Uvod u baze podataka - tina...2015/10/17 · Uvod u Microsoft Office Access Ova stranica...
Transcript of Uvod u baze podataka - tina...2015/10/17 · Uvod u Microsoft Office Access Ova stranica...
-
Uvod u baze podataka
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 2
Podatak
Podatak je činjenica koju se može spoznati
opažanjem i sam po sebi nema značenje.
1450
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 3
Informacija
Kada se podatku pridjeli značenje on postaje
informacija.
godina kada je Gutenberg
izumio tiskarski
stroj
1450
materijal koji
se može
reciklirati
opasnost od
radioaktivnosti
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 4
Baza podataka
Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine.
Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u
memoriju računala.
Jedan od načina čuvanja skupa podataka u
računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza
podataka.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 5
U svakodnevnom se životu često rabe baze
podataka. Primjeri za to su evidencije:
o potrošačima električne energije,
o telefonskim pretplatnicima,
o članovima knjižnice i knjigama,
o sadržaju nekog skladišta i slično.
Baza podataka
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 6
Baza podataka
Baza podataka je skup podataka organiziranih
tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti,
razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 7
Tablica
Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka.
U nju se pohranjuju podaci.
Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 8
Zapis
Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record).
Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice).
Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od
članova baze.
U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr.
potrošačima električne energije, svaki potrošač
predstavlja jedan zapis.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 9
Polje
Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field).
Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice).
Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime).
U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr.
potrošačima električne energije polja su: ime, prezime,
grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 10
Jednostavne (plošne) baze
Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti
u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza.
S takvom se tablicom
(plošnom bazom) može
upravljati pomoću
programa za tablično
računanje
(npr. Microsoft Excel).
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 11
Jednostavne (plošne) baze
Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o
knjigama neke knjižnice.
Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj
knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl.).
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 12
Podaci o knjigama
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 13
Jednostavne (plošne) baze
Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze
podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama?
U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih
polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 14
Jednostavne (plošne) baze
Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku
knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 15
Relacijski model baze podataka
Kad struktura baze postane složenija, javlja se
potreba za boljom organizacijom podataka.
Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama
podataka omogućuje relacijski model baze podataka.
Većina suvremenih baza podataka su relacijske
baze podataka.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 16
Osnovna zamisao:
a) skupinu podataka rastaviti u manje logički
povezane cjeline
(postupak se naziva normalizacija),
b) podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu,
c) podatke iz različitih tablica povezivati preko polja
koje sadrži identične podatke.
Relacijski model baze podataka
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 17
Primarni ključ
Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se
naziva primarni ključ.
Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti
jedinstvene za svaki od zapisa u tablici.
Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je
različit za svaku osobu.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 18
Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se
primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu
podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima
usluga knjižnice.
Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se
međusobno povežu pa više nema potrebe za
ponovnim unosom podataka.
Relacijski model baze podataka
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 19
Relacijski model baze podataka
Tablica
Knjige
Tablica
Korisnici
knjižnice
Zajedničko
polje
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 20
Osmišljavanje baze
Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba
imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su
podaci dostupni.
Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje,
smislene cjeline (normalizacija), kako tablice
međusobno povezati te što birati za primarne ključeve.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 21
Upravljanje bazom podataka
Baza podataka je samo spremnik podataka.
Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa
podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje,
razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično.
Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog
programa.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 22
DBMS
Baza podataka i program za rukovanje podacima u
bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za
upravljanje bazom podataka (engl. data base
management system, DBMS).
Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access,
MySQL, Clipper, dBase, Oracle, Paradox i dr.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 23
Microsoft Access
Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji
omogućava organiziranje baze podataka i rad s
podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 24
Pokretanje programa
Program Acess pokreće se kao i svi drugi programi
koji rade s operacijskim sustavom Windows.
Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu
najprihvatljiviji. Birat će:
Start/All Programs/Microsoft Office/Access
ili
dvokliknuti na ikonu Access .
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 25
Uvod u Microsoft Office Access
Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica
Uvod u Microsoft Office Access.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 26
Uvod u Microsoft Office Access
Ova stranica omogućuje:
1. stvaranje nove baze
(pomoću predložaka
ili po vlastitoj zamisli),
2. otvaranje postojeće
baze. 2
1
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 27
Nova prazna baza
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 28
Nova prazna baza
Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba:
1. Birati Kategorije predložaka/Sa svojstvima.
2. Birati Nova prazna baza podataka.
1
2
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 29
Nova prazna baza
3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze
podataka.
4. Kliknuti na Stvori.
3
4
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 30
Nova prazna baza
Vježba 1.
Otvoriti novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u
mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini.
Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom
prezimenu.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 31
Nova baza – pomoću predloška
Office Access 2007
sadrži niz predložaka
za baze podataka koji
su oblikovani za
različite potrebe.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 32
Nova baza – pomoću predloška
Svaki je predložak sustav za upravljanje bazom
podataka za određenu namjenu, s unaprijed zadanim
tablicama, obrascima, izvještajima, upitima i dr.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 33
Nova baza – pomoću predloška
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 34
Nova baza – pomoću predloška
Za oblikovanje nove baze pomoću ponuđenog
predloška potrebno je:
1. Birati željenu kategoriju predloška.
2. Birati željeni predložak.
1
2
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 35
Nova baza – pomoću predloška
3. Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka.
4. Kliknuti na Stvori.
3
4
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 36
Nova baza po predlošku
Vježba 2.
Otvoriti novu bazu podataka po predlošku
Obrazovanje/Učenici pa je pohraniti u mapu Za baze
koja je stvorena na radnoj površini.
Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom imenu.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 37
Nova baza podataka
Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima
nastavak *.accdb (Access Database).
Nakon pohrane nastaje ovakva ikona:
Baze podataka starijih inačica Accessa imaju nastavak *.mdb.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 38
Prozor programa Access
Vježba 3.
Pomoću upravo stvorene baze podataka upoznati
glavne dijelove prozora programa Access i njihove
funkcije.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 39
Prozor programa Access
Vrpca
Alatna traka za brzi pristup
Navigacijsko
okno
Traka stanja
Gumb MS
Office
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 40
Vrpca – glavne kartice
Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema
zadacima kojima su namijenjene.
Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci,
Alati baze podataka.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 41
Kartice - grupe
Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni
zadatak rasčlanjuju na podzadatke.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 42
Naredbeni gumbi
U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji
pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 43
Naredbeni gumbi
Za svaku se grupu može, odgovarajućom oznakom,
otvoriti pripadajući dijaloški okvir.
Oznaka za pokretanje
dijaloškog okvira.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 44
Naredbeni gumbi - pomoć
Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih
gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 45
Kontekstne kartice
Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice
koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak
koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi.
Kartica – Alati tablice, Podatkovni list
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 46
Kontekstne kartice
Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o
kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome
što se radi).
Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica.
Kartica – Alati tablice, Dizajn
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 47
Gumb MS Office
Gumb MS Office otvara
izbornik koji sadrži
naredbe za rukovanje
datotekama.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 48
Alatna traka za brzi pristup
Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i
omogućuje brzi pristup alatima koji se često rabe.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 49
Alatna traka za brzi pristup
Alatnu traku za brzi
pristup može se
prilagoditi dodavanjem
naredbi ili uklanjanjem
suvišnih naredbi.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 50
Minimiziranje prikaza vrpce
Ovaj izbornik nudi i
mogućnost minimiziranja
prikaza vrpce.
Iz izbornika alatne trake
za brzi pristup valja birati:
Minimiziraj vrpcu.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 51
Minimiziranje prikaza vrpce
Posljedica:
Prikaz vrpce se vraća istim postupkom!
Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na
naziv trenutno aktivne kartice.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 52
Alatna traka za brzi pristup
U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove
naredbovne gumbe.
Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi
pristup pa birati:
Više naredbi...
a potom naredbu Prilagodba.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 53
Dodavanje naredbovnog gumba
Treba birati naredbu
čiji se naredbeni gumb
želi dodati, a zatim
kliknuti na Dodaj.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 54
Uklanjanje naredbovnog gumba
Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog
izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem
naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 55
Traka stanja
Traka stanja prikazuje:
informacije o aktivnoj bazi podataka,
gumbe za promjenu prikaza.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 56
Traka stanja
U traku stanja se mogu
dodati ili iz nje ukloniti
stavke.
Potrebno je pozvati
kontekstualni izbornik
na traku stanja (desni
klik) pa birati željeno.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 57
Navigacijsko okno
Pojavljuje se po otvaranju baze podataka.
Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji
se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u
kategorije.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 58
Navigacijsko okno
Objekti baze podataka
služe za predstavljanje,
izdvajanje, odabir i druge
promjene prikaza
podataka u bazi.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 59
Navigacijsko okno
Prikaz kategorija je
moguće skupiti ili
proširiti za to
predviđenim gumbom.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 60
Izbornik kategorija
Na vrhu navigacijskog
okna nalazi se izbornik
kategorija.
Izbornik omogućava
postavljanje ili izmjenu
kategorija po kojima
okno grupira objekte
baze podataka.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 61
Izbornik kategorija
Promijenom kategorije
mijenjaju se nazivi grupa.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 62
Navigacijsko okno
Prikaz navigacijskog okna moguće
je sakriti.
Prikaz se vraća na isti način.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 63
Osnovni objekti
Osnovni objekti Accessa su:
tablice (engl. Tables),
upiti (engl. Queries),
obrasci (engl. Forms),
izvještaji (engl. Reports),
makro naredbe (engl. Macros),
moduli (engl. Modules).
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 64
Tablice (engl. Tables)
Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka,
predviđeni za unos i pohranu podataka.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 65
Obrasci (engl. Form)
Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i
baze.
Omogućuju prikaz
pojedinačnih zapisa.
Prikladni su za unos,
pregled i uređivanje
sadržaja polja.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 66
Upiti (engl. Queries)
Upiti su objekti koji
omogućavaju biranje,
razvrstavanje,
izdvajanje i izmjene
podataka iz jedne ili
više tablica.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 67
Izvještaji (engl. Reports)
Izvještaji su
obrasci
pripremljeni za
ispis na pisaču.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 70
Rad s objektima baze
Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti,
preimenovati, sakriti, grupirati i dr.
Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti
pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik
mišem) na željeni objekt baze.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 71
Rad s objektima baze
Npr. objekt baze se
otvara:
desni klik
Otvori
ili
dvoklik mišem.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 72
Rad s objektima baze
Vježba 4.
Otvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i
izvještaja trenutno otvorene baze podataka.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 73
Označeni dokumenti - kartice
Office Access 2007 objekte baze podataka može
prikazati kao dokumente na karticama umjesto u
prozorima koji se preklapaju.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 74
Označeni dokumenti - postavke
Prikaz označenih dokumente može se omogućiti ili
onemogućiti.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 75
Označeni dokumenti - postavke
1. Gumb Microsoft Office,
2. Mogućnosti Accessa,
3. Javlja se dijaloški okvir
Mogućnosti programa
Access, birati:
4. Trenutna baza podataka.
1 2
3
4
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 76
Označeni dokumenti - postavke
5. U odjeljku Mogućnosti
aplikacije birati:
6. Označeni dokumenti.
Odabrati ili očistiti
okvir Prikaz oznaka
dokumenta.
5
6
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 77
Prikazi objekata
Access može objekte prikazati na različite načine.
Razlikuju se prikazi:
za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi,
za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze,
te izmjenu dizajna postojećih objekata.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 78
Prikazi objekata
Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi
postoje npr. :
Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti),
Prikaz obrasca (obrasci),
Prikaz izvještaja (izvještaji),
Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji).
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 79
Prikazi objekata
Prikaz podatkovnog lista
Prikaz
obrasca
Prikaz
izvještaja
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 80
Prikazi objekata
Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te
izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr.:
Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji),
Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji).
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 81
Prikazi dizajna
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 82
Promjena prikaza objekata
Prikaz se može promijeniti na više načina, npr.:
Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom
oknu, pa birati prikaz.
Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati
prikaz.
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 83
Promjena prikaza objekata
Prikaz se može promijeniti i:
birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu
trake stanja:
Prikaz
podatkovnog
lista
Prikaz
dizajna
-
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 84
Promjena prikaza objekata
Vježba 5.
Otvorenim objektima mijenjati prikaze na prethodno
navedene načine.
Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena.