Uvod u edukacijsku psihologiju

33
Uvod u edukacijsku Uvod u edukacijsku psihologiju psihologiju Edukacijska psihologija 1 Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani Đeni Zuliani 2011/12. 2011/12.

description

Uvod u edukacijsku psihologiju. Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani 2011/12. “Obrazovanje je najvažnije raspoloživo sredstvo za poticanje dubljeg i skladnijeg ljudskog razvitka, a time i za smanjenje gladi, siromaštva, izvlaštenosti, neznanja, ugnjetavanja i rata”. - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of Uvod u edukacijsku psihologiju

Page 1: Uvod u edukacijsku psihologiju

Uvod u edukacijsku Uvod u edukacijsku psihologijupsihologiju

Edukacijska psihologija 1Edukacijska psihologija 1Đeni ZulianiĐeni Zuliani

2011/12.2011/12.

Page 2: Uvod u edukacijsku psihologiju

““Obrazovanje je najvažnije Obrazovanje je najvažnije raspoloživo sredstvo za raspoloživo sredstvo za poticanje dubljeg i skladnijeg poticanje dubljeg i skladnijeg ljudskog razvitka, a time i za ljudskog razvitka, a time i za smanjenje gladi, siromaštva, smanjenje gladi, siromaštva, izvlaštenosti, neznanja, izvlaštenosti, neznanja, ugnjetavanja i rata”.ugnjetavanja i rata”.

UNESCO-va Komisija za obrazovanjeUNESCO-va Komisija za obrazovanje

Page 3: Uvod u edukacijsku psihologiju

O čemu ćemo govoritiO čemu ćemo govoriti

DefiniranjeDefiniranje- Edukacijska psihologija kao - Edukacijska psihologija kao grana psihologijegrana psihologije

- predmet proučavanja- predmet proučavanja- učenje- učenje

Metode istraživanjaMetode istraživanja

Page 4: Uvod u edukacijsku psihologiju

Edukacijska psihologija - Edukacijska psihologija - grana psihologijegrana psihologije

danas samostalna psihološka danas samostalna psihološka grana koja sadrži više područja grana koja sadrži više područja

Primjenjena znanostPrimjenjena znanost

Page 5: Uvod u edukacijsku psihologiju

Kroz povijestKroz povijest

15. i 16.st.: potreba razumjevanja gardiva; Individualne 15. i 16.st.: potreba razumjevanja gardiva; Individualne osobine djece; Znanstveno educiranje učiteljaosobine djece; Znanstveno educiranje učitelja

17. i 18. st.: organizirajne nastave po razredima i 17. i 18. st.: organizirajne nastave po razredima i predmetima; učiti ono što je čovjeku korisno predmetima; učiti ono što je čovjeku korisno (Komensky): razvijanje samostalnosti, aktivnosti i (Komensky): razvijanje samostalnosti, aktivnosti i sposobnosti opažanja (Rousseau)sposobnosti opažanja (Rousseau)

18. i 19. st.: razvijanje dječjeg mišljenja (Pestalozzi); 18. i 19. st.: razvijanje dječjeg mišljenja (Pestalozzi); pažnja, organizacija tematske jedinice (Herbart); pažnja, organizacija tematske jedinice (Herbart); odgajanje i nastavno gradivo prilagođeno odgajanje i nastavno gradivo prilagođeno sposobnostima, samoobrazovanje (Spencer); sposobnostima, samoobrazovanje (Spencer); motivacija, sistematizacija iskustva i znanja djece motivacija, sistematizacija iskustva i znanja djece prije usvajanja novih znanja (Ušinski); “Alternativna” prije usvajanja novih znanja (Ušinski); “Alternativna” škola – sloboda nastavnih oblika, metoda, škola – sloboda nastavnih oblika, metoda, individualni pristup (Tolstoj)individualni pristup (Tolstoj)

Page 6: Uvod u edukacijsku psihologiju

Kroz povijestKroz povijest

Hall, Cattel – psihološki laboratoriji (opseg Hall, Cattel – psihološki laboratoriji (opseg pažnje, brzina percepcije slova i riječi)pažnje, brzina percepcije slova i riječi)

Edward Lee Thorndike: “Educational Edward Lee Thorndike: “Educational Psychology”, 1903.Psychology”, 1903.Prvi program istraživačkog rada na Prvi program istraživačkog rada na području problematike učenja – test području problematike učenja – test inteligencije (vještine + sposobnosti)inteligencije (vještine + sposobnosti)

Vigotski – proces učenja utječe na psihičko Vigotski – proces učenja utječe na psihičko funkcioniranje, značaj nastave i učenjafunkcioniranje, značaj nastave i učenja

Odvojili psihologiju obrazovanja od opće i Odvojili psihologiju obrazovanja od opće i razvojnerazvojne

Page 7: Uvod u edukacijsku psihologiju

Kroz povijestKroz povijest

Simon i Binet – skala za identificiranje Simon i Binet – skala za identificiranje mentalno retardirane djecementalno retardirane djece

ClaparClaparèède – metodološki priručnik za de – metodološki priručnik za istraživanja u obrazovanjuistraživanja u obrazovanju

Dewey – svrha znanja je prilagodba Dewey – svrha znanja je prilagodba potrebama, ciljevima i željama okoline potrebama, ciljevima i željama okoline

Glasser – kvalitetna školaGlasser – kvalitetna škola

Kod nas: Ramiro i Zoran Bujas; I. FurlanKod nas: Ramiro i Zoran Bujas; I. Furlan

Page 8: Uvod u edukacijsku psihologiju

Podjela prema kriterijimaPodjela prema kriterijima

DOBIDOBI- p.o. djecep.o. djece- p.o. mladihp.o. mladih- p.o. odraslihp.o. odraslih- p.o. osoba p.o. osoba

treće životne treće životne dobidobi

MJESTU REALIZACIJEMJESTU REALIZACIJE- Psi nastave (formalno Psi nastave (formalno

obrazovanjeobrazovanje- Psi izvan nastavnih Psi izvan nastavnih

aktivnosti (neformalno aktivnosti (neformalno obrazovanje)obrazovanje)

Page 9: Uvod u edukacijsku psihologiju

Psihologija učenja Psihologija poučavanja

Poučavati druge je lako kada se zna.Znači, prvo treba naučiti.

Pindar, 6. st. p.n.e.

PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA

Page 10: Uvod u edukacijsku psihologiju

Razmislite i .....Razmislite i .....

Navedite primjer neke stvari Navedite primjer neke stvari koju ste nedavno naučili?koju ste nedavno naučili?

Na koji način vam je koristila ili Na koji način vam je koristila ili koristi?koristi?

Navedite primjer kada ste Navedite primjer kada ste nekoga podučavali, što ste ga nekoga podučavali, što ste ga naučili? Koja je bila svrha?naučili? Koja je bila svrha?

Page 11: Uvod u edukacijsku psihologiju

Predmet proučavanjaPredmet proučavanja

UČENJE

TEMELJNI PROCES OBRAZOVANJA

I ODGAJANJA

SOCIJALIZACIJA I HUMANIZACIJA ČOVJEKA

TRAJNE PROMJENE

PRILAGODBA NA UVJETE I PRILIKE PRIRODNE I DRUŠTVENE OKOLINE

Page 12: Uvod u edukacijsku psihologiju

Definicija učenjaDefinicija učenja

Proces relativno trajnih promjena pojedinca Proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih tijekom obnavljanja novih nastalih tijekom obnavljanja novih aktivnosti a koje se očituje u njegovu aktivnosti a koje se očituje u njegovu izmjenjenom načinu ponašanjaizmjenjenom načinu ponašanja Hilgard (1956): promjena ponašanja kao rezultat Hilgard (1956): promjena ponašanja kao rezultat

vježbanja i iskustvavježbanja i iskustva Spence (1959): dovodi do promjena u Spence (1959): dovodi do promjena u

ponašanjuponašanju

Neposredni učinak: vještine, navike, znanjeNeposredni učinak: vještine, navike, znanje

Page 13: Uvod u edukacijsku psihologiju

PromjenePromjene

Utjecaj Utjecaj maturacije maturacije ili sazrijevanja ili sazrijevanja

organizmaorganizma

pr. hodati, govoriti, upravljati rukama i nogamapr. hodati, govoriti, upravljati rukama i nogama

Utjecaj Utjecaj novih aktivnosti novih aktivnosti potaknute potaknute

vlastitim potrebama ili potrebama vlastitim potrebama ili potrebama

okolineokoline

Page 14: Uvod u edukacijsku psihologiju

Zahtjev okolineZahtjev okoline

novi slijed reakcijanovi slijed reakcija promjena u nove oblike promjena u nove oblike ponašanjaponašanja

ponavljanje

Novostečene dinamičke strukture

Prilagođena reakcija u svakoj takvoj ili sličnoj situaciji

Page 15: Uvod u edukacijsku psihologiju

Značaj učenjaZnačaj učenja

Utjecaj na cijelu strukturu čovjekovih Utjecaj na cijelu strukturu čovjekovih osobina ---- osobina ---- trajne promjenetrajne promjene

Napredovanje i usavršavanje za što Napredovanje i usavršavanje za što adekvatniju prilagodbu uvjetima i adekvatniju prilagodbu uvjetima i zahtjevima okolinezahtjevima okoline

Vještine Znanje Stavovi Interesi

Vrijednosti i potrebe

Govorsocijalna obilježja, norme ponašanja

Sposobnosti i sklonosti

Page 16: Uvod u edukacijsku psihologiju

Učenje i intelektualni razvojUčenje i intelektualni razvoj Ženevska škola Ženevska škola

(Piaget, Inhelder)(Piaget, Inhelder)- Razvoj logičkih Razvoj logičkih

struktura: klasifikacije, struktura: klasifikacije, serijacije, pojmovi serijacije, pojmovi konzervacije, konzervacije, elementarne logičke elementarne logičke strukture strukture

- Učenje ovisi o stupnju Učenje ovisi o stupnju razvojarazvoja

- Proces uravnoteženja Proces uravnoteženja ili ekvilibracije ili ekvilibracije

Moskovska škola Moskovska škola (Galjperin, Talizina)(Galjperin, Talizina)

- Razvoj ovisi o vanjskim Razvoj ovisi o vanjskim utjecajimautjecajima

- Organizacija i Organizacija i oblikovanje aktivnosti oblikovanje aktivnosti utjecati će na utjecati će na itelektualni razvojitelektualni razvoj

- Metoda etapnog Metoda etapnog oblikovanja oblikovanja intelektualnih radnji:intelektualnih radnji: praktično iskustvo praktično iskustvo prethodi mentalnom prethodi mentalnom planuplanu

Page 17: Uvod u edukacijsku psihologiju

Temeljni uvjeti učenjaTemeljni uvjeti učenja Dovoljno razvijene Dovoljno razvijene SPOSOBNOSTISPOSOBNOSTI za za

učenje (intelektualne, psihomotoričke učenje (intelektualne, psihomotoričke funkcije, percepcija, osjetljivost)funkcije, percepcija, osjetljivost)

MOTIVIRANOST MOTIVIRANOST intrinzična – potrebe, interesi, želje, sposobnosti, intrinzična – potrebe, interesi, želje, sposobnosti,

sklonosti, itd.sklonosti, itd. Ekstrinzična – vanjski poticaji, ciljeviEkstrinzična – vanjski poticaji, ciljevi

Odgovarajuće Odgovarajuće VANJSKE PRILIKE VANJSKE PRILIKE mogućnost školovanja, sudjelovanje na mogućnost školovanja, sudjelovanje na

predavanjima i vježbama, upute za učenje, itd.predavanjima i vježbama, upute za učenje, itd. Raspolaganje literaturom, vremenom, prostoromRaspolaganje literaturom, vremenom, prostorom Metode i tehnike učenjaMetode i tehnike učenja

BRZINA I EFIKANOST UČENJABRZINA I EFIKANOST UČENJAUSPIJEH I NEUSPIJEH UČENJAUSPIJEH I NEUSPIJEH UČENJA

Page 18: Uvod u edukacijsku psihologiju

Metode istraživanjaMetode istraživanjaOtkrivanje psihološke zakonitosti Otkrivanje psihološke zakonitosti koje djeluju pri učenju i poučavanjukoje djeluju pri učenju i poučavanju

postavljanje modela i teorija u postavljanje modela i teorija u području obrazovanjapodručju obrazovanja

bolje razumjevanje ponašanja bolje razumjevanje ponašanja učenika i učiteljaučenika i učitelja unapređenje rada u grupi ili razreduunapređenje rada u grupi ili razredu

Page 19: Uvod u edukacijsku psihologiju

Etika i istraživanje: principiEtika i istraživanje: principi

ne smije se ni na koji način ne smije se ni na koji način naškoditi ispitanicimanaškoditi ispitanicima

osiguranje tajnosti individualnih osiguranje tajnosti individualnih podatakapodataka

nema varanja sudionikanema varanja sudionika roditeljska suglasnostroditeljska suglasnost

Page 20: Uvod u edukacijsku psihologiju

Planiranje i provedba Planiranje i provedba istraživanjaistraživanja

IDENTIFIKACIJA I DEFINIRANJE PROBLEMA

TESTIRANJE POSTAVLJENIH

HIPOTEZA

PROVJERA ZAKLJUČAKA

Page 21: Uvod u edukacijsku psihologiju

1. Identifikacija i 1. Identifikacija i definiranje problemadefiniranje problema Izravno povezani sa praksom

Koji su uzroci izostanaka učenika s nastave u prošlom polugodištu?

Važni za obrazovanje u cjeliniKoja je metoda poučavanja prikladnija za učenike određenog uzrasta?

Precizno i jasno formuliranje Uporište u modelu ili teoriji

Page 22: Uvod u edukacijsku psihologiju

HipotezeHipoteze Pretpostavke ili provizorni odgovori Pretpostavke ili provizorni odgovori

na postavljeno pitanjena postavljeno pitanje

NUL – HIPOTEZE

- neutralni oblik- nema povezanosti između varijabli- pr. Uporaba vizualnih pomagala i količine zapamćenog gradiva nisu u međusobnom odnosu

AFIRMATIVNA HIPOTEZA

- postoji neki odnos među varijablima- temelje se na prethodnim nalazima ili postavkama teorije koju treba provjeriti- pr. Uporaba vizualnih pomagala dovodi do povećanja količine zapamćenog gradiva

Odnos između korištenja vizualnih pomagala u poučavanju ikoličine gradiva koju su učenici zapamtili.

Page 23: Uvod u edukacijsku psihologiju

2. Testiranje postavljenih 2. Testiranje postavljenih hipotezahipoteza

1.Utvrditi istraživački 1.Utvrditi istraživački pristup i definirati pristup i definirati nacrt istraživanjanacrt istraživanja

2. Odrediti uzorak 2. Odrediti uzorak ispitanikaispitanika

3. Definirati metode 3. Definirati metode prikupljanja prikupljanja podataka podataka

Deskriptivna, Kauzalna,

Razvojna istraživanja

Raprezentativni uzorak

Odabir tehnika i instrumenata:VALJANOSTPOUZDANOSTOBJEKTIVNOSTOSJETLJIVOST

Page 24: Uvod u edukacijsku psihologiju

3. Provjera zaključaka3. Provjera zaključaka

Interpretacija rezultata s Interpretacija rezultata s obzirom na postavljene hipotezeobzirom na postavljene hipoteze

Page 25: Uvod u edukacijsku psihologiju

Vrste istraživačkih nacrta: Vrste istraživačkih nacrta: Deskriptivna istraživanjaDeskriptivna istraživanja

Pregledna ili Pregledna ili anketna anketna istraživanjaistraživanja

- Opisuju zatečeno stanjeOpisuju zatečeno stanje- ne objašnjavaju odnose među pojavamane objašnjavaju odnose među pojavama- pr. Dječji interesi, koliko se bave pr. Dječji interesi, koliko se bave izvanškolskim aktivnostimaizvanškolskim aktivnostima

Korelacijska Korelacijska istraživanjaistraživanja

- Utvrđuje se veza među varijablama bez da Utvrđuje se veza među varijablama bez da se na njih utječe ---- se na njih utječe ---- pozitivna ili negativna pozitivna ili negativna korelacijakorelacija- pr. Odnos straha od ispitivanja i uspjeha na pr. Odnos straha od ispitivanja i uspjeha na ispitu; odnos inteligencije i školskog ispitu; odnos inteligencije i školskog postignućapostignuća

Komparativna Komparativna istraživanjaistraživanja

- Uspoređuju rezultate dviju skupina ispitanikaUspoređuju rezultate dviju skupina ispitanika- na temelju postojeće razlike pokušavaju na temelju postojeće razlike pokušavaju doznati uzrokedoznati uzroke- pr. Razlika među učenicima koji pokazuju pr. Razlika među učenicima koji pokazuju visok ili nizak strah od ispitivanja visok ili nizak strah od ispitivanja ---- spol, samopoimanje, roditeljska ---- spol, samopoimanje, roditeljska očekivanja, postupci učitelja, itd. očekivanja, postupci učitelja, itd.

Page 26: Uvod u edukacijsku psihologiju

Vrste istraživačkih nacrta: Vrste istraživačkih nacrta: Kauzalna ili eksperimentalna istraživanjaKauzalna ili eksperimentalna istraživanja

Mijenja se Mijenja se nezavisna varijablanezavisna varijabla ((pr. Nova metoda poučavanja, potkrepljivanje pr. Nova metoda poučavanja, potkrepljivanje

učenikaučenika) i mjerimo utjecaj na ) i mjerimo utjecaj na zavisnu zavisnu varijabluvarijablu ( (pr. Uspjeh, motivacijapr. Uspjeh, motivacija))

Faktorijalni (prisustvo) ili funkcionalni Faktorijalni (prisustvo) ili funkcionalni (količina) eksperiment(količina) eksperiment

Eksperimentalna, kontrolna i Eksperimentalna, kontrolna i usporedna skupinausporedna skupina

Page 27: Uvod u edukacijsku psihologiju

Vrste istraživačkih nacrta: Vrste istraživačkih nacrta: Razvojna istraživanjaRazvojna istraživanja

Longitudinalni nacrtLongitudinalni nacrt

Transverzalni nacrtTransverzalni nacrt

Pr. Ispitati porast znanja povijesti Pr. Ispitati porast znanja povijesti tijekom osnovne školetijekom osnovne škole

Page 28: Uvod u edukacijsku psihologiju

Vrste istraživačkih nacrta: Vrste istraživačkih nacrta: Kvalitativna istraživanjaKvalitativna istraživanja

OpažanjeOpažanje IntervjuIntervju Analiza dokumenataAnaliza dokumenata Video zapis ili fotografijaVideo zapis ili fotografija

Bitni su Bitni su proces i rezultatiproces i rezultatiHipoteze se ne postavljaju unaprijedHipoteze se ne postavljaju unaprijedOsjetljivost na kulturni i povijesni kontekstOsjetljivost na kulturni i povijesni kontekstPr. Analiza školskih zadaćnica ili udžbenikaPr. Analiza školskih zadaćnica ili udžbenika

Page 29: Uvod u edukacijsku psihologiju

Metode prikupljanja podataka: Metode prikupljanja podataka: postupak postupak SAMOOPAŽANJESAMOOPAŽANJE (INTROSPEKCIJA)(INTROSPEKCIJA)

- ispitanik simultano ispitanik simultano ili retrogradno ili retrogradno opaža vlastite opaža vlastite doživljajedoživljaje

- Rizici: utjecaj Rizici: utjecaj opažanja i opažanja i djelovanja; djelovanja; reinterpretacijareinterpretacija

VANJSKO VANJSKO OPAŽANJEOPAŽANJE

- opažanje i opažanje i mjerenje vlastitog mjerenje vlastitog ili tuđeg vidljivog ili tuđeg vidljivog ponašanjaponašanja

- zaključujemo o zaključujemo o psihičkim psihičkim procesima u procesima u njihovoj podlozinjihovoj podlozi

Page 30: Uvod u edukacijsku psihologiju

Metode prikupljanja podataka:Metode prikupljanja podataka:izvor izvor Vanjski opažačVanjski opažač Ispitanik o kojem prikupljamo Ispitanik o kojem prikupljamo

podatkepodatke Drugi sudionici koji daju svoje Drugi sudionici koji daju svoje

procjene o subjektu istraživanjaprocjene o subjektu istraživanja Pisani materijalPisani materijal

Page 31: Uvod u edukacijsku psihologiju

Vanjski opažačVanjski opažač

Strukturirana tehnikaStrukturirana tehnika Definirani cilj i plan opažanjaDefinirani cilj i plan opažanja(koje ponašanje, kada i kako)(koje ponašanje, kada i kako)

objektivno za registriranje, bez objektivno za registriranje, bez interpretacije opažačainterpretacije opažača

Page 32: Uvod u edukacijsku psihologiju

IspitanikIspitanik

Niz pitanja o tome što ispitanik misli, Niz pitanja o tome što ispitanik misli, osjeća ili se ponaša u određenim osjeća ili se ponaša u određenim situacijamasituacijama

Upitnik (osobine, Upitnik (osobine, vrijednosti)vrijednosti)

Upoznati socijalne odnose u grupi; Upoznati socijalne odnose u grupi; pozitivna i negativna biranjapozitivna i negativna biranja

Sociometrijski Sociometrijski upitniciupitnici

Utvrđuje se stav ili mišljenje ispitanika o Utvrđuje se stav ili mišljenje ispitanika o nekom objektu (slaganje/neslaganje; nekom objektu (slaganje/neslaganje; semantički diferencijal: dobar-loš)semantički diferencijal: dobar-loš)

Skale procjene Skale procjene (numeričke, (numeričke, grafičke, grafičke, kombinacija)kombinacija)

Izaziva se određena aktivnost da bi se Izaziva se određena aktivnost da bi se mjerila i vrednovala;mjerila i vrednovala;Usporedba individualnih rezultata Usporedba individualnih rezultata (uspješnost)(uspješnost)

Testovi (znanja, Testovi (znanja, sposobnosti)sposobnosti)

Page 33: Uvod u edukacijsku psihologiju

Procjenjivač koji poznaje Procjenjivač koji poznaje ispitanikaispitanika Učitelji Učitelji RoditeljiRoditelji SuučeniciSuučenici

Koriste se skale procjene ili Koriste se skale procjene ili check-liste check-liste (zadani popis (zadani popis ponašanja)ponašanja)