disk). Osim tog načina
moguće je napraviti i cjelovite kopije podataka ili popisa instaliranih
aplikacija, da bi se olakšalo vraćanje sustava u ispravno stanje.
Za pokretanje postupka izrade sigurnosne kopije, treba odabrati naredbu
Menu Upravljačko središte pod kategorijom Sustav Alat
sigurnosnog kopiranja. Za izvršavanje te operacije potrebne su
administratorske ovlasti pa će se pojaviti dijaloški okvir za upis
administratorske lozinke.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
29
Moguće je odabrati jednu od četiri mogućnosti:
Sigurnosno kopiranje – izrada sigurnosne kopije datoteka
Vraćanje datoteka – povratak datoteka iz postojeće sigurnosne
kopije
Sigurnosno kopiraj odabir softvera – spremanje popisa
instaliranih aplikacija da bi se sustav lakše vratio u željeno stanje
Vraćanje odabira softvera – instalacija aplikacija na temelju
popisa.
2.10.2. Ažuriranja softvera
Nadogradnja aplikacija i operacijskog sustava pokreće se ovako:
Menu Upravljačko središte pod kategorijom Sustav
Upravitelj nadopuna.
Po pokretanju Upravitelja nadopuna prikazat će se popis svih softverskih
komponenti za koje postoji nadogradnja koja se može preuzeti s
Interneta. Pojedine se nadogradnje mogu ignorirati, odnosno moguće ih
je dodati na popis zanemarenih nadopuna. To se radi tako da se
desnom tipkom miša klikne na pojedinu nadogradnju i odabere naredba
Zanemari nadopune za ovaj paket. Zanemarivanje nadopuna može
dovesti do slabije zaštićenosti računala te stoga treba biti pažljiv s tim
postupkom.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
30
Ako je neki paket greškom dodan na popis zanemarenih nadopuna,
može se s njega maknuti tako da se otvori dijaloški okvir Uredi
Osobitosti Zanemarene nadopune. Na popisu zanemarenih
nadopuna treba odabrati nadopunu koja se želi vratiti i odabrati naredbe
Remove te nakon toga Primjeni.
Na popisu nadogradnji, odabirom se pojedine nadogradnje mogu dobiti
dodatne informacije o nadogradnji. Nakon što se na popisu nadogradnji
odaberu sve nadogradnje koje se žele instalirati, treba mišem kliknuti na
naredbu Instaliraj nadopune.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
31
Ovisno o količini nadogradnji koje se moraju instalirati ovisi i vrijeme
potrebno za nadogradnju. Pri nadogradnji se mogu dobiti dodatne
informacije o procesima koji se odvijaju u pozadini.
Nakon preuzimanja instalacijskih paketa slijedi postupak instalacije.
Njegovo je trajanje također uvjetovano količinom paketa koji se moraju
instalirati.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
32
2.11. Vježba: Nadogradnja operacijskog sustava
1. Provjerite upotrebom Upravitelja nadopuna postoje li
nadogradnje za već instalirane programe.
2. Instalirajte sve dostupne nadogradnje.
3. Pokrenite još jednom postupak provjere za nadogradnje i
instalirajte sve eventualne nadogradnje.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
33
Radno okruženje i radna površina
Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:
promijeniti postavke radne površine
dodati, označiti, obrisati ili premjestiti ikone na radnoj površini
otvoriti datoteke, mape i aplikacije
razlikovati dijelove prozora, promijeniti veličinu prozora i
prebacivati se između otvorenih prozora
raditi s višestrukim radnim površinama.
3.1. Radna površina i ikone
Odmah po prijavi u operacijski sustav korisnika će dočekati radna
površina. Prema zadanim postavkama na radnoj površini nalaze se dvije
prečice:
Računalo – pomoću te prečice pokreće se program za
pregledavanje uređaja na kojima su pohranjeni podaci (tvrdi disk,
CD/DVD, USB-memorije i sl.)
Osobna mapa – otvaranjem te prečice prikazat će se sadržaj
tzv. mape home u kojoj se nalaze korisničke datoteke.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
34
Na dnu radne površine nalazi se programska traka na kojoj se nalaze:
Mint menu – izbornik pomoću kojeg se dolazi do aplikacija koje
su instalirane na računalu. Pomoću tog izbornika moguće je doći
i do aplikacija za podešavanje sustava, instalaciju dodatnih
aplikacija, pregledavanja mapa i datoteka i sl.
Prečice do programa – malim ikonama predstavljene su prečice
do nekih programa.
Da bi se neki program dodao među prečice, potrebno je desnom
tipkom miška kliknuti na ikonu za pokretanje programa, npr. u
Mint menuu, i iz kontekstnog izbornika odabrati naredbu Dodaj
na panel.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
35
Nakon što se prečica doda na alatnu traku u tzv. ploču, desnim
klikom mišem na ikonu dobiva se konteksti izbornik u kojem se
može odabrati naredba za premještanje ikone. Ikona se može
premjestiti i u neku drugu ploču koja već postoji. Da bi
premještanje bilo moguće, prvo treba isključiti mogućnost
Zaključaj na ploči te nakon toga odvući ikonu na željeno mjesto.
Područje obavijesti – pomoću ikona u području obavijesti mogu
se dobiti informacije o sustavu i odraditi određena podešavanja,
npr. promijeniti glasnoća zvuka ili se spojiti na mrežu. Tu se
ujedno nalazi i prikaz trenutačnog datuma i vremena.
Ako se klikne na datum,
otvara se kalendar u kojem
se može pregledati bilo koji
mjesec (odabirom željenog
mjeseca i godine).
Desni klik mišem na datum otvara
kontekstni izbornik u kojem se
nalazi naredba Postavke.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
36
Odabirom te naredbe otvara se dijaloški okvir za podešavanje
datuma i vremena. Točno podešeni datum i vrijeme važni su za
pravilan rad nekih aplikacija, npr. neke mrežne aplikacije neće
raditi, ako vrijeme na klijentskom računalu i poslužitelju nije isto.
3.2. Uobičajene ikone na radnoj površini
Na radnoj površini može se nalaziti veliki broj ikona (prečica,
dokumenata i sl.). Dodavanje je i brisanje prečica do programa
jednostavno, ali taj postupak ne vrijedi za sve ikone, na primjer,
Računalo i Osobna mapa. Da bi se te ikone uklonile ili da bi se na
radnu površinu dodale ikone za Smeće ili Mrežu, potrebno je odabrati
naredbu Menu Upravljačko središte pod kategorijom Osobno
Postavke radne površine. U dijaloškom okviru Desktop Settings, koji
se otvori, moguće je uključiti odnosno isključiti prikaz pojedinih
sistemskih ikona na radnoj površini.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
37
3.3. Vježba: Postavke radne površine
1. Pregledajte kalendar za iduća tri mjeseca.
2. Uključite prikaz ikone Smeće na radnoj površini.
3. Dodajte prečicu do aplikacije GIMP u ploču s prečicama i
postavite ju na krajnje desno mjesto.
3.4. Označavanje i premještanje ikona po radnoj površini
Premještanje ikona po radnoj površini
izuzetno je jednostavno. Potrebno je
kliknuti mišem na željenu ikonu te, dok se
drži pritisnuta lijeva tipka miša, premjesti
ikonu na željeno mjesto, a zatim otpustiti
lijevu tipku miša.
Ako se desnom tipkom miša
klikne na radnu površinu, u
kontekstnom izborniku se može
odabrati naredba Uredi radnu
površinu po nazivu. Ta će
naredba poredati sve ikone koje
se nalaze na radnoj površini
prema abecednom redoslijedu.
U istom kontekstnom izborniku
nalazi se i mogućnost Održavaj
poravnato. Ako je odabrana ta
mogućnost, ikone će se pri
premještanju po radnoj površini
poravnati.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
38
3.5. Otvaranje datoteka, mapa i aplikacija
Ako se datoteke, mape ili prečice nalaze na radnoj površini ili ako im se
pristupa preko aplikacije Računalo, otvaraju se dvostrukim klikom lijeve
tipke miša. Uz dvostruki klik, pokretanje, odnosno otvaranje, moguće je
napraviti i tako da se desnom tipkom miša klikne na ikonu i iz
kontekstnog izbornika odabere naredba Otvori.
Ako se prečica do aplikacije ili mape nalazi u Menuu, otvara se
jednostrukim klikom lijeve tipke miša.
3.6. Dijelovi prozora
Različiti prozori mogu sadržavati različite elemente, ali većina ih se
sastoji od ovih elemenata:
Naslovna traka – na njoj se prikazuje ime pokrenute aplikacije i
ime otvorene datoteke (ako aplikacija podržava otvaranje
datoteka). Na početku naslovne trake nalazi se ikona za Izbornik
prozora pomoću kojeg se može promijeniti veličina prozora,
zatvoriti ga i sl. Veličina se prozora može promijeniti i pomoću
ikona – i + koje se nalaze pri kraju naslovne trake. Prozor je
moguće zatvoriti i pomoću ikone X, koja se nalazi na kraju alatne
trake.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
39
Traka s izbornicima – pomoću izbornika pristupa se
mogućnostima i naredbama koje aplikacija nudi
Statusna traka – služi za prikaz informacija, npr. broj odabranih
datoteka, duljina teksta, vrijeme do kraja neke operacije i sl.
Neki prozori na sebi nemaju kontrole za promjenu njihove veličine. Kod
takvih prozora obično se na kraju naslovne trake nalazi samo naredba
za zatvaranje prozora (X).
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
40
3.7. Rad s prozorima
Veličina se prozora može promijeniti na dva načina, pomoću izbornika ili
povlačenjem ruba prozora. Da bi se promijenila veličina prozora, u
padajućem je izborniku, koji se nalazi u gornjem lijevom kutu prozora,
treba odabrati naredbu Promjena veličine. Nakon odabira naredbe,
pomicanjem miša lijevo-desno ili gore-dolje moguće je promijeniti
veličinu prozora.
Drugi način za promjenu veličine prozora je smještanje pokazivača na
rub prozora (gornji, donji, lijevi ili desni) i odvlačenje ruba u željenom
smjeru. Ako se pokazivač smjesti na kut, moguće je istovremeno
promijeniti i visinu i širinu prozora.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
41
3.8. Prijelaz između otvorenih prozora
Prelazak između otvorenih aplikacija odnosno prozora može se ostvariti
na dva načina:
pomoću tipkovničke prečice – pritisne se i drži tipka [Alt] te se
nakon toga pritiskom na tipku [Tab] mijenja aktivni prozor na
idući, a pritiskom kombinacije tipaka [Alt] + [Shift] + [Tab] mijenja
se aktivni prozor na prethodni
pomoću alatne trake – odabirom oznake nekog od otvorenih
prozora na alatnoj traci taj prozor dolazi u prvi plan i postaje
aktivan.
3.8.1. Rad s višestrukim radnim površinama
Od najranijih početaka Linux unutar svojih grafičkih okruženja ima
podršku za višestruke radne površine. Rad s višestrukim radnim
površinama uvelike olakšava rada kada je istovremeno otvoren velik broj
aplikacija. Moguće ih je organizirati tako da se, na primjer, na jednoj
radnoj površini nalaze otvoreni uredski alati, na drugoj programi vezani
uz Internet, a na trećoj aplikacije za nadzor sustava.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
42
Kako bi se pojedina aplikacija odnosno prozor prebacili na neku drugu
radnu površinu potrebno je desnom tipom miša kliknuti na ime aplikacije
u alatnoj traci te odabrati željenu radnu površinu u podizborniku
Premjesti se u drugu radnu površinu.
Iz istog kontekstnog izbornika može se odabrati i naredba Pomakni na
lijevu radnu površinu odnosno Pomakni na desnu radnu površinu
ako se prozor aplikacije želi pomaknuti samo za jednu radnu površinu.
Da bi se došlo do aplikacija koje su premještene na druge radne
površine potrebno je promijeniti fokus s jedne radne površine na drugu.
Između radnih površina moguće se kretati kombinacijom tipaka [Alt] +
[Ctrl] + [→] i [Alt] + [Ctrl] + [←].
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
43
Dodatno olakšanje u radu s višestrukim radnim površinama pruža tzv.
Mjenjač radnih površina. Da bi se aktivirao, u praznom području alatne
trake treba kliknuti desnom tipkom miša i odabrati naredbu Dodaj na
ploču…
U dijaloškom okviru koji se otvori potrebno je zatim odabrati mogućnost
Mjenjač radnih površina i on će biti dodan na alatnu traku.
Sada je promjena radne površine moguća i tako da se na Mjenjaču
radnih površina odabere željena radna površina.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
44
3.9. Vježba: Rad s prozorima
1. Premjestite ikonu za Smeće u gornji desni kut radne površine.
2. Otvorite Smeće i promijenite mu veličinu tako da zauzima
približno polovicu ekrana.
3. Pokrenite Firefox.
4. Pokrenite Calc.
5. Pokrenite Kalkulator.
6. Promijenite veličinu Firefoxu tako da zauzima cijeli ekran.
7. Pokrenite Preglednik datoteka pomoću prečice Računalo koja
se nalazi na radnoj površini.
8. Premjestite Firefox na Radni prostor 3.
9. Premjestite Kalkulator za jedan radni prostor u desno.
10. Pokrenite Writer.
11. Premjestite Writer na Radni prostor 4.
12. Dodajte Mjenjač radnih površina na alatnu traku.
13. Pregledajte jednu po jednu radnu površinu i zatvorite sve
otvorene prozore (aplikacije).
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
45
Upravljanje datotekama
Svi zapisi na diskovima i drugim medijima za pohranu podataka zapravo
su datoteke. Upravljanje datotekama podrazumijeva postupke vezane uz
kopiranje, premještanje, brisanje i preimenovanje datoteka.
Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:
pregledati i opisati hijerarhijsku strukturu datoteka, mapa i
uređaja za pohranu podataka
pristupiti podacima pohranjenim na vanjskim memorijama
izraditi, imenovati, preimenovati, odabrati, razvrstati, kopirati,
premještati i brisati datoteke i mape
isprazniti koš za smeće i vratiti stavke iz koša za smeće.
4.1. Prikaz datoteka, mapa i uređaja za pohranu podataka
Datoteke se mogu pohraniti na različite uređaje, odnosno na različite
medije za pohranu podataka. Uobičajena podjela je na ugrađene
uređaje (medije), kao što su tvrdi diskovi, i prijenosne medije, kao što su
CD-ovi, DVD-ovi, USB-memorije i vanjski diskovi.
Kad se otvori Preglednik datoteka (npr. pomoću prečice Računalo na
radnoj površini), prikazat će se uređaji za pohranu podataka koji su
korisniku trenutačno dostupni.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
46
Odabirom, odnosno otvaranjem pojedinog uređaja ili mape može se
vidjeti njihov sadržaj. Prilikom pregledavanja sadržaja pojedine mape u
statusnoj traci vidi se broj stavki u otvorenoj mapi i količina slobodnog
prostora na uređaju.
Dodatni podaci o uređajima koji pripadaju u kategoriju diskova mogu se
doznati pokretanjem aplikacije Disks (Menu Upravljačko središte
pod kategorijom Hardver Disks).
Za pojedini odabrani disk moguće je vidjeti njegovu podjelu na particije,
vrste datotečnog sustava koje se na njemu rabe, serijski broj diska i sl.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
47
4.2. Vježba: Provjera informacija o diskovima
1. Pomoću aplikacije Disks pogledajte koliko se tvrdih diskova
nalazi na računalu.
2. Provjerite količinu slobodnog prostora na tvrdom disku na koji je
instaliran Linux Mint.
___________________________________________________
3. Koliko se particija nalazi na sistemskom disku?
___________________________________________________
4.3. Rad s vanjskim USB-memorijama i diskovima
Svaki priključeni USB-disk ili memorija dobivaju u trenutku spajanja
svoju ikonu na radnoj površini. Preko te se ikone može otvoriti (prikazati)
sadržaj diska, odspojiti uređaj ili pogledati podaci o zauzeću prostora.
Desnim klikom miša može se doći do naredbe Svojstva. Pomoću te
naredbe može se doći do podataka o zauzetom i slobodnom prostoru na
disku, broju datoteka, vrsti datotečnog sustava i sl.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
48
Dvostrukim klikom na ikonu otvorit će se prozor s mapama i datotekama
koje se nalaze na USB-disku.
Da bi se uređaj mogao sigurno ukloniti (odspojiti) od računala, desnom
tipkom miša treba kliknuti na ikonu USB-diska i odabrati naredbu Izbaci.
4.4. Hijerarhijska struktura diskova, mapa i datoteka
Za pregledavanje diskova i drugih uređaja
koji služe za pohranjivanje podataka koristi
se aplikacija Preglednik datoteka. Postoji
više načina pokretanja te aplikacije, a
najjednostavnije je preko prečice na radnoj
površini ili iz Menua.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
49
Tako pokrenut Preglednik datoteka prikazat će sadržaj računala,
odnosno uređaje za pohranu podataka.
Ako se iz Menua odabere stavka Osobna mapa također će se pokrenuti
Preglednik datoteka, ali će se umjesto uređaja za pohranu podataka
prikazati sadržaj osobne mape.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
50
Svaki korisnik ima svoju osobnu mapu. Ta mapa je prije svega
predviđena, kao što joj i ime govori, za pohranjivanje osobnih podataka
korisnika. Prema zadanim se postavkama u njoj već nalazi nekoliko
podmapa predviđenih za pohranu određenih vrsta datoteka.
Korisnik ne mora nužno, na primjer, sve slike pohranjivati u mapu Slike,
ali smisleno pohranjivanje olakšava kasniji pronalazak datoteka. Korisnik
može sam izraditi proizvoljne mape i podmape da bi si olakšao
svakodnevni rad.
Kako raste broj datoteka i mapa na disku, pronalaženje željene datoteke
olakšava mogućnost pretraživanja diska. Mogućnost pretraživanja
poziva se klikom mišem na ikonu na kraju alatne trake Preglednika
datoteka. Nakon toga u polje Traži treba upisati dio imena datoteke koja
se želi pronaći.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
51
Da bi se prikazala puna putanja do određene mape, u Pregledniku
datoteka treba kliknuti mišem na ikonu u obliku olovke. Grafički prikaz
mjesta zamijenit će se tekstnim prikazom putanje. Puna putanja u
tekstnom obliku može biti korisna, na primjer, u situacijama kad se
nekoga želi uputiti na neko mjesto. Potrebno je samo kopirati navedenu
putanju i poslati ju.
Prilikom pregledavanja nekih mjesta, npr. Smeća ili Računala, neće biti
prikazano pravo mjesto na disku, nego će se prikazati trash:/// ili
computer:///.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
52
4.5. Svojstava mapa i datoteka
Da bi se saznala svojstva određene mape ili datoteke, desnom tipkom
miša treba kliknuti na nju i iz kontekstnog izbornika odabrati naredbu
Svojstva.
Otvorit će se prozor koji ima nekoliko kartica, a točan broj ovisi o vrsti
odabranog objekta. Kod mapa su u pitanju tri kartice (Osnovno, Oznake
i Dopuštenja), a kod datoteka tu je još i dodatna kartica Otvori
pomoću.
Na kartici Osnovno prikazuju se podaci poput imena, veličine i putanje
mape u kojoj se nalazi odabrana mapa ili datoteka. Prikaz svojstava
mape uključuje broj stavki koje se nalaze u odabranoj mapi i njihovu
ukupnu veličinu.
Kod svojstava datoteke moguće je saznati kad je posljednji put
pristupano datoteci i kada je mijenjan njezin sadržaj.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
53
Kartica Dopuštenja sadrži popis dozvola koje određuju tko može
pristupati navedenoj datoteci ili mapi te može li mijenjati njezin sadržaj.
Na kartici Otvori pomoću moguće je promijeniti program kojim se
otvara određena vrsta datoteka.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
54
4.6. Imenovanje i preimenovanje mapa i datoteka
Pojedina se mapa ili datoteka mogu preimenovati tako da se desnom
tipkom miša klikne na nju i iz kontekstnog izbornika odabere naredba
Preimenuj…
Nakon toga treba upisati novo ime datoteke i potvrditi unos pritiskom na
tipku [Enter].
4.7. Vježba: Svojstva datoteka i mapa
1. Koliko se stavki nalazi u mapi Dokumenti?
____________________________________________________
2. Koliko prostora zauzima mapa Dokumenti?
____________________________________________________
3. Koliko prostora zauzimaju sve PDF-datoteke u mapi
Dokumenti?
____________________________________________________
4. U mapi Dokumenti pronađite datoteku dopis.txt i preimenujte ju
u zahvala.txt.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
55
4.8. Izrada mapa
Najjednostavniji je način izrade nove mape taj da se desnom tipkom
miša klikne u prazno područje prozora u kojem je prikazan sadržaj neke
mape te da se iz kontekstnog izbornika odabere naredba Stvori mapu.
Novoizrađenu mapu treba imenovati.
4.9. Vježba: Izrada mapa
1. U mapi Dokumenti izradite dvije mape: Arhiva i Radno.
2. U mapi Arhiva izradite mape 2015, 2014, 2013 i 2012.
3. Na radnoj površini izradite mapu Tečaj.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
56
4.10. Odabir datoteka i mapa
Datoteka ili mapa može se odabrati tako da se na
nju jednom klikne lijevom tipkom miša.
Kada se želi odabrati više datoteka, npr. da bi se odradila operacija
kopiranja, brisanja i premještanja, moguće je odabrati jedan od dva
načina za višestruki odabir:
nesekvencijalni odabir stavki – kad se želi označiti više stavki
koje se ne nalaze jedna za drugom, treba pritisnuti tipku [Ctrl] na
tipkovnici i držati je dok se lijevim klikovima označuju stavka po
stavka. Na kraju treba pustiti tipku [Ctrl] i odabrati naredbu koja
će se primijeniti na sve odabrane stavke.
sekvencijalni odabir stavki – kad se želi označiti više stavki koje
se nalaze jedna za drugom, treba pritisnuti tipku [Shift] na
tipkovnici i držati je dok se lijevim klikom označe prva i zadnja
stavka. Na kraju treba pustiti tipku [Shift] i odabrati naredbu koja
će se primijeniti na sve odabrane stavke.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
57
4.11. Razvrstavanje datoteka
Postoje tri načina prikaza datoteka:
prikaz sličica
popisni prikaz
sažeti prikaz.
Da bi se promijenio način prikaza, treba na padajućem izborniku u
Pregledniku datoteka odabrati željeni način prikaza.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
58
Popisni prikaz nudi mogućnost jednostavnog razvrstavanja mapa i
datoteka u uzlaznom i silaznom redoslijedu prema različitim kriterijima.
Način razvrstavanja mijenja se klikom mišem na određeni stupac, npr.
Naziv, Veličina i sl.
Odabirom naredbe Prikaz Vidljivi stupci moguće je dodati i ukloniti
stupce iz popisnog prikaza.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
59
4.12. Kopiranje i premještanje datoteka i mapa
Operacije kopiranja i premještanja identične su s obzirom na to kako se
izvode. U oba slučaja prvo treba označiti datoteke ili mape koje se žele
kopirati ili premjestiti. Razlika između ovih dviju operacija je u tome da
kod operacije kopiranja originali (izvornici) ostaju na istom mjestu, a na
odredišnoj nastaje kopija. Kod premještanja se originali premještaju na
novo mjesto i više ne postoje na početnom mjestu.
Kada se neki objekt želi kopirati desnom tipkom miša treba kliknuti na
njega i iz kontekstnog izbornika odabrati odgovarajuću naredbu. Kod
kopiranja to je naredba Kopiraj.
Ako se datoteka ili mapa žele premjestiti na drugo mjesto, iz
kontekstnog izbornika treba odabrati naredbu Izreži.
Nakon smještanja u odredišnu mapu, koja može biti i na drugom uređaju
za pohranu podataka, npr. na USB-memoriji ili na mrežnom disku, treba
kliknuti desnom tipkom miša i iz kontekstnog izbornika odabrati naredbu
Zalijepi.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
60
4.13. Vježba: Vrste prikaza datoteka i mapa
1. U mapi Dokumenti napravite mapu Sigurnosna kopija.
2. Postavite vrstu prikaza za mapu Dokumenti na Popisni prikaz.
3. Razvrstajte datoteke u mapi Dokumenti prema vrsti dokumenta.
4. Iskopirajte sve prezentacije (datoteke .pptx) iz mape Dokumenti
u mapu Sigurnosna kopija.
5. Iskopirajte sve datoteke .pdf iz mape Dokumenti u mapu
Arhiva/2014.
6. Razvrstajte datoteke u mapi Dokumenti prema nazivu.
4.14. Brisanje datoteka i mapa
Pri brisanju datoteka i mapa treba biti posebno oprezan. Naredbe za
brisanje dostupne su u kontekstualnom izborniku koji se pojavi kad se
desnom tipkom miša klikne na datoteku ili mapu. Važno je razlikovati
dvije vrste brisanja datoteka koje postoje u Linux Mintu:
Premjesti u smeće – odabrane datoteke ili mape premjestit će
se u Smeće. Zapravo se radi o operaciji premještanja odabranih
stavki u mapu Trash. Ta se naredba može pozvati i pritiskom na
tipu [Del] na tipkovnici. Prilikom pozivanja te naredbe ne postoji
dodatni dijaloški okvir za potvrdu brisanja. Ako dođe do
nenamjernog brisanja, odnosno premještanja u smeće, datoteke
i mape se mogu vratiti sve dok se trajno ne obrišu iz njega.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
61
Ukloni – odabrane datoteke ili mape bit će trajno obrisane s
diska.
Stavke koje se obrišu na takav način ne mogu se vratiti bez
upotrebe posebnih programa. Budući da se radi o izuzetno
opasnoj operaciji, prije nego se brisanje odradi do kraja, pojavit
će se dodatni dijaloški okvir u kojem treba potvrditi brisanje
odabranih stavki.
4.15. Pražnjenje koša za smeće
Datoteke i mape koje su obrisane pomoću naredbe Premjesti u smeće i
dalje se nalaze na disku, odnosno u trenutku brisanja premještene su u
mapu Trash. Da bi se trajno obrisale s diska, desnom tipkom miša treba
kliknuti na ikonu Smeće i odabrati naredbu Isprazni smeće.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
62
Drugi način pražnjenja mape Trash je tako da se dva puta klikne na
ikonu Smeće i da se u prozoru koji se otvori odabere naredba Isprazni
smeće.
Nakon otvaranja mape Trash može se odrabrati jedna ili više datoteka
koje se mogu vratiti na izvorna mjesta pomoću naredbe Restore
Selected Items.
4.16. Vježba: Brisanje datoteka
1. Iz mape Dokumenti obrišite (premještanjem u Smeće) datoteku
ponuda.pdf.
2. Iz mape Dokumenti trajno obrišite datoteku 2015.xlsx.
3. Ispraznite sadržaj koša za smeće.
4. Zatvorite sve otvorene prozore (aplikacije).
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
63
Rad s aplikacijama
Zahvaljujući aplikacijama korisnici mogu obavljati različite zadatke, npr.
pisati i uređivati dokumente, obrađivati slike, pregledavati web-stranice,
izrađivati 3D-animacije i sl. Linux Mint dolazi s velikim brojem instaliranih
aplikacija, a postupak dodavanja novih aplikacija izuzetno je
jednostavan. Tako svaki korisnik može prilagoditi i proširiti
funkcionalnosti sukladno vlastitim potrebama.
Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:
instalirati, deinstalirati i pokrenuti aplikacije
otvarati i zatvarati datoteke u aplikacijama
navesti i koristiti se aplikacijama uredskog paketa i programima
za multimediju
izraditi sliku ekrana.
5.1. Pokretanje aplikacija
Pokretanje aplikacija zasigurno je najčešće korištena operacija u
operacijskom sustavu. Pojedina aplikacija pokreće se klikom na svoju
prečicu. Ovisno o mjestu prečice, potreban je klik ili dva na ikonu.
Prečica se može nalaziti:
na radnoj površini – za pokretanje aplikacije potreban je
dvostruki klik mišem na prečicu
na alatnoj traci (MATE-ploča) – za pokretanje aplikacije potreban
je jedan klik na prečicu
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
64
u izborniku Mint Menu – za pokretanje aplikacije potreban je
jedan klik na prečicu.
Odabirom odgovarajuće naredbe u gornjem desnom kutu Mint Menua
mijenja se način prikaza iz Omiljeno u Sve aplikacije i obrnuto.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
65
U Mint Menuu dostupna su dva načina prikaza aplikacija.
Omiljeno – prikazuju se samo aplikacije koje je korisnik odabrao
da budu prikazane. Aplikacije se dodaju na taj popis tako da se
desnom tipkom miša klikne na ikonu aplikacije (na radnoj
površini ili u Mint Menuu) i odabere naredba Prikaži u mojim
omiljenima.
Jednako tako, desnim klikom na ikonu, aplikacija se može
ukloniti iz popisa omiljenih odabirom naredbe Ukloni iz favorita
ili dodatno urediti prikaz omiljenih aplikacija, npr. dodati crtu koja
razdjeljuje aplikacije naredbom Umetni razdjelnik i sl.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
66
Prečice se do omiljenih programa mogu rasporediti prema želji.
Prebacivanje prečica između cjelina koje su međusobno
odvojene razdjelnicima radi se tako da se ikona programa
prenese do razdjelnika i zatim ispusti.
Sve aplikacije – prikaz svih aplikacija koje su instalirane na
računalu. U tom načinu prikaza aplikacije su podijeljene u
kategorije. Prelaskom miša preko pojedine kategorije prikazat će
se aplikacije u pojedinoj kategoriji. Ako se želi pregledati popis
svih instaliranih aplikacija do kojih postoji prečica u izborniku,
treba odabrati ili prijeći mišem preko kategorije Sve.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
67
Ako je instalirano više aplikacija koje mogu poslužiti za obavljanje istih
zadataka, npr. pregledavanje web-stranica ili reprodukciju audio i video
zapisa, korisnik može odabrati zadanu aplikaciju. To se radi tako da se
odabere naredba Prvenstveni programi (Menu Sve aplikacije
Prilagodbe Prvenstveni programi).
Nakon toga treba odabrati željenu kategoriju, a zatim željenu aplikaciju.
Ta će se aplikacija ubuduće uvijek otvarati za određene vrste datoteka
(zapisa).
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
68
5.2. Instalacija i deinstalacija aplikacija
Linux Mint dolazi s velikim brojem unaprijed instaliranih aplikacija. Ako
se među njima ne nalazi aplikacija koja je korisniku potrebna, postoje
različiti načini instalacija. Korisnici mogu instalirati dodatne aplikacije
tako da ih preuzmu s Interneta ili da ih instaliraju s nekog medija (CD,
DVD, USB-memorija i sl.). Preuzimanje instalacijskih datoteka s
Interneta danas je najrašireniji način distribucije aplikacija. Prilikom
preuzimanja aplikacija, odnosno instalacijskih datoteka s Interneta treba
biti pažljiv, jer preuzimanje s neprovjerenih lokacija može predstavljati
veliki sigurnosni rizik, npr. u aplikaciju može biti umetnut kakav
zlonamjerni kôd.
Da bi se smanjio rizik od takvih zlonamjernih programa najbolji način
instalacije je preko servisa koji je ugrađen u Linux Mint, a pokreće se
naredbom Menu Upravitelj softvera. Budući da su za instalaciju
aplikacija potrebne administratorske ovlasti, treba upisati
administratorsku lozinku.
Po pokretanju Upravitelja softvera prikazat će se kategorije programa
iz kojih se može odabrati aplikacija koja se želi instalirati. Ako želimo
vidjeti koji sve programi ulaze u kategoriju Internet, potrebno je jednom
kliknuti mišem na tu kategoriju i prikazat će se svi programi u toj
kategoriji. Na vrhu prozora može se odabrati neka potkategorija (Mreža,
E-pošta, Razgovor, …), ako se želi suziti izbor. Aplikacije koje su već
instalirane imaju pored svoje ikone prikazanu bijelu kvačicu u zelenom
krugu. Dvostrukim klikom mišem na neku instaliranu aplikaciju prikazat
će se detalji o njoj, a može se pokrenuti i postupak njezine deinstalacije.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
69
Dvostrukim klikom mišem na aplikaciju koja još nije instalirana na
računalo prikazat će se različite informacije o njoj, na primjer:
slike ekrana
opis aplikacije
veličina instalacijske datoteke i potreban slobodni diskovni
prostor za instalaciju
povezani paketi – popis paketa (programskih biblioteka ili
aplikacija) koje se moraju instalirati da bi aplikacija nesmetano
radila
recenzije – ocjene i mišljenja korisnika o aplikaciji.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
70
Preduvjet za preuzimanje datoteka iz tzv. repozitorija je veza na Internet.
Odabirom naredbe Instaliraj započet će postupak preuzimanja
instalacijskih datoteka s Interneta.
Po završetku instalacije prečica do instalirane aplikacije bit će dostupna
u Mint Menuu. Prečica se može nalaziti unutar neke kategorije aplikacija
(Grafika, Internet, Pomagala i sl.) ili se može nalaziti na popisu gdje se
nalaze sve aplikacije. Novoinstalirane aplikacije prikazane su
podebljanim slovima. Takav prikaz ostaje do prvog pokretanja aplikacije,
a nakon toga prikaz imena postaje jednak drugim aplikacijama.
5.3. Vježba: Instalacija aplikacija
1. Koristeći se Upraviteljem softvera pronađite i instalirajte
aplikaciju hardinfo.
2. Pokrenite aplikaciju hardinfo i pogledajte informacije o svojem
računalu. Zapišite količinu radne memorije (RAM-a) koja se
nalazi u vašem računalu:
__________________________________________________
3. Koristeći Upraviteljem softvera pronađite i instalirajte aplikaciju
Inkscape.
4. Koristeći se Upraviteljem softvera pronađite i instalirajte
aplikaciju Shutter.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
71
5.4. Otvaranje i zatvaranje datoteka
Otvaranje pojedinih datoteka moguće je izravno iz Preglednika
datoteka ili pomoću programa koji zna rukovati konkretnom vrstom
datoteka. Ovisno o programu koji se rabi, razlikuje se i naziv naredbe
pomoću kojeg se otvaraju datoteke, no najčešće se radi o izborniku
Datoteka i naredbi Otvori u njemu.
Nakon otvaranja dijaloškog okvira treba odabrati mapu i datoteku koja
se želi otvoriti.
Kod aplikacija kod kojih je moguće imat otvoreno više datoteka
(dokumenta) istovremeno, pojedina se datoteka može zatvoriti odabirom
naredbe Zatvori iz izbornika Datoteka.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
72
5.5. Uredski paket
Uz Linux Mint dolazi uredski paket LibreOffice koji se sastoji od nekoliko
aplikacija:
Writer – aplikacija za obradu teksta
Calc – aplikacija za tablične kalkulacije
Impress – aplikacija za izradu prezentacija
Draw – aplikacija za crtanje crteža i izradu blok-shema
Math – aplikacija za izradu formula i jednadžbi
Base – aplikacija za izradu baza podataka.
Odabirom naredbe Menu Ured LibreOffice pokrenut će se
LibreOffice aplikacija unutar koje se može otvoriti neki od nedavno
otvaranih (uređivanih) dokumenata bez obzira na to koja se aplikacija
LibreOffice rabila. Iz tog se prozora također može pokrenuti izrada novih
dokumenata bez potrebe da se otvori pojedina aplikacija LibreOfficea.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
73
Budući da je LibreOffice projekt otvorenog koda, ne iznenađuje da su
zadani tipovi datoteka povezani s ODF-om (engl. Open Document
Format). LibreOffice nije ograničen samo na ODF i u sebi ima ugrađenu
podršku za velik broj različitih vrsta datoteka. Tako je u Writeru moguće
otvarati datoteke u .docx formatu koji je primarni format Microsoft
Worda. Treba imati na umu da pri otvaranju različitih vrsta datoteka, bez
obzira na deklariranu kompatibilnost, može doći do različitog prikaza
odnosno do nemogućnosti da se datoteka prikaže u izvorom obliku.
5.5.1. Kopiranje i premještanje sadržaja
Između različitih aplikacija u Linux Mintu sadržaji se mogu kopirati i
premještati. Na primjer, moguće je crtež nacrtan u Drawu kopirati u
prezentaciju u Impressu.
Postupci su za kopiranje i premještanje jako slični. Razlika je u krajnjem
rezultatu. Kod kopiranja na kraju operacije postojat će dva istovjetna
objekta, original i kopija, a kod premještanja objekt će promijeniti mjesto,
odnosno neće više biti izvornog objekta. Postupci se rade na ovako:
1. Odabrati objekt lijevim klikom.
2. Desnom tipkom miša klikne se na odabrani objekt i iz
kontekstnog izbornika odabere se naredba Kopiraj (ako se
kopira) ili naredba Izreži (ako se sadržaj premješta).
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
74
3. Pokazivač se postavi na odredišno mjesto.
4. Pritisne se desna tipka miša iz kontekstnog izbornika i odabere
se naredba Umetni.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
75
Po završetku ove naredbe objekt se nalazi na novom mjestu.
5.6. Vježba: Rad s aplikacijama
1. Dodajte na radnu površinu prečice do aplikacija Writer i Draw.
2. Pokrenite aplikaciju Writer i iz mape Dokumenti otvorite
datoteku Uvodni_tekst.docx.
3. Označite sav tekst u dokumentu Uvodni_tekst.docx i
prekopirajte ga u novi prazan dokument.
4. Novoizrađeni dokument spremite u mapu Dokumenti pod
nazivom Moja_vjezba, a kao format datoteke odaberite .odt.
5. Pokrenite aplikaciju Draw i u njoj napravite proizvoljni crtež.
6. Označite nacrtani crtež i kopirajte ga ispod teksta u dokument
Moja_vjezba.odt.
7. Snimite promjene u dokumentu Moja_vjezba.odt.
8. Pokrenite aplikaciju Impress i u njoj napravite prezentaciju od
najmanje tri slajda.
9. Snimite prezentaciju u mapu Dokumenti pod imenom
Izvjestaj-2015.obp.
10. Zatvorite sve otvorene prozore (aplikacije) i prema potrebi
spremite sve promjene u datotekama.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
76
5.7. Izrada slike ekrana
Najjednostavniji način da se napravi slika ekrana (engl. screenshot) je
pritisak tipke [Print Screen]. Nakon što se pritisne ta tipka, otvorit će se
dijaloški okvir Spremi prikaz zaslona. Na ovom se dijaloškom okviru
mogu odrediti ime i mapa u koju se želi pohraniti slika ekrana. Moguće je
zabilježenu sliku ekrana iskopirati u međuspremnik (engl. clipboard)
kako bi se ona mogla umetnuti u neki program, npr. GIMP ili Writer, bez
prethodnog snimanja. U tom slučaju u odredišnom programu treba
slijediti postupak za kopiranje i premještanje sadržaja koji je opisan u
prethodnom poglavlju.
Postoje i napredniji alati za izradu slika ekrana, npr. Shutter
(http://community.linuxmint.com/software/view/shutter) koji omogućavaju
složenije operacije prilikom izrade slike ekrana. Shutter treba instalirati,
a nakon instalacije pokreće se odabirom naredbe Menu Pomagala
Shutter.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
77
Prije izrade slike ekrana moguće je odabrati područje koje će biti
snimljeno te hoće li se na slici ekrana vidjeti pokazivač miša. Uz to se
može definirati vremenska odgoda (kašnjenje) izrade slike. Te
mogućnosti izuzetno su korisne kada se, na primjer, želi pokazati izgled
nekog izbornika i njegove mogućnosti.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
78
5.8. Programi za multimediju
Kad govorimo o aplikacijama vezanima uz multimediju, a koje dolaze
instalirane s Linux Mintom, možemo ih podijeliti dvije skupine:
aplikacije za pregledavanje i obradu slika
aplikacije za reprodukciju i organizaciju audio i video zapisa.
Za obradu slika može se rabiti GIMP (Menu Sve aplikacije
Grafika GIMP). Zbog svojih se mogućnosti taj program često spominje
kao besplatna alternativa Adobe Photoshopu.
Nove korisnike GIMP-a često zbunjuje činjenica da svi dijelovi programa
(palete s alatima, slojevima slike i sl.) nisu obuhvaćeni jedinstvenim
prozorom te da se između njih nazire radna površina. Način prikaza
može se jednostavno promijeniti to tako da se u izborniku Windows
odabere naredba Single-Window Mode.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
79
Pregledavanje slika moguće je i u GIMP-u (tako da s svaka pojedina
slika otvori u njemu), ali nije praktično. Zbog toga je bolje posegnuti za
specijaliziranim preglednicima slika. S Linux Mintom dolaze dva takva
preglednika:
gThumb (Menu Sve aplikacije Grafika gThumb) –
aplikacija za pregledavanje i pretraživanje slika.
Odabirom naredbe Komentar na alatnoj traci svakoj se pojedinoj
slici može dodati opis, odnosno mogu se dodati ili promijeniti
metapodaci.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
80
Poslije se isti ti metapodaci mogu, samostalno ili u kombinaciji s
ostalim podacima, iskoristiti za pretraživanje i pronalazak željenih
slika. Pretraživanje se pokreće odabirom naredbe Uredi Find.
Image Viewer (Menu Sve aplikacije Grafika Image
Viewer) – jednostavan preglednik slika u kojem je, osim
pregledavanja slika, moguće i njihovo okretanje.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
81
Za reprodukciju video i audio zapisa dostupno je nekoliko aplikacija koje
nude slične mogućnosti, a nalaze se u mapi Menu Sve aplikacije
Grafika.
Video snimke i VLC media player mogu se iskoristiti za reprodukciju
različitih vrsta audio i video zapisa. Da bi se olakšala reprodukcija, mogu
se je napraviti popisi za reprodukciju.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
82
Banshee nudi mogućnost organizacije multimedijalnih zapisa prema
različitim kategorijama. U Bansheeu se nudi i mogućnost izravnog
pristupa zapisima na Internetu. Tako je između ostalog moguće izravno
pristupati zapisima na različitim online servisima za streaming sadržaja.
5.9. Vježba: Obrada slika i pregledavanje multimedijalnih sadržaja
1. Napravite sliku ekrana i pohranite ju pod nazivom
Radna_povrsina.png u mapu Dokumenti.
2. Pokrenite GIMP i uključite tzv. Single Window Mode.
3. Otvorite sliku Radna_povrsina.png.
4. Primijeniti filter Blur Pixelize sa zadanim postavkama.
5. Pohranite novu sliku u .png formatu u mapu Dokumenti pod
nazivom Radna_s_filterom.png.
6. Pokrenite program Inkscape i napravite proizvoljni crtež.
7. Pohranite crtež u mapu Dokumenti pod nazivom vektori.svg.
8. Koristeći se Image viewerom pregledajte sve slike u mapi
Osobna mapa Slike.
9. U VLC playeru otvorite datoteku Eduroam.mp4 koja se nalazi u
mapi Osobne mapa Snimke i pogledajte video zapis.
10. Zatvorite sve otvorene prozore (aplikacije) i prema potrebi
snimite sve promjene u datotekama.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
83
Rad s mrežama
Računala i drugi uređaji koji imaju posebne karakteristike, povezuju se u
računalne mreže kako bi pružili ili se koristili određenim resursima koji se
nalaze na nekom udaljenom uređaju. Tako se, na primjer, može
iskoristiti diskovni prostor na udaljenom računalu za pohranu podataka ili
se više računala može koristiti jednim pisačem za ispis. Osim toga,
zahvaljujući računalnim mrežama, moguće je spojiti se na Internet.
Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:
provjeriti podatke o mreži
spojiti se na bežičnu mrežu
koristiti se programima za pregledavanje Interneta, slanje
elektroničke pošte i trenutačnu razmjenu poruka.
6.1. Pristup mreži
Postoji veliki broj različitih načina i tehnologija za umrežavanja računala i
uređaja. Kod manjih lokalnih mreža (u stanu ili tvrtci) najčešće govorimo
o mrežama LAN ili WLAN kod kojih se povezivanje računala ostvaruju
žičanom ili bežičnom vezom.
Danas je u manjim mrežama, pogotovo u kućnim, izuzetno rašireno
bežično umrežavanje zbog jednostavnijeg načina izvedbe takve mreže
(ne postoji potreba za fizičkim postavljenjem žica između umreženih
uređaja). Osim toga, na bežične mreže se mogu spojiti i uređaji kao što
su tableti ili pametni telefoni.
Ako na mreži postoji usmjerivač
(engl. router) ili poslužitelj s
pokrenutim servisom DHCP,
mrežna će se veza automatski
konfigurirati. U nekim slučajevima
treba ručno podesiti određene
mrežne postavke pomoću naredbe
Menu Upravljačko središte
pod kategorijom Sustav
Network. Da bi se mrežne
postavke mogle promjeniti, treba
otključati dijaloški okvir klikom
mišem na naredbu Unlock i
upisom administratorske lozinke.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
84
Da bi se saznale dodatne informacije o mrežnoj vezi, potrebno je
desnom tipkom miša kliknuti na ikonu koja označava mrežne veze, a
nalazi se u području s obavijestima, i odabrati naredbu Informacije o
vezi.
Prikazani podaci mogu biti korisni za uklanjanje eventualnih poteškoća s
povezivanjem na mrežu.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
85
Odabirom naredbe Uređivanje veza… moguće je urediti neku od
mrežnih veza.
U slučaju da na mreži ne postoji servis DHCP, ručno se mogu definirati
parametri potrebni za pravilno funkcioniranje računala na mreži.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
86
Ako računalo ima bežičnu mrežnu karticu, a trenutačno nije spojeno na
mrežu, klikom mišem na ikonu za mrežne veze otvorit će se popis
dostupnih bežičnih mreža.
Na tom izborniku treba odabrati bežičnu mrežu na koju se želi spojiti
računalo. Broj crtica pored imena mreže označava jačinu signala, a znak
lokota označava da se radi o mreži koja se koristi nekim od načina
šifriranja. Za spajanje na takvu mrežu treba znati lozinku.
Nakon upisivanja lozinke i klikom mišem na Connect, računalo će se
spojiti na odabranu bežičnu mrežu.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
87
Prema potrebi na istom se mjestu može prekinuti veza s jednom
mrežom i izvršiti spajanje na drugu.
Zbog sigurnosti se ne preporuča spajanje na neprovjerene mreže da ne
bi došlo do ugrožavanja korisničkih podataka, npr. presretanja
korisničkih imena i lozinki, broja kreditne kartice i sl.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
88
6.2. Internet
Linux Mint se znatno oslanja na Internet za neke operacije, npr.
nadogradnju instaliranih ili dodavanje novih aplikacija. Isto tako, neke
mogućnosti koje su dostupne na Zaslonu dobrodošlice zapravo su
prečice do određenih web-stranica, npr. Forum, Vodiči, Ideje ili do
servisa za online chat (Pričaonica).
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
89
6.2.1. World Wide Web
S Linux Mintom dolazi preglednik Mozilla Firefox, ali prema želji mogu se
instalirati i drugi preglednici, npr. Opera ili Chromimum (inačica Google
Chromea utemeljena na otvorenom kôdu).
Ako se korisnik koristi Firefoxom i na nekom drugom računalu ili ako želi
sinkronizirati podatke između više uređaja, moguće se prijaviti u Firefox
Sync. Ta mogućnost sinkronizirat će ove stavke:
zabilješke (knjižne oznake)
povijest pregledavanja
lozinke
otvorene kartice
popis za čitanje
instalirane dodatke.
Sinkronizacija se podešava tako da se
u izborniku u Firefoxu odabere naredba
Prijavite se u Sync. Nakon pokretanja
te naredbe treba se prijaviti postojećim
korisničkim računom, ako ga korisnik
ima, ili treba upisati podatke postojećeg
korisničkog računa da bi se podaci
sinkronizirali.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
90
6.2.2. Elektronička pošta (e-mail)
Da bismo mogli primati i slati elektroničku poštu u Linux Mintu, prvo
treba pokrenuti program za elektroničku poštu (e-mail klijent). S Linux
Mintom dolazi program Mozilla Thunderbird, jedan od najpopularnijih
klijenata za e-poštu.
Po pokretanju Thunderbirda (Menu Sve aplikacije Internet
Mozilla Thunderbird) prikazat će se ekran gdje treba odabrati između
mogućnosti otvaranja nove ili dodavanja postojeće adrese e-pošte.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
91
Ako se dodaje postojeći korisnički račun (adresa e-pošte), Thunderbird
će pokušat predložit postavke za dolazne i odlazne poslužitelje e-pošte.
Podatke o dolaznim i odlaznim poslužiteljima te korisničkom imenu i
lozinki za pristup e-mailu korisnik dobiva od pružatelja usluge (ISP-a),
odnosno od ustanove ili tvrtke koja mu je dodijelila korisnički račun.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
92
Ako neki od unesenih podataka nije ispravan, prikazat će se poruka o
grešci. Važno je napomenuti da se navedena poruka o grešci može
pojaviti i kad se radi o korisničkom računu u servisu Gmail. U tom
slučaju treba napraviti određene predradnje koje su opisane na
web-stranici „Dopuštanje pristupa računu nesigurnijim aplikacijama“
(https://support.google.com/accounts/answer/6010255?hl=hr).
Ako su svi upisani podaci ispravni i ako ne postoji potreba za dodatnim
podešavanjem postavki, moguće je završiti s izradom korisničkog
računa. Nakon izrade korisničkog računa moguće je pomoću
Thunderbirda primati i slati elektroničku poštu.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
93
6.2.3. Sustavi za trenutačnu razmjenu poruka
Danas postoji veliki broj različitih sustava (servisa i usluga) za
trenutačnu razmjenu poruka, tzv. instant messaging alati (IM). Neki
IM-sustavi namijenjeni su privatnoj (izravnoj) komunikaciji, a drugi se
koriste tzv. chat-poslužiteljima. Ovisno o sustavu, postoji jedan ili više
načina kako im se može pristupati:
IM-klijent na osobnom računalu
IM-klijent na mobilnom telefonu ili tabletu
pristup IM-funkcionalnostima preko web-stranica.
S Linux Mintom dolaze dva klijenta za trenutačnu razmjenu poruka:
HexChat (Menu Sve aplikacije Internet HexChat) je IRC
klijent koji će se po pokretanju automatski spojiti na poslužitelj i
kanal posvećen Linux Mintu. To je dobro mjesto za pronalazak
pomoći i za razgovor s drugim korisnicima Linux Minta o
temama vezanima uz tu distribuciju Linuxa. Nije potrebna izrada
korisničkog računa za pristup tom IRC-poslužitelju tako da će se
po pokretanju HexChata odmah prikazati sadržaj kanala na koji
se korisnik priključio.
Pidgin (Menu Sve aplikacije Internet Pidgin Internet
Messanger) je IM-klijent koji podržava veliki broj različitih
protokola, odnosno različitih sustava za trenutačnu razmjenu
poruka. Da bi se Pidgin mogao upotrebljavati, prvo treba dodati
korisnički račun za neki od servisa na kojem korisnik ima
korisnički račun, npr. Google račun.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
94
U slučaju kada HexCha i Pidgin nisu dovoljni, mogu se instalirati i
dodatne aplikacije za IM, npr. izuzetno popularni Skype.
Uvod u Linux – rad u grafičkom sučelju (D102)
95
6.3. Vježba: Rad na Internetu
1. Pogledajte informacije o mrežnoj vezi. Koja je IP-adresa
dodijeljena Vašem računalu?
_____________________________________________
2. Pokrenite Mozilla Firefox i spojite se na URL http://www.srce.hr.
3. Pokrenite aplikaciju HexChat i prekinite vezu prema
IRC-poslužitelju pomoću naredbe Server Disconnect.
4. Koristeći se Upraviteljem softvera instalirajte program
Chromimum.
5. Postavite Chromium kao zadani program za pregledavanje
web-stranica.
6. Zatvorite sve otvorene prozore (aplikacije).