UVOD U HRVATSKU NOVIJU KNJIEVNOST 21. LIRIKA

EKSPRESIONIZAM Antologija Hrvatska mlada lirika (1914.) oznaava kraj moderne. Glavna su obiljeja antitradicionalizam, astrofinost, slobodni stih, zenitizam, simultanizam, itd. Glavni je predstavnik Antun Branko imi sa svojom zbirkom Preobraenja (1920.). Osim njega, tu su i Gustav Krklec, Miroslav Krlea, August Cesarec, Ivo Andri s dvije zbirke Ex Ponto (1918.) i Nemiri (1918.) i uro Sudeta.

asopisi: Kokot, Juri, Vijavica, Plamen, Zenit, Savramenik.

ANALITIKI REALIZAM I EGZISTENCIJALIZAMGlavna su obiljeja mimetizam, neopetrarkizam, socijalnost, hermetizam itd. Glavni su predstavnici Miroslav Krlea sa kajkavskom zbirkom Balade Petrice Kerempuha (1936.), Tin Ujevi s tri zbirke Lelek sebra (1920.), Kolajna (1926.) (one su neopetrarkistike) i Auto na korzu (1932.), zatim Dobria Cesari, Dragutin Tadijanovi, Mate Balota, Ivan Goran Kovai s najznaajnijom poemom u 10 pjevanja (jampski 11-erac) Jama iz 1944., Nikola op koji pie duhovno-religioznu poeziju (Isus i moja sjena). Predstavnici su i Drago Ivanievi, Radovan Ivi i Boro Pavlovi. Jure Katelan sa zbirkom Crveni konj (1940.) i Vesna Parun sa zbirkama Zore i vihori (1947.) i Crna maslina (1955.).asopisi: Savramenik, Knjievnik, Hrvatska revija, Poezija.

KRUGOVAI

Obiljeja njihove poezije su egzistencija, iskustvo prostora, komunikativnost, slika (metafora) itd. Glavni su predstavnici Slavko Mihali sa zbirkom Komorna muzika (1954.), Ivan Slamnig (poeta doctus i poeta ludens) s Alejom poslije sveanosti (1956.), Antun oljan, Josip Pupai, Nikola Milievi, Milivoj Slaviek i Vlado Gotovac poznat kao filozofski pjesnik.

asopis Krugovi.

RAZLOGAI

Razlogai su kanonizirali slobodni stih i pjesme u prozi, a osim tih obiljeja bitni su i iskustvo jezika, ludizam, argonska poezija itd. Najpoznatiji su predstavnici Dubravko Horvati sa zbirkom Groznica (1960.), Ante Stama koji pjesnitvo dijeli na slikovno i pojmovno, Zvonimir Mrkonji, Petrak Nikica, Igor Zidi, Marovi Toni, Maroevi Tonko, Danijel Dragojevi, pjesnik jezinog iskustva (resemantizacija), sa zbirkom Kornjaa i drugi predjeli (1961.)asopis Razlog.

EMIGRANTI

Najpoznati su Antun Bonifai, Viktor Vida (Svemir osobe, 1951.), Vinko Nikoli i Boris Maruna (I poslije nas ostaje ljubav, 1964.).

POSTMODERNIZAM

Glavna obiljeja su dekonstrukcija, demontaa tradicije, asocijativnost, kliej, parodiranje, ironija, metapoetinos, semantiki konkretizam.

PITANJAI

Predstavnici: Koliba Darko, Ivan Rogi Nehajev, Jendriko Slavko, Stojevi, Ernest Fier, Adriana kunca, i Zvonko Makovi sa zbirkom U ilama e krv tei (1960.).

SEMANTIKI KONKRETIZAM (asopis Off)

Predstavnici su: Male Branko zbirka Tekst (1978.) i autor pojma semantiki konkretizam, egec Branko i Anka agar Ila i sve zaboravila (1983.).

SUVREMENI

Miljenko Jergovi, Tatjana Gromaa, Dorta Jagi...

asopisi: Pitanja, Vidik, Polet, Off, Quorum, Poezija, Stih, Zrcalo.

Zanimljivosti:

Podjela na 3 tipa iskustva prostor, egzistencija, jezik Zvonimir Mrkonji.

Podjela na slikovno i pojmovno Ante Stama.

Podjela na gnoseoloko i ontoloko Cvjetko Milanja.

Prva antologija sveukupnog hrv. pjesnitva Zlatna knjiga hrvatskog pjesnitva Vlatko Pavleti, 1971.

Antologija hrv. Pjesnitva u prozi Dragutin Tadijanovi i Zlatko Tomii, 1957.

2. NOVELA I KRATKA PRIA

EKSPRESIONIZAM

Glavna obiljeja novele u ekspresionizmu su fantastinost vizije, snovi , lirizam, banalnost rat. Predstavnici su Ulderiko Donadini, Miroslav Krlea s djelima: Hrvatska rapsodija (1921), Kraljevska ugarska domobranska novela (1922), Hrvatski bog Mars (1922), Novela (1923), Cvrak pod vodopadom, August Cesarec Novele (1921), Tonkina jedina ljubav, Ivo Andri Pripovetke (1924).

ANALITIKI REALIZAM

Obiljeja su regionalizam, psihologizacija i socijalna angairanost. Predstavnici su: Slavko Kolar Nasmijane pripovijesti (1917), Ili jesmo ili nismo (1933), Mi smo za pravicu (1936), Perom i drljaom (1938), Svoga tijela gospodar (1942), Breza, Vjekoslav Kaleb Na kamenju (1940), Izvan stvari (1942), Novele (1946), Gost, Vjekoslav Majer Iz dnevnika malog Perice (1942), Ivo Kozaranin Mati eka (1934), Tihi putovi (1939), Sviram u sviralu, Mrtve oi, I.G. Kovai Sedam zvonara majke Marije, Ranko Marinkovi Proza, Ni braa ni roaci, Ruke; Petar egedin Na putu (1953), Mrtvo more (1954), Susreti (1962), Sveti vrag (1966); Mirko Boi Novele (1953); Vladan Desnica Olupine na suncu (1952), Proljee u Badrovcu (1955), Pravda.EGZISTENCIJALIZAMKRUGOVAIObiljeja su bijeg od velikih tema, likovi marginalaca i osamljenici, kolokvijalni govor, pripovijedanje u 1. licu, grad.

Antun oljan Specijalni izaslanici (1957), Deset kratkih pria za moju generaciju (1966), Slobodan Novak Tvrdi grad (1961), Novele (1963) i Ivan Slamnig Neprijatelj (1959). Zatim Horvati, Kuan, Fabrio ( Partite za prozu 1966) i Aralica (Svemu ima vrijeme 1967).

JEANS PROZA (proza u trapericama) : Zvonimir Majdak, Branislav Glumac i Alojz Majeti.

POSTMODERNIZAMFANTASTIARIZnaajke novele fantastiara su iracionalno, bizarno, paralogino, groteska, hiperbola, simbolika. Uzori su im Kafka, Bulgakov i Borges. Glavni su predstavnici Pavao Pavlii Laa od vode (1972), Vilinski vatrogasci (1972), Dobri duh Zagreba (1976) i Goran Tribuson Zavjera kartografa (1972), Praka smrt (1975), Raj za pse (1978). Zatim D. Jeli Buimski, Veljko Barbieri, Irfan Horozovi, Stjepan ui.KVORUMAIKratka pria

Predstavnici Stjepan Habjan, Budia, Klein, Z. Feri...

Suvremenost

Miljenko Jergovi Sarajevski Marlboro (1994), Mama Leone (1996), Zoran Feri Miolovka Walta Disneya (1996), Ivo Brean Pukotine (2000), Ante Tomi Zaboravio sam gdje sam parkirao (1997), R. Perii Uas i veliki trokovi (2002).

Vrlo kratka pria (short short story)

Meinjak, Kvesi, Valent.

Likovi nastali iz domovinskog rata angairani sudionik i objektivni svjedok.

3. ROMANEKSPRESIONIZAMGlavni predstavnici su August Cesarec, Ulderiko Donadini, Miroslav Krlea (Tri kavaljera frajle Melanije 1922), Kulundi i Milan Shufflay (pseudonim Eamon O'Leigh) s prvim hrvatskim utopijskim SF romanom Na Pacifiku 2255 (1924).

MODERNI OBJEKTIVIZAM/ANALITIKI REALIZAMRoman kao instrument drutvene kritike i analize, esejizam, struja svijesti, unutarnji monolog.

Predstavnici su August Cesarec Careva kraljevina (1925), Zlatni mladi (1928); uro Vilovi Majstor dua (1931.). Predstavnik RURALNOG ROMANA je Mile Budak Ognjite (1938), NOVOREALISTIKOG Ivo Andri Na drini uprija (1945), ANIMALISTIKOG Vjekoslav Majer ivot pua (1938), SOCIOPSHIOLOKOG Miroslav Krlea Povratak Filipa Latinovicza (1932), Na rubu pameti (1938) i Milan Begovi Giga Barieva i njezinih 7 prosaca (1940), Dunja u kovegu (1921), LIRSKOG Ivo Kozaranin Sam ovjek (1937), EGZISTENCIJALISTIKOG Petar egedin Djeca boja (1946), Osamljenici (1947), Crni smijeak (1969)Mirko Boi Kurlani i Vjekoslav Kaleb Divota praine, Bijeli kamen.

DRUGA MODERNA/EGZISTENCIJALIZAMEGZISTENCIJALISTIKI:

Vladan Desnica Zimsko ljetovanje (1950) Proljea Ivana Galeba (1957) Igre proljea i smrti (podnaslov), Ranko Marinkovi Kiklop (1965), Zajednika kupka (1985) i Never more (1993) i Slobodan Novak Mirisi, zlato i tamjan (1968).

JEANS PROZA:

Antun oljan Kratki izlet (1965), Izdajice; Alojz Majeti angi (1962), Off gottoff (1970), Zvonimir Majdak Kui, stari moj (1970), Ivan Slamnig Bolja polovica hrabrosti (1970; prvi postmodernistiki roman), Branislav Glumac Zagrepanka (1975), Tito Bilopavlovi - Ciao, slinavci (1977)

KRIMI

Antun oljan ( uvod u feljtonsko objavljivanje romana Jednostavno umorstvo ( objavljen kao knjiga pod pseudonimom A.T.Solar

Milan Nikoli, virovitiki autor

1956. objavio svoj prvi krimi

- pie za sarajevsku ednu knjigu

- napisao preko 30 romana depnog formata

- najtiraniji autor hrvatskih krimia, najpopularniji

- pijun X javlja je prvi hrvatski pijunski film; prema njegovom krimiu

Nenad Brixy Zagrepanin

Pasima ulaz zabranjen snimljen je TV serijal, film ( parodija kriminalistikog anra iako je sam krimi ( anr koji sam sebe parodiraPOSTMODERNIZAMFANTASTIARI/ANROVSKA PROZAPavao Pavlii Veernji akt (1981) i Koraljna vrata (Gunduliev Osman) (1990); Goran Tribuson Ruski rulet (1982) i Made in USA (1986)

NOVOPOVIJESNI

Ivan Aralica Psi u trgovitu (1979) MORLAKA TRILOGIJA

Nedjeljko Fabrio Vjebanje ivota podnaslov Kronisterija (1985) JADRANSKA TRILOGIJA

Fea ehovi Gorak okus due (1983) DUBROVAKA TRILOGIJA

EGZISTENCIJALISTIKIDalibor Cvitan Polovnjak (1984)

AUTOBIOGRAFSKI (ensko pismo)

Irena Vrkljan Svila, kare (1984)

Vesna Krmpoti Brdo iznad oblaka

Dubravka Ugrei tefica Cvek u raljama ivota

Slavenka Drakuli Hologrami straha, Mramorna koa

RATNI

Nedjeljko Fabrio Smrt Vronskog (1992), Ivan Kuan Koko u Parizu (1972), Stjepan Toma Srpski bog Mars (1995), Hrvoje Hitrec Smogovci u ratu (1994).

SUVREMENI

Ivo Brean Ptice nebeske (1990), Ispovijedi nekarakternog ovjeka (1996), Mirko Kova Grad u zrcalu (2007), Miljenko Jergovi Buick Rivera (2002), Dvori od oraha, Volga, Volga (2009), Ante Tomi to je mukarac bez brkova (2000), Zoran Feri Smrt djevojice sa igicama (2002), Josip Mlaki ivi i mrtvi (2002), Jurica Pavii Ovce od gipsa (1998)4. DRAMAEKSPRESIONIZAMGlavni predstavnici ekspresionistike drame su Miroslav Krlea Legenda (1914) i Kraljevo (1918), Ulderiko Donadini Gogoljeva smrt (1921), Kalman Mesari Gospodsko dijete (1937), Josip Kulundi Gabrijelovo lice, Misteriozni Kami (1928./29) i Milan Begovi Pustolov pred vratima (1925./26.)ANALITIKI REALIZAM

Predstavnici su Miroslav Krlea ciklus Glembajevi (1928) (Leda, Gospoda Glembajevi, U agoniji) i Milan Begovi Bez treeg (1931). Uzor su im nordijske drame.

EGZISTENCIJALIZAM

PSIHOLOKO-EGZISTENCIJALISTIKA DRAMA

Predstavnici su Mirko Boi Pravednik (1960), Ranko Marinkovi Glorija (1955/56), Marijan Matkovi Heraklo (1957/58), Ivan Supek Heretiku (1968) Nedjeljko Fabrio Reformatori (1967). Glavni dramski pisac krugovaa je Antun oljan Galilejevo uzaae (1966), Dioklecijanova palaa (1977), Romanca o tri ljubavi (1977), Bard (1985). Zatim edo Prica Ostavka (1986/94) i Ivan Kuan Svrha od slobode (1995)

NADREALISTIKA DRAMA

Radovan Ivi Kralj Gordogan (1943/75)

POETSKA (VERBALISTIKA) DRAMA

Nikola op, Jure Katelan i Vesna Parun.

KOMEDIJE

Drago Gervais Karolina Rijeka (1952), Pero Budak Meava (1952/54) i Klupko (1953/55) i hrvatski Lope de Vega Fadil Hadi Dosadna komedija (1956), Dravni lopov (1977) i Gospoda i drugovi 81983).

RADIO-DRAMA

Zvonimir Bajsi Prijatelji (1966/90) i Ivica Ivanac Zato plae, tata? (1960)

POSTMODERNIZAMINTERTEKST

Ivo Brean: Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja (1967/71)POVIJEST

Tomislav Bakari Amerika, Amerika (1970), Smrt Stjepana Radia (1970)

APSURD (JEZIK)

Ivan Bakmaz Vjebe u Goethe institutu (1977); imun Cirenac (1979), Ispit iz hrvatske knjievnosti (1982)

BIOGRAFINOST

Slobodan najder Kamov smrtopis (1978), Hrvatski Faus (1981)

LUDIZAM

Tahir Muji Boris Senker Nino krabe

O'Kaj (1975) Prod od tmine (1979) 3 jada (1995)

SUVREMENOST

KOMORNA DRAMA

Miro Gavran Kreontova Antigona, No bogova (1986)

Lada Katelan, Lukas Nola, Borislav Vuji, Ivana Sajko, Filip ovagovi...

5. KRITIKAEKSPRESIONIZAM PSIHOLOKO-SOCIJALNA KRITIKAPredstavnici su Ulderiko Donadini, A.B. imi kao najznaajniji, Miroslav Krlea koji u Plamenu objavljuje Hrvatska knjievna la (1919) u kojoj osporava ilirski pokret, hrvatsku modernu i lani nacionalni heroizam. Zatim predgovorom Podravskim motivima Krste Hegeduia zapoinje sukob na knjievnoj ljevici koji je trajao od 1928. do 1952.ANALITIKI REALIZAM FILOLOKA ESTETIKA IDEOLOKA

Predstavnici su Branko Vodnik, Dragutin Prohaska, Tin Ujevi, Stanislav imi, Josip Bogner, Ljubomir Marakovi (kritikar katolike knjievnosti), 1935. pie Hrvatska knjievna kritika 1. antologija nacionalne knjievnosti. Albert Haler estetska - kojemu je uzor Croce, Antun Barac filoloka 1. povijest nacionalne knjievne kritike: Hrvatska knjievna kritika (1938). I I.G. Kovai.EGZISTENCIJALIZAM

KRUGOVAIRAZLOGAIEMIGRANTI

Vlatko Pavleti Hrvatski knjievni kritiari (1958)

Neka bude ivost

Antun oljan

STILISTIKAZvonimir Mrkonji

Ante Stama

Tonko Maroevi

Branimir Donat

Igor Mandi

Veselko Tenera

FORMALNAVinko Nikoli

Boris Maruna

Ante Kadi

Vinko Grubii

POSTMODERNIZAM

Predstavnici su Branko Male, Hrvoje Pejakovi, Velimir Viskovi, Zdravko Zima, J.J. Bokovi, Jana Poganik.

STRUKTURALISTIKA, POSTSTRUKTURALISTIKAAkademski kritiari: Bagi, Brei, Milanja, Vukovi, Igor Mandi...

6. HISTORIOGRAFIJA

EKSPRESIONIZAMBranko Vodnik (1907, 1913) (moderna)

Dragutin Prohaska (1921)ANALITIKI REALIZAM

Vinko Lozovina (1936)

Antun Barac (1938) Hrvatska knjievna kritika

(1954) Hrvatska novela do enoine smrti

(1954,1960) filoloka kritika; 1. pregled novije knjievnosti, ali nije zavren.

Prva knjiga ilirizam, a druga apsolutizam.

Mihovil Kombol (1945) 1. sinteza dopreporodne hrvatske knjievnosti! Povijest hrvatske knjievnosti do narodnog preporoda

Slavko Jei (1944) 2. opa povijest hrvatske knjievnosti Hrvatska knjievnost od poetka do danas, 1100-1941

EGZISTENCIJALIZAM

Antun Barac

Vlatko Pavleti (1965)

Miroslav Vaupoti (1965) 1. dvojezini pregled tada suvremene knjievnosti (engleski)POSTMODERNIZAM

Nikola Batui (1976) Pregled drame do enoe

Nikica Kolumbi (1980)

Miroslav icel (1965) 1. dovrena povijest novije knjievnosti!

(1982) (2004 2007)

Marin Franievi (1983) - renesansa

Ivo Frange (1987) 3. opa povijest hrvatske knjievnosti!

(1996) PHK njemaki

Vinko Grubii (1990) Hrvatska knjievnost u egzilu

Slobodan Prosper Novak (1996, 97, 99) 3 knjige Povijesti hrvatske knjievnostiStanko Kora (1963) studija O romanu

Stanko Lasi (1964) pregled romana enoina doba, krleologija

Cvjetko Milanja (1995, 2000 2003) pregled romana od 49 do 90Kreimir Nemec (1994, 1998, 2002) Povijest romanaDubravko Jeli Povijest hrvatske knjievnosti (1996) ; 4. opa povijest hrv.knjievnosti!

Itvan Lokos maarskiZANIMLJIVOSTI:

Povijesti se dijele na opi i anrovski pregled. Opi: Jei, Frange, Jeli i S.P. Novak. anrovski: Stanko Kora, Stanko Lasi, Cvjetko Milanja, Nemec. Maja Bokovi Stulli i Divna Zeevi Usmena i puka knjievnost.

U opim povijestima dominira pozitivistika, a u anrovsim jo i strukturalistika i recepcijska metoda.

Eduard Hercigonja Povijest hrvatske srednjovjekovne knjievnosti

7. MEDIJI, INSTITUCIJE I EUROPSKI KONTEKSTEKSPRESIONIZAMasopisi: Kokot (1916) Ulderiko Donadini; inauguracija ekspresionizma

Vijavica, Juri A.B. imi

Plamen Krlea

1927. zvuni film; 1. Radiodrama Vatra I. repela

EU KONTEKST K. Krausa, F. Nietzsche, H. Bahr, G. Trakl

SOCIJALNI REALIZAM

asopisi: Hrvatska revija (1928 1941)

Savramenik (1906 1941)

EU KONTEKST: nordijska psiholoka drama, Nova stvarnost

EGZISTENCIJALIZAM

asopisi: Hrvatska revija (emigracija), Krugovi, Razlog, Umjetnost rijei (1958) Zdenko kreb

EU KONTEKST: soc.-realizam (M. Gorki, danov, ivkov), New Criticism (T.S. Eliot), Lorca, Hemingway, G.Simenon, A. Christie, M. Spillane

POSTMODERNIZAM

1970. Croatica

1978. Off

1985. Quorum kratka pria

Novine: Vijenac (1992), Zarez

@Knjigomat (2004) 1. elek. asopis

EU KONTEKST: pop-pjesnitvo beat, L. Borges, Carver, Monty Payton, ensko pismo, Chick-lit: R. Jeger, M. Vukovi Runji, A. ulina, V. Rudan, Matanovi

USTANOVE:

1936. -1939. DRUTVO HRVATSKIH KNJIEVNICA (Boena Begovi, Zdenka Jui Seunik)

1952. HRVATSKO FILOLOKO DRUTVO (HFD)

1953. DRUTVO HRVATSKIH PREVODITELJA (DHP)2002. HRVATSKO DRUTVO PISACA (HDP)

2004. HRVATSKO DRUTVO KNJIEVNIKA ZA DJECU I MLADE

2010. HRVATSKA UDRUGA ISTRAIVAA DJEJE KNJIEVNOSTI (HIDK)