UVOD - Cres · 2019-01-31 · Uređajni zapisnik za gospodarsku jedinicu „Tramontana“...

Uređajni zapisnik za gospodarsku jedinicu „Tramontana“ (2018.-2027.)

Stranica 1

UVOD

- Revizija Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu ''Tramontana'' ima važnost od 01.01.2018. - 31.12.2027. godine (prema članku 69. Pravilnika o uređivanju šuma). - Program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže izrađen je temeljem propisa Zakona o šumama (Narodne novine, br. 68/18), te

Pravilnika o uređivanju šuma (Narodne novine, br. 79/15.). Osim navedenih poštovane su i odredbe slijedećih zakonskih akata i podakata (navodimo samo najvažnije):

Zakona o zaštiti prirode - (''Narodne novine'' br. 80/13, 15/18.)

Zakona o zaštiti okoliša – (''Narodne novine'' br. 80/2013, 153/2013, 78/2015,

12/2018.)

Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (''Narodne novine'' br. 140/05, 56/13, 14/2014.)

Zakona o lovstvu (''Narodne novine'' br. 140/2005, 75/2009, 153/2009, 14/2014,

62/2017.)

Zakona o zaštiti od požara (''Narodne novine'' br. 92/10) Zakona o vodama (''Narodne novine'' br. 107/95, 150/05, 153/09, 130/11, 56/13 i

14/14)

Zakona o cestama (''Narodne novine'' br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14.)

Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'' br. 153/13, 65/2017.) Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (''Narodne novine'' br. 16/07, 124/10,

121/16 i 9/17.)

Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/2013, 73/2017.)

Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (''Narodne novine'' br. 17/15, 57/2017.)

Pravilnika o zaštiti šuma od požara (''Narodne novine'' br. 33/14) Pravilnika o čuvanju šuma (''Narodne novine'' br. 28/15) Pravilnika o katastru zemljišta (''Narodne novine'' br. 84/07, 148/09) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ br. 144/2013, 73/2016) Pravilnk o popisu stanišnih tipova,karti staništa, te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima („Narodne novine“ br. 88/14) Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta („Narodne novine“ 114/2017.) Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/2013, 105/2015) Odluka o proglašenju dva specijalna ornitološka rezervata na otoku Cresu, „Službene

novine Općine Cres-Lošinj“ broj 2/1986.

- Usklađena je i s odredbama Šumsko gospodarske osnove područja Republike Hrvatske s važnošću 01.01.2016. - 31.12.2025. godine.


Stranica 2

- Terenski i uredski radovi na izradi Osnove obavljeni su tijekom 2017. i 2018. godine.

- Osnovu su izradili zaposlenici Odjela za uređivanje šuma - Uprave šuma Podružnica: Buzet.

Svi uređivački radovi obavljeni su u koordinaciji sa Šumarijom Cres-Lošinj koja je

osigurala potrebne podatke i evidencije a naročitu suradnju i pomoć pružio je upravitelj šumarije Darko Pavičić, dipl.ing.šum.

Izlučivanje novih odjela i odsjeka te opis sastojina izvršili: taksator Andrej Baćić,

dipl.ing.šumarstva i p. taksator Darko Feranda, dipl.ing.šumarstva. Mjerenja šumskih sastojina, snimanja visina stabala i uzimanje izvrtaka Presslerovim svrdlom

izvršili su taksator Andrej Baćić dipl.ing.šum., taksator Aleksandar Vaštag, dipl.ing.šum, te

šumarski tehničari šumarije Cres-Lošinj Matić Dubravko i Brđanin Matić. Obilježavanje šumskih sastojina izvršio je Darko Feranda, p. taksatora, dipl.ing.šum. Snimanje granica odjela i odsjeka GPS-om izvršio je taksator Andrej Baćić, dipl.ing.šum i taksator Aleksandar Vaštag, dipl.ing.šum. Obračun etata i uzgojnih radova kao i sastav uređajnog zapisnika obavio je Andrej Baćić, dipl.ing.šum. Osnovne i tematske karte izradio je taksator Andrej Baćić, dipl.ing.šum. Dio zapisnika vezan za dosadašnje gospodarenje šuma, za zaštitu šuma i općekorisne funkcije izradili su taksator Aleksandar Vaštag, dipl.ing.šum. i p.takatora Darko Feranda, dipl.ing.šum.

Svi radovi obavljeni su u suradnji i uz nadzor Slavena Kulića, dipl.ing.šum., rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma Uprave šuma Uprave šuma Podružnice Buzet. U prilogu su dati osnovni podaci za jednodobne i raznodobne šume (vidi tablica 1 na stranici 3.).

Osnovni podaci o gospodarskoj jedinici

Gospodarska jedinica “Tramontana” nalazi se u oblasti primorskih šuma (po Smilaju, D.Klepac „Uređivanje šuma“).

Ukupna površina gospodarske jedinice je 4971,63 ha.

Od toga je:

obraslo: 4550,54 ha ili 91,5 %

neobraslo proizvodno: 406,81 ha ili 8,2 %

neobraslo neproizvodno 14,28 ha ili 0,3 %

neplodno: 0,00 ha ili 0,0 %

Cijelu površinu gospodarske jedinice „Tramontana“ čine zaštitne šume – zaštita zemljišta (4971,63 ha).

Drvna zaliha iznosi 195648 m3 ili 43 m3/ha , a prirast iznosi 5808 m3, odnosno 1,2

m3/ha.

Tečajni godišnji postotak prirasta iznosi 3,0 %.


Stranica 3

Tablica 1. Osnovni podaci prema stanju ove Osnove su:

Županija Primorsko-Goranska (PGŽ) Šumarija Cres-Lošinj Grad Opatija-PGŽ (319,07 ha);Općina Matulji-PGŽ (1593,17 ha)) Ukupna površina: 4971,63 ha; Obraslo 4550,54 ha; Neobraslo proizvodno: 406,81 ha; Neobraslo neproizvodno:14,28 ha; Neplodno:0,00 ha

Vrsta drveća

Drvna zaliha Tečajni godišnji volumni prirast

Etat Plan radova biološke obnove šuma

Glavni

prihod

Prethodni

prihod

Opća osnova sječa razn.šuma

Ukupno

Skupina radova/Vrsta rada Jedinica

mjere/Količina m3 % m3 Iv (%) m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Cer 61975 31,68 1653 2,7 Plan radova biološke obnove šuma

Medunac 43333 22,15 1198 2,8 60 55 115 102-Popunjavanje,njega i čišćenje sast.

Crnika 23514 12,02 796 3,4 500 1237 1737 1023-Njega pod zastorom stare sastojine 12,27 ha

C.jasen 5057 2,58 196 3,9 103-Prorjeđivanje sastojina

C.grab 3513 1,80 138 3,9 10301-Prorjeđivanje sastojina do trećine oph. 59,05 ha

B.grab 1777 0,91 64 3,6 107-Čuvanje šuma

Maklen 3369 1,72 123 3,6 10701-Čuvanje šuma 4971,63 ha

P.kesten 721 0,37 16 2,2 108-Doznaka i obavljanje nadzora

OTB 12559 6,42 521 4,1 20 23 43 10801-Doznaka stabala GP jednodobnih sast. 630 m3

C.bor 32243 16,48 920 2,8 2560 2560 10802- Doznaka stabala PP jedondobnih sast. 4285 m3

A.bor 4834 2,47 115 2,4 330 330 10808-Obavljanje nadzora(doz.stab.) 4915 m3

Zelenika 2753 1,41 68 2,5 50 80 130 10809-Obavljanje nadzora(t.2.čl.27.Prav.) 74,32 ha

U k u p n o 195648 100,00 5808 3,0 630 4285 4915 109-Šumskogospodarski planovi-izrada

Površina (ha) 4971,63 4971,63 12,27 222,92 235,19 10901- Pripremni radovi na izradi ŠGP 4971,63 ha

m3 / ha 43 1,2 51 19 21 10902-Terenski radovi na izradi ŠGP 4971,63 ha

10903-Završni radovi na izradi ŠGP 4971,63 ha

10907-Održavanje gospodarske podjele 4971,63 ha

210-Rekonstrukcija i konverzija

21003 – Premazivanje panjeva(rek.i konv) 12,27 ha

21007 – Popunjavanje (rek.i konv.) 2,50 ha

21102-Popunjavanje(pošumljavanje) 3,00 ha

213-Zaštita od štet.organizama i požara

21305 - Podizanje zaštitnih ograda 3,10 km

21306-Održavanje zaštitnih ograda 3,10 km

21309-Osmatračka protupožarna služba 4971,63 ha

21311-Održavanje objekata za osmatračku PPS 1 kom

21317-Postavljanje znakova upozorenja 10 kom

215-Proj.izgradnja i održavanje šum.infrastrukture

21502 – Izgradnja šumskih cesta 14,08 km

21505-Održavanje šumskih cesta 13,94 km


Stranica 4

Pregledna karta gj .“Tramontana“ (2018.-2027.)


Stranica 5

Program gospodarenja sadržava: 1. Uređajni zapisnik; 2. Iskaz površine šuma i šumskih zemljišta; 3. Opis staništa i sastojina; 4. Tablicu dobnih razreda jednodobnih šuma i tablicu debljinskih razreda raznodobnih

šuma; 5. Osnovu sječa prethodnog prihoda jednodobnih šuma

6. Opću osnovu sječa raznodobnih šuma; 7. Prikaz etata po sortimentima;

8. Prikaz radova biološke obnove šuma; 9. Gospodarsko-financijski plan;

10. Tablicu vrednovanja općekorisnih funkcija šuma; 11. Popis šuma prema stupnju ugroženosti od požara; 12. Iskaz katastarskih čestica sa posjedničkim i vlasničkim stanjem i pripadajućim

odsjecima;

13. Evidenciju o izvršenim sječama propisanim prijašnjom Osnovom/Programom gospodarenja;

14. Evidenciju o izvršenim radovima biološke obnove šuma planiranih prijašnjom Osnovom/Programom gospodarenja;

15. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda; 16. Tablica promjene namjene zemljišta; 17. Grafičke prikaze drvne zalihe i etata po dobnoj i debljinskoj strukturi; 18. Osnovne, pregledne i druge karte;

19. Izračun dendrometrijskih podataka; 20. Tarife, tablice postotka prirasta;


Stranica 6

U R E Đ A J N I Z A P I S N I K


Stranica 7

UVOD ..................................................................................................................................................................... 1

U R E Đ A J N I Z A P I S N I K ......................................................................................................................... 6

I. POVIJEST GOSPODARENJA ŠUMAMA .................................................................................................. 12

1. Dosadašnja organiziranost šumarstva ...............................................................14 2. Povijesni prikaz uređivanja šuma .....................................................................15

II PRIRODNE ZNAČAJKE ............................................................................................................................. 17

1. Orografske i hidrografske prilike ......................................................................17 2. Geološka podloga i tlo ...................................................................................18

2.1.1. Geološka podloga ..................................................................................18 2.1.2. Tlo .......................................................................................................18

3. Klima............................................................................................................22 3.1. Temperatura zraka ...................................................................................23 3.2 Oborina ....................................................................................................24 3.3. Relativna vlažnost zraka ............................................................................26 3.4. Mraz .......................................................................................................26 3.5. Naoblaka .................................................................................................26 3.6. Vjetar .....................................................................................................27

4. Šumske zajednice i stanišni tipovi ....................................................................30 4.1. Šumske zajednice .....................................................................................30 4.2. Stanišni tipovi ..........................................................................................36

5. Zaštićena područja i strogo zaštićene vrste .......................................................37 5.1. Zaštićena područja ...................................................................................37 5.2. Strogo zaštićene vrste (HAOP) ...................................................................39

III. EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000 ...................................................................................................... 40

1. Područja ekološke mreže ................................................................................42 2. Ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi područja ekološke mreže ..................................43

IV. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA ......................................................................................................... 45

1. Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava ....................46 2. Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav .................................................46 3. Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju ...........................................47 4. Utjecaj na klimu.............................................................................................47 5. Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša ..............................................................48 6. Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere .........................................................48 7. Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija ....................................................48 8. Utjecaj na faunu i divljač .................................................................................49 9. Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom ...................................................50

V. PRIKAZ DOSADAŠNJEGA GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA S BILANCOM PO ODJELIMA I ODSJECIMA ZA PROTEKLO POLURAZDOBLJE .............................. 50

1. Radovi biološke obnove šuma ..........................................................................50 1.1. Šumskouzgojni radovi ...............................................................................50

2. Iskorištavanje drvne zalihe (etat) .....................................................................54 3. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda .............................................................57 4.Šumske prometnice .........................................................................................57

VI. SADAŠNJE STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I USPOREDBA S PRIJAŠNJIM STANJEM

.............................................................................................................................................................................. 59

1.POVRŠINA ......................................................................................................59 1.1. Način izrade iskaza površina i osnovne karte gospodarske podjele ..................59 1.2. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po kategorijama i usporedba s prijašnjim stanjem ........................................................................................60 1.3. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po katastru i usporedba s prijašnjim stanjem po katastarskim općinama ....................................................60


Stranica 8

1.4. Sadašnje posjedovno stanje površina šuma i šumskih zemljišta .....................93 1.5. Sadašnje vlasničko stanje površina šuma i šumskih zemljišta ........................94 1.6. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po Županijama i općinama/gradovima .......................................................................................94 1.7. Sadašnje stanje radno nedostupnih površina šuma i šumskih zemljišta ...........94 1.8. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta prema namjeni ................95 1.9. Površine na kojima je osnovana služnost radi podizanja višegodišnjih nasada ..95 1.10. Plan sređivanja imovinsko pravnih odnosa .................................................95

2. DRVNE ZALIHE I PRIRASTI ............................................................................ 114 2.1. Obračun drvne zalihe i prirasta ................................................................. 114 2.2. Sadašnje stanje drvne zalihe i usporedba s prethodnim stanjem .................. 116 2.3. Sadašnje stanje prirasta i usporedba s prethodnim stanjem ......................... 117

3. TABLICE DOBNIH I DEBLJINSKIH RAZREDA ................................................... 118 3.1. Dosadašnje promjene površina i drvne zalihe po dobnim razredima gospodarske jedinice prema podacima do sada izrađenih Programa ....................................... 118 3.2. Tablica dobnih i debljinskih razreda stanje 01.01.2018. .............................. 119

4. OPIS UREĐAJNIH RAZREDA ........................................................................... 120 A) ZAŠTITNE ŠUME ....................................................................................... 121 4.1. Jednodobne sastojine – zaštita zemljišta ................................................... 121 B) RAZNODOBNE ŠUME – ZAŠTITNE ŠUME ...................................................... 130 4.2. Raznodobne sastojine – zaštitne šume ...................................................... 130 C) RAZNODOBNE ŠUME –POSEBNI REZERVAT –ORNITOLOŠKI- „FOJIŠKA-POD

PREDOŠĆICA“ .............................................................................................. 133 4.3. Raznodobne sastojine – šume posebne namjene –posebni rezervat (ornitološki) .................................................................................................................. 133 D) DEGRADIRANE SASTOJINE ........................................................................ 134 4.4. Degradirano zemljište-šikare ................................................................... 134 E) NEOBRASLO PROIZVODNO ZEMLJIŠTE ....................................................... 136 4.5. Neobraslo proizvodno zemljište .............................................................. 136

5. ZDRAVSTVENO STANJE ................................................................................ 139

VII. SADAŠNJE STANJE CILJNIH STANIŠNIH TIPOVA I CILJNIH VRSTA ZASTUPLJENIH NA

ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU GOSPODARSKE JEDINICEOBUHVAĆENIH EKOLOŠKOM MREŽOM I USPOREDBA S PRIJAŠNJIM ........................................................................................................................ 139

1. Analiza sadašnjeg stanja ciljnih stanišnih tipova ............................................... 139 2. Analiza sadašnjeg stanja ciljnih vrsta .............................................................. 143

2.1. Opis stanišnih tipova ............................................................................... 148 2. Usporedba sadašnjeg i prijašnjeg stanja stanišnih tipova i identifikacija trendova

160 3. Usporedba sadašnjeg i prijašnjeg stanja ciljnih vrsta i identifikacija trendova .... 160

VIII. BUDUĆE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA ....................................... 161

1. CILJ I NAČIN GOSPODARENJA PO UREĐAJNIM RAZREDIMA ............................... 163 1.1. Zajednički ciljevi gospodarenja za sve uređajne razrede .............................. 163 1.2. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom sjemenjača cera – zaštitne.... 164 šume (zaštita zemljišta)- oph. 80 godina ......................................................... 164 1.3. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom kultura crnog bora – zaštitne .. 164 šume (zaštita zemljišta)- oph. 80 godina ......................................................... 164 1.4. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom kultura alepskog bora – zaštitne .................................................................................................................. 165 šume (zaštita zemljišta) - oph. 60 godina ........................................................ 165 1.5. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom panjača crnike – zaštitne šume (zaštita zemljišta)- oph. 100 godina ................................................................ 166 1.6. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom zaštit.šume(zaštita zemljišta)-raznodobne-panjača cera- .............................................................................. 167 1.7. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom zaštitne šume (zaštita zemljišta)-razdnodobne-panjača medunca ...................................................................... 167


Stranica 9

1.8. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom raznodobna –zaštitna panjača medunca- (posebni rezervat) ......................................................................... 168 1.9. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom šikara-zaštitne šume (zaštita zemljišta)..................................................................................................... 168 1.10. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom šibljak-zaštitne šume (zaštita zemljišta)..................................................................................................... 169 1.11. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom garig-zaštitne šume (zaštita zemljišta)..................................................................................................... 169 1.12. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom ŠPN šikara -zaštitne šume (zaštita zemljišta)-(posebni rezervat) .............................................................. 169 1.13. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom čistina – zaštitne šume (zaštita zemljišta)..................................................................................................... 170 1.14. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom ŠPN-čistina – zaštitne šume (zaštita zemljišta) – posebni rezervat .............................................................. 170

2. Radovi biološke obnove šuma ........................................................................ 170 2.1. Planirani radovi biološke obnove šuma po uređajnim razredima .................... 170 2.2. Planirani radovi biološke obnove šuma za gospodarsku jedinicu „Tramontana“ .................................................................................................................. 171 2.3. Zaštita šuma .......................................................................................... 172 2.4. Šumske prometnice ................................................................................ 178

3. ODREĐIVANJE ETATA I IZRAČUN NORMALITETA S OBRAZLOŽENJEM ................. 179 3.1. Etat glavnog prihoda ............................................................................... 179 3.2. Etat prethodnog prihoda .......................................................................... 180 3.3. Opća osnova sječa .................................................................................. 183 3.4. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice ................................................ 183 3.5. Obračun normaliteta s obrazloženjem ....................................................... 183

4.KORIŠTENJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA ................................................ 186 4.1. Pašarenje .............................................................................................. 188 4.2. Brst ...................................................................................................... 188 4.3. Žirenje .................................................................................................. 188 4.4. Sakupljanje zavičajnih divljih vrsta (sakupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja i dr.) ............................................................................................................. 188

4.5. Branje i skupljanje plodova i sjemena šumskog drveća i grmlja .................... 188 4.6. Skupljanje i odnošenje šušnja i granja ...................................................... 188 4.7. Pčelarenje ............................................................................................. 188

5. Aktivnosti koje doprinose očuvanju strogo zaštićenih vrsta, rijetkih i ugroženih stanišnih tipova i zaštićenih područja ................................................................. 189

IX. CILJEVI I NAČIN POSTIZANJA CILJEVA OČUVANJA CILJNIH VRSTA I STANIŠNIH TIPOVA ZASTUPLJENIH NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU GOSPODARSKE JEDINICE

OBUHVAĆENIH EKOLOŠKOM .................................................................................................................. 189

1. Ciljevi i mjere očuvanja područja ekološke mreže ............................................ 189 2. Način postizanja ciljeva očuvanja područja ekološke mreže (aktivnosti) s pokazateljima provedbe aktivnosti ..................................................................... 193 3. Analiza utjecaja planiranih aktivnosti na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ............................................................................................... 193

X. VRIJEME SJEČE I IZVLAČENJA IZ ŠUME ...................................................................................... 195

XI. GOSPODARENJE S DIVLJAČI I OSTALIM ŽIVOTINJSKIM VRSTAMA ................................... 196

XII. USKLAĐENOST OSNOVE S ODREDNICAMA PROSTORNOG PLANIRANJA ......................... 207

ZAVRŠNE ODREDBE ..................................................................................................................................... 207


Stranica 10

UVOD-OPĆI PODACI

Gospodarska jedinica “Tramontana” smještena je na sjevernom dijelu otoka Cresa.

Šume gospodarske jedinice «Tramontana» raspoređene su kao cjeloviti šumski kompleksi na sjevernom dijelu, te na srednjem zapadnom i na južnom dijelu ove gospodarske jedinice, a ostale površine mozaično su raspoređene između privatnih šuma, poljoprivrednih površina i pašnjaka.

Gospodarska jedinica «Tramontana» graniči na sjeveru, zapadu i istoku s morem, a na

jugu s gospdarskom jedinicom «Vrana».

Najsjevernija točka gospodarske jedinice i ujedno otoka Cres je rt Jablanac - 45º11´ sjeverne zemljopisne širine (odjel 3, k.o. Beli), a najjužnija jr rt Gorečić - 44º57´ sjeverne zemljopisne širine (odjel 121a, k.o. Cres). Najzapadnija joj je točka – rt Preštenica na 14º16´ istočne zemljopisne dužine ( odjelu 53b k.o. Dragozetići), a najistočnija je rt Tarej na 14º29´ istočne zemljopisne dužine. Najniža točka je obalni pojas uz more, a najviša točka nalazi se na granici s odjelom 69 s

vrhom Gorica ili Visoko brdo čija njegova visina iznosi 648 metara nadmorske visine. Sredinom gospodarske jedinice, u smjeru sjever – jug, prolazi cesta Porozine-Cres. Od

glavne ceste su odvojci za Sv.Petar i Beli, te prema trajektnoj luci Merag. Putovi još vode za Stepiće, Srednje, Nisku, Petriće, Poljanu, Frantin i Važminec koji su posljednjih godina asfaltirani.

Veći dio ove gospodarske jedinice odlikuje se ipak prometnom izoliranošću, što je uvjetovano nenaseljenošću tog područja i dugogodišnjom migracijom pučanstva u inozemstvo.


Stranica 11

Slika 1. Položaj g.j. „Tramontana“


Stranica 12

I. POVIJEST GOSPODARENJA ŠUMAMA UVOD-POVIJESNI PODACI

Šume u Istri su dugo pod utjecajem čovjeka i njihovo je današnje stanje odraz gospodarske aktivnosti i prirodnog razvoja. Smanjivanje površine i degradacija prostranih očuvanih prirodnih šuma kojima su bila obrasla tla u Istri počelo je prije klasične antike

porastom broja stanovnika i razvojem stočarstva, a pojačani su u antičko doba razvojem poljoprivredne proizvodnje, brodarstva i trgovine. U srednjem vijeku, što je bilo manje drva, to je većom postajala briga za očuvanje šuma. S porastom potreba za drvom stroži su bili propisi o čuvanju šuma i osiguranju opskrbe građevnim i ogrijevnim drvom, osobito mletačkoj Istri. Šume i pojedino drveće korisno za mletački Arsenal bili su pod općim strogim nadzorom mletačke vlasti- savjeta desetorice i providura za drvo i šume. Od XII.stoljeća bilo je zabranjeno od Zadra do Ravene utovariti na brodove drvo ako ti brodovi ne plove u Mletke. Najpoznatiji su mletački katastici šuma raspoloživoga drva u Istri iz 1566 (providur Fabio da Canal ) i iz 1776 ( Vincenzo Morosini ). U potonjem su popisane 4174

šume i dijelovi šuma različitih vlasnika, neovisno svrsi kojoj je moglo poslužiti njihovo drvo. Oko 1590. u pročelje gradske palače u Puli uklesan je natpis sa zabranom sječe i paše u šumama javnog značaja: Magran ispod Šišana, Kaval ispod Krnice i Kvankve ispod Mutvorana. Zakon o šumama za mletačku Istru donesen je 22.XI.1777. i 23.IV.1778. na temelju Morosinijeva izvješća, tiskan dvojezično. U Pazinskoj knežiji donesen je 1541. šumski red za Istru, Furlaniju i Kras i naputci u svezi s trgovinom drvom. Sadrži odredbe o iskorištavanju šuma, o postupanju sa šumama, o načinu i postupku davanja šuma u zakup ili na upravljanje, o kaznama za prekršitelje propisa, o zabrani krčenja šuma i reguliranju paše, sve u nastojanju za što većim prihodom od tih šuma. U naputku za trgovinu drvom nalazi se i podatak da su Mleci trošili godišnje 360000 vozova ogrijevnoga drva te da bi se jedna trećina od te količine mogla izvesti u Mletke iz šuma na koje se odnosi šumski red, što bi kraljevskoj

blagajni osiguralo stalne prihode. Za mletačke je vladavine na području Istre radi potreba mletačkog Arsenala za drvom ustanovljen institut „rezervata“, pod kojim je bilo 2800 rali (1611 ha ) hrastovih šuma u Motovunskoj šumi, 787 rali (453ha ) šuma hrasta medunca s krivom građom ( šume Kontija, Vidorna, Kornarija ) i 170 rali ( 98ha ) šuma hrasta medunca s krivom građom na otoku Krku-ukupno 3757 rali (2162 ha ) državnih šuma, te čak 60000 rali (34524 ha) privatnih šuma medunca s krivom građom na području Istre i na otoku Krku. Austrija je već 1817 god. ukinula institut rezervata u privatnim šumama i omogućila slobodnu trgovinu drvom pa su privatni vlasnici za 20-30 god. posjekli i dijelom iskrčili površinu nekadanjeg rezervata.Time su austrougarsku mornaricu i brodogradnju lišili mogućnosti nabave krive građe građe hrasta medunca, te uzrokovali početak zaplavljivanja i sušenja šuma u dolini Mirne. Već 1825. u Motovunskoj se šumi posušilo 36000 stabala, a 1855. utvrđeno je da se desetogodišnji nanos zemlje u dolini Mirne iznosi 1 stopu (31,6cm). Šuma i drva na području Istre bilo je sve manje. Nekadanje visoke šume svele su se na panjače, koje se sjeklo na panj u sve kraćim ophodnjama. Ugrožene su bile i općekorisne funkcije šuma pa se pojačavala briga šumarskih stučnjaka i šumarskih vlasti za ponovnim pošumljivanjem goleti i opustošenih šuma. U Motovunu je J. Ressel 1842. izradio plan ponovnog pošumljivanja općinskih zemljišta u Istri, u prvoj fazi na površini od 107001 rali (61570 ). Projekt nije dao rezultata jer je došlo do građanske revolucije i ukidanja feudalnog poretka, no dvadesetak godina poslije ipak je počelo pošumljavanje Krasa, uglavnom crnim borom i drugim crnogoričnim vrstama. Za talijanske vlasti opsežne radove melioracije dolina istarskih

rijeka pratilo je uređivanje bujica i pošumljivanje slivova i zaštitnih pojasova te sječa u do tada nedostupnim i stoga očuvanim šumama Ćićarije.


Stranica 13

Bukove sastojine na Učki bile su prašumskog karaktera još 1900. godine. Iskorištavanje je

započelo 1921.-1923. godine, u doba talijanske uprave. Vlasnik je šuma bila općina Opatija, a sječu su obavljale privatne kompanije. U pojedinim sastojinama obujam je dosezao do 400 m3/ha. Intenzitet sječe ponegdje je smanjio objam na polovicu, pogotovo uz prometnice

(Milas 1958.). Intenzivne sječe provodile su se do 1940. godine, a i poslije (Vajda 1955.). Mnoga su stara stabla oštećena naglim osunčavanjem, posebice na južnim i zapadnim stranama, glavicama i grebenima. Sušenje je stabala pojačano nakon sušnih godina. Naglo progaljivanje na strmim, erodibilnim padinama otežavalo je prirodno pomlađivanje. Osjetljivi bukov ponik teško se mogao održati na plitkom tlu, naglo izložen suncožaru i suši. Nakon II svjetskog rata državnim šumama gospodarilo je šumsko gospodarstvo Viševica iz Rijeke. Krajem 1947. ustanovljena je Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša u Rijeci (Sušaku ), koja djeluje i na području Istre preko Sekcije za pošumljavanje u Pazinu. Do 1955. pošumljene su tisuće hektara do tada golih krških površina. Pošumljenih površina bilo bi i više da se privatni vlasnici nisu odupirali pošumljavanju držeći da ono ugrožava stočarstvo. Šumsko gospodarstvo Buzet ustanovljeno je 1960, te je od općina preuzelo tehničko osoblje koje je do tada obavljalo šumarsku službu u privatnim šumama. Većina šumskih površina još se uvijek obavljala sječom na panj u kratkim ophodnjama. Šuma se duž jugoistočne obale Istre koristila za proizvodnju vapna paljenjem vapnenica, a drveni ugljen palio se u

karbunicama u nedostupnijim šumama. Raški ugljenokop bio je veliki potrošač rudnog drva i njegovim potrebama prilagođavala ophodnja u kulturama crnogorice (60 god. ). Prvi programi gospodarenja šumama za društvene šume izrađeni su 1960-ih, a za privatne šume 1970-ih. U njima se za panjače još uvijek propisivala čista sječa uz obnovu iz panja u ophodnji od 20 god. Prostorno se drvo osim za ogrijev sve više koristilo za preradu u celulozu i za drvene ploče. Tih se godina pošumljavala crnogorična šuma Kontija ( Šumarija Poreč )i podizali su se nasadi na rtu Kamenjak ( Šumarija Pula ). Šumsko gospodarstvo Buzet, poslije Šumsko- hortikulturno gospodarstvo „ Istra“ iz Buzeta razagranalo je svoje djelatnosti izvan šumarstva pa je od šumarskih djelatnosti (gotovo isključivo od prodaje drva) ostvarivalo samo oko 15 % ukupnog prihoda. Do promjene u načinu gospodarenja panjačama došlo je postupno 1980-ih, kad je obnova sječom na panj u državnim šumama zamjenjena obnovom iz sjemena (oplodnom sječom), uz produženje ophodnje na 60 i 80 god. U panjačama se do obnove propisuju prorjede. Tih je godina dobrovoljnim radom omladine pošumljeno oko 800 ha golih površina, uglavnom na Bujštini. Društvo je napokon uvidjelo i vrijednost općekorisnih funkcija šuma ( zaštita tla od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav, utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu prizvodnju, utjecaj na klimu, na estetski ugođaj i krajolik, stvaranje kisika i pročišćavanje zraka, rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija), pa je 1990-ih,

donošenjem izmjena i dopuna Zakona o šumama i utemeljenjem Javnog poduzeća Hrvatske šume, dolazi do bitne promjene u financiranju biološke reprodukcije i zaštite šuma. Uvodi se naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma ( 0 07 % od ukupnog prihoda, da bi 2012. bilo smanjeno na 0,025% ), čime se financiraju radovi reprodukcije i zaštite, za sada samo u državnim šumama, znanstveno istraživački radovi i programi u šumarstvu. Težište rada prenosi se na uzgajanje i zaštitu šuma, pa se u toj djelatnosti danas ostvaruje oko 70 % ukupnog prihoda.

Male sječe u odnosu na prirast drvne mase i povećanje obraslih površina zbog zarašćivanja

prijašnjim poljoprivrednim korištenjem (pašom ) ogoljelih šumskih zemljišta su izrazito povoljnoj drvnoj bilanci, pa su šume u Istri u fazi progresije. Međutim, šume valja uzgajati i njegovati, jer gospodarska šuma mora optimalno ispunjavati općekorisne funkcije, a drvo će kao obnovljivi izvor energije i ubuduće imati važnu energetsku funkciju (kalorična vrijednost 3kg drva odgovara kaloričnoj vrijednosti 1kg nafte ).


Stranica 14

Hrvatske šume d. o. o. Zagreb - Uprava šuma podružnica Buzet, trgovačko društvo koje

gospodari državnim šumama u Istri ( uključujući Opatiju, Matulje, Lovran, Mošćeničku Dragu, Cres i Lošinj), osim Nacionalnoga parka Brijuni. U njezinom sastavu su šumarije Buje, Buzet, Cres-Lošinj, Labin, Opatija, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj. Trgovačko društvo je u državnom vlasništvu i pravni je sljednik Javnog poduzeća Hrvatske šume i nekadašnjih društvenih poduzeća. Gospodarilo je površinom od 72419 ha. Od toga je obraslo 64349 ha, neobraslo proizvono 5467 ha, neobraslo proizvodno 197 ha, neplodno 406 ha. Prema

namjeni, gospodarskih šuma je bilo na 65542 ha, šuma posebne namjene na 5654 ha i zaštitnih šuma 1223 ha. U tom razdoblju su u kategoriju šuma posebne namjene bile uključene šume za odmor i rekreaciju, park šume, posebni šumski rezervati, šume za

znastvena istraživanja, dijelovi s režimom stroge zaštite na području Parka prirode Učka i zaštićenoga krajolika Lisina, te sjemenske sastojine. Drvna zaliha iznosila 31. XII. 2003. ukupno 4.271.695 m3 ili 64 m3/ha, godišnji prirast drvne mase 121.193 m,3 a prosječna godišnja sječa 29618 m3 bruto drvne mase. Prosječno je u zadnjih pet godina posječeno godišnje 29618 m3 bruto drvne mase, tj. 24 % od tečajnog godišnjeg prirasta ili 0,7 % drvne zalihe. Drvna zaliha u šumama UŠP Buzet u razdoblju 1996- 2003. povećala se s 3.784.859 m3, odnosno s 57 na 64 m3/ha obrasle šumske površine.

1. Dosadašnja organiziranost šumarstva

1.1. Organizacija šumarstva

Područje koje zauzima gospodarska jedinica «Tramontana» bilo je nekada velikim

dijelom pokriveno lijepim i obraslim šumama. Prema Hircu, ravnjak između rta Jablanca, Belog i Sv. Petra pokrivale su vrlo bujne šume medunca, cera, brijesta i pitomog kestena, koje su tada, kao golema stabla, zapremale veliki prostor. Nigdje na području Mediterana nije nađeno tako debelih stabala kao na Cresu. Ravniji tereni, pogodni za njive, krčeni su i šuma potiskavana na neravan, škrapoviti i kameniti teren, s mnogo vrtača. Danas se najviše šuma održalo u sjevernom dijelu . Većinom su to panjače, često dosta prorijeđene, manje ili više isprekidanog sklopa. Šume su se najbolje održale, iako u degradiranom obliku, između Meraga i Vodica i iznad Valuna. Bolje su se održale u privatnim ogradama, a slabije u javnom vlasništvu. U razdoblju od 1935.-1940. godine te su šume jače sječene, a naročito je mnogo posječeno pitomog kestena. Mnogo posječenih stabala je iskorišteno za bačvarsku robu i taninsko drvo, te za vinogradarsko kolje i gradju. Iskorištavanjem boksita na području ove gospodarske jedinice također su uništene mnoge šume. Boksit se počeo iskorištavati još za Prvog svjetskog rata, a od 1935. godine do početka Drugog svjetskog rata nastavila ga je iskorištavati Italija. Izgrađena je radi toga i žičara od predjela Srednjeg do mora, na podnožju Belog. Najviše se boksiti iskorištavao između Srednjeg i Poljane, a time su poremećeni i uništeni mnogi šumski kompleksi i skupine. Većina jama za vađenje boksita ostala je nezatrpana. Kraj njih se nalaze gomile preostale zemlje(s ostacima boksita), tako da je teren

neravan, pa ga je teško pravilno koristiti. Na šume ove gospodarske jedinice jako utječe i stočarstvo, jer su tu velike površine

kraških pašnjaka, s kojih ovce nadiru i u šume. Veliko povijesno značenje za te šume ima način gospodarenja. Dugo vremena se u

njima gospodarilo vrlo lošim načinom gospodarenja – prevršivanjem ili «pedaljenjem» krupnijih medunčevih, cerovih, crnikinih, kestenovih i drugih stabala. Prevršivana su debla u visini do 2-4 m iznad tla. Izbojci iz prevršenih stabala, kao i izbojci iz drveća i grmlja između njih, sječeni su u kratkim turnusima (oko 10 godina). Time su uz pašu, te šume jako


Stranica 15

degradirane. Prevršena stabla («alberi capitozzati», «pedali»), naročito cera, crnog graba i brijesta brzo trunu. Sklop se sve više prekida i sastojina degradira.

Šume ove gospodarske jedinice su bivše šume veleposjednika i bivše općinske šume («komunade») ili šume zemljišnih zajednica.

1945-1947. godine njima upravlja Oblasni narodni odbor za Istru – Odjel za šumarstvo. Ukidanjem Oblasnog narodnog odbora, šumama upravlja Narodni odbor Kotara Cres.

1950. godine organizirana je šumarija Mali Lošinj u sklopu šumskog gospodarstva «Viševica»-Rijeka. Tako možemo govoriti da je plansko šumsko-gospodarenje za državne šume počelo od te godine. Državne šume su obuhvatile površine bivših komunada čiji je obrast bio iznad 0,5 te vrijednije šumske komplekse drugih posjednika koji su došli pod državnu upravu.

1954. godine ukinuto je šumsko gospodarstvo «Viševica», te šumarija Mali Lošinj postaje «ustanova» sa samostalnim financiranjem i ima upravnu i financijsku samostalnost.

1960. godine osnovano je šumsko gospodarstvo Delnice za cijelo šumsko privredno područje Gorskog kotara, Rijeku i Cres-Lošinj, te šumarija Mali Lošinj postaje šumarija toga

gospodarstva.

1970. godine šumsko gospodarstvo Delnice upravno spaja šumariju Mali Lošinj sa šumarijom Rijeka, te se u Cresu-Lošinju šumsko poslovanje obavlja u okviru pogona šumarije Rijeka.

1975. godine izdvaja se područje pogona (šumarija) Mali Lošinj na zahtjev općine Cres-

Lošinj iz šumskog privrednog područja šumskog gospodarstva Delnice, te se formira samostalna općinska šumarija Mali Lošinj, kao radna jedinica organa općinske uprave s financiranjem iz budžeta općine.U sve vrijeme od svog osnutka šumarija gospodari svojim upravnim područjem na bazi godišnjih planova sječa, uzgoja, melioracija, zaštite i drugih poslova.

Od 1985. godine pa do formiranja javnog poduzeća «Hrvatske šume» šumama je gospodarila radna organizacija «Šumsko gospodarstvo Istra – Buzet» u čijem sastavu je i šumarija Mali Lošinj, kao poslovna jedinica udruženog rada – šumarija Cres-Lošinj.

Odlukom Sabora Republike Hrvatske 1990. godine osnovano je današnje Javno

poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj "Hrvatske

šume". Poduzeće počinje raditi od 01. 01. 1991. godine. Umjesto gospodarstava formiraju se

uprave šuma. Uprava šuma Buzet u svom sastavu ima slijedeće šumarije: Buje, Buzet, Cres - Lošinj, Labin, Opatija, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj. Uvodi se revirni sustav gospodarenja.

U upravi šuma Buzet formirano je samostalno poduzeće "Drvna ambalaža Lanišće" d.o.o. u 100% vlasništvu "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 7. ožujka 2002.g. Javno poduzeće “HRVATSKE ŠUME” p.o. preoblikovano je u trgovačko društvo HRVATSKE ŠUME d.o.o.

Od tada šumama na području Istre gospodare “Hrvatske šume”, Uprava šuma Buzet kao dio javnog poduzeća .

2. Povijesni prikaz uređivanja šuma Od 1945 pa sve do izrade prvog programa gospodarilo se bez elaborata, na temelju

dugoročnih osnova sječa i uzgojnih radova.

Prvu osnovu gospodarenja ovom gospodarskom jedinicom izradio je 1967. godine

Šumarski projektni biro iz Rijeke pod vodstvom Ive Navratila, dipl.ing.šum. , s rokom važenja od 01.01.1967. do 31.12.1976.


Stranica 16

U razdoblju od 1977. do 1987. godine budući da je Program gospodarenja prestao važiti, gospodarilo se na temelju godišnjih planova. Idući Program izradio je 1988. Šumarski institut Jastrebarsko, Odjel za tipologiju šuma Zagreb pod vodstvom dr. Dražena Cestara et all.

1998. godine izradile su „Hrvatske šume“ UŠ Buzet, Odjel za uređivanje pod vodstvom rukovoditeja odjela uređivanja Maria Valente, dipl.ing.šum, s rokom važenja od 01.01.1998 do 31.12.2007. godine.

Zadnju reviziju programa za gospodarenje izradile su 2008.godine ”Hrvatske šume,

doo Zagreb, ”, UŠP Buzet, Odjel za uređivanje šuma pod vodstvom Predraga Trope, dipl.ing

.šum., s rokom važenja od 01.01.2008. do 31.12.2017. godine.

POVRŠINA, DEBLJINSKI I DOBNI RAZREDI, DRVNA ZALIHA, PRIRAST, PROPISANE I IZVRŠENE SJEČE U PERIODU OD 1988. DO 2017. GODINE Tablica 2. Površina – g.j. „Tramontana“

Godina

važenja osnove i

programa

Obraslo

Neobraslo

Neplodno

Ukupno Proizvodno Neproizvodno

ha ha ha ha ha

1988.-1997. 2464,36 788,51 14,14 0,00 3267,01

1998.-2007. 4081,10 725,60 18,52 0,00 4825,22

2008.-2017. 4532,35 411,52 12,22 0,00 4956,09

Napomena: U razdoblju od 1988.-2017. uzgojni oblik je bio jednodobni a od 2018 kao

jednodobni i kao raznodobni.

Tablica 3. Dobni razredi – g.j. „Tramontana“

Godina

važenja osnove

DOBNI RAZREDI

Ukupno I II III IV V VI VII

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Program

g.j.

„Tramontana“ 1988.

ha 1,58 98,54 463,14 32,66 406,08 280,98 38,34 132,32

% 0,1 7,5 35,0 2,5 30,7 21,3 2,9 100,0

m³ - 11949 33992 4869 35738 39542 5732 131822

m³/ha - 121 73 149 88 141 149 100

Program

g.j.

„Tramontana“

1998.

ha 178,42 815,44 1471,39 189,74 76,46 - - 2731,45

% 6,5 29,8 53,9 7,0 2,8 - - 100,0

m³ - 35877 120729 16563 10157 - - 183326

m³/ha - 44 82 87 133 - 72

Program

g.j.

„Tramontana“

2008.

ha 146,81 1253,17 1114,45 69,26 0,00 0,0-0 0,00 2583,69

% 5,9 48,5 43,1 2,5 - - - 100,0

m³ - 92471 82378 10618 - - - 185467

m³/ha - 74 74 153 - - - 76

Napomena: U razdoblju od 1988. do 1999.. godine raspon dobnih razreda iznosio je 5 i

10 godina za panjače te 10 i 20 godina za kulture četinjača, 20 godina za sjemenjače. U zadnjem Programu (2008.-2017.) raspon dobnih razreda iznosi


Stranica 17

10 i 20 godina za panjače odnosno četinjače. Od 1988. do 2017. gospodarilo

se na jednodoban način.

Tablica 4. Drvna zaliha i prirast – g.j. „Tramontana“

Godina

važenja osnove i

programa

Površina (ha) Drvna zaliha Prirast

Obraslo

I d.r. (od

uk.

obrasle

površ.)

Šikare, šibljaci, garig,

makija

m³ m³/ha m³/ha m³ m³/ha m³/ha

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1988.-1997. 1321,32 1,58 1143,04 131822 99 100 6198 4,6 4,7

1998-2007 2731,45 178,42 1349,65 183326 67 72 5846 2,1 2,3

2008.-2017. 2583,69 146,81 1948,66 185467 72 76 6117 2,4 2,5

U koloni 5 izražena je drvna zaliha sa I. dobnim razredom, a u koloni 6 bez I. dobnog razreda.

U koloni 8 izražen je prirast sa I. dobnim razredom, a u koloni 9 bez I. dobnog razreda. Tablica 5. Sječe – jednodobne šume - g.j. „Brgudske šume“

Godina

važenja programa

PROPIS IZVRŠENJE

GLAVNI PRETHODNI Σ GLAVNI PRETHODNI Σ

ha m³ ha m³ m³/ha m³ ha m³ ha m³ m³/ha m³ PG

1988.-1997. 60,47 3481 465,13 7616 16 11097 7,50 436 55,28 1309 24 1745

PG

1998.-2007. 0,00 0 243,19 3161 13 3161 0,40 54 243,19 3027 12 3081

PG

2008.-2017.

0,00

0 594,71 8002 13 8002 0,00 0 217,12 3444 16 3444

II PRIRODNE ZNAČAJKE

1. Orografske i hidrografske prilike

Otok Cres je nepotopljeni dio brdovitog bloka koji je prirodni nastavak grebena Učke. Uzdužnim dijelom gospodarske jedinice, gotovo sredinom, u smjeru sjeverozapad-jugoistok,

proteže se gremen s najvećim visovima: Novograjica (392 m.n.v.), Mali vrh (456 m.n.v.), Orlina (604 m.n.v.), Visoko brdo ili Gorica (648 m.n.v.), Sis (639 m.n.v.), Barbin (468

m.n.v.), Velo Gračište (562 m.n.v.) i Straganac (490 m.n.v.). Sjeverne padine se razmjerno blago spuštaju prema Ivanju (275 m.n.v.), Koncu (230 m.n.v.) i rtu Jablanac. Zapadno od glavnog grebena, koji je u gornjem dijelu vrlo strmu, u

području Runšice (225 m.n.v.), Filozića (300 m.n.v.) i Dragozetića (290 m.n.v.) pa sve do Goli (448 m.n.v.), prostire se prilično vrletna krška visoravan, prosječne visine 300 m.


Stranica 18

Istočne padine grebena su prvo vrlo strme, a zatim prelaze u blažu visoravan. Zapadne padine, južno od vrha Gorice i istočno, južno od vrha Sisa, strme se ruše do mora. Južno od Velog Gračišta strmina prlazi u blažu padinu. Obalni pojas je svuda strm. Na području gospodarske jedinice nema tekućica, a povremeno se javljaju «bujični vodotoci» koji su veoma brojni i završavaju u uvalama i šljunkovitim plažama. Postoje dva izvora - jedna blizu kapelice Sv.Blaža, a drugi kod Vodica, uz glavnu cestu Porozine-Cres.

2. Geološka podloga i tlo

2.1.1. Geološka podloga

Geološku podlogu ovog područja tvore kredni vapnenci, ispod kojih lokalno izbijaju na površinu dolomiti. Kompaktniji i čistiji vapnenci, kao otpornija litološka komponenta, nalaze se u pravilu , kao povišeni ogoljeli krševiti grebeni. Vapnenačke breče pokazuju relativno malu raspostranjenost. Za tla na vapnenačkim brečama, karakteristična je manja stjenovitost, ali veća skeletnost površine tla i cijelog tla. Dolomiti se javljaju u više uzdužnih zona dinarskog smjera pružanja. Razlikuju se po načinu trošenja. Oni su mjestimično masivni i otporni na trošenje, a mjestimično se troše u fini pijesak. U potonjim uvjetima, dominantna tla pripadaju tipu rendzine.

2.1.2. Tlo

Prema pedološkoj karti Hrvatske 1:50 000, odnosno iz knjige Šumarskog instituta Jastrebarsko autora – a, 1977. godine u gospodarskoj jedinici "Tramontana" dolaze slijedeći osnovni tipovi tala:

1. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol)

2. Crvenica (terra rossa)

3. Koluvijalna tla (koluvij)

4. Kamenjar (litosol)

U izradi ovog dijela Programa korištena je prema autorima iz Instituta Jastrebarsko dokumentacija osnovne pedološke karte SFRJ, listovi Rab 1 i 3, Pula 2 i Sušak 3 (Bašić 1985.)

U klasifikaciji svojstava tala i u određivanju njihove pedosistematske pripadnosti primijenjena

je Klasifikacija tala Jugoslavije (A.Škorić, Filipovski, Ćirić 1985.) i Kodni priručnik Informacijskog sistema tala Jugoslavije (Sarajevo 1978.), te su ustanovljene slijedeće pedokartografske jedinice.

Terenska istraživanja i izradu pedološke karte obavio je dipl.inž. Boris Vrbek, u jesen 1986. Na terenu je otvoreno i obrađeno 50 pedoloških profila (glavnih i pomoćnih).

U gospodarskoj jedinici «Tramontana» dolaze slijedeći pedokartografski tipovi tala – kao

pedohori se dalje raščlanjuju prema autorima – dr. Jakoba Martinovića i Borisa Vrbeka koji su izradili pedološku kartu:


Stranica 19

1. Litosol

2. Litosol-kalkokambisol tipični (60:40) 3. Litosol-kalkomelanosol-kalkokambisol plitki (80:5:15)

4. Koluvij karbonatni s prevagom zemljišnog materijala-kalkokambisol plitki, srednje

duboki i koluvijalni (70:30)

5. Kalkokambisol na vapnencu plitki –kalkokambisol na vapnencu tipični i koluvijalni srednje duboki – rendzina na vapnenastim brečama plitka i srednje duboka (40:30:30)

6. Kalkokambisol na vapnencu i dolomitu plitki – rendzina na dolomitu i vapnencu plitka

– regosol (50:40:10)

7. Kalkokambisol tipični plitki s erodiranim A-horizontom – litosol (80:20)

8. Kalkokambisol na dolomitu i vapnencu plitki i srednje duboki – rendzina plitka

(80:20)

9. Kalkokambisol tipični plitki – kalkokambisol koluvijalni plitki i srednje duboki –

koluvij – renzdina na dolomitu (50:20:20:10)

10. Kalkokambisol tipični plitki 11. Kalkokambisol na vapnencu plitki i srednje duboki (60:40)

12. Kalkokambisol na vapnencu tipičan plitki i srednje duboki (60:40)

13. Kalkokambisol na vapnencu plitki i srednje duboki, dijelom terasirano tlo (60:40)

14. Kalkokambisol plitki i srednje duboki – kalkokambisol duboki – crvenica srednje

duboka (50:30:20)

15. Luvisol na vapnencu – crvenica ilimerizirana – kalkokambisol duboki ( u vrtačama kalkokambisol plitki i srednje duboki) (40:30:30)

16. Luvisol akrični – crvenica srednje duboka i duboka – kalkokambisol

17. Luvisol na vapnencu – crvenica ilimerizirana (60:40)

18. Vitisol – kalkokambisol plitki i srednje duboki tipični i antropogenizirani (70:30)

19. Amfiglej – kalkokambisol duboki – crvenica duboka (60:20:20)

1. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol)

Ovo se tlo razvija većinom na čistim, čvrstim, mezozojskim vapnencima kao i crvenice i vapnenačke crnice. Ovaj tip tla je rasprostranjen na većem dijelu ove gospodarske jedinice zahvaćajući pretežno središnje strme dijelove, kao i na sjevernom dijelu.

Sklop profila je Amo – (B) – rz – R. Kalcikambisol se formira isključivo na tvrdim i čistim vapnencima ili dolomitima koji imaju manje od 1 % nerastvorenog ostatka. U području rasprostranjenosti kalcikambisola stijenovitost je značajna (30 – 50 %). U humusno –

akumulativnom horizontu struktura je mrvičasta do graškasta, a u (B)rz – horizontu

poliedrična do orašasta. Po teksturi, tlo pripada ilovastim glinama i glinama.

Kalcikambisoli koji dolaze na krednim i eocenskim vapnencima ne razlikuju se ni po

sklopu horizonata ni po analitičkim rezultatima. Specifičnost im je kao i kod crnica da imaju povišen sadržaj CaCO3 ( od 3 % do nekoliko desetina) i pH (pH/H20 najčešće 7 – 7,8 %) što se tumači sekundarnim obogaćivanjem vapnom u uvjetima intenzivnog okršavanja. Od

biogenih elemenata karakteristične su vrlo visoke količine kalija dok se fosfor nalazi u tragovima. Sadržaj humusa varira najčešće između 5 i 10 %. Ispod kultura četinjača on ponekad prelazi 20 % u humusno akumulativnom horizontu u odnosu na C:N. Teksturno su to


Stranica 20

lako i teško glinasta tla s većim ili manjim sadržajem skeleta. Erodirani podtip dolazi na kamenjarima u nižim nadmorskim visinama, a odlikuje se nedostatkom humusno –

akumulativnog horizonta.

2. Crvenica (terra rossa)

Ovaj tip tla zahvaća uglavnom južni dio gospodarske jedinice, odnosno raštrkane dijelove na sjevernom dijelu gospodarske jedinice, na platoima, zaravni, gdje kad i kao

fragmente.

Sklop profila Amo ili Aoh-(B)rz-R. Crvenice se kao i kalkokambisoli formiraju iz netopivog

ostatka čistih vapnenaca pri čemu se ne može isključiti pritjecanje silikatnog materijala eolskim putem u dugotrajnoj genezi tih tala. Osnovni pedogenetski proces u crvenici je

rubifikacija (dehidratacija i kristalizacija oksida željeza – hematita). Recentna crvenica u

pravilu je duboka 60-80 cm. Ističe se plići humusno-akumulativni horizont (8-15 cm), koji

pod šumskom vegetacijom sadrži 3-4 % humusa i ima uzak (10-12) C/N odnos. Dominantna

je stabilna i poliedrična struktura. Sadrži i 30-70 % čestica gline. Poljski vodni kapacitet

iznosi 30-40 % (volumnih) od čega je približno jedna polovina biljkama nepristupačne vode. Stabilna struktura uvjetuje srednju propusnost vode. Reakcija tla je u pravilu neutralna do

slabo kisela.

Kod crvenice razlikujemo dva podtipa: tipični i lesivirana s početkom formiranja E horizonta. Po varijetetu može biti plitka do 40 cm i srednje duboka 40-70 cm, dok po formi razlikujemo

ilovaste i glinovite.

Tipične crvenice najčešće dolaze kao srednje duboke i duboke, izvan obradivih površina na kojima su pretrpjele razne stupnjeve antropogenizacije. Prema analitičkim podacima one su uklapaju u do sada poznate i po ranijim istraživačima utvrđene. pH/H2O najčešće je u rasponu 6-7, a rjeđe prelazi 7. Izrazit je manjak fiziološki aktivnog fosfora, a kalijem su dobro i bogato

opskrbljene. Sadržaj humusa u površinskom horizontu kreće se oko 5 %. Tekstura je najvećim dijelom, često već od same površine teško glinasta.

3. Lesivirano tlo (luvisol )

Ovaj tip tla zahvaća uglavnom sjeverni dio gospodarske jedinice – kao raštrkani fragmenti.

Lesivirane crvenice tipične zadržale su se još pod šumskim zastorom a izvan toga također su pretrpjele antropogene utjecaje različitog intenziteta. Makroreljef je nisko do

osrednje valovit sa većom zastupljenošću mezouvala (vrtača). Luvisoli se formiraju na ilovastim supstratima ili stijenjama raspadanjem kojih može nastati dublji ilovasti profil. Za luvisol je karakteristično ispiranje (lesivaža) čestica gline iz E – horizonta i njihovo akumuliranje u B – horizontu. Eluvijalno-iluvijalna migracija gline

odvija se u uvjetima umjerene kiselosti (pH 5-6). Luvisoli na vapnencima imaju u

površinskim slojevima lakšu praškastu teksturu, dok je B-horizont najčešće glinovit. Ti luvisoli imaju normalnu drenažu, pH je obično ispod 5.0, a stupanj zasićenosti bazama ispod 35%. Siromaštvo svim hranivima vrlo je izrazito. Predstavljaju najrazvijeniji evolucioni oblik na zarvavnjenim terenima (kalkokambisol lesivirani, crvenica lesivirana). Tla su duboka 50-


Stranica 21

150 cm, zakiseljenog površinskog horizonta, prema mehaničkom sastavu teške gline. Humusni horizont je debljine 1-3 cm, ph 5,1-6,0, bogata dušikom, ali slabo opskrbljena kalijem.

4. Lesivirano tlo na vapnencima

Lesivirano tlo na vapnencima i dolomitima nastaje iz smeđeg tla na područjima sa slabije izraženom gemorfologijom gdje vladaju povoljniji uvjeti pedogeneze. To su zaštićeniji položaji, vrtače, blago nagnute padine i zaravni. Ova tla su srednje duboka i duboka, dobre

pogodnosti za proizvodnju, ali zauzimaju malu površinu.

5. Koluvijalno tlo (Koluvij)

To su preneseni – alohtoni depoziti, koji predstavljaju nerazvijena ili slabo razvijena

tla, imaju (A) ili Ap horizont, stvaraju se spiranjem tla i supstrata sa viših brdskih terena bujičnim vodotocima i površinskim vodama, te recentnom sedimentacijom tako erodiranog

materijala u podnožju tih terena. Svi su karbonatni, siromašni su fiziološki aktivnim fosforom i kalijem, različite dubine, a pretežno su glinastog i ilovasto-glinastog mehaničkog sastava. Prema svojstvima su koluvijalna tla uglavnom s malo skeleta, dakle, pretežno po testuri sitnica. Iz mehaničkih analiza prosječno sadrže podjednako čestica sitnog pijeska, praha i gline.

6. Kamenjar (litosol)

To su nerazvijena tla pretežno sastavljena od rastrošenog skeleta, čija dubina nije veća od 20 cm, a zatim prelazi u kompaktnu ili slabo razdrobljenu stijenu. Tlo se stvara «in situ» pretežno fizičkim trošenjem i erodiranjem (migracijom) finijih čestica. Pedogeneza nije uznapredovala zbog mladosti tla, jake erozije ili nepogodnih klimatskih uvjeta.

Litosoli su dakle vrlo plitka tla koja su po svom razvoju vrlo blizu geološkoj podlozi, što znači da imaju neznatne količinebiljkama pristupačnih hranjiva. Uslijed suše i vrlo malih količina organske materije i biološka aktivnost je slaba.

+

2.1.3. Opterećenost onečišćivačima

Veća onečišćenja na području g.j. „Tramontana“ nisu primjećena. No dolaskom sve intenzivnijeg razvoja turizma, te industrijalizacije i ostalih

onečišćivaća posljednjih desetljeća problem onečišćenja okoliša, atmosfere i tla postaje sve intenzivniji.

Onečišćenje okoliša nastaje štetnim djelovanjem raznih kemijskih spojeva koje

prvenstveno u poljoprivredi, a puno manje u šumarstvu upotrebljavamo za zaštitu bilja od bolesti i insekata, te u najvećoj mjeri djelovanjem štetnih plinova koji onečišćuju šume putem zračnih strujanja često iz udaljenih industrijskih središta, isto tako ima utjecaja i blizina

termoelektrane Plomin te riječkog industrijskog kompleksa (rafinerija, termoelektrana i ostalo) u određenim vremenskim prilikama postaju lokalni onečišćivači. Eventualna

onečišćenja bi se mogla javiti uz glavnu cestu Porozine – Cres u slučaju prometnih havarija pri rijetkom prijevozu akcidentnih materija.


Stranica 22

Kao posljedica trajnih emisija štetnih plinova i unošenja u tlo kemikalija kiselim kišama, dolazi do akumulacije teških metala (olovo, cink, bakar, živa...) čije koncentracije iznad graničnih vrijednosti izazivaju biološko slabljenje i sušenje biljaka. Na terenu nisu uočena značajna oštećenja na biljkama koja bi upućivala na jače onečišćenje. Određen problem predstavljaju frekventne prometnice, pogotovo u ljetnim mjesecima,

kada je velik priliv stranih turista, a time i veća zagađenost ispušnih plinova od kojih bi mogle nastati veće štete. Problem predstavljaju i prisutna divlja odlagališta smeća uz šumske prometnice, ali s

obzirom na slabiju naseljenost tog područja manje se primjećuju.

3. Klima

Na sjevernom dijelu otoka Cresa prevladava submediteranska klima, a u središnjem i južnom dijelu zastupljenija je mediteranska klima. To je klima umjereno toplog kišnog tipa s toplim i suhim ljetima i kišovitim jesenima. Zbog velikog toplinskog kapaciteta more utječe na klimu tako što ublažuje temperaturne razlike - snizuje najviše i povisuje najniže. Ljeti more hladi, a zimi grije kopno.

Gospodarska jedinica «Tramontana» nalazi se u zoni toplo umjerene klime(Cfsax’’), ali u prijelaznom klimatskom tipu po Köppenovoj klasifikaciji, jer je mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca iznad 22°C. Karakteristike ovog tipa klime su vruća ljeta i kišne zime. Najsuši dio godine pada u rano proljeće (ožujak) i ljeto (kolovoz). Kišno razdoblje ima sporedni maskimum u svibnju i lipnju, a maksimum u jesenskom dijelu u

listopadu i studenome.

Klimatske prilike su prikazane temeljem podataka DHMZ-a za potrebe izrade ŠGOP-a

RH 2016-2025 za razdoblje 1984-2013.

Ova je studija ograničena na analizu 30-godišnjeg niza podataka mjerenja temperature zraka, količine oborine, relativne vlažnosti i mraza. Za prikaz naveli smo meteorološku stanicu Mali Lošinj prema raspoloživim podacima iz te studije, dok za Cres nemamo podataka.

To područje ima klimatsku oznaku:

1.Cfsax’’ gdje je:

C – klima toplo umjerenog kišnog tipa sa srednjom temperaturom najhladnijeg mjeseca između -3°C i +18°C

f – oborine su jednako raspoređene tokom cijele godine

s – manje oborina padne u toplijem dijelu godine

a – srednja temperatura najtoplijeg mjeseca veća od 22°C x’’ – tokom godine izražena su dva maksimuma oborina (svibanj i lipanj te listopad i studeni)


Stranica 23

Slika 2. Klimatski tipovi po Köppenu na području Istre

3.1. Temperatura zraka

Standardni meteorološki podaci koji se koriste u ovoj studiji ne pokazuju prilike u tom sloju, nego na visini 2 m iznad tla, gdje su veća temperaturna kolebanja najčešće mnogo manja.

Kako vidimo iz ove tablice, srednja godišnja temperatura iznosi 15,7°C za

meteorološku postaju Mali Lošinj. Najhladniji mjesec je siječanj (7,9°C), dok je najtopliji

srpanj (24,9C).

Tablica 6. Meteorološka postaja – Mali Lošinj – 53 mnv (razdoblje 1984-2013.) Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD

°C 7,9 7,8 10,2 13,4 18,1 22,1 24,9 24,8 20,6 16,8 12,6 9,3 15,7


Stranica 24

Grafikon 1. – srednje mjesečne vrijednosti temperature-meteorološka postaja Rijeka

Najniža srednja temperatura zraka je u siječnju, a najviša u srpnju. Godišnji minimum iznosi -4,4 °C, a godišnji maksimum +37,4 °C. Tablica 7. Meteorološka postaja Mali Lošinj - (53 mnv.) za razdoblje 1984-2013.

SEZONA PROLJEĆE LJETO JESEN ZIMA GOD.

Postaja Mali Lošinj 13,9 23,9 16,7 8,3 15,7

Iz ove tablice vidimo da je zima najhladnije doba, a ljeto najtoplije, a proljeće je u prosjeku hladnije od jeseni.

Tablica 8. Meteorološka postaja – Mali Lošinj, 53 mnv (razdoblje 1984-2013.)

Apsolutne maksimalne (TMAX u C) i minimalne (TMIN u C) temperature zraka

MJ I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Tmax 17,4 20,4 22,6 25,9 34,5 35,6 36,3 37,4 32,4 29,2 23,1 18,9 37,4

Tmin -3,7 -4,4 -3,3 +2,9 +8,2 +9,7 +14,7 +10,0 +10,0 +5,0 +1,1 -4,4 -4,4

Iz ove tablice u 30-godišnjem razdoblju najniža temperatura je iznosila –4,4C u veljači i prosincu, a najtoplija je zabilježena sa 37,4C u kolovozu.

3.2 Oborina

Svakodnevnim mjerenjima na meteorološkim postajama dobivaju se podaci o dnevnim količinama oborine. Iz dnevnih količina dobivaju se mjesečne, a zbrajanjem mjesečnih dolazimo do godišnje količine oborine. Niz od 12 mjesečnih količina daje godišnji hod. Podaci ukazuju na jednoličnost rasporeda oborina tokom zime i proljeća, dok su obilnije količine oborine prisutne tijekom jeseni, izuzetkom srpnja. Srednja godišnja količina oborina iznosi za postaju Mali Lošinj iznosi 935,8 mm..

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Temp. 7,9 7,8 10,2 13,4 18,1 22,1 24,9 24,8 20,6 16,8 12,6 9,3

7,9 7,8

10,2

13,4

18,1

22,1

24,9 24,8

20,6

16,8

12,6

9,3

0

5

10

15

20

25

30

Te

mp

era

tura

u 0

CSrednje mjesečne vrijednosti temperature zaraka u 0C 1984.-2013. -

Meteorološka postaja Mali Lošinj


Stranica 25

Tablica 9: Met.postaja Mali Lošinj (razdoblje 1984.-2013.) Srednje mjesečne vrijednosti količine oborine. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD

Mm 84,8 67,6 63,9 66,8 60,5 60,8 29,1 55,4 97,9 129,0 121,5 98,5 935,8

Grafikon 2. – srednje mjesečne vrijednosti količine oborina (mm)-meteorološka postaja Mali Lošinj

Tablica 10. Meteorološka postaja Rijeka – razdoblje 1984-2013.god.(291 mnv.)

SEZONA PROLJEĆE LJETO JESEN ZIMA GOD.

Srednje sezonske

vrijednosti količine oborina u mm

191 151

348

251 935,8

Iz ove tablice vidimo da su srednje sezonske vrijednosti količine oborina najmanje ljeti, a najviše u jesen .


mm 84,8 67,6 63,9 66,8 60,5 60,8 29,1 55,4 97,9 129 121,5 98,5

84,8

67,6 63,9 66,860,5 60,8

29,1

55,4

97,9

129121,5

98,5

0

20

40

60

80

100

120

140

Ob

ori

ne

u m

mi

Srednje mjesečne količine oborina(mm) 1984.-2013. god. - meteorološka postaja Mali Lošinj (53 mnv)


Stranica 26

3.3. Relativna vlažnost zraka

Pod vlagom u zraku smatra se samo vodena para primješana ostalim plinovima u atmosferi, a ne kapljice vode ili leda.

Povoljni uvjeti s obzirom na rast bilja su uz relativnu vlažnost između 50% i 90%. U tom se rasponu s povećanjem vlažnosti zraka povećava i fotosinteza, osobito ako je sunčevo zračenje jače. Pri vrlo visokoj relativnoj vlažnosti zraka onemogućena je transpiracija, što nije povoljno ako ljeti zasićenost zraka potraje dulje. S druge strane, niska relativna vlažnost znači pojačan gubitak vode iz biljke transpiracijom i smanjenu fotosintezu, pa biljka vene i suši se ako se voda ne može nadoknaditi iz tla. Godišnji hod srednjih mjesečnih relativnih vlaga prikazan je na tablici Iz tablice je vidljivo da relativna vlaga ima karakterističan godišnji hod s minimumom u ljetnim mjesecima, a maksimum u zimskim mjesecima. Srednja godišnja vrijednost za promatrano razdoblje varirala je od 63 % do 73 % s srednjakom od 70 % što je nešto niže u odnosu na raniji promatrani niz, a to je u skladu s promjenama u temperaturi zraka.

Tablica 11. Meteorološka postaja Mali Lošinj– razdoblje 1984-2013.god.(53 mnv.)-vlažnost zraka

Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD

Srednja mjesečna relativna vlažnost zraka u %

73 71 70 71 70 67 63 66 71 74 73 73 70

Minimalna vrijednost

relativne vlažnosti zraka u %

231 21 21 24 25 28 25 22 25 25 24 23 21

Srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 70 % što znači da je relativna vlažnost zraka srednja.

3.4. Mraz

Mraz su ledeni kristali u obliku ljuskica, iglica, ili listića na predmetima na tlu. Nastaje sublimacijm vodene pare uslijed noćnog ohlađivanja pri vedrom i tihom vremenu kad su temperature zraka ispod 0C.

Tablica 12. Meteorološka postaja Mali Lošinj – razdoblje 1984-2013.god.(53 mnv.)

Postaja Rijeka I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD

Srednji mjesečni broj dana s mrazom

0,9 0,6 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,2 2,0

Iz ove tablice vidimo da rani mrazevi počinju već u XI mjesecu, a kasni mrazevi do III

mjeseca.

3.5. Naoblaka

Prema srednjim dugogodišnjim vrijednostima može se utvrditi da se cjelokupno područje Istre ubraja u vedro područje jer je srednja godišnja naoblaka manja od 6 desetina. Najveću srednju naoblaku treba očekivati u prosincu ( 6,5 desetina). Mjesečni minimum naoblake ( u

unutrašnjem dijelu Istre) pada na mjesec kolovoz (3,8 desetina). Već prema srednjim


Stranica 27

mjesečnim vrijednostima naoblake mijenja se broj oblačnih (dnevni srednjak 8,0 desetina) i vedrih dana (dnevni srednjak 2,0 desetina). Općenito se može reći da je u proljeće i jesen broj oblačnih dana gotovo isti i kreće se od 24-27 dana. Ljeti ima u srednjaku svega 10 oblačnih dana, dok je zimi broj oblačnih dana preko 30. Srednji broj oblačnih dana u Istri kreće se od 90 do 110 dana. Srednji godišnji broj vedrih dana u unutrašnjosti Istre kreće se od 70 – 80

dana.

Tablica 13. Meteorološka postaja Mali Lošinj - srednje mjesečne i godišnje vrijednosti naoblake u desetinama

( 0 – 10 )

MJ I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD

OBL 6,1 6,0 5,6 5,3 4,7 4,1 2,8 3,2 3,9 4,0 6,4 6,2 4,9

3.6. Vjetar

Karakteristični vjetrovi za ovo područje su bura i jugo. Bura je sjeveroistočni vjetar, dok je jugo jugoistočni vjetar. Oba vjetra štete vegetaciji, uvjetuju eolsku eroziju tla te čine veće štete u kulturama u vidu vjetroloma i vjetroizvala. Karakteristična su olujna ljetna nevremena koja su najčešće popraćena jakim jugom i zapadnim vjetrom.

Vjetar je horizontalna komponenta strujanja i značajan je meteorološki i klimatski

element. Kao vektorska veličina određen je brzinom i smjerom. Zajedno s ostalim meteorološkim elementima vjetar karakterizira procese u atmosferi koji pak uzrokuju različita vremenska stanja. Prvi pokazatelj režima strujanja na nekoj lokaciji je razdioba smjera i jačine vjetra.


Stranica 28

Slika 3. Prikaz grafikona ruže vjetrova (1985.-2014.) za područje Cresa

Iz ovog grafikona vidi da su najčešći vjetrovi – sjeveroistočni (bura) i jugoistončni (jugo).


Stranica 29

Klimadijagram meteorološke postaje Mali Lošinj (1984.-2013.)

Grafikon 3. – Walterov klimadijagram


temperatura 7,9 7,8 10,2 13,4 18,1 22,1 24,9 24,8 20,6 16,8 12,6 9,3

oborine 84,8 67,6 63,9 66,8 60,5 60,8 29,1 55,4 97,9 129,0 121,5 98,5

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

-5,0

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

50,0

55,0

60,0

sred

nja

mje

sečn

a ko

ličin

a ob

orin

a (m

m)

razdoblje mjerenja od 1984. do 2013. godine

sred

nja

mje

sečn

a te

mpe

ratu

ra (O

C)

mjeseci

KLIMADIJAGRAM PO WALTERU

MALI LOŠINJ 53 m.n.v. 15,7 °C 30 god 935,8 mm


Stranica 30

4. Šumske zajednice i stanišni tipovi 4.1. Šumske zajednice

4.1.1. Biljno-geografski položaj i raščlanjenost vegetacije

Flora nekog područja skup je svih biljnih vrsta koje na njemu rastu. Hrvatska flora se

sa svoje 5593 vrste i podvrste, s obzirom na površinu, odlikuje izrazito visokom raznolikošću po jedinici površine, a endemizam flore (349 endema) triput je veći od svjetskog prosjeka. Fitocenološki prikaz šumskih zajednica Hrvatske proveden je prema načelima ciriškomonpelješke ili standardne srednjoeuropske škole (Braun-Blanquet, 1964) koja se u

Hrvatskoj i Europi primjenjuje već stotinjak godina. Njezino je polazište florni sastav

pojedine biljne zajednice, kao osnova koja najbolje pokazuje ekološke, zemljopisne, povijesne

i genetske prilike neke zajednice ili kraja, a temelji se na sociološkim svojstvima pojedine

vrste ili vegetacijske kategorije.

Na temelju opće kategorizacije svaka zemlja članica EU-a može izraditi svoju nacionalnu ekološku mrežu sa staništima, odrediti, opisati i kartirati lokalitete koji

predstavljaju određeno stanište, procijeniti stupanj ugroženosti, preporučiti mjere za očuvanje i zaštitu te utvrditi ostale relevantne činjenice. Natura 2000 za Republiku Hrvatsku proglašena je 26. rujna 2013. godine, kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o ekološkoj mreži („Narodne novine“, br. 124/13). Za svako pojedino područje ekološke mreže utvrđene su ciljne vrste i stanišni tipovi, kao i kartografski prikaz ekološke mreže. Pravilnikom o

popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, br.88/14) utvrđen je popis stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj (Nacionalna

klasifikacija staništa); popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i

europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske; popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu Natura 2000 te kartografski prikaz stanišnih tipova.

Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima. Vrste stanišnih tipova sukladne su odgovarajućim europskim klasifikacijama stanišnih tipova, te se za potrebe provedbe

međunarodnih propisa mogu iskazivati u odgovarajućim oznakama i imenima. Sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip. Klasifikacija stanišnih tipova razvija se u Europi već dvadesetak godina, a intenzivan rad na ovoj problematici započeo je upravo za potrebe donošenja propisa zaštite prirode. U vrijeme pripreme Direktive o pticama, početkom 1980-ih

godina prihvaćena je tipologija dvoznamenkastog označavanja stanišnih tipova. Sljedeći korak načinjen je tijekom donošenja Direktive o staništima – 1991. godine u okviru projekta

CORINE-Biotopes izrađena je klasifikacija stanišnih tipova zastupljenih u tadašnjih 12 članica EU-a. Ova se klasifikacija dalje razvijala i proširila na područje cijele Europe u sklopu projekta izrade PHYSIS baze podataka o stanišnih tipovima. Stanišni tipovi iz Dodatka I.

Direktive o staništima imaju kodove klasifikacije CORINE, ali su u priručniku za stanišne tipove 'pretvoreni' u klase klasifikacije PHYSIS te su preuzeti njihovi opisi iz te baze.

Posljednjih nekoliko godina u okviru Europske agencije za okoliš (EEA) razvija se

unaprijeđena verzija klasifikacije stanišnih tipova pod nazivom EUNIS, a njezina primjena

postaje obvezna u izradi redovnih izvješća svake zemlje za EEA. Sukladno Direktivi o

staništima pSCI područja (područja od važnosti za EU) izrađena je referentna lista s popisima


Stranica 31

stanišnih tipova po biogeografskim regijama. Pritom je potrebno napomenuti da se prema

naputcima Europskog centra za biološku raznovrsnost referentna lista ne smatra popisom

vrsta koje su zabilježene na teritoriju zemlje članice, nego je to lista tipova staništa za koje se izdvajaju područja u mrežu Natura 2000. Simbolom zvjezdice (*) označeni su prioritetni stanišni tipovi, odnosno stanišni tipovi za čije je očuvanje EU posebno odgovorna s obzirom

na razmjere njihova prirodnog areala, što znači da se u mrežu Natura 2000 izdvajaju u

visokom udjelu nacionalne površine stanišnog tipa. Tip staništa Natura 2000 širi je pojam i može uključivati više različitih fitocenoza. Pojedine fitocenoze koje nalazimo na području Republike Hrvatske ne mogu se uskladiti s tako definiranim stanišnim tipovima jer europske klasifikacije u tim slučajevima nisu dostatne za iskazivanje ukupne raznolikosti stanišnih tipova Hrvatske.

Unatoč stalnom razvoju europske klasifikacije stanišnih tipova, nijedna od njih ne pokriva sve specifičnosti pojedinih zemalja pa se u mnogima pristupilo izradi nacionalnih

klasifikacija stanišnih tipova. Prva razina Nacionalne klasifikacije staništa Republike Hrvatske definira 11 osnovnih tipova koji su označeni slovnim oznakama A-K. Primarna

šumska zemljišta označena su slovima: D – šikara i E – šuma. Neobrasla i neplodna šumska zemljišta mogu se nalaziti i na drugim tipovima staništa.

Zbog izrazite orografije terena šumska se vegetacija Hrvatske luči na dva mediteranska i pet kontinentalnih vertikalnih vegetacijskih pojasa. Gospodarska jedinica

„Tramontana“ pripada mediteransko – litoralnom vegetacijskom pojasu i dijeli se na dvije

vegetacijske zone:

1. Eumediteranska zona – je tipično mediteransko područje u kojoj je klimatogena zajednica šuma hrasta crnike i crnog jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić. (1956)

1958), a obuhvaća priobalni pojas otoka Cresa (cca 8 % površine gospodarske jedinice).

2. Submediteranska zona – u kojoj je klimatogena zajednica mješovita šuma hrasta

medunca i bijelog graba (Querco pubescenti-Carpinetum orientalis Horvatić 1939) i zauzima

najveći dio gospodarske jedinice cca 92 % površine.

Veći dio gospodarske jedinice „Tramontana“ je u submediteranskoj vegetacijskoj zoni,

a manji dio, na jugu – oko uvale Kruščica i luke Cres, zahvaća i eumediteransku zonu.

Za šume gospodarske jedinice „Tramontana“ karakterističan je jak utjecaj čovjeka i stoke, naročito ispaše ovaca. Otok Cres je bio čuven po brojnim stadima ovaca (više od 40.000 grla), koje su na općinskim pašnjacima, tzv. „komunadama“, gotovo u potpunosti

uništile šumsku vegetaciju, pa dijelom i travnjačku, tako da su se održale samo one biljke koje ovca ne pase – npr. ljekovita kadulja, smilje, mlječike i dr.

Dominantna šumska zajednica u gospodarskoj jedinici „Tramontana“ je šuma hrasta

medunca i bijelog graba (Querco pubescenti-Carpinetum orientalis Horvatić 1939).

Centralnim dijelom te gospodarske jedinice uzdiže se niz grebena iznad slojnice 350 m:

Orline (601 m) – Gorice (650 m) – Sis (638 m), koji su obrasli zajednicom mješovite šume i šikare hrasta medunca i crnog graba s vučjom stopom (Aristolochio luteae-Quercetum


Stranica 32

pubescentis (Horvat 1959) Poldini 2008). Pojava te asocijacije uvjetovana je orografski (viša zona) i klimatski (grebeni su izloženi utjecaju bure). Sastojine pitomog kestena (Helleboro

multifidi-Castanetum sativae Medak 2009), razvijene su na dubljim tlima, pripadaju grupi

azonalnih zajednica.

U okviru eumediteranske vegetacije, zastupljene su dvije zajednice: crnika s crnim

jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić. (1956) 1958) i s crnim grabom (Ostryo-

Quercetum ilicis, Trinajstić 1974. )

Zastupljenost šumskih zajednica u gospodarskoj jedinici „Tramontana“ prikazana je u sljedećoj tablici:

Tablica 14.

Šumska zajednica Znanstveni naziv Površina

(ha) %

Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom

Helleboro multifidi-Castanetum sativae

Medak 2009 31,41 0,63

Šuma hrasta medunca i bijelog graba Querco pubescenti-Carpinetum

orientalis Horvatić 1939 2777,45 55,87

Mješovita šuma i šikara hrasta medunca i crnoga graba s vučjom stopom

Aristolochio luteae-Quercetum

pubescentis (Horvat 1959) Poldini 2008 453,04 9,11

Šuma hrasta crnike i crnoga jasena Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić.

(1956) 1958 426,84 8,59

Šuma hrasta crnike i crnoga graba Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić

(1965) 1977 160,09 3,22

Nedefinirano 1122,80 22,58

UKUPNO: 4971,63 100,00

4.1.2. Značajke utvrđenih šumskih zajednica

Za sinsistematski položaj i opise šumskih zajednica korišteno je: Vukelić, J., 2012: Šumska vegetacija Hrvatske, Zagreb. Uz svaku opisanu šumsku zajednicu stavljeni su kod i ime prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (u daljnjem tekstu NKS) IV. razine.

4.1.2.1. Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom

(Helleboro multifidi-Castanetum sativae Medak 2009)

NKS IV razine: E.3.4.8. Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom

Ova zajednica zauzima površinu od 31,41 ha ili 0,63 % od ukupne površine gospodarske jedinice.

Rasprostranjena je u Istri i na otoku Cresu. Najrasprostranjenije sastojine nalaze se na

Učki, posebno na području Lovrana, gdje je kesten stoljećima uzgajan radi plodova. Na Cresu se kestenove šume nalaze u njegovu sjevernom dijelu, u predjelu Tramuntana. Zajednica

uspijeva u visinskom rasponu od 150 do 450 metara. Niže nadmorske visine odnose se na

otok Cres, a više na Učku. Tu su isključivo na sjevernim, rijetko na istočnim stranama, koje


Stranica 33

ublažavaju posljedice ljetne vrućine i suše te omogućavaju razvoj i opstanak većeg broja mezofilnih vrsta. Zajednica se u skladu s tim razvija na zaravnjenim i blago nagnutim

terenima, gdje je omogućen razvoj dubljega sloja tla.

U sloju drveća prevladava pitomi kesten, česti su crni jasen i trešnja, nešto rjeđi medunac, cer, obični i crni grab te klen. U često vrlo bujnom sloju grmlja, koji pokriva više od 50% površine, dolaze osim vrsta iz sloja grmlja, još i Corylus avellana, Cornus sanguinea,

Crataegus monogyna, Rosa arvensis, Ligustrum vulgare, Sorbus torminalis, Cornus mas,

Acer obtusatum, Sorbus domestica i druge vrste. Sloj prizemnoga rašća je izuzetno bogat. Razlikovne vrste su Helleborus multifidus i Sesleria autumnalis.

Na ove se šume u prošlosti dosta utjecalo, što je prilično povećalo prisutnost acidofilnih vrsta. Danas su ti utjecaji mnogo manji te se degradcija ogleda ponajprije u

gaženju tla (zbog skupljanja plodova) i u pašarenju što je itekako primjetno na području gospodarske jedinice „Tramontana“ na otoku Cresu.

4.1.2.2. Šuma hrasta medunca i bijelog graba

(Querco pubescenti-Carpinetum orientalis Horvatić 1939)

NKS IV razina: E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijelograba

Najznačajnija je klimatskozonalna šumska zajednica submediteranske zone priobalnoga pojasa sjevernoga Hrvatskoga primorja, većega dijela Istre izgrađenoga od vapnenca, sjevernojadranskih otoka, sjevernoga dijela Ravnih kotara i većega dijela kontinentalne Dalmacije do granice s Bosnom i Hercegovinom, odnosno na jugu s Crnom

Gorom. U toj velikoj zoni medunčevo-bjelograbove šume nastavljaju se na eumediteransku zonu šuma hrasta crnike, a iznad njih je izgrađen visinski pojas šuma hrasta medunca i crnoga

graba.


Bjelograbovo-medunčeve šume rijetko čine suvisle proizvodne sastojine. Uglavnom se prostiru na velikim površinama različitih degradacijskih stadija. Razlozi su u stoljetnom iskorištavanju tih šuma za ogrijev i druge potrebe ili površina za pašarenje. No danas su ti negativni utjecaji mnogo manji pa se najveći dio šuma nalazi u progresiji.

Fitocenoza raste na crnicama i crvenicama povrh vapnenaca u uvjetima umjereno tople

klime s većom količinom oborina. Prosječna godišnja temperatura u raznolikom području šuma hrasta medunca i bijeloga graba kreće se od 13,3 ºC u priobalnom do 14,4 ºC u kontinentalnom (zaleđu) dijelu areala, a količina oborina od 1180 do 1300 mm.

Florni sastav šume hrasta medunca s bijelim grabom vrlo je bogat. Svojstvene vrste asocijacije su Carpinus orientalis, Helleborus multifidus, a za južni dio njezina areala Acanthus balcanicus i Petteria ramentacea. Od drveća osim medunca i bijeloga graba, značajan udio imaju crni jasen, maklen, cer, oskoruša te lokalno kod Karlobaga Celtis

australis. U sloju grmlja najčešće su vrste Coronilla emerus ssp. emeroides, Cotinus

coggygria, Paliurus spina-christi, Colutea arborescens, Prunus mahaleb, Cornus mas,

Chamaecytisus hirsutus, Prunus spinosa, Clematis vitalba, Rubus ulmifolius i druge. U


Stranica 34

prizemnom rašću najveći udio imaju svojstvene i razlikovne vrste asocijacije, sveze Ostryo-

Carpinion orientalis i reda Quercetalia pubescentis, zatim vrste iz eumediteranskih

vazdazelenih šuma hrasta crnike te submediteranskih kamenjara i pašnjaka: Asparagus

acutifolius, Ruscus aculeatus, Dictamnus albus, Satureja montana, Veronica spicata, Bromus

erectus, Sesleria autumnalis, Trifolium rubens, Clinopodium vulgare, Silene italica, Tamus

communis, Vincetoxicum hirundinaria, Viola hirta, Melittis melissophyllum, Geranium

sanguineum, od ostalih šire rasprostranjenih vrsta Dactylis glomerata, Teucrium chamaedrys,

Brachypodium pinnatum, Buphtalmum salicifolium i druge.

Iz flornoga je sastava vidljiva osebujnost ove asocijacije u okviru opisanih

sinsistematskih kategorija te uža povezanost s eumediteranskim zajednicama razreda Quercetea ilicis, i to posebno u donjem dijelu areala koji se nadovezuje na areal zajednice

Fraxino orni - Quercetum ilicis. U gornjem (višem) dijelu areala značajnije pridolaze listopadne vrste koje vežu ovu asocijaciju sa šumom hrasta medunca i crnoga graba.

4.1.2.3. Mješovita šuma i šikara hrasta medunca i crnog graba s vučjom stopom

(Aristolochio luteae-Quercetum pubescentis (Horvat 1959) Poldini 2008)

NKS IV razina: E.3.5.3. Mješovita šuma i šikara medunca i crnoga graba s vučjom stopom


Šume i šikare hrasta medunca i crnoga graba zauzimaju u sredozemnom području znatne površine te se luče od šuma hrasta medunca i crnoga graba kontinentalnoga područja Hrvatske.

Fitocenoza čini vegetacijsku zonu u sjevernojadranskom dijelu Hrvatske, odnosno u sjevernoj Istri, na primorskim obroncima Velebita te na sjevernim padinama Bukovice. Dolazi

u uvjetima hladnije klime i zadnja je šumska zajednica prema kontinentalnoj vegetaciji odnosno sjevernoameričko-europskoj vegetacijskoj regiji. U visinskom smjeru nastavlja se na

šumu hrasta medunca i bijeloga graba, no ovdje više ne rastu vazdazelene vrste i rjeđe su termofilne vrste. Razvija se na smeđim tlima bogatim ukupnim dušikom i rendzinama na vapnencima i dolomitima. Nadmorska je visina različita, primjerice kod Senja raste od same

obale, u ostalom dijelu areala najčešće u širokom pojasu od 400 do 900 m, ponegdje i više. Iznimno su male površine visokih šuma, češće je razvijena kao panjača u kojoj prevladava crni grab, a najveće površine zauzimaju degradacijski oblici šikare u kojima nema hrasta

medunca ili je rijedak. S prestankom negativnih antropogenih utjecaja nastupila je spora

prirodna sukcesija, a sastojine imaju zaštitnu ulogu i druge općekorisne funkcije.

Dijagnostički su najznačajnije razlikovne vrste prema submediteranskim šumama hrasta medunca i bijeloga graba Ostrya carpinifolia, Aristolochia lutea i Asparagus

tenuifolius, prema kontinentalnim crnograbovim sastojinama uz dvije zadnje to su još Sesleria

autumnalis, Prunus mahaleb, Cotinus coggygria, Coronila emerus ssp. emeroides i Acer

monspessulanum. Od svojstvenih i razlikovnih vrsta sveze i reda u sloju drveća znatan udio imaju Quercus pubescens, Acer obtusatum, Sorbus aria, Fraxinus ornus, Sorbus torminalis, u

grmlju Cornus mas, a u sloju prizemnog rašća Tamus communis, Mercurialis ovata, Carex


Stranica 35

humilis, Inula spiraeifolia, Trifolium rubens, Melittis melissophyllum, Peucedanum cervaria,

Lithospermum purpurocaeruleum, Tanacetum corymbosum, Silene italica i ostale. Od vrsta

ostalih sintaksonomskih kategorija u grmlju su česti Clematis vitalba, Prunus spinosa,

Corylus avellana, a u prizemnom rašću Vincetoxicum hirundinaria, Dactylis glomerata,

Bromus erectus, Teucrium chamaedrys, Brachypodium pinnatum, Cyclamen purpurascens,

Galium mollugo, Euphorbia ciparissias, Origanum vulgare i druge. U sastavu asocijacije

posebno su značajne vrste roda Sorbus.

4.1.2.4. Šuma hrasta crnike i crnoga jasena

(Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić. (1956) 1958)

NKS IV razina: E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

Ova zajednica zauzima površinu od 426,84 ha ili 8,59 % od ukupne obrasle površine gospodarske jedinice.

Najproširenija je klimatogena zajednica eumediteranske zone litoralnomediteranskoga

vegetacijskoga pojasa. Prostire se od južne i jugozapadne Istre, preko Kvarnerskog otočja, otoka Paga i Murtera te kopnom od Zadra do Prevlake. U području rasprostiranja temperatura

je nešto niža nego u južnijem dijelu eumediterana, sa šumom hrasta crnike i mirte, ali je i veća količina oborine s nešto povoljnijim rasporedom ljeti. Tla su najčešće kalcimelanosol, kakcikambisol na vapnencu, plitki i srednje duboki, crvenica tipična i srednje duboka, te u

vrtačama luvisol. Crnikove su šume degradirane većinom stalnim čistim sječama na površinama na kojima zbog suše i vjetra nije moguće zadržavanje tla i ponovni rast vegetacije. Danas je sačuvano vrlo malo sastojina koje su izgledom i po strukturi visoke i srednje šume. Uglavnom se radi o panjačama u raznim degradacijskim stadijima. Makija je degradacijski stadij u kojem nije izražena slojevitost, a prevladavaju grmolike forme i oblici hrasta crnike i ostalih vrsta. Po sastavu se i ne mora razlikovati od visoke crnikove šume, ali po gospodarskoj vrijednosti, izgledu i strukturi bitno se razlikuje. Degradacijom makije

nastaju garizi koji nisu tako gusti kao makije, a zbog degradacije su dobrim dijelom bez tla. U

njima raste pretežito otporno grmlje, kao što su Juniperus oxycedrus, Juniperus macrocarpa,

Juniperus phoenicea, Erica verticillata, Rosmarinus officinalis, Spartium junceum, zatim

Cistus incanus, Dorycnium hirsutum i druge vrste. Krajnji je degradacijski stadij kamenjara u

kojoj opstaju pionirske vrste prilagođene na vrlo teške ekološke uvjete ili su, zbog ljepljivosti, trnova, neugodna mirisa i slično, neprivlačne za pašu ovaca i brst koza. U sloju drveća i grmlja uz crniku i crni jasen nalazimo planiku, lempriku, zeleniku, lovor, draču, mirtu, tršlju, veliki vrijes, šibiku, broćiku, rujevinu, smrdljiku, šmriku, sominu, hrast medunac, maklen,

bijeli grab i druge vrste.

U sloju prizemnoga rašća još rastu Clematis flammula, Smilax aspera, Asparagus

acutifolius, Cyclamen repandum, Sesleria autumnalis, Dorycnium hirsutum, Brachypodium

ramosum, Genista dalmatica, Ruscus aculeatus i druge vrste.


Stranica 36

4.1.2.5. Šuma hrasta crnike i crnoga graba

(Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić (1965) 1977)

NKS IV. razina: E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom

Ovu šumsku zajednicu nalazimo na većim nadmorskim visinama jadranskih otoka, u

hladnijim i vlažnijim uvjetima, od Cresa na sjeveru do Korčule i Pelješca na jugu. Najsjeverniji je nalaz zajednice u okolici Rijeke, gdje se u kanjonu Rječine razvija zahvaljujući povoljnim mikroklimatskim utjecajima. Površine na kojima uspijeva ova zajednica većinom su znatno antropogeno degradirane radi dobivanja pašnjačkih površina i ogrjevnoga drva.

Ova zajednica zauzima površinu od 160,09 ha ili 3,22 % od ukupne obrasle površine gospodarske jedinice.

U sloju drveća i grmlja nalazimo crniku, crni grab, crni jasen, šibiku, šmriku, zeleniku, bijeli grab, rašeljku, broćiku i maklen. U sloju prizemnoga rašća najvažnije su Sesleria

autumnalis, Silene italica, Viola alba ssp.denhardtii, Asparagus acutifolius, Brachypodium

ramosum, Clematis flammula i druge vrste.

4.2. Stanišni tipovi Prirodno stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog

ekosustava, određena geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome je li potpuno prirodno ili doprirodno. Sva istovrsna staništa čine jedan stanišni tip.

Vrste stanišnih tipova opisane su u dokumentu „Nacionalna klasifikacija staništa“ (NKS).

U sljedećoj tablici, prema navedenom Pravilniku i prevladavajućoj fitocenozi, prikazana je zastupljenost utvrđenih stanišnih tipova (naziv i kod) u gospodarskoj jedinici „Tramontana“:

Tablica 15.

NKS

OZNAKA NACIONALNA KLASIFIKACIJA STANIŠTA (NKS) POVRŠINA

(ha) %

A.1.2.1. Povremene stajaćice 0,10 0,00

C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone 277,50 5,58

C.3.5.2. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone 105,45 2,12

D.3.1.1. Dračici 821,44 16,51

E.3.4.8. Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom 5,06 0,10

E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijelograba 2326,03 46,79

E.3.5.3. Mješovita šuma i šikara medunca i crnoga graba s vučjom stopom 502,47 10,11

E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom 438,89 8,83

E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom 148,02 2,98

E.9.2.2. Nasadi crnog bora 290,95 5,85

E.9.2.4. Nasadi alepskog bora 5,31 0,11

E.9.2.8. Miješani nasadi stranih četinjača 36,17 0,73

J.4.4.5. Ostale infrastrukturne površine 14,24 0,29

Ukupno: 4971,63 100,00

*Rijetki i ugroženi stanišni tipovi dodatno su naglašeni sivom ispunom.


Stranica 37

5. Zaštićena područja i strogo zaštićene vrste

Strogo zaštićenim vrstama se, sukladno članku 151. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode proglašavaju zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka. Strogo zaštićene vrste u Hrvatskoj definirane su Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama. Strogo zaštićene vrste proglašava ministar pravilnikom, a na prijedlog

Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, temeljem Crvenog popisa vodeći računa o načelu predostrožnosti i ostalim kriterijima propisanim Zakonom o zaštiti prirode.

Crveni popis utvrđuje Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, te je zadužena za njegovo ažuriranje, te se objavljuje na internetskoj starnici agencije. Crvene knjige ugroženih vrsta objedinjuju podatke o onim vrstama ili podvrstama koje se smatraju ugroženima temeljem znanstvene procjene prema međunarodnim kriterijima koje je postavila međunarodna unija za zaštitu prirode IUCN. Te se vrste upisuju na Crveni popis, a detaljno obrađuju u crvenim knjigama. Crvene knjige za pojedine skupine ugroženih vrsta Hrvatske izradili su kompetetni stručnjaci, te predstavljaju temelj za zakonsku zaštitu vrsta. Crveni popis je popis divljih vrsta

čiji je stupanj ugroženosti procijenjen prema međunarodno prihvaćenim kriterijima, te obuhvaća vrste s visokim stupnjem ugroženosti, odnosno za koje se smatra da su pred izumiranjem (CR-kritično ugrožene, EN-ugrožene i V-osjetljive) te vrste koje bi mogle

postati ugrožene ukoliko se ne poduzmu zaštitne mjere (NT-niskorizične i LC-najmanje

zabrinjavajuće), kao i vrste koje se radi nedostatka podataka ne mogu svrstati u neku od navedenih kategorija (DD-nedovoljno poznate).

Ugrožena divlja vrsta je ona zavičajna divlja vrsta kojoj je dugoročni opstanak u opasnosti i kao takva se nalazi na Crvenom popisu ugroženih vrsta u kategoriji regionalno izumrlih (RE), kritično ugroženih (CR), ugroženih (EN) ili osjetljivih (VU) vrsta,

5.1. Zaštićena područja

Zaštićeni dijelovi prirode prema Zakonu o zaštiti prirode su zaštićena područja u kategorijama: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park,

spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture.

Na području gospodarske jedinice „Tramontana“ nalaze se slijedeća zaštićena područja:

1. Posebni ornitološki rezervat „Fojiška – Podpredošćica“

2. Spomenik prirode „Hrast – Sv. Petar“ – ne nalazi se u odsjecima GJ

„Tramontana“

Posebni rezervat

Prema odredbama Zakona o zaštiti prirode, u posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za


Stranica 38

očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom. Posebni uvjeti kojih se treba pridržavati pri gospodarenju šumama u posebnim rezervatima, nalaze se u aktu o proglašenju zaštićenog područja. Cilj gospodarenja šumama u posebnom rezervatu nije proizvodnja

drvnih proizvoda, nego zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti radi kojih je zaštićeno područje proglašeno, odnosno postizanje ekološke stabilnosti i prirodne strukture. Treba imati na umu da šuma nije trajni spomenik, ona je živi organizam koji ima svoje životne mijene odnosno cikluse prirodne progresije i regresije, tj. propadanja. Šume su izložene ne samo opasnosti od antropogenih utjecaja nego i prirodnim katastrofama, kao što su šumski požari, ledolomi, vjetroizvale i slično. S obzirom na to da dosad, u pravilu, u posebnim rezervatima nisu

obavljani radovi njege šuma prorjedom i nije započeo postupak njihove obnove, već su radovi u njima obuhvaćali samo sanitarnu sječu, dio šumskih površina koje se nalaze u području proglašenim posebnim rezervatom lošeg je izgleda i zdravstvenog stanja. Ako je zbog procesa prirodnog propadanja i kalamiteta narušeno stanje ovih šumskih ekosustava, potrebno je šumskouzgojnim zahvatima zaustaviti proces regresije odnosno izvršiti njihovu revitalizaciju. Za zaštićena područja u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije donosi se program zaštite šuma koji sadržava mjere njihove zaštite i sastavni je dio šumskogospodarskog plana. Sve potrebne radove treba obavljati u suradnji s javnom ustanovom koja upravlja zaštićenim područjem.

Odluku o proglašenju specijalnog ornitološkog rezervata „Fojiška – Podpredošćica“ donijela je skupština općine Cres – Lošinj, dana 26. veljače 1986. godine pod brojem S-

185/1986. Spomenuta je Odluka objavljena u „Službenim novinama općine Cres – Lošinj broj 2/1986, a stupila je na snagu 6. ožujka 1986. godine.

Dio Posebnog ornitološkog rezervata „Fojiška - Podpredošćica“ koji ulazi u gospodarsku jedinicu „Tramontana“ je odvojen u posebne odsjeke i to u 70c, 74b, 75b, 76a,

76c, 77b i 86c, s ukupnom površinom od 151,31 ha.

Tablica 16. Odjeli/odsjeci koji se nalaze unutar granica Posebnog ornitološkog rezervata s pripadajućom površinom

Odjel/odsjek Površina (ha)

70c 4,15

74b 18,80

75b 22,77

76a 16,46

76c 13,10

77b 48,16

86c 27,87

Ukupno 151,31

Spomenik prirode

Na spomeniku prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode, dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Budući da spomenik prirode može biti geomorfološki, geološki, hidrološki ili paleontološki objekt, on nije predmet gospodarenja šumama iako se fizički može nalaziti u šumskom području. Isto tako gospodarenjem nisu obuhvaćena ni pojedina zaštićena stabla ili skupine stabala u ovoj


Stranica 39

kategoriji zaštite koje zbog svoje male površine ne čine zasebne odsjeke nego su dijelovi odsjeka kojima se može gospodariti.

Odluku o proglašenju hrasta kod sela Sv. Petar na otoku Cresu spomenikom prirode –

pojedinačno stablo. donio je povjerenik Vlade Republike Hrvatske u Primorsko-goranskoj

županiji dana 24. listopada 1997. godine pod brojem Klasa: 021-04/97-19/49, Ur. br.:

2170/01-20/97-2.

Spomenik prirode „Hrast – Sv. Petar“ ne nalazi se u odsjecima GJ „Tramontana“ već se nalazi u neposrednoj blizini 70b odsjeka gospodarske jedinice „Tramontana“.

5.2. Strogo zaštićene vrste (HAOP)

Za određivanje vrsta koje su temeljem Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“, broj 144/2013 i 73/2016) određene kao strogo zaštićene, staništa koja su prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, broj 88/2014) određena kao ugroženi i rijetki stanišni tipovi, te područja

koja su sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/2013 i 15/2018) odnosno Zakonom o zaštiti prirode u vrijeme proglašenja određena kao zaštićena, korištena je Baza podataka Hrvatske agencije za okoliš i prirodu kao i drugi dostupni relevantni izvori (Hrvatske šume d.o.o. - podaci o šumskim zajednicama u g.j. „TRAMONTANA“), s naglaskom na recentnost i potvrđenost nalaza vrsta, preciznost definiranja stanišnih tipova i točnost granica zaštićenih područja.

Svi prostorni digitalni (vektorski) podaci o ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima i o zaštićenim područjima dostupni su putem servisa WMS (Web Map Service) i WFS (Web

Feature Service) na Web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode odnosno internetskoj stranici http://www.bioportal.hr.

http://www.bioportal.hr/


Stranica 40

III. Ekološka mreža Natura 2000

Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži, te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ovom se Uredbom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

– Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena

Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.)

– Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.).

Ekološka mreža Natura 2000 je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

Ekološkom mrežom proglašavaju se:

– područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti (u daljnjem tekstu: Područja očuvanja značajna za ptice – POP),

– područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju (u daljnjem tekstu:

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS.

Područja očuvanja značajna za ptice i Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, definirana su sljedećim podacima:

– identifikacijskim brojem područja,

– nazivom područja ekološke mreže,

– znanstvenim imenima divljih vrsta ili stanišnih tipova zbog kojih je pojedino područje određeno kao područje ekološke mreže (ciljne vrste i staništa) uz posebno označavanje prioritetnih divljih vrsta ili prioritetnih stanišnih tipova navođenjem oznake *,

– kategorijama ciljnih vrsta i stanišnih tipova,

– statusom vrste, kod posebnih područja značajnih za očuvanje ptica.


Stranica 41

Područje očuvanja značajno za ptice (POP) je područje značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju i njihovih

staništa, kao i područje značajno za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarno područje od međunarodne važnosti; granice POP-a utvrđene su kao sloj geografskog

informacijskog sustava (GIS) koji je dio Informacijskog sustava zaštite prirode.

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) je područje koje, u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada:

– znatno pridonosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnog stanišnog tipa od interesa za Europsku uniju koji je prirodno rasprostranjen na teritoriju Republike

Hrvatske, a navodi se na popisu prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju zastupljenih na teritoriju Republike Hrvatske (referentna lista stanišnih tipova) u uredbi iz članka 54. stavka 9. Zakona o zaštiti prirode, ili znatno pridonosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti neke od vrsta navedenih na popisu divljih vrsta (osim ptica) od

interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske

(referentna lista divljih vrsta) navedenih u uredbi iz članka 54. stavka 9. Zakona o zaštiti prirode,

– znatno pridonosi cjelovitosti ekološke mreže,

– znatno pridonosi održavanju bioraznolikosti unutar pripadajuće biogeografske regije ili regija.

Granice POVS-a utvrđene su kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) koji je dio Informacijskog sustava zaštite prirode.

Uredba o ekološkoj mreži razlikuje dvije kategorije stanišnih tipova:

1. prirodne stanišne tipove od interesa za Europsku uniju

Ovi stanišni tipovi obuhvaćaju prirodne stanišne tipove:

- kojima prijeti nestanak unutar njihovog prirodnog areala

- imaju mali prirodni areal zbog regresije

- kojima je područje u prirodi ograničeno

- istaknute primjere tipičnih karakteristika jedne ili više biogeografskih regija

2. prioritetne prirodne stanišne tipove.

Ovi stanišni tipovi obuhvaćaju prirodne stanišne tipove kojima na području Europske

unije prijeti nestanak i za čije je očuvanje Europska unija posebno odgovorna s obzirom na

razmjere njihova prirodnog areala koji se nalazi na teritoriju Europske unije.

Uredba o ekološkoj mreži razlikuje dvije kategorije divljih vrsta:

1. divlje vrste od interesa za Europsku uniju

U ovu kategoriju spadaju one divlje vrste za koje vrijedi da su:


Stranica 42

- ugrožene, osim onih vrsta kojima je prirodni areal rubni na tome teritoriju i koje nisu ugrožene ili osjetljive u zapadnoj palearktičkoj regiji,

- osjetljive ili se smatra vjerojatnim da će u skoroj budućnosti potpasti pod kategoriju ugroženih vrsta ako uzročni čimbenici nastave djelovati,

- rijetke ili s malim populacijama koje trenutačno nisu ugrožene ili osjetljive, ali rizik za to postoji; te vrste žive u ograničenim geografskim područjima ili su u manjem broju raspršene na širem području,

- endemske, zahtijevaju posebnu pozornost zbog posebne prirode njihovih staništa i/ili mogućeg utjecaja njihovog iskorištavanja na njihovo stanište i/ili mogućeg utjecaja njihovog iskorištavanja na njihovo stanje očuvanosti

2. prioritetne divlje vrste

U ovu kategoriju spadaju divlje vrste za čije očuvanje je Europska unija posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihova prirodnog areala koji se nalaze na teritoriju Europske unije.

1. Područja ekološke mreže Popis područja ekološke mreže unutar i u neposrednoj blizini gospodarske jedinice „Tramontana“ dat je u slijedećoj tablici:

Tablica 17.

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (NATURA PODRUČJA 2000) Red. br. Naziv područja Oznaka

1. Područja očuvanja značajna za ptice – POP Kvarnerski otoci HR1000033

2. Područja očuvanja značajna za vrste i

Stanišne tipove – POVS Otok Cres HR2001358

Površine gospodarske jedinice, koje su uključene u gospodarenje, nalaze se na natura područjima Kvarnerski otoci HR1000033 i Otok Cres HR2001358 cijelom površinom obuhvata te ćemo iste detaljnije obraditi.


Stranica 43

2. Ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi područja ekološke mreže

Područje očuvanja značajno za ptice (POP) na širem području gospodarske jedinice prikazano je u sljedećoj tablici.

Tablica 18.

Identifikacijski broj

područja Naziv područja Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

Status

G-gnjezdarica;

P-preletnica;

Z-zimovalica

HR1000033 Kvarnerski otoci

Alcedo atthis vodomar Z

Alectoris graeca jarebica kamenjarka G

Anthus campestris primorska trepteljka G

Aquila chrysaetos suri orao G

Botaurus stellaris bukavac P

Bubo bubo ušara G

Burhinus oedicnemus ćukavica G

Calandrela brachydactyla kratkoprsta ševa G

Caprimulgus europaeus leganj G

Circaetus gallicus zmijar G

Circus cyaneus eja strnjarica Z

Dryocopus martius crna žuna G

Egretta garzetta mala bijela čaplja P

Falco columbarius mali sokol Z

Falco naumanni bjelonokta vjetruša G

Falco peregrinus sivi sokol G

Falco vespertinus crvenonoga vjetruša P

Gavia arctica crnogrli plijenor Z

Gavia stellata crvenogrli plijenor Z

Grus grus ždral P

Gyps fulvus bjeloglavi sup G

Ixobrychus minutus čapljica voljak G,P

Lanius collurio rusi svračak G

Lanius minor sivi svračak G

Lullula arborea ševa krunica G

Lymnocryptes minimus mala šljuka Z

Pernis apivorus škanjac osaš G,P

Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G

Porzana parva siva štijoka P

Porzana porzana riđa štijoka P

Sterna albifrons mala čigra G

Sterna hirundo crvenokljuna čigra G

Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Z

značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (kokošica Rallus aquaticus)

U gornjoj tablici navedene su ciljne vrste ptica za ekološku mrežu Kvarnerski otoci HR 1000033 na području gospodarske jedinice „Tramontana“. Vrste koje su u tablici podebljane koriste šumske površine te smo neke i susreli tijekom terenskih radova i evidentirali.

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) na području gospodarske jedinice prikazano je u sljedećoj tablici.


Stranica 44

Tablica 19.

Identifikacijski broj

područja Naziv područja

Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv

staništa

Znanstveni naziv vrste/Šifra stanišnog tipa

HR2001358 Otok Cres

uskoušćani zvrčić Vertigo angustior

jelenak Lucanus cervus

hrastova strizibuba Cerambyx cerdo

velika četveropjega cvilidreta Morimus funereus

bjelonogi rak Austropotamobius pallipes

kopnena kornjača Testudo hermanni

četveroprugi kravosas Elaphe quatuorlineata

crvenkrpica Zamenis situla

Blazijev potkovnjak Rhinolophus blasii

veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum

mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros

jadranska kozonoška Himantoglossum adriaticum

mirišljivi samotar Osmoderma eremita*

danja medonjica Euplagia quadripunctaria*

Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

8210

Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)

62A0

Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)

1410

Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)

1420

Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima

1310

Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.)

1210

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli ende- mičnim vrstama Limonium spp.

1240

Mediteranske povremene lokve

3170*

Šume pitomog kestena (Castanea sativa)

9260

Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)

9340

Špilje i jame zatvorene za javnost

8310

U gornjoj tablici navedene su ciljne vrste i stanišni tipovi ekološke mreže Otok Cres HR 2001358. Ciljne vrste i stanišni tipovi koji su u tablici podebljani evidentirani su na

području gospodarske jedinice „Tramontana“ i detaljnije su obrađeni.


Stranica 45

IV. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

1.0. Uvod

Razvojem civilizacije čovjek je sve više posezao za iskorišćivanjem prirodnih bogatstava (fosilna goriva, drvo, voda itd.) podčinjavajući ih vlastitim potrebama. Tako je vremenom došlo do velikog smanjenja šumskog fonda. U isto vrijeme raslo je zagađivanje okoliša industrijskim otpadom (industrijski otpadni plinovi, onečišćena voda u industrijskim procesima, ispušni plinovi automobila, otpadnim motornim uljima itd.), primjenom kemikalija u poljoprivrednoj proizvodnji (pesticidi i dr.), te općenito načinom života modernog čovjeka u urbanim naseljima (otpad općenito-plastične, metalne ambalaže te razni drugi sintetički materijali koji se prirodno teško razgrađuju i dr.). Do današnjih dana zagađenje čovjekova okoliša doseglo je takav stupanj da je to postalo zabrinjavajuće pa do izražaja dolaze različite druge funkcije prirodnih cjelina, a posebno šume kao jednog od najznačajnijih. Te funkcije nazivamo općekorisnim funkcijama.

Upravo tamo gdje je u najvećoj mjeri narušena prirodna ravnoteža, općekorisne funkcije šuma su najuočljivije. Danas se smatra da općekorisne funkcije šuma premašuju vrijednost drvne zalihe zrele šume čak 30 puta, pa i više. Spoznaja o vrijednosti općekorisnih funkcija šuma ušla je u sve društvene strukture i tako popularizirala jedan od najvećih problema civilizacije ovoga stoljeća. Najpotpuniji popisi općekorisnih funkcija šume smatraju se oni koji se upotrebljavaju u Austriji i Njemačkoj. Njemački je nastao prilikom kartiranja općekorisnih funkcija, a izdala ga je Radna grupa za njegu krajolika u Münchenu 1982. godine (“Šume u Hrvatskoj” str. 239., Zagreb 1992.). Za naše potrebe razvrstali smo općekorisne funkcije u skladu s važećim

Pravilnikom o uređivanju šuma 79/2015. U tablici 24. prikazano je kojom površinom sastojine gospodarske jedinice

"Tramontana“ utječu na svaku pojedinu općekorisnu funkciju te relativni odnos.

Tablica br. 20. Ocjena općekorisnih funkcija šuma g.j. „Tramontana“ OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Povr

šina

Zašti

ta tl

a, p

rom

etni

ca i

dru

gih

obje

ka

ta o

d e

rozi

je,

bu

jica

i p

op

lava

Utja

caj n

a vo

dni r

ežim

i h

idro

ener

get

ski

sust

av

Utj

ecaj

na

plo

dn

ost

tla

i

polj

od

jels

ku

pro

izvo

dn

ju

Utj

ecaj

na

kli

mu

Zašti

ta i

unap

ređe

nje

čovj

ekov

a ok

oliša

Stv

ara

nje

kis

ika i

proč

išćav

anje

atm

osfe

re

Rek

reat

ivna

, tur

istič

ka i

zdra

vstv

ena

fu

nkci

ja

Utj

ecaj

na

fa

un

u i

lo

v

Zašti

te šu

me

i šum

e s

po

seb

no

m n

am

jen

om

Uk

up

no

ha 1-5 1-4 1-4 1-4 0-3 1-4 1-4 1-5 3-10

Ocjena 4971,63 2,67 3,55 2,12 2,97 3,77 3,09 2,39 2,36 4,43 27,36


Stranica 46

Opis pojedinih funkcija i značaja za gospodarsku jedinicu “Tramontana” je slijedeći:

1. Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava

Šuma štiti tlo od erozije (vodom, snijegom, vjetrom), od osiromašenja tla, padanja kamenja, te klizanja tla. Šumski ekosustav je najdjelotvorniji zaštitnik od akvatične erozije. To ne znači da će erozije nestati ako šuma štiti tlo. Erozije će ipak biti, no konačna će bilanca biti pozitivna jer šuma stvara više tla nego što se gubi erozijom.

Nerazumnim sječama u prošlosti došlo je do nestanka velikih šumskih kompleksa. Sve od rimskog doba do danas šume su bile izložene intenzivnom iskorištavanju, sječi radi ogrjeva i građevinskog drveta nakon kojih je slijedila ispaša koza i ovaca. Nakon duže eksploatacije došlo je do krajnje devastacije šuma što je bilo popraćeno degradacijom tla i u veliki mjeri njegovg odnošenja. Nakon ovog procesa na mjestu nekad prostranih šuma nastao je kamenjar oskudno obrastao vegetacijom. Šuma više nije svojim korijenjem štitila tlo od odnošenja i ono je sa svakom jačom kišom bivalo odnošeno ostavljajući golo kamenje. Tek u novije vrijeme, od početka prošlog stoljeća, počelo se s ozbiljnim radovima na pošumljavanju i pokušajima da se spomenuti proces zaustavi. Za vrijeme vladavine Italije, postojali su

opširni planovi pošumljavanja, koji nisu u potpunosti realizirani zbog početka 2. svjetskog rata i sloma iste.

Da bi se u potpunosti zaštitilo tlo namijenjeno šumskoj proizvodnji, ono mora biti zastrto, bilo krošnjama stabala u starijim sastojinama, ili tek formiranim krošnjama u branjevinama koja svojom gustoćom u potpunosti zastiru tlo. Tako zastrto tlo zaštićeno je od prejakog isušivanja, smrzavanja, zbijanja, te je u mogućnosti obavljati svoju proizvodnu funkciju.

Jakost erozije tla ovisi o nagibu padine, dužini padine, njezinu obliku (konveksan, konkavan), odlikama tla (tekstura, struktura, skeletnost), izloženost strani svijeta, o oborinama.

Opasnost od akvatične erozije osobito je povećana na nagibima većim od 20, smanjenjem veličine čestica, zbijanjem tla (povećano površinsko otjecanje), na južnim ekspozicijama zbog povećanog topljenja snijega, dugotrajne kiše, nepropusne geološke podloge.

Zaštita prometnica od erozije, bujica i poplava ogleda se u vezivanju tla korijenjem

drveća i ostalog šumskog raslinja, povećanom kapacitetu vezivanja vode (smanjuje snagu bujičnih tokova), mehaničkom sprečavanju padanja kamenja, muljevitih i snježnih nanosa.

Nagib terena u gospodarskoj jedinici “Tramontana “ iznosi 30° na većem dijelu koja je isprecijesana brdskim reljefom, a čija im se obalna strana vrlo strmo spušta do mora a tlo je

plitko, te funkcija šume u zaštiti prometnica od erozije i bujica ima značajniju ulogu. Tu je opasnost od erozije vrlo velika i zahvate u postojećoj vegetaciji treba vršiti vrlo

pažljivo. Na mjestima već nalazimo goli matični supstrat bez tla. U tu svrhu su najviše korištene borove kulture. Utjecaj ovog elementa procijenjen je s vrijednošću 2,67.

2. Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav

Ova funkcija sastoji se u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda te u stalnosti opskrbe vodom i sprečavanju njezina brzog otjecanja. Svaka šuma obavlja hidrološku funkciju ovisno o staništu, vrsti drveća, njezinoj dobi i sklopu krošanja. Zbog kraškog reljefa i poroznosti tla ova funkcija je još izraženija na području gospodarske jedinice.


Stranica 47

Specifična geološka građa Učke posljedica je geološke geneze zemljane kore pod utjecajem vertikalnih pokreta. U proteklim geološkim razdobljima su se smjenjivale faze potapanja i izdizanja kopna, smjenjujući se, te površinu kore izlažući utjecaju dvaju procesa - taloženju morskih sedimenata, te trošenju i taloženju iz kopnene faze kada su nastajale crvenice, breče, konglomerati, pijesci i ostali produkti kopnene faze. Nakon toga (prije cca 50 milijuna

godina) dolazi do snažnih tektonskih pokreta u kojima su na prostor Učke navučene navlake koje tvore ljuskastu strukturu, od kojih je posljednja navlaka, centralni greben Učke, navučena na sloj slabo propusnog fliša. Posljedica tih procesa je današnji geološki, orografski i hidrološki aspekt Učke. Rezultat tih procesa je stvaranje „prirodnog rezervoara“ pitke vode pod ”kapom” Učke. Šume na na ovom području imaju izuzetan značaj u prikupljanju, usporavanju otjecanja i

čuvanju vode u zoni nepropusnog fliša, preko svog retencionog kapaciteta, pa je u uloga šume na od izuzetne važnosti i utjecaja na vodni režim. Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav prema kriterijima može biti ocijenjen

ocjenom 1-4. Većina odsjeka ocijenjena je ocjenom 3 jer se radi o prirodnim mješovitim sastojinama bjelogorice, te degradacijskim stupnjevima crnikinih i medunčevih šumskih zajednica koje potpuno pokrivaju šumsko tlo. Gospodarska jedinica “Tramontana” nema izvora vode, osim nekoliko raštrkanih lokvi. Utjecaj ovog elementa procijenjen je s vrijednošću 3,55.

3. Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju

Šuma ublažava klimatske ekstreme na poljoprivrednim površinama, osigurava

izmjenu zraka, te sprečava pojavu hladnih zimskih strujanja. Taj pozitivan utjecaj šume

zamjećuje se do 60 km udaljenosti od ruba šumskog kompleksa veličine najmanje 4000 ha.

Što je kompleks šume prostraniji, taj je utjecaj veći. Ljeti povećava vlažnost zraka na okolnoj

površini, a kao izvrstan pročistač zraka šuma štiti okolne poljoprivredne površine koju

zauzima. Vjetrobranom funkcijom spriječava prekomjerno isparavanje i isušivanje

poljoprivrednog tla kao i promjenu mikroklime. Obrasle površine imaju pozitivno djelovanje

na okolno poljoprivredno zemljište, a kao dio većeg šumskog kompleksa to djelovanje se

proširuje i na udaljenije prostore.

Na prostorima g.j. „Tramontana“ ima poljoprivrednih zemljišta više manje raštrkanih na području odnosno na središnjem zapadnom i jugozapadnom dijelu g.j. a na području Konca, Dragozetića, Beli, Predoščice, Vodica i Meraga ima dosta travnjačkih enklava koje se koriste za ispašu stoke. Utjecaj ovog elementa procijenjen je s vrijednošću 2,12

4. Utjecaj na klimu

Šuma ublažava susjednim naseljima i poljoprivrednim površinama klimatske ekstreme. U isto vrijeme većim prostorima osigurava izmjenu zraka. Utjecaj šumskog kompleksa veličine 4000 ha zamjećuje se do 60 km udaljenosti. Šuma ljeti povećava vlažnost zraka, ali i njegovu turbulenciju u više slojeve atmosfere. Poznato je da 1 ha šume za produkciju drva, kore, lišća i ploda asimilira iz zraka na godinu oko 3500 kg ugljika. U tu je svrhu potrebno 16 000 000 m3 zraka. Šuma, nadalje, smanjuje razlike između dnevnih i


Stranica 48

noćnih temperatura, apsorbira i filtrira sunčevu radijaciju. Ovaj faktor je u gospodarskoj

jedinici „Tramontana“ – ocijenjen na 2,97

5. Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša

Gospodarska jedinica „Tramontana“ nalazi se na prostoru gdje u široj blizini nema industrijskih postrojenja, a eventualna opterećenost onečišćivačima može biti uzrokovana prometom s cestovnog pravca Cres-Porozine.

Ovu funkciju ima šuma integriranih zaštitnih funkcija koja zbog toga stječe veću vrijednost sa socijalnog stajališta jer predstavlja značajno ekološko uporište koje uvjetuje stabilnost prostora. Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša podrazumijeva zaštitu naselja od onečišćenog zraka i buke. To je imisijska funkcija šume.

Šuma je izvrstan pročistač zraka i u svojim krošnjama može zadržati više desetaka tona prašine, što ovisi o vrsti i gustoći krošanja šume

Goleme količine otrova kao što je sumporni dioksid, dušični oksidi, fluor, pesticidi,

detergenti, fotooksidanti, teški metali i drugi zadržavaju se u šumi. Imisijska funkcija šume ocjenjuje se prema udaljenosti od naselja, reljefu, intenzitetu vjetra i izvoru emisija.

Ovaj faktor je u gospodarskoj jedinici „Tramontana“ – ocijenjen na 3,77

6. Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere

Šume su ogromni zeleni laboratorij koji neprestano prizvode kisik, hvataju otrovne plinove i prašinu . Šuma je «tvornica» kisika jer 1 ha šume tijekom vegetacije oslobodi 12-20

tona kisika i istovremeno može fiksirati iz zraka 3,5 tona ugljikovih oksida. Nadalje, šuma apsorbira i filtrira veliku količinu buke i prašine. Procjenjuje se da 1 ha šume može zadržati oko 30-80 tona prašine u godini, što ovisi o vrsti drveća, te gustoći krošanja. Asimilacijska površina drveća znatno je veća od površine koju šuma obrasta. Tako je asimilacijska površina jele i smreke veća 14-15 puta, a bukve i hrasta 6-8 puta od same površine šume. To svojstvo čini šumu vrlo djelotvornim pročišćivačem zraka. Ujedno, velika sposobnost “upijanja” otrovnih tvari, prašine i imisijskih otrovnih plinova kao što su: sumporni dioksid, dušični oksidi, fluor, pesticidi, detergenti, fotooksidanti, teški metali i dr. prijeti opasnošću od vlastitog propadanja, a manifestiraju se značajnim oštećenjima ekosistema kao cjeline. Te otrovne supstance neposredno nepovoljno utječu na nadzemne organe, u prvom redu na lišće i posredno preko tla na biljku.

Štetne imisije najjače pogađaju crnogorične sastojine. Istraživanjem lišajeva na kori drveća možemo dobiti pouzdanu sliku o onečišćenju zraka otrovnim plinovima u velikim

gradovima, jer osjetljive alge, lišajevi i mahovine (koje rastu na drveću) u potpunosti izbjegavaju to područje, pa je prema tome vegetacija odlično mjerilo za prosuđivanje zdravstvenih prilika nekog kraja. Ovaj faktor je u gospodarskoj jedinici „Tramontana“ –

ocijenjen na 3,09.

7. Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija

Ova funkcija proizlazi iz povoljnog utjecaja šumskih ekosustava na ljudsko zdravlje, a potječe od proizvodnje kisika (oko 20 tona po hektaru godišnje), neposrednog utjecaja na patogene organizme te povoljnog utjecaja na psihu u smislu opuštanja. Turističku funkciju imaju šume koje svojim položajem, izgledom ali i drugim funkcijama povećavaju


Stranica 49

turistički promet. To su gotovo sve šume ove jedinice uz more. Šumovit krajolik je dobra podloga za razvoj turizma. Gdje je više šume, turizam se bolje razvija. Ocjenjivanje se vrši ovisno o tome koliko su šume udaljene od nekih turističkih centara. Tako šume koje su neposredno uz hotele, kupališta, morskih obala te one koje su od takvih objekata udaljene do

3 km dobivaju najviše ocjene, a one koje su preko 10 km zračne linije udaljene od turističkog naselja dobivaju najniže ocjene ili su neocjenjene. Zdravi turizam poput pješačenja i biciklizma uzima maha, pa šume koje su udaljenije od turističkih objekata dobivaju na vrijednosti. Sve je više obilježenih biciklističkih i pješačkih staza. Isto tako su uređene i markirane šumske (planinarske) staze na južnom području gospodarske jedinice iznad Meraga, kao i na sjevernom dijelu npr.

označene staze na potezu Beli-Porozina te rekreacija postaje vrlo bitan segment turističke ponude. Tako su uređene i obilježene pješačke staze kao poučne eko staze pod nazivljem: Staza Tramuntana I dužine 70 km (Beli-Niska-Srednji, Stepići, Podupčići, Beli), staza Tramuntana II, dužine 5,0 km (od Belog do Frantina i natrag), staza Tramuntana III, dužine 6,0 km (od Belog do Niske i natrag), te uređene pješačke staze Cres-Merag, dužine 5,0 km. Na svim pješačkim stazama zabranjene su motokros vožnja i „off road“ utrke. Sama činjenica da je šuma velika tvornica za pročišćavanje zraka i vode te za proizvodnju kisika otkriva se još jedna funkcija šume, a to je zdravstvena. Ona se ogleda u povoljnom utjecaju šumskog ekosustava na čovjekovo zdravlje. Čisti zrak, te lagane šetnje šumama gospodarske jedinice „Tramontana“ blagotvorno djeluju na fizičku kondiciju, opuštanje od psihičke napetosti i frustracije koje donosi današnji tempo života. U gospodarskoj jedinici „Tramontana“ ova funkcija je značajna zbog naglog razvoja turizma

a time i na povećanje turističkog prometa. Ovaj faktor je u gospodarskoj jedinici „Tramontana“ – ocijenjen na 2,39.

8. Utjecaj na faunu i divljač

Fauna koja živi u tlu, na tlu i nad tlom utječe na drveće mnogostrano (i obratno). U uzajamnosti tih utjecaja održava se dinamička biološka ravnoteža.

Čovjekov utjecaj na šumu je najizrazitiji u gospodarskim šumama kojima je glavni cilj proizvodnja drveta. Sve životinjske vrste u takvim šumama čovjek promatra prvenstveno s ekonomskog stajališta, te ih s obzirom na njihov odnos prema vrstama drveća smatra korisnim, štetnim i indiferentnim. Zaštićene životinje imaju značajnu ulogu u šumskom ekosustavu i treba ih čuvati.

Zbog toga je potrebno, radi zaštite faune, uzgajati mješovite sastojine s različitim vrstama

drveća, naročito voćkarica, podržavati podstojno grmlje gdje se gnijezde brojne ptice i

zadržava prizemna fauna. Radi velike brojnosti vrsta nije dan prikaz prizemne faune

beskralježnjaka (Avertebrata), no ne smijemo smetnuti s uma veliki značaj njihove prisutnosti

u površinskom dijelu tla (pogotovo pripadnika kolutićavaca; Annelida i kukaca; Insecta), koja

doprinosi oksigenaciji i kapilarnosti tla, odnosno vodozračnom režimu u području rizosfere.

Poznato je da gujavica; Lumbricus terrestris, kao i predstavnici mesofaune tla (fauna veličine 0,2-2mm; npr. Nematodae - oblići i Apterygota - beskrilni kukci) koji se hrane mrtvom

organskom tvari, probavom izlučuju strukturne agregate u kojima se nalaze hranjive tvari u biljkama pristupačnijem obliku.

U cilju poboljšanja prehrane životinja u šumi treba čuvati i podržavati voćkarice, a tamo gdje ih nema treba ih unašati ovisno o tipu i uvjetima staništa u količini od 10 stabala po hektaru.


Stranica 50

Fauna hrvatskih šuma često je objekt istraživanja jer u nas obitavaju vrste koje su u Europi rijetke ili su nestale kao što su : bjeloglavni sup, ris, divlja mačka, orlovi i razne ptice pjevice.

Životinjski svijet nekog područja neposredno je vezan za biljni pokrov. Šumsko raslinje pruža životinjama neophodnu zaštitu od čovjeka i drugih prirodnih neprijatelja, kao i mogućnost prehrane i razmnožavanja. Šuma životinje štiti od vrućine i hladnoće te zadržava vodu za njihovo napajanje.

Veći dio prostora ove gospodarske jedinice ima pozitivan utjecaj na razvoj lova

upravo zahvaljujući prisustvu šume i razvedenosti reljefa, a posebno odjeli koji se nalaze na sjevernom dijelu gdje se nalazi ograđeno lovište „Tramontana“.

Ovaj faktor je u gospodarskoj jedinici „Tramontana“ – ocijenjen na 2,36.

9. Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom

Na području gospodarske jedinice „Tramontana“ dolazi šume posebne namjene –

posebni ornitološki rezervat „Fojiška- Pod Predošćica“ koja zahvaća manji dio sa slijedećim odjelima/odsjecima: 70c, 74b, 75b, 76a, 76c, 77b, 86c

Ostali dijelovi gospodarske jedinice vode se kao zaštitne šume-zaštita zemljišta u Programu gospodarenja. Ovaj faktor je ocijenjen na 4,43.

V. PRIKAZ DOSADAŠNJEGA GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA S BILANCOM PO ODJELIMA I ODSJECIMA ZA PROTEKLO POLURAZDOBLJE

1. Radovi biološke obnove šuma

1.1. Šumskouzgojni radovi

1.1.1. Prikaz obavljenih šumskouzgojnih radova prema podacima do sada izrađenih programa gospodarenja

Kao izvor podataka za izradu dosadašnjeg gospodarenja šumama i šumskim zemljištima su poslužile evidencije o izvršenim radovima koje se vode u šumariji Cres-Lošinj u skladu s važećim propisima.


Stranica 51

Tablica 21.

Vrsta rada Razdoblje važenja šumskogospodarskog plana

1988.-1997. 1998.-2007. 2008.-2017.

Priprema staništa 7,25

Popunjavanje 5,00 3,00

Njega podm.i mladika 21,50 76,15 58,65

Čišćenje sastojina 139,96 69,38

Prorjeđivanje sastojina 58,37 190,84

Pošumljavanje 58,73 10,25

1.1.2. Prikaz obavljenih radova biološke obnove šuma u razdoblju 2008.-2017.

Tablica 22. Bilanca radova biološke obnove šuma

Vrsta radova

(grupe radova od 1-9 i 10-16)

Propis 2008.-

2017.

«Tramontana»

Izvršenje 2008.-2017. («Tramontana») Po propisu Višekratno Nepredviđeno Ukupno

ha ha ha ha ha

Njega mladih sastojina

Popunjavanje 10,00 10,00 10,00

Njega pomlatka 7,25 0,00 0,00

Njega mladika 58,65 58,65 58,65

Čišćenje sastojine 89,64 69,38 69,38

Prorjeđivanje sastojina do starosti 1/3 određene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijim kako je to prijeko potrebno radi uzgoja

Prorjeđivanje sastojine 381,44 190,84 190,84

Pošumljavanje neobr.proizvodnog zemljišta i podizanje plantaža brzorastućih vrsta

Popunjavanje 3,00 3,00 3,00

Sanacija

Sanacija ledoloma 7,58 7,58

Čuvanje šuma

Čuvanje šuma 4956,09 4956,09 4956,09

Zaštita od štetnih organizama i požara

Opažanje i ident.bilj.bolesti

4956,09 4956,09 4956,09

Podizanje zašt.ograda 2 km

Osm.protupožarno osmatranje i patroliranje

4956,09 4956,09 4956,09

Izrada protup.prosjeka 15 km

Orezivanje donjih grana 26,73 26,73 26,73

Postavlj.znakova upozor. 30 kom

Projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture (prometnica, vlaka, st.šum.žičara) Projektiranje prot.prosjeka s

eleme.šum.cesta 24,70 km

Izgradnja prosjeka sa el.šum.cesta 12,06 km

Održavanje prot.pož.prosjeka s elementima šumskih cesta

13,94 km

Propisani radovi popunjavanja, njege mladika, te pošumljavanje neobr.proizvodnog zemljišta, te čuvanje šuma, opažanje i identifikacija biljnih bolesti i štetnika i

protup.osmatranje i patroliranje izvršeni su sa 100,0 %,, a čišćenje sastojina je izvršeno na

77,4%, a prorjeđivanje sastojina na 50,0% . Radovi na podizanju zaštitnih ograda, izrade protupožarnih prosjeka, te održavanje objekata za osmatračku protupožarnu službu, kao i na


Stranica 52

projektiranju šumske infrastrukture, te izgradnje i održavanje ppp s elementima šumskih cesta nisu izvršeni zbog nedostatka financijskih sredstava.

1.1.3. Propis i bilanca radova biološke obnove šuma za razdoblje 2008.-2017. Tablica 23. Propis i bilanca radova biološke obnove šuma za razdoblje od 01.01.2008. – 31.12.2017.

Odjel/odsjek Propis 2008.-2017.

Izvršenje 2008. – 2017.

Po propisu Višekratno Nepredviđeno

ha ha ha ha

Njega mladih sastojina

Popunjavanje

116a 10,00 10,00

Njega pomlatka

115c 7,25 0,00

Njega mladika

116a 58,65 58,65

Čišćenje sastojina

89b 9,68 9,68

114a 5,94 5,94

114f 6,79 6,79

120a 20,14 4,50

120c 7,72 2,90

123a 39,57 39,57

Ukupno 89,64 69,38

Prorjeđivanje sastojina do starosti 1/3 određene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijim kako je to prijeko potrebno radi uzgoja

Prorjeđivanje sastojina 20a 20,17 0,00

35a 45,32 0,00

40a 24,55 0,00

43b 22,35 9,20

44b 17,94 0,00

49a 38,16 0,00

58b 7,58 7,58

88b 10,87 10,87

107a 21,73 21,73

114b 8,84 0,00

114d 10,88 0,00

119b 11,59 0,00

121a 60,41 60,41

122a 33,67 33,67

124a 47,38 47,38

Ukupno 381,44 190,84


Stranica 53

Pošumljavanje neobr.proizvodnog zemljišta i podizanje plantaža brzorastućih vrsta

Popunjavanje

78a 1,50 1,50

80a 1,50 1,50

Ukupno 3,00 3,00

Sanacija

Sanacija ledoloma

58b 7,58

Čuvanje šuma

Čuvanje šuma

1-125 4956,09 4956,09

Zaštita od štetnih organizama i požara

Opažanje i identifikacija biljnih bolesti i štetnika

1-125 4956,09 4956,09

Podizanje zaštitnih ograda

1-125 2 km 0 km

Protupožarno osmatranje i patroliranje (osmatračka protupožarna služba)

1-125 4956,09 4596,09

Izrada protupožarnih prosjeka

1-125 15 km 0 km

Održavanje objekata za osmatračku protupožarnu službu

1-125 1 kom 0 kom

Orezivanje donjih grana

88a 2,50 2,50

88b 2,50 2,50

107a 21,73 21,73

Ukupno 26,73 26,73

Postavljanje znakova upozorenja

1-125 30 kom (po potrebi) 0

Projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture (prometnica, vlaka, st.šum.žičara)

Projektiranje šumske infrastrukture

1-125 24,70 km 0 km

Izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta

1-125 12,06 km 0 km

Održavanje prot.pož.prosjeka s elementima šumskih cesta

1-125 13,94 km 0 km

U odsjeku 116a izvršeni su radovi popunjavanja na 10,00 ha, njega mladika na cijeloj površini od 58,65 ha u odsjeku 116a, radovi čišćenja sastojina na 69,38 ha u odsjecima 89b, 114a, 114f, 120a, 120c i 123a. U odsjecima 43b, 58b, 88b, 107a, 121a, 122a i 124a izvršeni su radovi prorjeđivanja na 190,84 ha. Izvršeno je pošumljavanje na 3,00 ha u odsjecima 78a i 80a, te sanacija ledoloma na 7,58 ha u odsjeku 58b.


Stranica 54

U proteklom polurazdoblju izvršeno je čuvanje šuma, protupožarno motrenje i patroliranje na 4596,09 ha. U okviru zaštite šuma izvršeno je orezivanje donjih grana na 26,73 ha u odsjecima 88a, 88b i 107a.

Projektiranje šumske infrastrukture, te izgradnja i održavanje ppp s elementima šumske ceste nije izvršena zbog pomanjkanja financijskih sredstava.

2. Iskorištavanje drvne zalihe (etat)

2.1. Užita drvna zaliha prema podacima do sada izrađenih Programa

Tablica 24. G.j. "Tramontana" - pregled propisanih radova sječa, te užite drvne zalihe

Razdoblje važenja šumskogospodarskog

plana

Glavni prihod Prethodni prihod Opća osnova sječa Ukupno

Propis

Užita drvna

zaliha

Propis

Užita drvna

zaliha

Propis

Užita drvna

zaliha

Propis

Užita drvna

zaliha

m3

1988.-1997.-program 3481 436 7616 1309 0 0 11097 1745

1998.-2007.-program. 0 54 3161 3066 0 0 3161 3120

2008.-2017.-program 0 0 6208 3444 0 0 6208 3444

U k u p n o 3481 490 16985 7819 0 0 20466 8309

2.2. Užita drvna zaliha u polurazdoblju 01.01.2008. – 31.12. 2017. godine

U ovom poglavlju prikazujemo propis i izvršenje užite drvne zalihe u polurazdoblju od 01.01.2008.-31.12.2017.godine u kojima su iskazane tablice.

U okviru ovog uređajnog elaborata priložen je iskaz sječa po odjelima/odsjecima koji

se odnosi na g.j. “Tramontana” i ukupni propis i izvršenje radova po vrstama drveća za razdoblje 2008.-2017 god

Bilanca sječa za razdoblje 2008.-2017. po vrsti drveća i po odjelima/odsjecima

Tablica 25. G.j. „Tramontana“ - Bilanca sječa za razdoblje 2008-2017. god. po vrsti drveća

Vrsta drveća

Iskaz sječa 2008.-2017.

Prethodni prihod

Slučajni prihod

Užita drvna zaliha koja

nije

premjerena

Sveukupno Propis 2008.-2017.

Izvršenje 2008.-2017.

Površina Užita drvna

zaliha

ha m³ ha m³ 1 2 3 4 5 6 7 8

CER 2011 0 0 0 0

MEDUNAC 496 105 0 20 125

CRNIKA 1074 1234 0 263 1497

C.JASEN 4 0 0 0 0

P.KESTEN 16 0 13 0 13


Stranica 55

OTB 545 312 0 62 374

AL.BOR 228 26 0 0 26

C.BOR 1834 1303 106 0 1409

UKUPNO 401,95 6208 217,12 2980 119 345 3444

Tablica 26. G.j. „Tramontana“–bilanca sječa za razdoblje 01.01.2008.- 31.12.2017.god. po odj/odsj.

Odjel/

odsjek

Vrsta

drveća

Iskaz sječa P r e t h o d n i p r i h o d

Slučajni prihod

Užita drvna zaliha koja

nije

premjerena

Sveukupno

Propis

2008.-2017.

Izvršenje

2008.-2017.

Površina

Užita drvna

zaliha

ha m3 ha m3 m3 m3 m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9

19B

otb

2,91

3

2,91

10 10

c.bor 17 30 30

ukupno 20 40 40

20A

cer

20,17

766

c.jasen 4

otb 5

ukupno 775

35A

cer

45,32

635

medunac 58

otb 55

ukupno 748

40A

cer

24,55

428

medunac 76

p.kesten 16 13 13

otb 68

ukupno 588 13 13

42B

otb

4,84

6

4,84

10 10

c.bor 7 51 51

ukupno 53 61 61

43B

medunac

22,35

19

22,35

otb 15

c.bor 778 551 551

ukupno 812 551 551

44B

otb

17,94

15

c.bor 222

ukupno 237

49A

cer

38,16

182

medunac 132

otb 42

ukupno 356


Stranica 56

58B c.bor

7,58 156

7,58 353 91 444

ukupno 156 353 91 444

88B

otb

10,87

6

10,87

4 4

c.bor 92 77 77

ukupno 98 81 81

107A

otb

21,73

4

21,73

1 1

c.bor 290 241 241

ukupno 294 242 242

109B

c.bor

7,38

65

a.bor 77

ukupno 142

114A c.bor

15 15

ukupno 15 15

114B

otb

8,84

1

c.bor 92

a.bor 35

ukupno 128

114D

c.bor

10,88

75

a.bor 65

ukupno 140

119A a.bor

5,38 51

5,38 26 26

ukupno 51 26 26

119B medunac

11,59 60

ukupno 60

121A

medunac

60,41

58

60,41

58 6 64

crnika 661 721 96 817

otb 148 120 15 135

ukupno 867 899 117 1016

122A

medunac

33,67

71

33,67

23 7 30

crnika 286 350 109 459

otb 65 68 20 88

ukupno 422 441 136 577

124A

medunac

47,38

22

47,38

24 7 31

crnika 127 163 58 221

otb 112 99 27 126

ukupno 261 286 92 378

SVEUKUPNO 401,95 6208 217,12 2980 119 345 3444

Prethodni prihod je izvršen na 217,12 ha sa realiziranom sječivom masom od 2980 m3 ili

48 % od propisane, a slučajni prihod je realiziran sječom 119 m3 zbog vjetroizvala,

vjetroloma, sušaca i šumske krađe i užita drvna masa koja nije premjerena 345 m3 što sveukupno iznosi 3444 m3.

U odsjecima 20a, 35a, 44b, 49a, 109b, 114b, 114d, 119b prethodni prihod nije izvršen zbog nezainteresiranosti izvođača radova.


Stranica 57

U nekim odsjecima (40a, 58b, 114a) je izvršen slučajni prihod zbog sanitarne sječe suhih stabala, kao i onih koja su stradala uslijed vjetroloma i vjetroizvala, dok u odsjecima 1121a,

122a i 124a izvršena užita drvna zaliha koja nije premjerena zbog velikog broja stabala ispod taksacijske granice.

3. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda

Pravilnik o uređivanju šuma (N.N. br.111/06, 141/08) propisivao je vođenje evidencije o iskorištavanju nedrvnih šumskih proizvoda po godinama - obrazac O-19, a u proteklom

polurazdoblju evidentirano je samo branje mahovina i imela pod stavkom ostali proizvodi i to

2010 god – 11 komada, i 2011 godini – 6 komada. Za ostale godine nema podataka.

Tablica 27.

Vrsta nedrvnog šumskog proizvoda

Jedinica

mjere

Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda po godinama

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

1. Proizvodi za obnovu šuma

2. Proizvodi za hranu

3. Proizvodi za ljekove

4. Proizvodi za potrebe

stočarstva

5. Proizvodi za industrijske i

druge svrhe

6. Proizvodi za odmor i

rekreaciju

7. Ostali proizvodi kom 11 6 0 0 0 0 0 0

mahovina, imela

4.Šumske prometnice

4.1. Prometnice na području gospodarske jedinice - stanje 01.01.2008.

Gospodarska jedinica “Tramontana” je slabije prošarana cestama (lokalne asfaltirane prometnice koje povezuju sva mjesta), a i po šumi ima puteva, tako da i one mogu poslužiti za vuču sortimenata. Otvorenost šuma g.j.“Tramontana” je nezadovoljavajuća, s obzirom na slabiju

prošaranost puteva i pristupačnost terena. Otvorenost gospodarske jedinice utvrđuje se na temelju dužine šumskih i javnih prometnica koje se mogu koristiti cijele godine. Prometnica kad prolazi kroz šumu uzima se u račun cijelom dužinom, osim kad: 1. prolazi granicom dviju gospodarskih jedinica, odjela, odnosno odsjeka, dužina se dijeli proporcionalno dužini tih granica; 2. prolazi rubom šume 50 posto svoje dužine. Javne prometnice uzimaju se u račun otvorenosti ako mogu služiti za utovar i prijevoz drvnog

materijala cijele godine.

Stupanj otvorenosti prikazuje se brojem kilometara šumskih prometnica na 1000 ha obrasle šumske površine. Sumiranjem ukupne dužine javnih (32,1 km) i šumskih cesta (0 km) dobije se ukupna dužina prometnica gj.“Tramontana“ koja je iznosila 31,2 km.

Prema podacima iz prošlog Programa otvorenost je iznosila 6,83 km / 1000 ha do 2008.

godine.


Stranica 58

4.2. Izgradnja šumskih prometnica u polurazdoblju 01.01.2008. – 31.12. 2017. godine

U spomenutom polurazdoblju bila je predviđena izgradnja protupožarnih prosjeka s

elementima šumskih cesta koja nije izvršena zbog nedostatka financijskih sredstava. 4.3. Prometnice na području gospodarske jedinice stanje 1.1.2018. godine

Tablica 28

Red.

br.

Naziv

prometnice

Broj

prometnice

iz katastra

Duljina Asfalt Tuca

nik

Bez

kol.

konst

Prolazi

kroz

šumu

Prolazi

rubom

šume

Uzima

se u

otvore

nost

Čini otvore

nost

km km km km km km km km ha

1

Porozina

(trajektna luka) -

Cres - Mali

Lošinj (Ž5159) 686A1001J 26,93 26,78 0,00 0,00 3,65 3,76 5,53 1,11

2

D100 - Merag

(trajektna luka) 686A1002J 10,88 10,86 0,00 0,00 2,75 1,38 3,44 0,69

3 Beli - D100 686A1003J 7,22 7,07 0,00 0,00 1,50 0,62 1,81 0,36

4 D101 - Tarej 686B1001J 2,53 0,00 2,61 0,00 1,68 0,00 1,68 0,34

5 D101 - odjel 120 686B1002J 0,40 0,00 0,39 0,00 0,39 0,00 0,39 0,08

6

Beli -

Trebjanćica 686B1003J 5,10 0,00 5,07 0,00 2,75 0,00 2,75 0,55

7

D100 - Niska -

Petrićevi 686B1005J 5,51 0,00 5,42 0,00 1,25 2,26 2,38 0,48

8

D100 - Vodice

(stara cesta) 686B1006J 2,72 0,00 1,86 0,00 0,35 0,12 0,41 0,08

9 D100 - Filozići 686B1007J 0,98 0,00 1,54 0,00 0,00 0,06 0,03 0,01

10

D101 - Merag

(stara cesta) 686B1008J 3,47 0,30 3,17 0,00 3,00 0,12 3,06 0,62

11 D101 - odjel 117 686B1009J 0,46 0,00 0,46 0,00 0,46 0,00 0,46 0,09

12

Ž58084 - sv.Petar - Konec 686B1010J 9,88 0,30 9,66 0,00 2,38 3,12 3,94 0,79

13 Spojna cesta 686B2004J 1,23 0,00 1,23 0,00 1,23 0,00 1,23 0,25

14 D100 - Kotač 686B2012J 1,07 0,00 1,07 0,00 0,00 0,70 0,35 0,07

Ukupno 78,38 45,31 32,48 0,00 21,39 12,14 27,46 5,52

Iz tablice se vidi da je u ovom Programu ukupna dužina svih prometnica koje prolaze kroz odsjeke ili rubom odsjeka (koje čine otvorenost) 27,46 km. Uz ukupnu površinu jedinice 4971,63 ha otvorenost iznosi 5,52 km na 1000 ha.


Stranica 59

Otvorenost se smanjila s obzirom na prošli program jer je detaljnije izračunata duljina cesta koje čine otvorenost te se povećala ukupna površina gospodarske jedinice a i u prošlom programu u obračun je uzeta samo obrasla površina.

VI. SADAŠNJE STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I USPOREDBA S PRIJAŠNJIM STANJEM

1.POVRŠINA

1.1. Način izrade iskaza površina i osnovne karte gospodarske podjele Za izradu osnovne karte u mjerilu 1:5000 i tematskih karata u mjerilu 1:25

000 korišteni su vektorski podaci (digitalni katastarski planovi u mjerilu 1:2880) i rasterski podaci (Hrvatska osnovna karta, digitalniortofoto, topografska karta u

mjerilu 1:25000, topografska karta u mjerilu 1:100000) dobiveni (kupljeni) od

Državne geodetske uprave.

Prvi korak je dobivanje vanjske granice gospodarske jedinice iz digitalnih

katastarskih planova na osnovu čestica koje su u vlasništvu i posjedu Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma.

Drugi korak je vektorizacija nekih sadržaja s Hrvatske osnovne karte,

mjerilo 1:5000 kao što su prometnice, prosjeke, potoci, kanali i drugo koje su istovremeno i granice dobrog dijela odjela i odsjeka.

Treći korak je dovršiti podjelu na odjele i odsjeke uz pomoć stare gospodarske karte koju koristimo kao podlogu u rasterskom obliku, a koja je

prethodno georeferenciranjem smještena u prostor. Također sve više koristimo podatke snimljene GPS uređajima (NOMAD, Stonex, Trimble Juno) na terenu.

Zbog brzog i jednostavnog korištenja spomenutih GPS uređaja, snimaju se sve novo izlučene granice i granice na kojima je utvrđeno odstupanje starih granica na karti od stvarnog stanja na terenu. U terenskim računalima koristi se aplikacija Arc Pad 10.0.

Identifikacija novih površina radi se u prvoj fazi u uredu. Prvo se evidentiraju sve čestice koje su po kulturi šuma. Taj podatak dobivamo iz baze službenih podataka Državne geodetske uprave za svaku pojedinu katastarsku općinu na osnovu upita i selekcije u bazi podataka. Kasnije se pristupa pregledavanju DOF-a (DIGITALNI ORTOFOTO-snimke iz aviona) cijelog područja gospodarske jedinice i evidentiranje svih čestica koje se prepoznaju kao šuma u naravi. Tako dobivene čestice provjeravaju se u katastru i gruntovnici, stanje vlasništva i posjeda i radi se selekcija . Kasnije se te površine terenski pregledaju, opišu i izmjere, te se u uredu radi konačan odabir novih površina koje će se revizijom uključiti u gospodarenje. Programski alati korišteni na izradi karata Arc Map-Arc View 9.3.

Tako dobivenoj gospodarskoj podjeli izračunava se programski površina u Arc Map-u, a koja se u izjednačava na službenu katastarsku površinu i dobivamo iskaz površina (O-1).


Stranica 60

Za osnovnu kartu u mjerili 1:5000 koristimo kao podlogu Hrvatsku osnovnu

kartu, a za tematske karte u mjerili 1:25 000 kao podlogu koristimo topografske

karte, TK-25.

1.2. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po kategorijama i usporedba s prijašnjim stanjem

Tablica 29.


plana

Obraslo

šumsko zemljište

Neobraslo

proizvodno

šumsko zemljište

Neobraslo

neproizvodno

šumsko zemljište

Neplodno

šumsko zemljište

Ukupno

ha

1998 – 2007 4081,10 725,60 18,52 0,00 4825,22

2008 – 2017 4532,35 411,52 12,22 0,00 4956,09

2018 – 2027 4550,54 406,81 14,28 0,00 4971,63

Površina gospodarske jedinice neznatno se povećala za 15,54 ha u ukupnoj

površini te u kategorijama obraslo šumsko zemljište zbog priključivanja novih površina u vlasništvu i posjedništvu RH, zatim u kategoriji neobraslo neproizvodno šumsko zemljište zbog točnog prikaza prosjeka i svijetlih pruga

prema stanju na terenu (ortofoto). Neplodnog šumskog zemljišta nema.

1.3. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po katastru i usporedba s prijašnjim stanjem po katastarskim općinama

Tablica 30.

Katastarska općina

Godina Razlika

2008. 2018.

ha

Beli 2128,61 2122,37 -6,24

Cres 1182,57 1208,52 25,95

Dragozetići 833,72 830,63 -3,09

Predošćica 811,19 810,11 -1,08

U k u p n o 4956,09 4971,63 15,54

Razlika prijašnjeg stanja (01. 01. 2008. godine) sa sadašnjim stanjem (01. 01. 2018. godine) u ukupnoj površini gospodarske jedinice i po katastarskim općinama nastala je:

- uključivanjem novih površina - izbacivanjem objekta, cesta


Stranica 61

- uvrštavanjem u O–14 katastarskih čestica u vlasništvu i posjedništvu RH kojima je gospodareno, a greškom nisu bile u O-15.

1.3.1. K.O. Beli

1.3.1.1. Katastarske čestice koje su u prethodnom Programu gospodarenja bile obuhvaćene gospodarenjem, dok ovim Programom nisu

Tablica 31.

Katastarska čestica Površina

m2 Kultura

762 3852 šuma, neplodno

799 94851 šuma, neplodno

1381/15 60222 šuma

1672 48673 šuma

2174/2 3766 livada, oranica

2174/1 2890 livada, oranica

U k u p n o 214254

Navedene katastarske čestice nisu obuhvaćene novim Programom jer se nalaze u privatnom posjedu i vlasništvu.

1.3.1.2. Katastarske čestice kod kojih je došlo do promjene površine obuhvaćene gospodarenjem u odnosu na protekli Program

Tablica 32

Katastarska čestica 2008. ha 2018. ha Razlika

85/1 0,034 0,051 0,017

85/8 0,0364 0,0549 0,0185

86 0,0382 0,0573 0,0191

94/5 0,0122 0,0184 0,0062

139/1 0,3381 0,3071 -0,031

277 0,7144 0,7114 -0,003

295/1 11,713 11,4308 -0,2822

481/1 6,0438 5,9929 -0,0509


Stranica 62

562/1 14,2747 14,2227 -0,052

687/1 21,1484 21,1481 -0,0003

689 0,1223 0,1233 0,001

827 0 0,05 0,05

836/2 0,5478 0,1096 -0,4382

840 0,0657 0,1313 0,0656

851/2 0,6414 0,1283 -0,5131

888 0 0,9168 0,9168

893/3 0 0,4803 0,4803

899/2 0,0405 0,0081 -0,0324

922/8 0,0856 0,0171 -0,0685

939/1 0,251 0,5028 0,2518

944/3 0,114 0,228 0,114

949/4 0,1302 0,5208 0,3906

963/1 0 0,4206 0,4206

983/3 2,8173 0,2813 -2,536

984/5 0,5745 0,5747 0,0002

984/6 50,2592 1,334 -48,9252

1006/2 0,0555 0,111 0,0555

1010 0,0521 0,1043 0,0522

1011/4 0,2421 0,4842 0,2421

1044/6 0 0,1744 0,1744

1044/12 30,2289 27,6461 -2,5828

1044/14 24,1015 24,4015 0,3

1044/17 19,9647 6,6549 -13,3098

1044/18 20,2277 6,7426 -13,4851

1044/21 4,1821 12,5433 8,3612

1053 2,22335 2,2335 0,01015

1071 0,0573 0,0593 0,002

1083 0,351 1,0607 0,7097


Stranica 63

1084/3 2,22 0,74 -1,48

1084/4 0,34 0,1133 -0,2267

1085/3 0,506 1,9825 1,4765

1092 0,2968 0,2928 -0,004

1094 0,8403 0,2801 -0,5602

1096 0,1212 0,0404 -0,0808

1097/1 1,8124 0,6041 -1,2083

1097/2 0,046 0,0153 -0,0307

1097/4 0,0791 0,0121 -0,067

1102/1 8,5062 12,0837 3,5775

1105 2,6238 2,6238

1119/3 0,5311 0,5301 -0,001

1119/11 0,1678 0,3356 0,1678

1119/26 0 0,1381 0,1381

1119/28 0,1713 0,1579 -0,0134

1119/29 0,032 0,1579 0,1259

1124/2 0,114 0,141 0,027

1126/5 0,1183 0,0388 -0,0795

1127 0,0816 0,0815 -0,0001

1137/6 0,07 0,0788 0,0088

1140/5 0,68 13,9181 13,2381

1140/15 4,7728 4,7728

1166/6 0,2854 0,5704 0,285

1169/1 8,9177 0,0241 -8,8936

1178/7 0,09 0,0906 0,0006

1200/11 7,633 7,963 0,33

1248/5 0,1 0,1025 0,0025

1265/2 0,2652 0,3703 0,1051

1283/2 0,01 0,0147 0,0047

1284 0,0147 0,0608 0,0461


Stranica 64

1286/2 0,2 0,2011 0,0011

1291/1 31,6896 33,6896 2

1317/1 0,0239 0,0478 0,0239

1322/24 0,6054 0,6054

1335/3 0,9931 0,9931

1337/5 0,9556 0,1911 -0,7645

1340 0,4122 0,4122

1343/9 2,8617 2,8617

1364/6 0,9886 0,9686 -0,02

1366/1 0,7066 0,7006 -0,006

1367/1 0,4365 0,1067 -0,3298

1369/1 0 0,0128 0,0128

1369/2 0,2 0,021 -0,179

1372/1 0 0,166 0,166

1376/1 0,095 0,035 -0,06

1381/4 3,1803 13,1803 10

1414/1 3,013 3,0313 0,0183

1777/1 63,9612 63,9613 0,0001

1777/94 71,0405 71,0406 0,0001

1789 6,7764 6,7794 0,003

1804/1 1,4191 1,4196 0,0005

1842 0,1143 0,1133 -0,001

1995/2 0,4222 0,6334 0,2112

2008/1 89,3961 88,3991 -0,997

2109/1 11,1702 11,1665 -0,0037

2128/1 1,18 1,1811 0,0011

2144 3,6722 3,6772 0,005

2168/1 0,0347 0,0694 0,0347

2168/3 0,0289 0,0579 0,029

2271 0,1655 0,1665 0,001


Stranica 65

2356/5 0,3876 0,7752 0,3876

2376/2 0,0874 0,0784 -0,009

2380 0,1153 0,2153 0,1

2412/2 0,9869 1,9737 0,9868

2479/8 0,8344 0,3129 -0,5215

2494/11 0,3338 0,3388 0,005

2500/1 0,1451 0,2176 0,0725

2501/45 1,1923 2,3846 1,1923

2501/76 0,59 0,5956 0,0056

2502/54 0,4024 0,4204 0,018

U k u p n o 551,1698 504,5373 -38,1101

Kod navedenih katastarskih čestica došlo je do promjene površine jer su uzeti suvlasnički dijelovi (kao kod k.č. 1044/17, 1044/18), ili je bila navedena kriva

površina (kao kod k.č. 984/6, 1044/21, 1102/1, 1140/5, 1169/1) ili nisu uzete u

prošlom Programu kao dijelovi k.č. a gospodarilo se samo sa dijelovima k.č.

Kada zbrojimo navedene promjene 2128,61 – 21,43 -38,11 = 2069,07 ha ili

razlika od – 59,54 ha koja ne odgovara razlici od – 6,24 ha jer se površina u starom Programu određivala po O-1 obrascu koji nije bio usklađen sa O-15 a

sada se usporedba k.č. vršila po O-15 obrascu.

1.3.2. K.O. Cres

1.3.2.1. Katastarske čestice koje su u prethodnoj Programu gospodarenja bile obuhvaćene gospodarenjem, dok ovom Programom nisu

Tablica 33


ha Kultura

Dio 1384/3 30,5100 Šuma, krš, maslinik,

pašnjak

1386 0,2464 Oranica

1387 0,0770 Oranica

1388 0,6859 Oranica, krš


Stranica 66

U k u p n o 31,5193

Sve katastarske čestice su izuzete iz programa jer su dodijeljene za trajne nasade.

1.3.2.2. Katastarske čestice koje u prethodnom Programu gospodarenja nisu bile obuhvaćene gospodarenjem, dok su ovim Programom obuhvaćene gospodarenjem

Tablica 34.


m2 Kultura

1152/2 0,0529 šuma

1164 0,014 šuma

1167/2 0,0108 šuma

1169 0,023 šuma

1170/2 0,004 šuma

1173 0,0083 šuma

1175 0,0762 šuma

1201/2 0,1442 šuma

1201/3 0,1529 šuma

1201/5 0,2597 šuma

1205/3 0,0158 šuma

1206/6 0,0165 šuma

1207/1 0,0295 šuma

1207/6 0,0119 šuma

1207/9 0,0313 šuma

1208/2 0,018 šuma

1208/7 0,0072 šuma

1209/1 0,0288 šuma

1210/8 0,0047 šuma

1210/9 0,005 šuma

1210/11 0,0072 šuma

1210/14 0,0083 šuma


Stranica 67

1210/22 0,0065 šuma

1210/23 0,0255 šuma

1210/29 0,0277 šuma

1210/30 0,0414 šuma

1210/31 0,0086 šuma

1210/33 0,0032 šuma

1210/34 0,0058 šuma

1210/36 0,0065 šuma

1210/38 0,009 šuma

1210/39 0,0158 šuma

1210/40 0,009 šuma

1210/44 0,004 šuma

1211/9 0,005 šuma

1211/11 0,0129 šuma

1211/12 0,0209 šuma

1212/4 0,0627 šuma

1218 0,0888 šuma

1219/1 0,0245 šuma

1219/2 0,0205 šuma

1221/1 0,2021 šuma

1222/1 0,0547 šuma

1222/2 0,0086 šuma

1222/3 0,0147 šuma

1222/7 0,0076 šuma

1222/8 0,014 šuma

1222/9 0,0147 šuma

1222/10 0,0011 šuma

1222/11 0,0122 šuma

1222/12 0,0115 šuma

1222/13 0,0132 šuma


Stranica 68

1224/5 0,0076 šuma

1225/3 0,0065 šuma

1225/4 0,0065 šuma

1225/6 0,0072 šuma

1225/8 0,0255 šuma

1225/9 0,0162 šuma

1225/10 0,004 šuma

1225/11 0,05 šuma

1225/13 0,0076 šuma

1227/6 0,0673 šuma

1227/11 0,0108 šuma

1227/13 0,0068 šuma

1227/15 0,0083 šuma

1229/6 0,0072 šuma

1229/7 0,0126 šuma

1229/8 0,023 šuma

1229/11 0,0079 šuma

1229/16 0,018 šuma

1230/2 0,0043 šuma

1230/11 0,0128 šuma

1230/12 0,0144 šuma

1230/16 0,0129 šuma

1230/17 0,018 šuma

1230/20 0,004 šuma

1230/21 0,0061 šuma

1231/1 0,0676 šuma

1231/2 0,0331 šuma

1231/3 0,0212 šuma

1231/4 0,023 šuma

1231/10 0,0104 šuma


Stranica 69

1231/11 0,0104 šuma

1231/12 0,0482 šuma

1234/1 0,1133 šuma

1235 0,1306 šuma

1236 0,0955 šuma

1237/1 0,1174 šuma

1237/2 0,0544 šuma

1237/4 0,0687 šuma

1243/1 0,0129 šuma

1244/5 0,0043 šuma

1244/6 0,0406 šuma

1244/11 0,0072 šuma

1252 0,0378 šuma

1257/1 0,0424 šuma

1262/5 0,0029 šuma

1263/1 0,0194 šuma

1265/3 0,0137 šuma

1265/4 0,0252 šuma

1265/6 0,0317 šuma

1266/1 0,0137 šuma

1266/3 0,0097 šuma

1268/2 0,0266 šuma

1282/1 0,0076 šuma

1282/2 0,05 šuma

1283/7 0,0184 šuma

1283/8 0,0073 šuma

1283/9 0,0171 šuma

1285/1 0,0457 šuma

1285/2 0,0928 šuma

1290/1 0,0453 šuma


Stranica 70

1290/2 0,0374 šuma

1293/2 0,0212 šuma

1293/3 0,0313 šuma

1293/7 0,0137 šuma

1293/8 0,0468 šuma

1293/9 0,0468 šuma

1293/11 0,0223 šuma

1293/13 0,0504 šuma

1294/3 0,0701 šuma

1299/12 0,1141 šuma

1310/1 0,013 šuma

1310/2 0,7118 šuma

1311/3 0,0129 šuma

1311/6 0,0083 šuma

1311/13 0,0029 šuma

1312/2 0,0914 šuma

1312/14 0,0804 šuma

1312/15 0,0495 šuma

1313/9 0,0291 šuma

1313/11 0,0122 šuma

1313/25 0,0094 šuma

1313/26 0,0223 šuma

1313/34 0,0061 šuma

1313/35 0,0029 šuma

1313/36 0,0626 šuma

1313/40 0,0384 šuma

1314/2 0,0155 šuma

1314/7 0,0646 šuma

1314/11 0,0655 šuma

1315/4 0,0029 šuma


Stranica 71

1315/5 0,0014 šuma

1315/6 0,0158 šuma

1315/7 0,0906 šuma

1315/8 0,0018 šuma

1315/9 0,0727 šuma

1315/24 0,0356 šuma

1315/26 0,0212 šuma

1315/27 0,0493 šuma

1315/29 0,0065 šuma

1315/33 0,0539 šuma

1315/46 0,0072 šuma

1315/53 0,0139 šuma

1317/11 0,0493 šuma

1320/9 0,0072 šuma

1320/30 0,0137 šuma

1321/4 0,0068 šuma

1322/18 0,0183 šuma

1322/42 0,0032 šuma

1322/43 0,0043 šuma

1322/44 0,0104 šuma

1322/50 0,0065 šuma

1322/52 0,0158 šuma

1322/62 0,0173 šuma

1322/81 0,0432 šuma

1322/89 0,0165 šuma

1334/1 0,0108 šuma

1334/4 0,0115 šuma

1338/1 0,0061 šuma

1340/1 0,0194 šuma

1344/4 0,0162 šuma


Stranica 72

1344/10 0,009 šuma

1344/11 0,0201 šuma

1344/12 0,0417 šuma

1344/13 0,0349 šuma

1344/14 0,027 šuma

1345/7 0,0137 šuma

1345/8 0,0162 šuma

1345/13 0,005 šuma

1345/17 0,0086 šuma

1346/6 0,027 šuma

1346/16 0,0122 šuma

1346/18 0,0245 šuma

1348/10 0,0018 šuma

1355/1 0,0018 šuma

1359/4 0,0097 šuma

1374/1 0,0133 šuma

1396/4 0,127 šuma

1396/5 0,0982 šuma

1396/6 0,2115 šuma

1396/7 0,1802 šuma

1401/9 0,0198 šuma

1402/13 0,0155 šuma

1403/4 0,0054 šuma

1403/32 0,0147 šuma

1403/41 0,0025 šuma

1403/51 0,0025 šuma

1404/14 0,009 šuma

1404/15 0,0122 šuma

1404/71 0,0101 šuma

1405/16 0,0086 šuma


Stranica 73

1405/20 0,0245 šuma

1405/25 0,0291 šuma

1405/29 0,0669 šuma

1406/27 0,0079 šuma

1406/37 0,123 šuma

1406/48 0,0655 šuma

1406/49 0,0295 šuma

1406/50 0,0083 šuma

1407/28 0,0524 šuma

1408/34 0,0144 šuma

1408/36 0,0083 šuma

1408/41 0,0104 šuma

1409/5 0,014 šuma

1409/12 0,0079 šuma

1409/27 0,0068 šuma

1410/20 0,0032 šuma

1410/25 0,0209 šuma

1411/40 0,0374 šuma

1411/46 0,0065 šuma

1411/47 0,0227 šuma

1412/1 0,0727 šuma

1412/12 0,0655 šuma

1413/6 0,0115 šuma

1413/20 0,0036 šuma

1413/26 0,0036 šuma

1413/27 0,0104 šuma

1413/28 0,0176 šuma

1413/30 0,0072 šuma

1414/10 0,0036 šuma

1414/11 0,0036 šuma


Stranica 74

1415/2 0,0964 šuma

1416/4 0,0435 šuma

1416/20 0,0288 šuma

1417/3 0,0083 šuma

1417/12 0,0165 šuma

1417/13 0,0227 šuma

1418/1 0,0101 šuma

1418/4 0,0176 šuma

1424/5 0,0047 šuma

1424/6 0,005 šuma

1429/2 0,0365 šuma

1432/1 0,0237 šuma

1434/1 0,0964 šuma

1434/5 0,3154 šuma

1434/7 0,0378 šuma

1434/9 0,0699 šuma

1435/2 0,0626 šuma

1435/4 0,0396 šuma

1435/9 0,0414 šuma

1436/11 0,0029 šuma

1436/17 0,0795 šuma

1436/18 0,0144 šuma

1436/19 0,0255 šuma

1439/5 0,0155 šuma

1439/7 0,1198 šuma

1439/8 0,0831 šuma

1439/9 0,0108 šuma

1439/10 0,0108 šuma

1439/11 0,0381 šuma

1439/13 0,0719 šuma


Stranica 75

1440/1 0,0101 šuma

1440/3 0,0219 šuma

1440/5 0,0094 šuma

1440/14 0,0058 šuma

1440/15 0,0029 šuma

1440/24 0,0045 šuma

1441/1 0,0727 šuma

1441/4 0,0977 šuma

1441/5 0,0406 šuma

1442/1 0,0234 šuma

1443/5 0,0151 šuma

1445/1 0,1644 šuma

1445/2 0,0392 šuma

1445/4 0,0396 šuma

1446 0,3697 šuma

1447/2 0,0637 šuma

1447/4 0,0737 šuma

1448/1 0,0514 šuma

1449/1 0,0842 šuma

1449/3 0,0719 šuma

1449/4 0,0629 šuma

1449/5 0,0457 šuma

1453/1 0,0475 šuma

1453/2 0,0122 šuma

1453/3 0,0183 šuma

1453/4 0,0176 šuma

1453/5 0,0183 šuma

1453/6 0,0129 šuma

1456 0,1417 šuma

1457 0,0734 šuma


Stranica 76

1458/2 0,0522 šuma

1459/1 0,082 šuma

1460/1 0,0421 šuma

1464/5 0,0065 šuma

1466 0,0137 šuma

1470 0,0221 šuma

1471/6 0,0183 šuma

1473/1 0,0381 šuma

1479/7 0,0104 šuma

1480/1 0,0173 šuma

1480/3 0,0291 šuma

1482/5 0,0216 šuma

1484/2 0,182 šuma

1484/3 0,0248 šuma

1488/3 0,0263 šuma

1489 0,177 šuma

1493/1 0,0313 šuma

1493/2 0,0827 šuma

1493/6 0,005 šuma

1493/7 0,0133 šuma

1493/8 0,0295 šuma

1494/5 0,0676 šuma

1495/2 0,0482 šuma

1496/3 0,0245 šuma

1496/4 0,0439 šuma

1496/5 0,0144 šuma

1497/2 0,3633 šuma

1498/2 0,0798 šuma

1498/3 0,0611 šuma

1498/8 0,0439 šuma


Stranica 77

1500/6 0,0014 šuma

1501/1 0,697 šuma

1509/4 0,0374 šuma

1509/5 0,1273 šuma

1509/6 0,292 šuma

1509/10 0,0442 šuma

1510/27 0,0126 šuma

1511/13 0,0126 šuma

1512/6 0,022 šuma

1513 1,2495 šuma

1514/9 0,1284 šuma

1514/16 0,0115 šuma

1514/17 0,0065 šuma

1515/1 0,0115 šuma

1515/15 0,0126 šuma

1515/29 0,0014 šuma

1516/1 0,0683 šuma

1516/4 0,0165 šuma

1516/6 0,0151 šuma

1517/2 0,0187 šuma

1517/5 0,1654 šuma

1517/12 0,0295 šuma

1517/13 0,0414 šuma

1518/10 0,0788 šuma

1518/25 0,0719 šuma

1518/38 0,0079 šuma

1518/43 0,0022 šuma

1518/44 0,009 šuma

1519/1 0,0709 šuma

1522/5 0,0084 šuma


Stranica 78

1522/8 0,0111 šuma

1522/9 0,014 šuma

1526/19 0,0043 šuma

1528/4 0,0104 šuma

1529/3 0,0137 šuma

1529/4 0,0133 šuma

1531/1 0,021 šuma

1532/2 0,027 šuma

1532/5 0,0198 šuma

1547 0,0155 šuma

1549/11 0,1752 šuma

1557/3 0,009 šuma

1557/15 0,0277 šuma

1557/16 0,0072 šuma

1606/1 0,2298 šuma

1675/13 0,9351 šuma

1675/22 0,0413 šuma

1815/3 1,1948 šuma

1815/7 0,1546 šuma

1823/2 0,3222 šuma

1856/1 0,0701 šuma

1863/7 0,278 šuma

1863/18 0,0446 šuma

1864/3 0,1985 šuma

1957/4 0,342 šuma

2902/2 0,0403 šuma

2902/3 0,0669 šuma

2902/5 0,0291 šuma

2902/7 0,0478 šuma

2902/9 0,0092 šuma


Stranica 79

2979 0,3339 šuma

2980/1 0,1557 šuma

2980/4 0,1859 šuma

2980/15 0,1011 šuma

2981/5 0,0791 šuma

2981/6 0,0776 šuma

2982/8 0,0601 šuma

2982/9 0,0403 šuma

2986/1 0,2333 šuma

2986/3 0,1003 šuma

3022/1 0,3333 šuma

3022/2 0,3365 šuma

3026/1 0,1953 šuma

3190/6 0,3479 šuma

3190/7 0,5276 šuma

3190/8 0,1 šuma

3190/10 0,4748 šuma

3190/11 0,2791 šuma

3190/13 0,2918 šuma

3190/14 0,1931 šuma

3239/17 0,5409 šuma

3239/31 0,105 šuma

3239/39 2,0551 šuma

3239/42 0,2387 šuma

3242 0,0216 šuma

3243 0,1344 šuma

3245/1 0,2269 šuma

3245/2 0,5848 šuma

3245/3 0,1676 šuma

3246 0,1237 šuma


Stranica 80

3249/2 0,2248 šuma

3249/5 0,1601 šuma

3312/3 0,0658 šuma

3354/1 0,2834 šuma

3357/6 0,0219 šuma

3441/2 0,1187 šuma

3442/1 0,1529 šuma

3535/2 0,0727 šuma

3535/3 0,0651 šuma

3539/3 0,2183 šuma

3540/2 0,0608 šuma

3540/3 0,05 šuma

3540/7 0,0712 šuma

3540/8 0,0417 šuma

3540/9 0,0414 šuma

3542/1 0,1201 šuma

3542/2 0,519 šuma

3542/3 0,6161 šuma

3644/3 0,3651 šuma

3662/8 0,2 šuma

3662/9 0,0996 šuma

3662/10 0,0687 šuma

3662/11 0,0687 šuma

3662/12 0,0716 šuma

3662/13 0,118 šuma

3663/1 0,4701 šuma

3664 0,3755 šuma

3670 0,5719 šuma

3681/7 0,0183 šuma

3681/20 0,0478 šuma


Stranica 81

3690/2 0,1824 šuma

3716/4 0,0306 šuma

3716/8 0,0186 šuma

3750/2 0,017 šuma

3755/4 0,2543 šuma

3756/2 0,0227 šuma

3758/2 0,0673 šuma

3772/1 4,465 šuma

3835/10 11,5105 šuma

3835/13 1,4512 šuma

3945/11 0,0669 šuma

4027/8 4,251 šuma

4027/9 1,3495 šuma

4027/10 7,1632 šuma

4134/4 0,0285 šuma

4134/5 0,0163 šuma

4134/7 0,0593 šuma

4320/2 0,0604 šuma

8145 0,0673 šuma

8147/4 0,0151 šuma

8150/1 0,0219 šuma

8154 0,0568 šuma

8158/1 0,0035 šuma

8170 0,0626 šuma

8173/2 0,0039 šuma

8174/1 0,0028 šuma

8176/2 0,0406 šuma

8178 0,0637 šuma

8180/1 0,0234 šuma

8201/1 0,0363 šuma


Stranica 82

8201/2 0,0291 šuma

8202 0,0587 šuma

8211/1 0,0472 šuma

8216 0,0529 šuma

8251/5 0,0072 šuma

8474 0,1223 šuma

8899 0,126 šuma

8915 0,0074 šuma

U k u p n o 65,9264

Sve navedene katastarske čestice uvrštene su u Program jer su nama odgovarajućeg vlasništva i suvlasništva a u katastru se po kulturi vode kao

šuma.

1.3.2.3. Katastarske čestice kod kojih je došlo do promjene površine obuhvaćene gospodarenjem u odnosu na protekli Program

Tablica 35.

Katastarska čestica 2008. 2018. Razlika

1384/2 23,2921 23,2991 0,007

1384/3 417,6323 387,1223 -30,51

1384/4 80,1694 80,1695 0,0001

1845/1 55,5692 56,0804 0,5112

1925 0,737 0,3685 -0,3685

3136/2 0,2198 0,2173 -0,0025

3190/1 1,3815 1,3851 0,0036

3190/28 0,4729 0,3153 -0,1576

3339 0,1392 0,0928 -0,0464

3340 0,3679 0,3219 -0,046

3355/5, 3355/15 9,292 32,652 23,36

3395 0,9081 0,6811 -0,227

3685/1 158,8435 159,7274 0,8839

3762/2 23,5767 1,9121 -21,6646


Stranica 83

3835/1 134,0709 0,6894 -133,382

3835/2 33,8132 20,6762 -13,137

3835/4 493,129 50,4823 -442,647

3923/2 5,9831 5,9206 -0,0625

3923/11 0,6575 0,5801 -0,0774

4027/3 2,978 1,489 -1,489

4027/6 2,9124 1,9764 -0,936

4027/7 0,485 0,2425 -0,2425

U k u p n o 1446,6307 826,4013 -620,2294

Kod navedenih katastarskih čestica došlo je do promjene površine jer su uzeti suvlasnički dijelovi, ili je bila navedena kriva površina ili nisu uzete u prošlom Programu kao dijelovi k.č. a gospodarilo se samo sa dijelovima k.č.

Kada zbrojimo navedene promjene 1182,57 - 31,52 + 65,93 – 620,23 = 596,72

ili razlika od – 611,77 a ne tražena od + 25,95 ha jer se površina u starom Programu određivala po O-1 obrascu koji nije bio usklađen sa O-15 a sada se

usporedba k.č. vršila po O-15 obrascu. Npr. U O-15 u starom programu

katastarske čestice 3835/1 i 3835/4 su uzete u O-1 u dijelu dok su u O-15 uzete

cijele površine.

1.3.3. K.O. Dragozetići


Tablica 36.


m2 Kultura

2819/3 3,6202 šuma

2832/4 0,1259 šuma

2832/5 0,0671 šuma

2855/6 0,0213 šuma

2855/7 0,2 Kuća, dvorište

2867/1 0,0553 šuma


Stranica 84

2868/5 0,0184 šuma

2868/6 0,02 Kuća, dvorište

2868/7 0,02 šuma

3230/1 0,7407 voćnjak

3230/2 0,8986 voćnjak

dio 3234 0,1100 pašnjak

3235 0,6178 oranica

3237 0,5920 pašnjak

dio 3240 0,5700 pašnjak

2145 0,0553 pašnjak

2569 0,2064 pašnjak

2698 0,028 pašnjak

2699 0,0499 oranica

3907 0,0763 šuma

4798 0,21 pašnjak

5298 0,129 šuma

6165 0,927 šuma

6824 0,1043 pašnjak

6930 0,8008 pašnjak

7340 0,0537 šuma

6903/1 0,3913 pašnjak

7576/1 0,1393 pašnjak

7639/2 0,1 pašnjak,neplodno

U k u p n o 10,9486

Katastarske čestice od 2819/3 – 2868/7 izuzete su iz Programa jer se nalaze

unutar građevinskog područja, od 3230/1 – dio 3240 jer su dane za trajne

nasade a od 2145 – 7639/2 jer se nalaze u privatnom vlasništvu i posjedništvu.


Stranica 85

1.3.3.2. Katastarske čestice koje u prethodnom Programu gospodarenja nisu bile obuhvaćene gospodarenjem, dok su ovim Programom obuhvaćene gospodarenjem

Tablica 37.


m2 Kultura

1122 0,0073 šuma

1879 0,0179 šuma

1881 0,0168 šuma

1905 0,0506 šuma

1906 0,0455 šuma

2440 0,1737 šuma

2716 0,0047 šuma

2838/1 0,2532 šuma

2851/3 0,0207 šuma

2883 0,0026 šuma

2931/7 0,0545 šuma

2937 0,242 šuma

3043 0,0169 šuma

3118/2 0,5412 šuma

3119 0,0776 šuma

3152 0,0234 šuma

3163 0,0051 šuma

3167 0,076 šuma

3219/2 0,3397 šuma

3231/1 0,064 šuma

3236 0,0141 šuma

3256/12 0,385 šuma

3270/2 0,1934 šuma

3276 0,008 šuma

3304 0,5574 šuma

3351 0,1673 šuma


Stranica 86

3375 0,2748 šuma

3448 0,0889 šuma

3449 0,1282 šuma

3451 0,0851 šuma

3452 0,0071 šuma

3453 0,0132 šuma

3454 0,081 šuma

3459 0,2188 šuma

3844 0,1531 šuma

3879 0,004 šuma

3899/2 0,2268 šuma

3999 0,7556 šuma

4051/1 0,0106 šuma

4055/1 0,0226 šuma

4061/3 0,0477 šuma

4146/1 0,0801 šuma

4176/4 0,0135 šuma

4343/1 0,0015 šuma

4514 0,0125 šuma

4737/2 0,06 šuma

4738 0,2036 šuma

4809 0,0015 šuma

4843 0,2877 šuma

4882 0,1102 šuma

4954 0,0203 šuma

5093/1 0,0696 šuma

5207 0,0376 šuma

5259 0,089 šuma

5286 0,1259 šuma

5447 0,4612 šuma


Stranica 87

5571/3 0,1114 šuma

6135/4 0,0387 šuma

6140/2 0,0993 šuma

6151/1 0,088 šuma

6155/2 0,0305 šuma

7051 0,0064 šuma

7061 0,0064 šuma

7230/2 0,02 šuma

7230/3 0,011 šuma

7245/1 0,0619 šuma

7254/1 0,0361 šuma

7254/2 0,0425 šuma

7279/1 0,197 šuma

7298/1 0,0755 šuma

7322/2 0,013 šuma

7396 0,0052 šuma

7666 0,0073 šuma

7700 0,0137 šuma

7702/2 0,0466 šuma

7703/1 0,025 šuma

7703/2 0,0165 šuma

7745/11 0,308 šuma

U k u p n o 8,3103

Navedene katastarske čestice uvrštene su u Program jer su u katastru po kulturi šuma a nama su u odgovarajućem vlasništvu i posjedništvu.

1.3.3.3. Katastarske čestice kod kojih je došlo do promjene površine obuhvaćene gospodarenjem u odnosu na proteklui Program

Tablica 38.


1321/2 0,3506 0,7012 0,3506


Stranica 88

1353/2 0,0323 0,0647 0,0324

1489/2 0,9335 0,9355 0,002

1689 0,2982 0,1982 -0,1

2081 0,287 0,574 0,287

2100/1 0,1858 0,3717 0,1859

2167 0 0,0056 0,0056

2171 0,4403 0,8806 0,4403

2248 0,2801 0,8401 0,56

2288 0,2115 0,423 0,2115

2405 0,6977 0,8161 0,1184

2421 0,0929 0,0767 -0,0162

2434 0,1045 0,173 0,0685

2435 0,1677 0,3354 0,1677

2438/3 0,3146 0,9438 0,6292

2446 8,8941 8,5913 -0,3028

2447 2,8905 2,7798 -0,1107

2620/1 0,1874 0,3747 0,1873

2762/2 6,751 0,751 -6

2780 3,9413 3,9341 -0,0072

2787 3,3316 3,1887 -0,1429

2794/1 0,8767 0,8298 -0,0469

2794/2 2,1743 2,1427 -0,0316

2795/1 2,4318 2,4176 -0,0142

2795/2 2,1169 2,035 -0,0819

2799 0,3977 0,3604 -0,0373

2800 2,7297 2,6554 -0,0743

2807 8,4489 8,2689 -0,18

2816/6 0,1833 0,2958 0,1125

2819/1 9,0317 8,851 -0,1807

2819/3 3,6202 3,3016 -0,3186


Stranica 89

2826 0,1304 0,1174 -0,013

2832/1 0,2867 0,2273 -0,0594

2832/2 0,2685 0,1718 -0,0967

2855/1 1,1414 0,844 -0,2974

2861 0,3559 0,3599 0,004

2868/1 17,21 17,0005 -0,2095

3184 0,0273 0,2073 0,18

3216 0,09 0,0915 0,0015

3234 0,4644 0,3544 -0,11

3239/8 9,6991 9,6091 -0,09

3240 0,9662 0,3962 -0,57

3264/3 0,2355 0,7065 0,471

3946 0,4393 0,4373 -0,002

4422/16 2,0578 1,6391 -0,4187

4462 0,1313 0,1797 0,0484

4582 0,1573 0,6291 0,4718

4583 0,0678 0,2712 0,2034

4629 0,1978 0,3956 0,1978

4657 0,1035 0,1055 0,002

4675 1,11 0,7411 -0,3689

4726 0,9379 0,9739 0,036

4742 0,2697 0,7823 0,5126

4776 0,3481 0,6962 0,3481

4827 8,4202 8,4203 1E-04

4828 5,2103 5,4291 0,2188

4975 0,1223 0,1233 0,001

5321 0,12 0,128 0,008

5330/1 0,5 0,3344 -0,1656

5330/3 0,25 0,1687 -0,0813

5351 0,3199 0,6399 0,32


Stranica 90

5561 0,1748 0,3497 0,1749

5656 0,82 0,8265 0,0065

5669 0,5615 0,7515 0,19

5670 0,3565 0,7129 0,3564

5856/1 0,8622 0,6229 -0,2393

5867/1 5,345 4,9823 -0,3627

5977/1 0,6075 0,5653 -0,0422

6039/1 0,356 0,3404 -0,0156

6041/1 0,1993 0,3731 0,1738

6134/2 0,0602 0,6002 0,54

6166 0,2397 0,1249 -0,1148

6168 0,3527 0,2397 -0,113

6169 0,3527 0,3577 0,005

6201/2 0,0063 0,0127 0,0064

6221 0,0387 0,0383 -0,0004

6346 0,0336 0,2017 0,1681

6835 1,0774 0,7183 -0,3591

6919/1 0,1978 0,3955 0,1977

7020 0,5335 0,5355 0,002

7170 0,8187 0,8197 0,001

7214 0,239 0,1593 -0,0797

7233/1 0,2165 0,2127 -0,0038

7271/4 0,0953 0,4767 0,3814

7272 2,786 2,7608 -0,0252

7281/2 0,507 0,4989 -0,0081

7283/1 0,079 0,073 -0,006

7283/2 1,936 0,0818 -1,8542

7284/2 1,835 1,7987 -0,0363

7310 5,0907 5,0972 0,0065

7311/2 2,3215 2,3076 -0,0139


Stranica 91

7317/1 4,704 4,586 -0,118

7332 0,0288 0,0192 -0,0096

7333 0,1788 0,1192 -0,0596

7337 0,22 0,2265 0,0065

7348 0,2589 0,5178 0,2589

7355 0,4118 0,8235 0,4117

7356 0,5927 0,5297 -0,063

7402 0,0422 0,0622 0,02

7429 0,1152 1,3763 1,2611

7523 0,3657 0,7314 0,3657

7525 1,4789 0,9859 -0,493

7592 0,0118 0,0236 0,0118

7745/1 0,308 0,1145 -0,1935

7745/5 2,805 5,61 2,805

7764 1,3123 1,3124 1E-04

U k u p n o 154,9766 154,3717 -0,6049

Razlika u površinama se desila jer su preciznije izračunata suposjedništva i suposjedništva, dio katastarskih čestica je imao unesenu krivu površinu u starom Programu.

Kada zbrojimo navedene promjene 833,72 – 10,95 +8,31 – 0,60 = 830,48 ha,

dobije se razlika od – 0,15 ha što ne odgovara traženoj razlici od – 3,09 jer se

površina u starom Programu određivala po O-1 obrascu koji nije bio usklađen sa O-15 a sada se usporedba k.č. vršila po O-15 obrascu.


Stranica 92

1.3.4. K.O. Predošćica


Tablica 39.


m2 Kultura

16/4 0,0442 pašnjak

U k u p n o 0,0442

Katastarska čestica 16/4 izuzeta je iz Programa jer se nalazi u privatnom vlasništvu i posjedništvu.

1.3.4.2. Katastarske čestice kod kojih je došlo do promjene površine obuhvaćene gospodarenjem

u odnosu na protekli Program

Tablica 40.


4/1 110,017 108,1693 -1,8477

4/3 1,118 0,8963 -0,2217

4/4 14,48 12,7615 -1,7185

6 0,1947 1,1967 1,002

7 4,5458 6,6158 2,07

10/4 1,8844 2,5001 0,6157

11/18 3,9555 3,9455 -0,01

20/3 0,086 0,1719 0,0859

266/4 0,6506 0,4125 -0,2381

266/7 0,4125 0,6506 0,2381

381/2 0,3494 1,0481 0,6987

386/1 0,1906 0,646 0,4554

388/3 0,323 0,1906 -0,1324

408/2 0 0,0151 0,0151

427/1 0,0338 0,0833 0,0495

636/2 37,2141 37,1955 -0,0186

636/6 15,41 14,8517 -0,5583


Stranica 93

636/14 26,892 26,8919 -1E-04

636/15 19,1135 18,5977 -0,5158

636/19 5,15 3,8404 -1,3096

636/22 7,9665 7,9666 1E-04

798/2 0,1847 0,3697 0,185

798/3 86,618 86,6159 -0,0021

799/14 196,6494 196,6493 -0,0001

U k u p n o 533,4395 532,282 -1,1575

Razlike u površinama su se desile zbog boljeg izračuna suvlasničkih i suposjedničkih katastarskih čestica, zbog uzimanja dijela k.č. za O-1 zbog

dijelova k.č. koje se nalaze na cestama i krivih površina u prošlom Programu.

Kada zbrojimo navedene promjene 811,19 – 0,04 - 1,16 = 809,99 ha dobije se

razlika od – 0,12 ha a ne tražena od – 1,08 ha jer se površina u starom Programu određivala po O-1 obrascu koji nije bio usklađen sa O-15 a sada se

usporedba k.č. vršila po O-15 obrascu.

1.4. Sadašnje posjedovno stanje površina šuma i šumskih zemljišta

Tablica 41.

Katastarska općina

Posjednik

RH Hrvatske

šume DV ONI Privatno Općina Grad PZ Cres

Neutv

rđeno Ukupno

ha

Beli 708,00 252,60 - - 16,87 546,22 - 598,68 - 2122,37

Cres 603,14 131,09 0,02 - 4,95 125,03 - 343,91 0,38 1208,52

Dragozetići - 17,60 1,48 12,32 44,56 350,77 1,33 402,56 0,01 830,63

Predošćica 156,35 435,78 - - 108,17 109,81 - - - 810,11

U k u p n o 1467,49 837,07 1,5 12,32 174,55 1131,83 1,33 1345,15 0,39 4971,63


Stranica 94

1.5. Sadašnje vlasničko stanje površina šuma i šumskih zemljišta

Tablica 42.

Katastarska

općina

Vlasnik

RH ONI DV Općin

a Grad

Oblasni

narodni

odbor

PZ Cres Privatno Neutvrđeno Ukupno

ha

Beli 1790,53 0,12 98,01 66,38 167,33 2122,36

Cres 1112,17 0,41 0,35 0,85 0,66 1,08 93,00 1208,52

Dragozetići 681,95 0,19 1,10 58,97 63,09 25,33 830,64

Predošćica 680,16 63,43 66,52 810,11

U k u p n o 4264,81 0,41 0,47 1,04 1,76 58,97 99,09 192,9 352,18 4971,36

1.6. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po Županijama i općinama/gradovima

Tablica 43.

Općina / Grad Katastarska općina Površina

ha

Grad Cres

Beli 2122,37

Cres 1208,52

Dragozetići 830,63

Predošćica 810,11

U k u p n o 4971,63

Županija Primorsko-Goranska

1.7. Sadašnje stanje radno nedostupnih površina šuma i šumskih zemljišta

Gospodarska jedinica „Tramontana“ ima dosta radno nedostupnih odsjeka jer se nalaze na strmim padinama prema moru. Slijedeći odsjeci su sa procjenjenom drvnom zalihom: 1a, 3a, 4a, 11b, 12a, 42c, 56a, 59a, 61a, 64a, 64b, 64c, 65a,

65e, 66a, 66b, 76b, 76c, 87a, 88a, 88b, 97a, 98a, 99a, 103b, 111a, 112a, 112c,

113a, 115a, 115b, 115e, 120b, 120d i 120e. Ukupna površina ovih odsjeka iznosi 849,59 ha.


Stranica 95

1.8. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta prema namjeni Tablica 44.

Namjena šume i šumskog zemljšta ha

Gospodarske šume -

Zaštitne šume 4820,32

Šume s posebnom

namjenom

Za proizvodnju šumskog sjemena -

Zaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode 151,31

Za znanstvena istraživanja, nastavu, potrebe obrane RH, te potrebe uvrđene posebnim propisima

-

U k u p n o 4971,63

S V E U K U P N O 4971,63

U g.j. „Tramontana“ imamo 4820,32 ha zaštitnih šuma i 151,31 ha ornitoloških rezervata - šuma posebne namjene.

1.9. Površine na kojima je osnovana služnost radi podizanja višegodišnjih nasada

Tablica 45.

Odjel / odsjek Površina

ha

Nosioc prava

služnosti Vremensko

razdoblje

dio 51a 0,57 Privatno 50 god.

dio 54a 2,96 Privatno 50 god.

98a 31,52 Privatno 50 god.

U k u p n o

Navedene površine dane su u zakup privatnim osobama temeljem rješenja Vlade

RH radi podizanja trajnih nasada.

1.10. Plan sređivanja imovinsko pravnih odnosa

Slijedeće katastarske čestice proslijeđene su Pravnom odjelu na daljnju obradu, a uvrštene su u novi Program gospodarenja:


Stranica 96

1.10.1. Katastarske čestice kojima nije poznato vlasništvo ili su u gruntovnici privatne

Tablica 46.

Kat. općina Kat.

čestica

Površina

uzeta u

Program

Posjednik Vlasnik

ha Naziv P. list Naziv ZKU

Beli 1001/1 0,1664 Općina Cres-Lošinj 0 - 0



Beli 1114/1 1,425 PZ Cres 338 - 0

Beli 1114/2 3,339 PZ Cres 338 - 0

Beli 1119/29 0,1579 RH 580 - 0

Beli 1119/31 33,1378 PZ Cres 338 - 0

Beli 1777/93 7,8434 HŠ 341 - 0

Beli 1777/94 71,0406 HŠ 341 - 0


Beli 2329/9 6,155 PZ Cres 338 - 0

Beli 2481/1 4,8784 PZ Cres 338 - 0

Beli 2481/2 2,5314 PZ Cres 338 - 0



Cres 1210/44 0,004 OPĆINA CRES-LOŠINJ 535 - 0










Cres 1384/5 10,1026 PZ CRES 1188 - 0





Cres 1470 0,0221 OPĆINA CRES-LOŠINJ 535 - 0





Cres

3355/5,

3355/15 32,652 HŠ 1220 - 0

Cres 3686 19,8965 HŠ 1220 - 0

Cres 3835/10 11,5105 PZ CRES 1188 - 0

Cres 3835/13 1,4512 PZ CRES 1188 - 0


Cres 4027/10 7,1632 PZ CRES 1188 - 0




Stranica 97


Dragozetići 1321/2 0,7012 OPĆINA CRES-LOŠINJ 136 - 0

Dragozetići 1353/2 0,0647 DE?KOVI? EGIDIO 47 - 0












Dragozetići 4036 0,0484 OPĆINA CRES-LOŠINJ 196 - 0

















Dragozetići 5510 0,4251 PZ CRES 197 - 0















Dragozetići 7281/1 0,068 PZ CRES 197 - 0

Dragozetići 7281/2 0,4989 PZ CRES 197 - 0




Stranica 98










Predošćica 1/166 0,117 Općina Cres-Lošinj 30 - 0



Predošćica 14 0,041 Općina Cres-Lošinj 5 - 0









Predošćica 636/15 18,5977 HŠ 75 - 0

Predošćica 636/16 1,275 HŠ 75 - 0

Predošćica 636/17 3,33 HŠ 75 - 0

Predošćica 636/19 3,8404 HŠ 75 - 0

Predošćica 636/20 3,832 HŠ 75 - 0

Predošćica 636/21 0,84 HŠ 75 - 0

Predošćica 636/22 7,9666 HŠ 75 - 0


Beli 1006/2 0,111 Općina Cres-Lošinj 0 privatno 213

Beli 1010 0,1043 Općina Cres-Lošinj 0 privatno 722




Beli 1168/4 0,3477 PZ Cres 338 privatno 653













Beli 1369/2 0,021 RH 61 privatno 1374




Stranica 99




















































Stranica 100















Beli 799 0,9627 PZ Cres 338 privatno 1097






Dragozetići 1486 1,5383 OPĆINA CRES-LOŠINJ 196 privatno 40

Dragozetići 1489/2 0,9355 OPĆINA CRES-LOŠINJ 196 privatno 73


























Dragozetići 2854/2 0,2372 GRAD CRES 422 privatno 1017

Dragozetići 2890 0,3858 PZ CRES 197 privatno 1032



Stranica 101






























Dragozetići 6418/4 1,2155 PZ CRES 197 privatno 514




















Dragozetići 7491/1 4,3287 PZ CRES 197 privatno 514


Stranica 102










Predošćica 1/108 0,091 Općina Cres-Lošinj 30 privatno 71










































Stranica 103









































Predošćica 410 0,1608 Općina Cres-Lošinj 21 privatno 68

Predošćica 412 0,0374 Općina Cres-Lošinj 21 privatno 68










Stranica 104


























1.10.2. Katastarske čestice su u katastru u suposjedništvu ili u gruntovnici u suvlasništvu

Tablica 47.

Kat.

općina

Kat.

čestica

Površina

uzeta u

Program

Posjednik Vlasnik

ha Naziv P. list Naziv ZKU

Beli 1001/1 0,1664 Općina Cres Lošinj 0 - 0


Beli 1006/2 0,111 Općina Cres Lošinj 0 privatno 213


Beli 1010 0,1043 Općina Cres Lošinj 0 privatno 722


Beli 1044/17 6,6549 PZ Cres 0 RH 1383

Beli 1044/18 6,7426 PZ Cres 0 RH 1383

Beli 1044/21 12,5433 PZ Cres 0 RH 1415

Beli 1044/8 0,0638 PZ Cres 0 RH 1441

Beli 1044/9 0,0616 PZ Cres 0 RH 1441

Beli 1084/1 6,789 RH 602 RH 1339

Beli 1084/2 5,18 RH 602 RH 1339

Beli 1084/3 0,74 RH 0 RH 1382

Beli 1084/4 0,1133 RH 0 RH 1382

Beli 1085/2 1,9825 RH 602 RH 1339


Stranica 105

Beli 1085/3 1,9825 RH 602 RH 1339

Beli 1089 0,1978 RH 0 RH 1382

Beli 1090 0,3075 RH 0 RH 1383

Beli 1091 0,1128 RH 0 DV 1255

Beli 1092 0,2928 RH 0 RH 1382

Beli 1093 0,018 PZ Cres 0 RH 1382

Beli 1094 0,2801 PZ Cres 0 RH 1382

Beli 1095 0,1744 PZ Cres 0 RH 1382

Beli 1096 0,0404 PZ Cres 0 RH 1382

Beli 1097/1 0,6041 PZ Cres 0 RH 1382

Beli 1097/2 0,0153 PZ Cres 0 RH 1382

Beli 1097/4 0,0121 PZ Cres 0 RH 1382

Beli 1097/5 0,0179 PZ Cres 0 RH 1382

Beli 1098 0,2748 PZ Cres 0 RH 1382

Beli 1145 0,3886 Općina Cres Lošinj 0 RH 1350

Beli 1158/1 0,2713 Općina Cres Lošinj 0 RH 1350








Beli 1337/1 1,2707 PZ Cres 601 RH 1334




Beli 1777/94 71,0406 HŠ d.o.o. 341 - 0




Beli 2336 0,4823 privatno 268 RH 1396

Beli 2356/2 0,2924 privatno 153 RH 1396







Beli 2494/8 0,7834 RH,Općina Cres Lošinj 608 RH 514






Beli 826/1 1,3782 privatno 132 RH 1353

Beli 828 0,3492 privatno 132 RH 1353





Stranica 106








Beli 961/2 0,1575 RH 0 RH 1412



Beli 985 0,93 RH 0 RH 1412

Cres 1169 0,023 Općina Cres Lošinj 1184 RH 633

Cres 1170/2 0,004 Općina Cres Lošinj 1184 RH 633






Cres 1206/6 0,0165

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA

CRES 1188 RH 3251






Cres 1210/11 0,0072


CRES 1188 RH 7973


Cres 1210/22 0,0065


CRES 1188 RH 7973

Cres 1210/31 0,0086


CRES 1188 RH 7973

Cres 1210/33 0,0032


CRES 1188 RH 7973

Cres 1210/34 0,0058


CRES 1188 RH 7973


Cres 1210/38 0,009


CRES 1188 RH 7973

Cres 1210/39 0,0158


CRES 1188 RH 7973

Cres 1210/40 0,009


CRES 1188 RH 7973

Cres 1210/8 0,0047


CRES 1188 RH 7973







Stranica 107































Cres 1293/7 0,0137 REPUBLIKA HRVATSKA 2556 RH 7255



















Cres 1322/43 0,0043 Općina Cres Lošinj 1184 DV 2561


Stranica 108
























Cres 1405/16 0,0086 Općina Cres Lošinj 1184 DV 0






Cres 1409/12 0,0079


CRES 1188 DV 4278

Cres 1409/5 0,014


CRES 1188 DV 4278



















Stranica 109




Cres 1445/1 0,1644 Općina Cres Lošinj 172 Grad Cres 378






Cres 1453/1 0,0475


CRES 1188 RH 7973

Cres 1453/2 0,0122


CRES 1188 RH 7973

Cres 1453/3 0,0183


CRES 1188 RH 7973

Cres 1453/4 0,0176


CRES 1188 RH 3251

Cres 1453/5 0,0183


CRES 1188 RH 7973

Cres 1453/6 0,0129


CRES 1188 RH 7973































Stranica 110

Cres 1547 0,0155

DRU?TVENO VLASNI?TVO -

KORISNIK Općina Cres Lošinj 2866 RH 1669






Cres 1925 0,3685 REPUBLIKA HRVATSKA 2556 RH 768










Cres 3131/8 0,2154


CRES 1188 RH 1796

Cres 3136/2 0,2173


CRES 1188 RH 7645

Cres 3190/28 0,3153 Privatno 762 RH 1483







Cres 3340 0,3219 Privatno 180 RH 620











Cres 3642/1 1,1369 Privatno 1501 RH 2143












Stranica 111









Cres 3923/4 4,4722


CRES 1188 RH 4704


Cres 4027/6 1,9764 Privatno 2434 RH 7648


Cres 4116 0,7236


CRES 1188 RH 3588












Dragozetići 1682/3 0,1828 Općina Cres Lošinj 196 RH 609

Dragozetići 1689 0,1982 Općina Cres Lošinj 196 RH 1053










Dragozetići 2855/1 0,844 GRAD CRES 422 Grad Cres 938






Dragozetići 3219/3 9,5435 BREZAC MARIJA 128 RH 1084

Dragozetići 3256/12 0,385 Općina Cres Lošinj 5 - 0







Stranica 112




Dragozetići 3899/2 0,2268 Općina Cres Lošinj 5 - 0










Dragozetići 4675 0,7411 Privatno 36 RH 609






Dragozetići 4881 0,1183 DE?KOVI? EGIDIO 47 RH 21




Dragozetići 5330/1 0,3344 Privatno 36 RH 1086




























Stranica 113



















Dragozetići 7745/5 5,61

VEL?I? DINKA UD. IVANA R.

VEL?I? 174 RH 1139


Predošćica 1/48 0,209 RH,Općina Cres Lošinj 140 RH 277



Predošćica 15/2 0,0198 Općina Cres Lošinj 30 RH 325




Predošćica 315/5 0,0198 RH,Općina Cres Lošinj 30,141 RH 279

Predošćica 381/2 1,0481 Općina Cres Lošinj 0 privatno 253

Predošćica 386/1 0,646 Općina Cres Lošinj 0 privatno 310









Predošćica 439 0,215 RH,Općina Cres Lošinj 142 RH 280


Predošćica 568/3 0,1025 RH,Općina Cres Lošinj 30,142 RH 280


Predošćica 6 1,1967 Općina Cres Lošinj 0 RH 274

Predošćica 7 6,6158 Općina Cres Lošinj 0 RH 274




U navedenoj tablici navedeni su samo nama odgovarajući posjednici i vlasnici.


Stranica 114

2. DRVNE ZALIHE I PRIRASTI

2.1. Obračun drvne zalihe i prirasta

Prema članku 22. Pravilnika o uređivanju šuma, drvna zaliha određuje se temeljem izmjere prsnih promjera i visina svih živih stabala prsnog promjera iznad taksacijske granice (10 cm).

Drvna zaliha izračunava se na temelju utvrđenih lokalnih tarifnih nizova (jednoulazne

tablice) za pojedine vrste drveća, a iskazuje se posebno za svaki odsjek. Tarifni niz određuje se za svaku vrstu drveća koja je u omjeru smjese zastupljena više

od 10 %, u svakom odjelu odnosno odsjeku. U svrhu izjednačenja visinske krivulje i

određivanje tarifnog niza odsjeci se u raznodobnim sastojinama grupiraju se po uređajnim razredima i bonitetima.

Jednoulazne tablice ili tarife daju volumen srednjeg stabla pojedinog debljinskog stupnja

kao funkciju samo jedne veličine (prsnog promjera). Premda tarife izražavaju ovisnost volumena samo o jednoj varijabli odnosno o prsnom promjeru, visine su izravno ili neizravno

uzete u obzir pri izradi tarifa. Na taj način izrada jednoulaznih tablica (tarifa) zasniva se na pretpostavci da stable iste vrste drveća određenog debljinskog stupnja teže istoj visini.

Pri konstrukciji tarifa potrebno je ustanoviti način promjene volumena s promjenom prsnog promjera i visine. Pomoću dobivene izjednačene visinske krivulje, prsnih promjera i parametara za pojedinu vrstu drveća (a, b, c) konstruirani su lokalni tarifni nizovi Schumacher-Hallovim regresijskim modelom za određenu vrstu u pojedinoj grupi odsjeka.

v = a· db∙hc

v = tarifa

d = prsni promjer

h = izjednačena visina Mihajlovom funkcijom

a,b,c = Schumacher-Hall parametri za određenu vrstu drveća

Umnoškom tarife određenog debljinskog stupnja i broja stabala tog debljinskog stupnja dobije se drvna zaliha tog debljinskog stupnja. Zbrajanjem drvnih zaliha svih

debljinskih stupnjeva određene vrste dobije se drvna zaliha te vrste u jednom odsjeku.

Zbrajanjem drvnih zaliha svih vrsta pojedinog odsjeka dobije se ukupna drvna zaliha toga

odsjeka. Ukupna drvna zaliha gospodarske jedinice jednaka je zbroju drvnih zaliha svih

odsjeka.

Izračun drvnih zaliha i tarifa obavljeno je pomoću računalnog programa Urel. Za gospodarsku jedinicu “Tramontana” konstruirano je 78 lokalnih tarifnih nizova i nalaze su u

prilogu ovog Programa gospodarenja.

Drvne zalihe po odsjecima i vrstama prikazani su u obrascima O-2 i O – 3

2.1.1. Izmjera prsnih promjera stabala

Distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima za sastojine ove gospodarske

jedinice utvrđena je mjerenjem prsnih promjera stabala na primjernim površinama, uzimajući od ukupne površine odjela odnosno odsjeka kao i broj stabala utvrđen totalnom klupažom, sukladno članku 19. Pravilnika o uređivanju šuma.


Stranica 115

Tablica 48. Prikaz načina izmjere u gospodarskoj jedinici “Tramontana”:

Površina Vrsta uzorka

Ukupno Primjerne plohe Totalna klupaža Procjena

ha 1782,21 0,00 849,59 2631,80

% 67,72 0,0 32,28 100,0

Primjerne površine su reprezentativni dijelovi sastojine koji čine uzorak. Jedinice

uzorka za izmjeru prsnih promjera bili su krugovi s radijusom od 12,62 m i 8,92 m da bi se

dobio uzorak izmjere od najmanje 2% u jednodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika

drugog dobnog razreda, jednodobnim i raznodobnim sastojinama niskog uzgojnog oblika

(panjačama) i zaštitnim šumama, šumama posebne namjene u kojima se ne propisuje etat, te

najmanje 5% u jednodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika iznad drugog dobnog

razreda, te prebornim i raznodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika (članak 20. Pravilnika o uređivanju šuma). Krugovi su sistematski položeni gdje je mreža krugova iznosila 100 x 100 metara. Krugovi su na terenu postavljeni pomoću GPS uređaja pošto je centar svakog kruga imao pripadajuće kordinate Gauss-Kruger kordinatnog sustava.

U jednodobnim sastojinama drugog dobnog razreda određivao se broj stabala na

kružnim plohama polumjera 2 m koje se nalaze unutar ploha za izmjeru drvne zalihe, a u jednodobnim sastojinama prvoga dobnog razreda na reprezentativnom uzorku kružnih ploha polumjera od 2 m ( 1 ploha na svakih od 1 do 5 ha).

Izmjera distribucije prsnih promjera na krugovima izvršena je zaokružbenim promjerkama, pri čemu su izmjerena stabla razvrstavana na vrste drveća i debljinske stupnjeve širine 5 cm. Prilikom izmjere evidentirana su živa stabla iznad taksacijske granice od 10 cm, kao i broj stabala promjera ispod taksacijske granice određivao se u jednodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika prvoga i drugoga dobnog razreda. Mjeren je samo jedan

prsni promjer stabla tako da je ravnalo promjerke bilo usmjereno prema središtu kruga. Mjesto izmjere prsnog promjera na stablu bilo je na visini 1,30 m od tla a ukoliko je stablo na

nagnutom terenu uzimao se prsni promjer sa gornje (više) strane debla. Udaljenost stabala od središta kruga mjerena su pomoću ultrazvučnog prijemnika

Transponder T3 i instrumenta Vertex III koji je ujedno visinomjer i daljinomjer.

U gospodarskoj jedinici “Tramontana” postavljeno je 1148 krugova. Ukupna površina uzorka iznosi 57,03 ha na obraslom šumskom zemljištu iz čega proizlazi da intezitet izmjere iznosi 3,2 %.

Izračun distribucije broja stabla izvršeno je pomoću računalnog programa Urel.

U jednodobnim sastojinama koje se u slijedećih 10 godina propisuju za sječu glavnog prihoda drvna zaliha, osim u panjačama, utvrđuje se izmjerom prsnih promjera svih stabala.

Drvna zaliha ne iskazuje se u sastojinama prvog dobnog razreda, šikarama, šibljacima, i na šumskom zemljištu obraslom drvećem ispod taksacijske granice.

Drvna zaliha stojećih i cijelih ležećih suhih stabala iznad taksacijske granice iskazuje se posebno, a obračunava se na isti način kao i za živa stabla.

Drvna zaliha radno nedostupnih šuma može se i prilikom izrade obnove šumskogospodarskih planova utvrditi računskim putem.


Stranica 116

2.1.2. Utvrđivanje starosti

Dob sastojina utvrđena je dodavanjem 10 godina za starost sastojine iz prethodnog

Programa, a gdje je to bilo moguće provjerena je brojanjem godova na panjevima srednje plošnih stabala. U raznodobnim sastojinama ne iskazuje se dob starosti sastojine.

2.1.3. Utvrđivanje boniteta

U svrhu određivanja drvne zalihe vršeno je i bonitiranje sastojina. Da bi to bilo moguće prethodno su na terenu izmjerene visine za konstrukciju visinske krivulje. Boniteti su određeni na temelju visine srednjeg plošnog stabla, koja je utvrđena mjerenjem pet do deset visina u tom

debljinskom stupnju. Grupirani su odsjeci na temelju uređajnog razreda, boniteta i starosti i za tako određene grupe odsjeka konstruirane su jedinstvene visinske krivulje u programu HsUrel.

Ukupan broj izmjerenih visina u gospodarskoj jedinici „Tramontana“ je 1750.

Bonitet staništa sastojine izražava se rimskim brojem, a određuje se u skladu sa člankom 22. :

-u jednodobnim sastojinama na osnovi starosti sastojine i visine srednjeg plošnog stabla glavne vrste drveća . -u raznodnobnim sastojinama prema srednjoj visini i promjeru dominantnih stabala.

2.1.4. Utvrđivanje prirasta

Sukladno članku 25. prirast je utvrđen na temelju volumnih tablica i mjerenja tečajnog debljinskog prirasta (širina zadnjih 10 godova u milimetrima) metodom izvrtaka u

jednodobnim i raznodobnim sastojinama.

Prirast drvne zalihe je određen metodom izvrtaka pomoću Presslerovog svrdla i tom prilikom je izvađeno 252 izvrtaka.

Na temelju širine deset zadnjih godova utvrđen je debljinski, a na temelju njega i lokalnih tarifa volumni tečajni prirast.

Tablice postotaka prirasta izračunate su u računalnom programu Urel i prikazani su u dendrometrijskim listama.

2.2. Sadašnje stanje drvne zalihe i usporedba s prethodnim stanjem

Tablica 49.

Vrsta drveća Razdoblje važenja šumskogospodarskog plana

2008 – 2017 2018 - 2027

m3 % m3 %

1 2 3 4 5

Cer 62118 33,49 61975 31,68

Medunac 46129 24,87 43333 22,15

Crnika 19552 10,54 23514 12,02

C. jasen 1221 0,66 5057 2,58

C. grab 5088 2,74 3513 1,80

B.grab 743 0,40 1777 0,91

Maklen 0 0,00 3369 1,72

Pit.kesten 191 0,10 721 0,37

OTB 18316 9,88 12559 6,42

Crni bor 27427 14,79 32243 16,48

Alepski bor 4682 2,52 4834 2,47

Zelenika 0 0,00 2753 1,41


Stranica 117

U k u p n o 185467 100,00 195648 100,00

m3/ha (obrasle površine) 67 75

m3/ha (obrasle površine bez I.d.r.) 72 77

Drvna zaliha u panjačama se manjim dijelom nije mjerila u prethodnom Programu, već se procjenjivala okularno, i to ispod taksacijske granice, dok smo u ovom Programu određivali drvnu zalihu iznad taksacijske granice, te kombinirani način gospodarenja – jednodobni i

raznodobni, dok je u prethodnom Programu bio samo jednodobni.

Ukupna drvna zaliha veća je za 10181 m3 u odnosu na 2008. godinu, uglavnom zbog

povećanja površine gospodarske jedinice te detaljne izmjere.

Zapažamo povećanje učešće crnike, b.graba, maklena, pit.kestena, crnog bora, alepskog bora i zelenike, dok cer, medunac i crni grab imaju nešt manje učešća zbog detaljnije izmjere.

Maklen i zelenika su po prvi puta iskazane kao zasebne vrste drveća zbog detaljnije izmjere po vrstama drveća.

2.3. Sadašnje stanje prirasta i usporedba s prethodnim stanjem

Tablica 50.

Vrsta drveća Razdoblje važenja šumskogospodarskog plana

2008.- 2017. 2018.- 2027.

m3 Iv % m3 Iv %

1 2 3 4 5

Cer 1828 2,9 1653 2,7

Medunac 1353 2,9 1198 2,8

Crnika 779 4,0 796 3,4

C. jasen 61 5,0 196 3,9

C. grab 167 3,3 138 3,9

B.grab 23 3,1 64 3,6

Maklen 0 0,0 123 3,6

Pit.kesten 7 3,7 16 2,2

OTB 731 4,0 521 4,1

Crni bor 1033 3,8 920 2,8

Alepski bor 134 2,9 115 2,4

Zelenika 0 0,0 68 2,5

U k u p n o 6117 3,2 5808 3,0

m3/ha (obrasle površine) 2,4 2,2

m3/ha (obrasle površine bez I.d.r.) 2,5 2,3

Smanjenje prirasta u odnosu na prethodni program zapažamo kod cera, medunca, crnike, c.jasena, p.kestena, crnog bora, alepskog obra, dok je kod crnog graba, b.graba i OTB nešto veći prirast, a kod maklena i zelenike iskazuje se prirast po prvi puta u ovoj tablici. Nešto manji prirast je uvjetovan je detaljnijom izmjerom sastojina na kojima su se provodile, te drugačijom obradom podataka prirasta u HS-Urel programu.. 2.4. Računska kontrola drvne zalihe za polurazdoblje 2008. –

2017. godine


Stranica 118

Tablica 51.

1. Drvna zaliha 01.01.2008. 185467

2. 10-godišnji prirast 58080

3. Priliv 7500

4. Ukupno 1+2+3 251047

5. Posječeno zadnjih 10 godina 3444

6. Razlika 4 - 5 247603

7. Stanje 01.01.2018. 195648

8. Razlika 7 – 6 -51955

Iz tablice je vidljivo da je računska drvna zaliha za polurazdoblje 2008.-2017.godine za 51955 m3

manja a u odnosu na sadašnje utvrđeno stanje drvne zalihe (01.01.2018.).

Razlog smanjenje drvne zalihe jest detaljna izmjera u panjačama i povećanje površine gospodarske jedinice i u prethodnom razdoblju dijelom su se koristile okularne metode procjene u panjačama. Priliv se odnosi na zalihu u odsjecima i dijelovima odsjeka koji u prethodnom Programu nisu bili

mjereni ili na dijelove koji nisu bili u sastavu gospodarske jedinice. Godine 2008. bili su formirani

uređajni razredi s rasponom od 20 godina, dok se po ovom Programu za 2018. godinu rasponi dobnih

razreda iznose 10 i 20 godina.

3. TABLICE DOBNIH I DEBLJINSKIH RAZREDA

3.1. Dosadašnje promjene površina i drvne zalihe po dobnim razredima gospodarske

jedinice prema podacima do sada izrađenih Programa

Tablica 52.


plana

Jedinica

mjere

Dobni razred Ukupno

I. II. III. IV. V. VI. VII.

1998. – 2007. ha 178,42 815,44 1471,39 189,74 76,46 0,00 0,00 2731,45

m3 35877 120729 16563 10157 0 0 183326

2008. – 2017. ha 146,81 1253,17 1114,45 69,26 0,00 0,00 0,00 2583,69

m3 92471 82378 10618 0 0 0 185467

Iz tablice 52. vidi se da je razmjer dobnih razreda nepravilan.

U prethodnom Programu prema načinu gospodarenja, sve sastojine su bile jednodobne. Izradom ovog Programa jednodobnim sastojinama promijenjen je način gospodarenja u jednodoban i

razdnodoban.


Stranica 119

3.2. Tablica dobnih i debljinskih razreda stanje 01.01.2018.

Tablica 53. – G.j. „Tramontana“ – jednodobne sastojine-sveukupno

Vrsta

drveća

Dobni razredi Ukupno

Omjer

smjese I

II III IV V VI VII

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

m3 %

Cer 3515 87 1174 27 4689 114 6,19

Medunac

333 9 1595 52 70 2 138 3 2136 66 2,82

Crnika 2849 94 20665 702 23514 796 31,03

C.jasen 133 6 25 1 158 7 0,21

C.grab 1187 47 1187 47 1,57

Maklen 83 3 83 3 0,11

P.kesten 628 13 93 3 721 16 0,95

OTB 674 22 3791 163 146 6 231 9 26 1 4868 201 6,42

C.bor 2843 84 16644 495 6271 175 4271 118 353 9 30832 881 40,69

A.bor 2757 67 88 2 1196 26 793 20 4834 115 6,38

Zelenika 1906 48 847 20 2753 2314 3,63

U k u p n o 8605 257 51845 1655 6600 186 6357 160 1196 26 1172 30 75775 2314 100,00

Površina (ha) 59,11 184,01 582,89 44,72 48,08 5,31 8,15 932,27

Površina (%) 6,34 19,74 62,46 4,80 5,15 0,57 0,87 100,00

Ukupna površina bez I dobnog razreda 873,16

m3 / ha 47 1,40 89 2,84 148 4,16 132 3,33 225 4,90 144 3,68 87 2,65

Iz ovog se vidi da najveći dio površina se nalazi u II dobnom razredu (19,74 %) i u III

dobnom razredu (62,46 %), koje ukazuju na nepovoljni omjer dobnih razreda. Uglavnom su to

kulture crnog bora i panjače crnike.

Tablica 54. – G.j. „Tramontana“ – raznodobne sastojine - sveukupno

Vrsta drveća

Povr-šina

Debljinski razredi

Omjer smjese

10 – 30 cm 30 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna zaliha

Prirast Drvna zaliha



Prirast

ha m3 %

Cer

29276 998 18099 390 9911 151 57286 1539 47,79

Medunac 25127 848 10221 197 5849 87 41197 1132 34,37

C.jasen 4724 186 109 2 66 1 4899 189 4,09

C.grab 2234 89 92 2 2326 91 1,94

B.grab 1563 59 51 1 163 4 1777 64 1,48

Maklen 2885 110 401 10 3286 120 2,74

OTB 6601 293 1070 27 20 0 7691 320 6,42

C.bor 1255 35 156 4 1411 39 1,18

Ukupno 1671,01 73665 2618 30199 633 16009 243 119873 3494

m3 / ha 44 1,57 18 0,38 10 0,15 72 2,09

Iz ovog se vidi da najveći dio drvne zalihe nalazi u debljinskom razredu 10-30 cm (61,5 %) i

koje ukazuju na nepovoljnu strukturu . Uglavnom se radi o panjači cera, te panjači medunca.

Svi navedeni podaci drvne zalihe i prirasta u tablici 53. i 54. odnose na cijelu gospodarsku

jedinicu.


Stranica 120

4. OPIS UREĐAJNIH RAZREDA

Prema načinu gospodarenja sastojine gospodarske jedinice razvrstane su u regularne

odnosno jednodobne šume i raznodobne šume, a prema namjeni na zaštitne i šume posebne namjene – posebni ornitološki rezervat . U gospodarskoj jedinici “Tramontana” glede jednodobnih šuma-zaštitne šume formirano je 7 uređajnih razreda zaštitnih šuma i 1 uređajni razred šuma posebne namjene- posebni

rezervat „Foja-Predoščica“ kao ornitološki rezervat, 2 uređajnih razreda raznodobnih šuma-

zaštitne šume i 1 uređajni razred šuma posebne namjene-posebni rezervat „Fojiška- Pod

Predoščica“ kao ornitološki rezervat i 2 uređajna razreda neobraslog proizvodnog zemljišta

(zaštitna i posebni rezervat)

Tablica 55. Pregled šuma prema načinu gospodarenja i namjeni Način

gospod.

Namjena Površina

ha

% Drvna zaliha

m³ % Prirast

m³ %

Regularne 1. Zaštita zemljišta 2812,25 61,8 75775 38,7 2314 39,8

Regularne 2. Posebni rezervat 67,28 1,5 0 0,0 0 0,0

Raznodobne 1. Zaštita zemljišta 1635,14 35,9 117710 60,2 3440 59,3

Raznodobne 2. Posebni rezervat 35,87 0,8 2163 1,1 54 0,9

UKUPNO 4550,54 100,0 195648 100,0 5808 100,0

Tablica 56. Pregled uređajnih razreda gospodarske jedinice “Tramontana” (2018.-2027.)

Uređajni razred Ophodnja Površina Drvna zaliha

Godišnji tečajni prirast

godina ha m3

Jednodobne sastojine –zaštita zemljišta Zaštitna-sjemenjača cera 80 32,44 6339 163

Zaštitna-kultura crnog bora 80 318,97 31059 896

Zaštitna-kultura alepskog bora 60 13,46 2368 56

Zaštitna-panjača crnike 100 567,40 36009 1199

U k u p n o 932,27 75775 2314

Jednodobne sastojine (zaštita zemljišta) - ukupno

U k u p n o 932,27 75775 2314

Raznodobne sastojine-zaštita zemljišta

Zaštitna panjača cera (raznod.) 826,62 71118 2040

Zaštitna panjača medunca (raznod.) 808,52 46592 1400

U k u p n o 1635,14 117710 3440

Raznodobne sastojine – šume s posebnom namjenom-posebni rezervat

Posebni rezervat-panjača medunca (raznod.) 35,87 2163 54

U k u p n o 35,87 2163 54

Raznodobne sastojine (zaštita zemljišta+posebni rezervat)-ukupno

U k u p n o 1671,01 119873 3494

Degradirane sastojine

Zaštitna - šikara 1703,43 0 0

Zaštitni-šibljak 157,02

Zaštitni-garig 19,53

Zaštitna – šikara -ŠPN 67,28

U k u p n o 1947,26 0 0

Jednodobne i raznodobne sastojine - ukupno


Stranica 121

Ukupno-jednodobne sastojine-zašt.zemlj. 932,27 75775 2314

Ukupno-raznodobne sastojine-zašt.zemlj. 1635,14 117710 3440

Ukupno-raznodobne sastojine-posebni rez. 35,87 2163 54

Ukupno-degradirane sastojine-zašt.zemlj. 1879,98 0 0

Ukupno-degradiranje sastojine-poseb.rez. 67,28 0 0

UKUPNO(jednodobne+raznodobne) 4550,54 195648 5808

GOSPODARSKA JEDINICA – UKUPNO

U k u p n o 4550,54 195648 5808

Neobraslo proizvodno 406,81

Sveukupna proizvodna površina 4957,35

Gospodarska jedinica „Tramontana“ zauzima 4550,54 ha obrasle površine sa 13 uređajnih

razreda, sa ukupnom drvnom zalihom od 195648 m3 i godišnjim prirastom od 5808 m3.

Neobraslo proizvodno kao čistine zauzimaju 406,81 ha. Ako pribrojimo neobraslo neproizvodno

– 14,28 ha (elektrovodi – 14,28 ha) dobijemo ukupnu površinu gospodarske jedinice od 4971,63

ha.

A) ZAŠTITNE ŠUME

4.1. Jednodobne sastojine – zaštita zemljišta

4.1.1. Uređajni razred: Zaštitna sjemenjača cera – zaštita zemljišta

- površina : 32.44 ha - ophodnja: 80 godina

Tablica 57. Zaštitna sjemenjača cera -zašt.zemlj. – prikaz drvne zalihe po vrstama drveća i dobnim razredima sa površinom

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Cer 3515 87 1174 27 4689 114 73,97

Medunac 10 0 138 3 148 3 2,33

C.grab 397 15 397 15 6,26

P.kesten 628 13 93 3 721 16 11,37

OTB 259 10 125 5 384 15 6,06

Ukupno 4809 125 1530 38 6339 163 100,00

Površina ha 25,43 7,01 32,44

Površina % 78,39 21,61 100


m3 /ha 189 4,92 218 5,42 195 5,02


Stranica 122

Odsjeci u dobnom razredu III: 40a, 42c

Odsjeci u dobnom razredu V: 42a

Drvna zaliha iznosi 195 m3/ha, a prirast 5,02 m3/ha

Ukupna drvna zaliha iznosi 6339 m3 , a ukupni godišnji tečajni prirast iznosi 163

m3, a postotak prirasta 2,6 %.

Od ukupno obrasle površine gospodarske jedinice na ovaj uređajni razred otpada 32,44 ha ili 0,7 %.

Ovaj uređajni razred prostire se na području zajednica mješovite šume medunca i bijelograbića – Querco-Carpinetum orientalis, H-ić 1939. god., odnosno u šumi bjelograba i cera – Querco-Carpinetum orientalis subass.cerretosum, Pelc. na dubljim tlima crvenice.

Odsjeci se nalaze na sjevernom dijelu gospodarske jedinice uz makadamski put Sv.Petar-

Poljana. Posebno se izgledom i kvalitetom ističe odsjek 42a koji se nalazi na ravničastom terenu s dubljim slojevima crvenice.

Slika 4. Sjemenjača cera –odsjek 42a.

Stabla su srednje do dobre kvalitete.

Sastojine ovog uređajnog razreda dolaze unutar III boniteta. Cer je glavna vrsta, a

dolazi iz sjemena, te primješano sa pitomim kestenom, meduncem, crnog graba i OTB koji dolazi uglavnom iz panjeva.

Gledajući površinu dobnih razreda i imajući u vidu površinu normalnog dobnog razreda, normalna površina bi trebala iznositi 8,11 ha. Iz toga se vidi da dobni razredi

odstupaju od normale.

Normalitet sastojine ovog uređajnog razreda N = 32,44 ha/80 g. x 20 g.= 8,11 ha.

Za utvrđivanje normalnog stanja primijenjene su prirasno- prihodne tablice za kitnjak prema

Špirancu (1975. god.).


Stranica 123

4.1.2. Uređajni razred: Zaštitna kultura crnog bora-zaštita zemljišta - površina: 318,97 ha - ophodnja: 80 godina

Tablica 58. Zaštitna kult.crnog bora – prikaz drvne zalihe po vrstama drveća i dobnim razredima sa površinom

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII D

rvna

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 %

Medunac 220 8 70 2 290 10 0,93

Crnika 0,00

C.jasen 133 6 25 1 158 7 0,51

C.grab 94 4 94 4 0,30

Maklen 83 3 83 3 0,27

OTB 43 2 318 14 146 6 106 4 602 26 1,94

C.bor 1363 39 16644 495 6271 175 4721 118 28999 827 93,37

A.bor 745 17 88 2 833 19 2,68

Ukupno 1395 41 18237 547 6600 186 4827 122 31059 896 100,00

Površina ha 59,11 51,83 122,24 44,72 41,07 318,97

Površina % 18,53 16,25 38,32 14,02 12,88 100,00


m3 /ha 27 0,79 149 4,47 148 4,16 118 2,97 120 3,45

m3 /ha (sa površinom prvog dobnog razreda) 97 2,81

Odsjeci u dobnom razredu I: 78b, 80b, 116a

Odsjeci u dobnom razredu II: 89b, 117a

Odsjeci u dobnom razredu III: 19b, 43b, 44b, 58b, 88b, 107a, 114b, 114d, 117b, 118c

Odsjeci u dobnom razredu IV: 42b, 87a, 108b, 109b

Odsjeci u dobnom razredu V: 88a, 118a

Drvna zaliha iznosi 120 m³/ha bez površine I dobnog razreda, a sa površinom I dobnog razreda iznosi 97 m³/ha Prirast iznosi 3,45 m³/ha bez površine I dobnog razreda, a sa površinom I dobnog razreda 2,81 m³/ha, Ukupna drvna zaliha iznosi 31059 m³ , ukupni godišnji tečajni prirast iznosi 896 m³, postotak prirasta 292 %.

Od ukupno obrasle površine gospodarske jedinice na ovaj uređajni razred dolazi 318,97 ha

ili 7,01 %.

Ovaj uređajni razred prostire se na području zajednica mješovite šume medunca i bijelograba – Querco-Carpinetum orientalis, H-ić 1939. god. i zajednica mješovite šume medunca i crnog graba – Ostryo-Quercetum pubescentis, (Ht) T-ić 1977. Zemljišta su uglavnom plitki kalkokambisoli s značajnim učešćem kamenja, stijenja na površini, a ponegdje se javlja litosol, osim u odjelu 19b gdje dolazi luvisol s ilimeriziranom crvenicom.

Odsjeci 19b, 42b, 43b, 44b i 58b nalaze se na sjevernom dijelu gospodarske jedinice

„Tramontana“ na potezu naselja Niska-Poljice, dok odsjek 89b i 107a na središnjem dijelu zaravni sa vrtačama iznad Vodica, a odsjeci 114b, 114d, 116a, 117a, 117b i 118c na južnom dijelu pravcem Cres-Merag.

Odsjeci 87a, 88a, 88b, 108b, 109b nalaze se pretežno srednje južnom dijelu gospodarske jedinice na području naselja Vodice odnosno na potezu Predošćica-Cres koji se ističu znatnom strmošću terena.


Stranica 124

Stabla su srednje do dobre kvalitete.

Sastojine ovog uređajnog razreda dolaze najvećim dijelom na IV bonitetu, te dijelom na III

bonitetu.

Gledajući površinu dobnih razreda i imajući u vidu površinu normalnog dobnog razreda normalna površina bi trebala iznositi 79,74 ha, iz toga se vidi da dobni razredi odstupaju od

normale.

Normalitet sastojine ovog uređajnog razreda N = 318,97/ 80 g. x 20 g. = 79,74 ha.

Za utvrđivanje normalnog stanja primjenjene su prirasno-prihodne tablice za bor prema

Wiedemannu ( umjerene prorede, 1943. god.).

Obrast

Na površini 127,6 4 ha ovog uređajnog razreda dolaze sastojine normalnog obrasta koji je veći od 0,80 sa slijedećim pripadajućim odjelima/odsjecima: 42b, 43b, 44b, 88a, 89b, 108b, 109b, 114b.

Na površini 83,79 ha ovog uređajnog razreda dolaze sastojine ispod normalnog obrasta, od

0,50 do 0,80 sa pripadajućim odjelima/odsjecima: 19b, 87a, 88b, 107a, 118a, 118c.

Na površini 104,54 ha ovog uređajnog razreda dolaze sastojine slabog obrasta ispod 0,50 sa slijedećim pripadajućim odjelom/odsjekom: 58b, 116, 117a.

Slika 5. Zaštitna kultura crnog bora – odsjek 108b


Stranica 125

4.1.3. Uređajni razred: Zaštitna kultura alepskog bora – zaštita zemljišta

- površina : 13,46 ha - ophodnja: 60 godina

Tablica 59. Zaštitna kultura alep.bora. – prikaz drvne zalihe po vrstama drveća i dobnim razredima sa površinom

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % OTB 26 1 26 1 1,10

C.bor 353 9 353 9 14,91

A.bor 1196 26 793 20 1989 46 83,99

Ukupno 1196 26 1172 30 2368 56 100,00

Površina ha 5,31 8,15 13,46

Površina % 39,45 60,55 100,00


m3 /ha 225 4,90 144 3,68 176 4,16

Odsjeci u dobnom razredu VI : 119a

Odsjeci u dobnom razredu VII: 114a

Drvna zaliha iznosi 176 m3/ha, a prirast 4,16 m3/ha

Ukupna drvna zaliha iznosi 2368 m3 , a ukupni godišnji tečajni prirast iznosi 56

m3, a postotak prirasta 2,4 %.

Od ukupno obrasle površine gospodarske jedinice na ovaj uređajni razred otpada 13,46

ha ili 0,30 %.

Kao što je vidljivo iz prethodne tablice, radi se o zaštitno kultura alepskog bora. Podstojno dolaze ostale vrste ali uglavnom ispod taksacijske granice (medunac, crnika,

bijelograbić, crni jasen). Sastojina ovog uređajnog razreda nalazi se na području zajednice mješovite šume medunca i bijelograbića (Quercus-Carpinetum orientalis, H-ić, 1939.god.), a

zemljišta su uglavnom plitki kalkokambisoli s značajnim učešćem kamenja. Sastojine ovog uređajnog razreda nalaze na IV bonitetu, i nalazi se na južnom dijelu

gospodarske jedinice uz cestu prema Meragu. Stabla su srednje kvalitete i izgleda, sa pravim

do zakrivljenim deblima.

Gledajući površinu dobnih razreda i imajući u vidu površinu normalnog dobnog razreda normalna površina bi trebala iznositi 1,34 ha, iz toga se vidi da dobni razredi odstupaju od normale.

Normalitet sastojine ovog uređajnog razreda N = 13,46 ha/ 60 g. x 10 g. = 2,24 ha.

Za utvrđivanje normalnog stanja primjenjene su prirasno-prihodne tablice za bor

prema Wiedemannu ( umjerene prorede, 1943. god.).

Obrast

Na površini 13,46 ha ovog uređajnog razreda dolaze sastojine normalnog obrasta koji je iznad 0,80 sa slijedećim pripadajućim odjelom/odsjekom: 114a, 119a.


Stranica 126

Slika 6. Zaštitna kultura alepskog bora – odsjek 119a

4.1.4. Uređajni razred: Zaštitna panjača crnike-zaštita zemljišta - površina: 567,40 ha - ophodnja: 100 godina

Tablica 60. Zaštitna panjača crnike – prikaz drvne zalihe po vrstama drveća i dobnim razredima sa površinom

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 %

Medunac 333 9 1365 44 1698 53 4,72

Crnika 2849 94 20665 702 23514 796 65,30

C.grab 696 28 696 28 1,93

OTB 642 20 3214 139 3856 159 10,71

C.bor 1480 45 1480 45 4,11

A.bor 2012 50 2012 50 5,59

Zelenika 1906 48 847 20 2753 68 7,65

Ukupno 7210 216 28799 983 36009 1199 100,00

Površina ha 132,18 435,22 567,40

Površina % 23,30 76,70 100,00


m3 /ha 55 1,63 66 2,26 63 2,11

m3 /ha (sa površinom prvog dobnog razreda)

Odsjeci u dobnom razredu II: 103b, 114f, 120a, 120c, 120d, 120e, 124a, 125a


Stranica 127

Odsjeci u dobnom razredu III: 56a, 64c, 65a, 97a, 98a, 111a, 112a, 112c, 113a, 115a, 115b, 120b, 121a, 121b,

122a

Drvna zaliha iznosi 63 m³/ha, a prirast iznosi 2,1 m³/ha.

Ukupna drvna zaliha iznosi 36009 m³ , ukupni godišnji tečajni prirast iznosi 1199 m³, postotak prirasta 3,3 %.

Od ukupno obrasle površine gospodarske jedinice na ovaj uređajni razred dolazi 567,40

ha ili 12,5 %.

Kao što je vidljivo iz prethodne tablice, radi se o panjači crnike u kojoj primiješano sa meduncem dolaze pojedinačno ili grupimice crni grab, dok uglavnom u podstojnoj etaži dolaze stabalca ostalih tvrdih listača (maklen, bijelograbić, zelenika, smrdljika i dr.). Grupimice se javlja i alepki bor.

Dio odsjeka kao npr. 114f, 121a, 122a i 124a koji se nalaze na južnom dijelu gospodarske jedinice manjim dijelom uz cestu za Merag (114f)su pretežno su na blago nagnutom dijelu, na području Mravinca i Poje. Veći dio tih odsjeka nalaze se na strmim terenima kao npr odsjeci 56a, 64c i 65a koji se

nalaze na sjeverozapadnom dijelu gospodarske jedinice strmo se spuštaju do obale, a odsjeci

97a, 98a 99a i 103b na središnjem zapadnom dijelu gospodarske jedinice u području Sv.Blaža. Na sjevernim obalama Meraga koji se također strmo spuštaju do morske obale na južnom dijelu gospodarske jedinice nalaze se odsjeci 111a, 112a, 112c, 113a, 115a, 115b i

115e s izraženom nepristupačnošću. Oko uvale Krušćica dolaze odsjeci 120a, 120b, 120c,

120d i 120e s srednjim nagnutim terenom.

Ove sastojine nalaze se na IV bonitetu.

Ovaj uređajni razred pripada zajednici mješovite šume crnike i crnog jasena (Orno-

Quercetum ilicis, H-ić, 1956.) na jugozapadnom i na krajnjem južnom dijelu ove gospodarske jedinice, te u zajednici mješovite šume crnike i crnog graba (Ostryo-Quercetum ilicis,

Trinajstić 1974.) koja se nalazi na istočnoj strani obale izloženoj buri sa sjeveroistoka, te djelomično zajednici mješovite šume medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis

Ht.) i zajednici mješovite šume medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić)

na sjevernom dijelu gospodarske jedinice.

Od zemljišta uglavnom dolazi plitki kalkokambisol koji se izmjenjuje sa srednje dubokim kalkokambisolom, a na površini značajna je prisutnost kamenja.

To su uglavnom sastojine crnike koja dolazi sa ostalim vrstama ovisno o ekološkoj uvjetovanosti sa meduncem, zelenikom, crnim grabom, bijelograbićem, maklenom, sa pojedinačnim grupama crnog i alepskog bora.

Za utvrđivanje normalnog stanja primjenjene su prirasno-prihodne tablice za hrast (slabe

prorede) prema Wimmenaueru.

Gledajući površinu dobnih razreda i imajući u vidu površinu normalnog dobnog razreda normalna površina bi trebala iznositi 113,48 ha, iz toga se vidi da dobni razredi odstupaju od

normale ili ih nema (I i IV dobni razred).

Normalitet sastojine ovog uređajnog razreda N = 567,40 ha/ 100 g. x 20 g. = 113,48 ha.


Stranica 128

Za utvrđivanje normalnog stanja primjenjene su prirasno-prihodne tablice za hrast (slabe

prorede) prema Wimmenaueru.

Prema članku 18., stavak 8. Pravilnika o uređivanju šuma (NN 79/2015.) – obrast se ne

određuje u sastojinama niskog uzgojnog oblika i degradiranim sastojinama

G.J. „TRAMONTANA“ –

REKAPITULACIJA JEDNODOBNIH SASTOJINA

ZA ZAŠTITNE ŠUME-zaštita zemljišta - POVRŠINA : 932,27 ha

Tablica 61. G.j. „Tramontana“ – rekapitulacija jednod.sastojina - zaštitne šume-(zaštita zemljišta)

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 %

Cer 3515 87 1174 27 4689 114 6,19

Medunac 333 9 1595 52 70 2 138 3 2136 66 2,82

Crnika 2849 94 20665 702 23514 796 31,03

C.jasen 133 6 25 1 158 7 0,21

C.grab 1187 47 1187 47 1,57

Maklen 83 3 83 3 0,11

P.kesten 628 13 93 3 721 16 0,95

OTB 674 22 3791 163 146 6 231 9 26 1 4868 201 6,42

C.bor 2843 84 16644 495 6271 175 4721 118 353 9 30832 881 40,69

A.bor 2757 67 88 2 1196 26 793 20 4834 115 6,38

Zelenika 1906 48 847 20 2753 68 3,63

UKUPNO 8605 257 51845 1655 6600 186 6357 160 1196 26 1172 30 75775 2314 100,00

Površina ha 59,11 184,01 582,89 44,72 48,08 5,31 8,15 932,27

Površina % 6,34 19,74 62,52 4,80 5,16 0,57 0,87 100,00


m3 /ha 47 1,40 89 2,84 148 4,16 132 3,33 225 4,90 144 3,68 87 2,65

m3 /ha (sa površinom prvog dobnog razreda) 81 2,48

Ukupna drvna zaliha iznosi 75775 m3 ili 87 m3/ha, a ukupni godišnji tečajni prirast 2314 m3

ili 2,65 m3/ha. Postotak prirasta je 3,1%.

Najviše drvne zalihe ima crni bor (30832 m3), što čini 40,7 % od ukupne drvne zalihe (75775 m3), crnika (23514 m3), što čini 31,0 % od ukupne drvne zalihe i OTB (4868 m3), što čini 6,4 % od ukpne drvne zalihe.


Stranica 129

Grafikon 4. Rekapitulacija jednodobnih sastojina po vrstama drveća (zašt.zemljišta) g.j „Tramontana“

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

Cer Medu

nac

Crnik

a

Crni

jasen

Crni

grab

Makl

en

Pitom

i

keste

n

OTB Crni

bor

Aleps

ki bor

Zeleni

ka

Drvna zaliha 4689 2136 23514 158 1187 83 721 4668 30832 4834 2753

Prirast 114 66 796 7 47 3 16 201 881 115 68

Drv

na

za

lih

a

i p

rira

st

u m

3

G.j. "Tramontana" (2018.-2027.) -rekapitulacija jednodobnih sastojina za zaštitne šumeDrvna zaliha i prirast po vrstama drveća i ukupno (m3)


Stranica 130

Grafikon 5.– Rekapitulativni prikaz drvne zalihe u % po dobnim razredima –gj „Tramontana“

B) RAZNODOBNE ŠUME – ZAŠTITNE ŠUME

4.2. Raznodobne sastojine – zaštitne šume

4.2.1. Uređajni razred: Zaštitna panjača cera – zaštita zemljišta - raznodobna sastojina

Površina: 826,62 ha

Tablica 62. Raznodobna panjača cera-zaštitnešume

Vrsta

drveća

Površina

Debljinski razredi

Omjer

smjese

10 – 30 cm 30 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3 %

Cer

24346 840 15733 338 9614 147 49693 1325 69,87

Medunac 5858 206 4303 85 1558 24 11700 315 16,46

C.jasen 2292 91 109 2 2401 93 3,38

C. grab 543 22 49 1 592 23 0,83

B.grab 223 10 163 4 386 14 0,54

Maklen 1330 51 363 10 1693 61 2,38

OTB 3551 178 515 14 4064 192 5,81

C. bor 501 15 79 2 580 17 0,82

Ukupno 826,62 38634 1413 21149 452 11335 175 71118 2040 100,00

m3/ha 47 1,71 26 0,55 14 0,21 86 2,47

Odsjeci: 5a, 6a, 7a, 8a, 9a, 15a, 16a, 19c, 20a, 20b, 21a, 22a, 26a, 27a, 28a, 35a, 37d, 39b, 41a, 49a,

50a, 51a, 52a, 53a, 55c, 66b.

II-8605 m3

III-51845 m3

IV-6600 m3

V-6357 m3 VI-1196 m3

VII-1172 m3

G.J. "TRAMONTANA"-PRIKAZ DRVNE ZALIHE PO DOBNIM RAZREDIMA

II-8605 m3 III-51845 m3 IV-6600 m3 V-6357 m3 VI-1196 m3 VII-1172 m3


Stranica 131

Uređajni razred raznodobna panjača cera-zašt.zemljišta rasprostire se na 826,62 ha sa

drvnom zalihom od 71118 m3 ili 86 m3/ha. Prirast navedenoga uređajnoga razreda iznosi

2040 m3 ili 2,47 m3/ha. Postotak prirasta iznosi 2,5 %.

Prema omjeru smjese ovo su mješovite sastojine. Od ukupno obrasle površine gospodarske jedinice na ovaj uređajni razred dolazi 826,62 ha ili 18,16 %.

Kao što je vidljivo iz prethodne tablice, radi se o raznodobnoj panjači cera u kojoj primiješano s meduncem, dolaze pojedinačno ili grupimice uglavnom u podstojnoj etaži stabla bijelograbića, crnog graba, crnog jasena i ostale tvrde bjelogorice ovisno o ekološkoj uvjetovanosti. Grupimice se javlja crni bor, a ponegdje i alepski bor.

Ovaj uređajni razred najvećim dijelom površine pripada zajednici mješovite šume medunca i bijelog graba odnosno subasocijaciji sa cerom (Querco-Carpinetum

subass.cerretosum prov. Pelcer), te jednim dijelom zajednice šume cera i drmuna ili duba (Quercetum cerris virgilianae Trinajstić). Sve te zajednice dolaze na sjevernom zaravnjenom

dijelu gospodarske jedinice s mnogobrojnim vrtačama na potezu od Filozića pa prema Niske do naselja Konec, odnosno na području Crikveni pa dalje prema Trebjančici.

Od zemljišta zastupljena su uglavnom luvisoli i ilimerizirane crvenice sa fragmentima

kalkokambisola. Na manjem dijelu (odjeli/odsjeci: 51a, 52a, 66b) dolazi uglavnom

kalkokambisol sa fragmentima crvenice. Odsjek 28a nalazi se na sjeveroistočnom dijelu gospodarske jedinice koji se strmo spuštaju do obale, a odsjek 41a dolazi na strmim padinama

grebena Orline iznad naselja Niska, dok odsjek 66 b dolazi u srednjem dijelu.

Sastojine ovog uređajnog razreda dolaze najvećim dijelom unutar III boniteta, te

manjim dijelom na IV bonitetu.

Za sječivu zrelost raznodobne sastojine uzima se vrijem koje je potrebno da pojedina stabla ili skupine stabala glavne vrste drveža postignu fizičku zrelost. Fizička zrelost označava granicu pri kojoj pojedina stabla ili skupine stabala počinju fiziološki slabjeti i prirodno

odumirati a nastaje postupno nakon relativno dugog razdoblja usporavanja i zaustavljanja

prirasta stabala, smanjenja vitalnosti i sušenja pojedinih dijelova stabala, što konačno vodi odumiranju.

Slika 7. Zaštitna raznodobna panjača cera –odsjek 66b


Stranica 132

4.2.3. Uređajni razred: Zaštitna panjača medunca – zaštita zemljišta – raznodobna

sastojina

Površina: 808,52 ha

Tablica 63. Raznodobna panjača medunca-zašt.šume

Vrsta

drveća

Površina

Debljinski razredi

Omjer

smjese

10 – 30 cm 30 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha

Priras

t

Drvna

zaliha Pirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3 %

Cer

4930 158 2366 52 297 4 7593 214 16,30

Medunac 18872 627 5179 97 3856 56 27907 780 59,90

C.jasen 2432 95 0 66 1 2498 96 5,36

C.grab 1691 67 43 1 1734 68 3,72

B.grab 1179 44 51 1 1230 45 2,64

Maklen 1555 59 38 1593 59 3,42

OTB 2809 107 377 9 20 3206 116 6,88

C.bor 754 20 77 2 831 22 1,78

Ukupno 808,52 34222 1177 8131 162 4239 61 46592 1400 100,00

m3/ha 42 1,46 10 0,20 5 0,08 58 1,73

Odsjeci: 1a, 2a, 3a, 4a, 10a, 10b, 11a, 11b, 12a, 13a, 18a, 19a, 29a, 30a, 40c, 41b, 44c, 45a, 47a, 48a,

58a, 59a, 61a, 64a, 64b, 65e, 65f, 66a, 75a, 76b, 119b

Uređajni razred raznodobna panjača medunca-zašt.zemljišta rasprostire se na 808,52

ha sa drvnom zalihom od 46592 m3 ili 58 m3/ha. Prirast navedenoga uređajnoga razreda

iznosi 1400 m3 ili 1,73 m3/ normalnog.

Prema omjeru smjese ovo su mješovite sastojine. Od ukupno obrasle površine gospodarske jedinice na ovaj uređajni razred dolazi 808,52 ha ili 17,77 %.

Kao što je vidljivo iz prethodne tablice, radi se o raznodobnoj panjači medunca u kojoj

primiješano s cerom, dolaze pojedinačno ili grupimice uglavnom u podstojnoj etaži stabalca crnog jasena, crnog graba i ostalih tvrdih listača. Svi ovi odsjeci se nalaze na sjevernom dijelu gospodarske jedinice i pravcem prema Porozini, a odsjek 119b nalazi se na južnom dijelu, uz cestu za Merag.

Ove sastojine nalaze se najviše na IV bonitetu, te dijelom na III bonitetu.

Ovaj uređajni razred uglavnom se prostire u zajednici mješovite šume medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis, H-ić, 1939.) pretežno u sjevernom dijelu gospodarske jedinice, te manjim dijelom u zajednici šume bijelog graba i cera (Querco-Carpinetum

orientalis subass.cerretostum), zajednice mješovite šume medunca i crnog graba (Ostryo-

Quercetum pubescentis, Ht.). Sastojine se protežu uglavnom na sjevernom pa do srednjeg dijela gospodarske jedinice od naselja Konec do Predošćice, a staništa su srednjeg do blažeg nagiba sa valama, vrtačama , a odsjek 119b nalazi se na južnom dijelu gospodarske jedinice u blizini ceste za Merag.

Od zemljišta su uglavnom zastupljena smeđa tla – kalkokambisoli plitki, s pojedinim

fragmentima crvenice. Na sjevernom dijelu dolazi ilimerizirana crvenica, luvisol sa

fragmentima kalkokambisola. Prisutna je značajna kamenitost terena. Dio tih sastojina nalazi

se na strmim staništima s plitkim slojem kalkokambisola i litosola na vapnencu s dosta izraženog kamenja na površini.

Za sječivu zrelost raznodobne sastojine uzima se vrijem koje je potrebno da pojedina stabla ili skupine stabala glavne vrste drveža postignu fizičku zrelost. Fizička zrelost označava granicu pri kojoj pojedina stabla ili skupine stabala počinju fiziološki slabjeti i prirodno


Stranica 133

odumirati a nastaje postupno nakon relativno dugog razdoblja usporavanja i zaustavljanja

prirasta stabala, smanjenja vitalnosti i sušenja pojedinih dijelova stabala, što konačno vodi odumiranju.

Slika 8. Zaštitna raznodobna panjača medunca-odsjek 75a sa „pedalima“ hrasta

C) RAZNODOBNE ŠUME –POSEBNI REZERVAT –ORNITOLOŠKI- „FOJIŠKA-POD

PREDOŠĆICA“

4.3. Raznodobne sastojine – šume posebne namjene –posebni rezervat (ornitološki)

4.3.1. Uređajni razred: Zaštitna panjača medunca - ŠPN (raznodobna sastojina)

Površina: 35,87 ha

Tablica 64. Posebni rezervat – raznodobna zaštitna panjača medunca

Vrsta

drveća

Površina

Debljinski razredi

Omjer

smjese

10 – 30 cm 30 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Pirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3 %

Medunac

35,87

407 15 739 15 435 7 1581 37 73,09

B.grab 161 5 161 5 7,44

OTB 241 8 180 4 421 12 19,46

Ukupno 809 28 919 19 435 7 2163 54 100,00

m3/ha 54 1,77 28 0,65 6 0,14 60 1,51

Odsjeci: 75b, 76c

Uređajni razred raznodobna panjača medunca (posebni rezervat) rasprostire se na

35,87 ha sa drvnom zalihom od 2163 m3 ili 60 m3/ha. Prirast navedenoga uređajnoga razreda

iznosi 54 m3 ili 1,51 m3/ha. Postotak prirasta iznosi 2,5 %.

Prema omjeru smjese ovo su mješovite sastojine. Od ukupno obrasle površine gospodarske jedinice na ovaj uređajni razred dolazi 35,87

ha ili 0,79 %.

Kao što je vidljivo iz prethodne tablice, radi se o panjači medunca u kojoj primiješano dolaze pojedinačno ili grupimice uglavnom u podstojnoj etaži stabalca bjelograbića, i ostale


Stranica 134

tvrde bjelogorice. Odsjeci se nalaze na središnjem istočnom dijelu gospodarske jedinice na

strmim stranama.

D) DEGRADIRANE SASTOJINE

4.4. Degradirano zemljište-šikare

4.4.1 Uređajni razred: Zaštitna šikara – zaštita zemljišta - površina: 1703,43 ha

Ovaj uređajni razred površine 1703,43 ha sudjeluje u ukupnoj obrasloj površini

gospodarske jedinice 37,43 %.

Šikara na području gospodarske jedinice danas u stvari predstavlja progresijski stadij od neobraslog zemljišta prema medunčevim i cerovim šumama. Osim po kojeg hrasta često kržljavog i slabodrvnog , u šikarama nalazimo crni grab, bjelograbić, crni jasen, maklen, drijen, ruj.

Šikare se pretežno nalaze na području koje pripada zajednici mješovite šume medunca i crnog graba, te zajednici mješovite šume medunca i bijelog graba, šumi crnog graba s jesenskom šašikom. Tla na kojima dolaze su jednim dijelom kalkokambisoli plitki do srednje duboki na vapnencima.

Šikare su prosječne starosti od 20 do 40 godina. Šikara u stvari predstavlja

degradacijski stadij medunčevih i cerovih šuma. Osim po kojeg hrastika često kržljavog i slabodrvnog, u smjesi dolaze bijeli grab, crni grab, crni jasen, makljen, rašeljka, šmrika, svib, drača, ruj, smrdljika, zelenika, i dr. Sa šikarom su često i primiješani elementi makije kao npr.zelenika, smrdljika, tetivika, lemprika često tvoreći karakter pseudomakije pa do čiste makije, osobito na južnom dijelu gospodarske jedinice. Ove sastojine su smanjenog obrasta i imaju zaštitni karakter. Dominantna im je uloga

o očuvanju tla od erozije, humifikacije, braunizacije tla. Šikare se pretežno nalaze na području koje pripada zajednici mješovite šume medunca i bijelograbića, te manjim dijelom mješovite šume medunca i crnog graba, te bijelog

graba i cera.

Tla na kojima dolazi su pretežno plitka skeletna smeđa tla (kalkokambisoli) s pojedinim fragmentima ilimerizirane crvenice, s dosta izraženog kamenja na površini. Isto tako javlja se litosol u pojedinim odsjecima, s dosta kamenja na površini i izraženom stjenovitošću. Veći dio tih sastojina nalazi se na strmim terenima s plitkim slojem tla, te gospodarenje ovim šumama nema ekonomski karakter, već ima za cilj očuvanje tla od erozije.

Prema članku 22. Pravilnika, stavak 5, nismo iskazivali broj stabala, temeljnicu i

drvnu zalihu za šikare pa prema tome niti smo ih razvrstavali po dobnim razredima. Pripadajući odsjeci: 5b, 16b, 17a, 23a, 24a, 25b, 31a, 32a, 33a, 36a, 37a, 37b,

37c, 37e, 38a, 39a, 40b, 43a, 44a, 45b, 45c, 46b, 53b, 55a, 55b, 57b, 60a, 65c, 65d, 67a,

68a, 69a, 70a, 70b, 71a, 72a, 74a, 76a, 81a, 82a, 83a, 84a, 85a, 86a, 86b, 87b, 88c, 89a, 89c,

91b, 92a, 93a, 94a, 95a, 96a, 100a, 101a, 102a, 103a, 105a, 107b, 108a, 109a, 110a, 112b,

114c, 114e, 118b.


Stranica 135

Slika 9. Zaštitna šikara – odsjek 55b

4.4.2 Uređajni razred: Zaštitni šibljak – zaštita zemljišta - površina: 157,02 ha

Ovaj uređajni razred površine 157,02 ha sudjeluje u ukupnoj obrasloj površini gospodarske jedinice 3,45 %.

Šibljak u stvari predstavlja progresijski stadij od neobraslog zemljišta prema medunčevim, cerovim i kestenovim šumama te predstavlja predstavlja prvi progresijski stadij prije šikare. Karakterizira ga često prekinut sklop s većim čistinama. Osim po kojeg hrasta često kržljavog i slabodrvnog, u šibljacima nalazimo crni grab, bijeli grab, šmriku, drijen, ruj, draču, crni trn, i dr. Podjednako je zastupljen u zajednici mješovite šume medunca i bijelograbića, te zajednice mješovite šume medunca i crnog graba

Pripadajući odsjeci: 14a, 54a, 65b, 90a, 91a, 106a, 115c.

4.4.3 Uređajni razred: Zaštitni garig – zaštita zemljišta - površina: 19,53 ha

Ovaj uređajni razred površine 19,53 ha sudjeluje u ukupnoj obrasloj površini

gospodarske jedinice 0,43 %.

Definiciju gariga po prof. dr. Đ. Raušu: Garig je degradirani stadij makije. Čine ga rezistentni elementi makije, a isprepleteni su penjačicama ali mnogo manje nego što je to kod tipičnih makija. U garizima nema mnogo osjetljivih mediteranskih elemenata koji se nalaze u makijama. Garizi nisu tako gusti kao makije, kroz njih može stoka i ljudi, iako s teškoćama prolaziti. Po J. Šafaru garig je zimzelena šikara sa sklopom manjim od oko 0,5, tj. prosječno polovica površine nije obrasla, gospodarski uzgojnih vrsta drveća ima malo i od dendroflore

dominira grmlje.


Stranica 136

Površina je nastala uglavnom progresijom nekadašnjih pašnjačkih površina, čiju starost je teško odrediti, a obrasle su najvećim dijelom stabalcima i grmljem šmrike, somine, drače i zelenike, a od stablašica najviše je crnike. U sloju prizemnog rašća nalazimo smilje, kadulju, divlju šparogu, te jesensku šašiku. Obrast ovih odsjeka kreće se od 0,3 do 0,6, a stvarni obrast stablašica od 0,1 do 0,2. Stabla su loše kakvoće i različitog uzrasta. Tlo je skeletno.

Pripadajući odsjek: 123a.

4.4.4. Uređajni razred: Zaštitna šikara – ŠPN (posebni rezervat)

- površina 67,28 ha

Ovaj uređajni razred površine 67,28 ha sudjeluje u ukupnoj obrasloj površini gospodarske jedinice 1,48 %.

Šikara na ovom području gospodarske jedinice danas u stvari predstavlja progresijski stadij medunčevih i cerovih šuma. Osim po kojeg hrastika često kržljavog i slabodrvnog , u smjesi dolazi crni grab, bijelograbić, crni jasen, maklen, klen, drijen, ruj, kupina, šmrika, borovica, divlja ruža. Sastojine se nalaze unutar posebnog ornitološkog rezervata „Fojiška-

Pod Predošćica“ na strmim istočnim stranama Cresa.

Prema članku 22. Pravilnika, stavak 5, nismo iskazivali broj stabala, temeljnicu i

drvnu zalihu za šikare pa prema tome niti smo ih razvrstavali po dobnim razredima.

Pripadajući odsjeci: 70c, 74b, 76a, 86c.

E) NEOBRASLO PROIZVODNO ZEMLJIŠTE

4.5. Neobraslo proizvodno zemljište

4.5.1. Uređajni razred: Neobraslo proizvodno -Zaštitna čistina – zaštita zemljišta

- površina: 358,65 ha

Ovaj uređajni razred najvećim dijelom tvore vegetacije primorskih pašnjaka i kamenjara koja su uglavnom skeletno plitka na vapnencu, s izraženom prisutnošću površinskog kamenja. Na sjevernom dijelu pašnjačke površine dolaze na luvisolu i ilimeriziranoj crvenici, dok na većem dijelu dolazi na plitkom kalkokambisolu, te jednom dijelu i na litosolu. Ovaj uređajni razred tvore čistine obrasle raznim asocijacijama travne vegetacije, a tla su uglavnom plitke do srednje duboko smeđe na rendzini, na podlozi fliša.

Pripadajući odsjeci: 25a, 32b, 34a, 57a, 62a, 63a, 73a, 77a, 78a, 79a, 80a, 85b, 104a,

115d.


Stranica 137

4.5.2. Uređajni razred: Neobraslo proizvodno - Čistine –ŠPN (posebni rezervat)

- površina: 48,16 ha

Ovaj uređajni razred najvećim dijelom tvore vegetacije primorskih pašnjaka i kamenjara koja su uglavnom skeletno plitka na vapnencu, s izraženom prisutnošću površinskog kamenja i nalaze se u okviru posebnog ornitološkog rezervata „Fojiška-Pod

Predošćica“. Travnjaci na području posebnog ornitološkog rezervata predstavljaju značajan spremnik bioraznolikosti živog svijeta zbog osebujne i bogate flore i faune i na njemu se ne planiraju nikakvi radovi.

Pripadajući odsjek: 77b

G.J. „TRAMONTANA“

REKAPITULACIJA ZA RAZNODOBNE ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE

NAMJENE – POSEBNI REZERVAT „FOJIŠKA-POD PREDOŠĆICA“

POVRŠINA: 1671,01 ha

Tablica 65. – G.j. “Liburnija” – rekapitulacija po vrstama drveća po debljinskim razredima

Vrsta

drveća

Površina

Debljinski razredi

Omjer

smjese

10 – 30 cm 30 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Pirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3 %

Cer

29276 998 18099 390 9911 151 57286 1539 47,79

Medunac 25127 848 10221 197 5849 87 41197 1132 34,37

C.jasen 4724 186 109 2 66 1 4899 189 4,09

C.grab 2234 89 92 2 2326 91 1,94

B.grab 1563 59 51 1 163 4 1777 64 1,48

Maklen 2885 110 401 10 3286 120 2,74

OTB 6601 293 1070 27 20 7691 320 6,42

C.bor 1255 35 156 4 1411 39 1,18

Ukupno 1671,01 73665 2618 30199 633 16009 243 119873 3494 100,00

m3/ha 44 1,57 18 0,38 10 0,15 72 2,09

Ukupna drvna zaliha iznosi 119873 m3 ili 72 m3/ha, a ukupni godišnji tečajni prirast 3494 m3

ili 2,09 m3/ha. Postotak prirasta je 2,9%.

Najviše drvne zalihe ima cer (57286 m3), što čini 47,8 % od ukupne drvne zalihe (119873 m3), medunac (41197 m3), što čini 34,4 % od ukupne drvne zalihe i OTB (7691 m3), što čini 6,4 % od ukpne drvne zalihe.

Ukupna obrasla površina raznodobnih stastojina gospodarske jedinice „Tramontana“ je 1671,01 ha.

Od ukupne površine gospodarske jedinice (4550,54 ha – jednodobne i raznodobne šume ) na zaštitne šume-zaštita zemljišta dolazi 97,7%, (4447,39 ha) i na posebni rezervat 2,3 %

(103,15 ha).


Stranica 138

Tablica 66. Prikaz drvne zalihe i prirasta po vrstama drveća za g.j. „Tramontana“ (2018-2027.)

Tablica 67. – G.j. „Tramontana“- rekapitulativni prikaz drvne zalihe po debljinskim razredima

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

CER MEDUNAC C.JASEN C.GRAB B.GRAB MAKLEN OTB C.BOR

m3

Cer Medunac C.jasen C.grab B.grab Maklen OTB C.bor

Drvna zaliha-m3 57286 41197 4899 2326 1777 3286 7691 1411

Prirast-m3 1539 1132 189 91 64 120 320 39

G.j. "Tramontana"(2018.-2027.)-rekapitulacija po vrstama drveća za raznodobne zaštitne šume(zaštita zemljišta) i ŠPN-posebni rezervat

Drvna zaliha-m3 Prirast-m3

10-30 cm-73665

m3

62%

30-50 cm-30199

m3

25%

>50 cm-16009 m3

13%

G.j. "TRAMONTANA" - rekapitulacija drvne zalihe po debljinskim razredima

10-30 cm-73665 m3

30-50 cm-30199 m3

>50 cm-16009 m3


Stranica 139

5. ZDRAVSTVENO STANJE

Područje gospodarske jedinice „Tramontana“ nije pod utjecajem većih zaraza i napada šumskih štetnika. Povremeno se događaju gradacije gubara (Lymantria dispar L.) i zlatokraja (Eeproctis crysorrhoea L.). Borov četnjkak gnjezdar (Thaumatopoea Pityocampa Schiff.) je

konstantno prisutan u sastojinama uz povremene gradacije i golobrste.

VII. SADAŠNJE STANJE CILJNIH STANIŠNIH TIPOVA I CILJNIH VRSTA ZASTUPLJENIH NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU GOSPODARSKE JEDINICE OBUHVAĆENIH EKOLOŠKOM MREŽOM I USPOREDBA S PRIJAŠNJIM

1. Analiza sadašnjeg stanja ciljnih stanišnih tipova

U tablici ispod prikazana je zastupljenost utvrđenih ciljnih stanišnih tipova područja ekološke mreže Otok Cres HR2001358, na području GJ „Tramontana“ kao i udio pojedinog stanišnog tipa IV razine u pojedinom ciljnom stanišnom tipu (Natura kodu):

Tablica 68.

NATURA KOD I PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE NACIONALNA KLASIFIKACIJA STANIŠTA (NKS)

PODRUČJE EKOLOŠKE

MREŽE

NAZIV

STANIŠNOG TIPA

NATURA

KOD

(NKS)

III RAZINA

(NKS)

IV RAZINA

POVRŠINA (ha)

%

Otok Cres

HR2001358

Istočno submediteranski

suhi travnjaci

(Scorzoneretalia

villosae)

62A0

C.3.5.

Submediteranski i

epimediteranski suhi

travnjaci

C.3.5.1.

Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske

zone

(Chrysopogono grylli-Koelerion

splendentis Horvatić 1973)

277,50 72,46

C.3.5.2.

Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske

zone

(Saturejion subspicatae

Horvatić 1975)

105,45 27,54


9260

E.3.4. Srednjoeuropske

termofilne hrastove

šume

E.3.4.8.

Submediteranske kestenove

šume s krškim kukurijekom (Helleboro multifidi-

Castaneetum sativae Medak

2009)

5,06 100,00

Vazdazelene šume česmine (Quercus

ilex)

9340

E.8.1.

Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i

makija crnike ili oštrike

E.8.1.1.

Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

(Fraxino orni-Quercetum

ilicis Horvatić (1956) 1958)

438,89 74,78

E.8.1.6.

Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom

(Ostryo-Quercetum ilicis

Trinajstić (1965) 1977)

148,02 25,22

UKUPNO 974,92


Stranica 140

Dobna struktura sastojina gospodarske jedinice na ciljnim tipovima staništa za područje ekološke mreže Otok Cres HR2001358 prikazana je u sljedećim tablicama:

Tablica 69.

Natura kod 9260


Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Cer 583 14 161 4 744 18 74,10

Medunac 19 19 1,89

Crni grab 67 3 67 3 6,67

Pitomi kesten 100 2 13 113 2 11,25

OTB 44 2 17 1 61 3 6,08

Ukupno 794 21 210 5 1004 26 100,00

Površina ha 4,10 0,96 5,06

Površina % 81,03 18,97 100,00


m3 /ha 194 5,12 219 5,21 198 5,14

Tablica 70.

Natura kod 9340


Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Medunac 333 9 1365 44 1698 53 4,71

Crnika 2849 94 20665 702 23514 796 65,30

Crni grab 696 28 696 28 1,93

OTB 642 20 3214 139 3856 159 10,71

Crni bor 1480 45 1480 45 4,11

Alepski bor 2012 50 2012 50 5,59

Zelenika 1906 48 847 20 2753 68 7,65

Ukupno 7210 216 28799 983 36009 1199 100,00

Površina ha 132,18 435,22 567,40

Površina % 100,00


m3 /ha 55 1,63 66 2,26 63 2,11

U tablici 70. prikazan je sumarni podatak (O-4) za dva ciljna stanišna tipa E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić


Stranica 141

(1956) 1958) i E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom (Ostryo-Quercetum

ilicis Trinajstić (1965) 1977) koji predstavljaju ciljni stanišni tip Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) natura koda 9340.

Razlika u kartiranoj površini pojedinog ciljnog stanišnog tipa i površine u O-4 obrascu

je iz razloga što u njemu nije prikazana kartirana površina u odsjeku u kojem nema zalihe, a

predstavljen je uređajnim razredom zaštitni garig.

Kartirana površina ciljnim stanišnim tipom E.8.1.1. koja je predstavljena uređajnim razredom zaštitni garig iznosi 19,51 ha. Zbrojeno s 419,38 ha dolazi se do ukupne kartirane

površine toga stanišnog tipa od 438,89 ha.

U tablici 71. prikazana je ukupna drvna zaliha ciljnih stanišnih tipova natura koda 9260 i 9340, odnosno Šume pitomog kestena (Castanea sativa) i Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex).

Tablica 71.

Ukupno: Natura KOD 9260 i 9340



Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Cer 583 14 161 4 744 18 2,01

Medunac 333 9 1365 44 19 1717 53 4,64

Crnika 2849 94 20665 702 23514 796 63,53

Crni grab 763 31 763 31 2,06

Pitomi kesten 100 2 13 113 2 0,30

OTB 642 20 3258 141 17 1 3917 162 10,58

Crni bor 1480 45 1480 45 4,00

Alepski bor 2012 50 2012 50 5,44

Zelenika 1906 48 847 20 2753 68 7,44

Ukupno 7210 216 29593 1004 210 5 37013 1225 100,00

Površina ha 132,18 439,32 0,96 572,46

Površina % 100,00


m3 /ha 55 1,63 67 2,29 219 5,21 65 2,14

Izmjerena drvna zaliha suhih stojećih i suhih ležećih stabala ciljnih stanišnih tipova ekološke mreže HR2001358 Otok Cres na području GJ „Tramontana“ sumarno po vrstama i

po dobnim razredima prikazana je u tablicama (72. i 73.) ispod:


Stranica 142

Tablica 72.

Vrsta drveća

Područje ekološke mreže RH, HR2001358 Otok Cres: Natura kod: 9260 i 9340

Evidentirana drvna zaliha suhih stabala

stojeća ležeća (cijela)

ukupno

m3

Cer 6 15 21

Medunac 6 3 9

Crnika 67 30 97

Pitomi kesten 14 9 23

OTB 1 1 2

Crni bor 29 2 31

Zelenika 5 1 6

U k u p n o 128 61 189 m3/ha obrasle površine bez I. d.r. 0,22 0,11 0,33

Tablica 73.

Vrsta

drveća


I

II III IV V VI VII

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha s

.

Suha l.

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

ha m3 Cer 6 15 6 15

Medunac 4 2 2 1 6 3

Crnika 21 5 46 25 67 30

Pitomi kesten 12 8 2 1 14 9

OTB 1 1 1 1

Crni bor 29 2 29 2

Zelenika 5 1 5 1

Ukupno 55 9 71 51 2 1 128 61

Površina ha 132,18 439,32 0,96 572,46

Površina % 100,00


m3 /ha 0,42 0,07 0,16 0,12 2,08 1,04 0,22 0,11

Iz prethodnih tablica vidljivo je da su na području ekološke mreže Otok Cres HR 2001358 u GJ „Tramontana“ zastupljena 4 ciljna stanišna tipa. Najveći dio površine (586,91

ha) pripada ciljnom stanišnom tipu naziva Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex), natura

koda 9340 u kojem smo evidentirali dvije šumske zajednice: mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić (1956) 1958) i mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom (Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić (1965) 1977). Navedene

zajednice sudjeluju sa 36009 m3 ili 18,40 % u ukupnoj zalihi gospodarske jedinice.

Na manjoj površini (382,95 ha) pridolazi ciljni stanišni tip Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae), natura koda 62A0 u kojem smo evidentirali dvije

zajednice: Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Chrysopogono

grylli-Koelerion splendentis Horvatić 1973) i Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone (Saturejion subspicatae Horvatić 1975).


Stranica 143

Ciljni stanišni tip Šume pitomog kestena (Castanea sativa) natura koda 9260 pridolazi

na najmanjoj površini od 5,06 ha te je zastupljen sa zajednicom Submediteranske kestenove

šume s krškim kukurijekom (Helleboro multifidi-Castaneetum sativae Medak 2009).

Navedena zajednica sudjeluje s 1004 m3 ili 0,51 % u ukupnoj zalihi gospodarske jedinice.

Na području ciljnih stanišnih tipova imamo 189 m3 suhe drvne zalihe od kojih je 128

m3 u stojećem stanju, dok je 61 m3 u ležećem stanju. Prosječno po hektaru ima 0,33 m3 suhe

drvne tvari bez površine I d.r., odnosno 0,51 % od drvne zalihe živih stabala.

Odsjeci ciljnih stanišnih tipova su: 25a, 32b, 34a, 40a, 42a, 56a, 57a, 62a, 63a, 64c,

65a, 73a, 77a, 77b, 78a, 79a, 80a, 97a, 98a, 99a, 103b, 104a, 111a, 112a, 112c, 113a, 114f,

115a, 115a, 115b, 115b, 115e, 120a, 120b, 120c, 120d, 120e, 121a, 121b, 122a, 123a, 124a i

125a.

2. Analiza sadašnjeg stanja ciljnih vrsta

U slijedećoj tablici dat je prikaz ekoloških zahtjeva ciljnih vrsta na području ekološke mreže HR2001358 Otok Cres i HR1000033 Kvarnerski otoci:

Tablica 74.

Znanstveni naziv

vrste

Hrvatski naziv

vrste Ekološki zahtjevi

PTICE

Alcedo atthis vodomar Obitava na estuarijima, morskim ili rječnim obalama, uz veće potoke, rijeke i jezera. Gnijezdi se u

tunelima koje kopa duž sporih tekućih i stajaćih voda s odronjenim okomitim obalama.

Alectoris graeca jarebica kamenjarka Gnijezdi se na višim nadmorskim visinama, na otvorenim kamenjarskim travnjacima obraslim gušćom ili rijeđom vegetacijom.

Anthus campestris primorska trepteljka Vrsta obitava na otvorenim suhim travnjacima.

Aquila chrysaetos suri orao

Obitava na otvorenim predjelima, pretežito s niskim raslinjem: planinskim i kamenjarskim pašnjacima, stjenovitim područjima, vrištinama, polupustinjama te tundrama. Gnijezda grade na liticama i rijetko na stablima.

Botaurus stellaris bukavac

Obitava u nizinskim močvarnim područjima s gustom i visokom močvarnom vegetacijom, posebno u prostranim tršćacima: prostrane bare i močvare, obale sporotekućih rijeka obrasle gustim močvarnim raslinjem, jezera, ušća i šaranski ribnjaci.

Bubo bubo ušara Nastanjuje stjenovita područja i otvorene predjele: kamenjarske travnjake, vrištine, obradive površine, otvorena kamenita ili stjenovita područja ispresijecana otvorenim šumama i šumarcima.

Burhinus oedicnemus ćukavica

Obitava na niskim suhim travnjacima, kamenjarskim pašnjacima, golom kamenjaru, vrištinama, pješćanim ili šljunkovitim otočićima, sprudovima i isušenim muljevitim, šljunkovitim ili pješćanim obalama rijeka, suhim poljoprivrednim površinama i sl.

Calandrella brachydactyla kratkoprsta ševa Obitavaju na suhim travnjacima i poljoprivrednim površinama s niskom vegetacijom te po garizima, osobito ako u njima ima površina s neobraslim tlom.

Caprimulgus europaeus leganj Obitava na mozaičnim staništima s ekstenzivnom poljoprivredom, osobito na južnim padinama (garizima).

Circaetus gallicus zmijar

Obitava pretežito u područjima s toplom klimom i malo oborina; voli suha, sunčana, otvorena, kamenita, stjenovita ili pjeskovita područja, ispresjecana šumama, šumarcima, makijom ili garigom.

Circus cyaneus eja strnjarica Obitava na otvorenim travnjacima i otvorenim mozaičnim staništima.

Dryocopus martius crna žuna Obitava u šumi (hrast, bukva) sa starijim sastojinama (bukva 60 godina, hrast 80 godina) te

stablima s dupljama i voćkaricama.

Egretta garzetta mala bijela čaplja

Obitava na plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, sporotekućim rijekama, ribnjacima (šaranskim), riječnim ušćima i drugim plitkim slatkim vodama s dostatnom močvarnom vegetacijom.

Falco columbarius mali sokol

Gnijezdi se na visoravnima, brdima ili u nizinama po otvorenim predjelima s niskim, gustim

biljem. Preferira mozaična staništa s ekstenzivnom poljoprivredom. Izbjegava guste šume, otvorena područja s mnogo raštrkanog drveća, gola i strma planinska područja. Za zimovanja je najbrojnija na prostranim poljoprivrednim površinama.

Falco naumanni bjelonokta vjetruša Nastanjuje otvorene tople i suhe predjele (travnjaci, stepe, pustinje) i nizinske poljoprivredne

ekstenzivne predjele s niskim raslinjem. Hrani se na kamenjarskim pašnjacima.

Falco peregrinus sivi sokol

Obitava na raznolikim stanišima, od otvorenih do šumovitih područja, u unutrašnjosti ili uz more. Za gniježđenje su mu potrebne litice, stijene i drugi strmi nepristupačni položaji, a u dijelovima areala gnijezdi se i na stablima ili na tlu.

Falco vespertinus crvenonoga vjetruša Obitava na travnjacima i otvorenim mozaičnim staništima. Gavia arctica crnogrli plijenor Obitava uz jezera, ribnjake, akumulacije, obalu mora te u dubokim morskim uvalama.

Gavia stellata crvenogrli plijenor Obitava uz jezera, ribnjake, akumulacije, obalu mora te u dubokim morskim uvalama.

Grus grus ždral Obitava na vlažnim travnjacima i oranicama.

Gyps fulvus bjeloglavi sup Prostrana otvorena područja u nizinskim i planinskim predjelima (ekstenzivni pašnjaci) s visokim


Stranica 144

nepristupačnim liticama za gniježđenje. Ixobrychus minutus čapljica voljak Obitava uz močvare s tršćacima, velike bare, spore rijeke, jezera, šaranske ribnjake i sl.

Lanius collurio rusi svračak Obitava na otvorenim mozaičnim staništima.

Lanius minor sivi svračak Obitava na travnjacima, kultiviranim površinama s pojedinačnim stablima, plantažama, vrtovima,

otvorenim mozaičnim staništima koji su u bllizini vode.

Lullula arborea ševa krunica Obitava na travnjačkim površinama, staništima s pojedinačnim stablima, rubovima šuma te otvorenim mozaičnim područjima.

Lymnocryptes minimus mala šljuka

Za vrijeme selidbe i zimovanja boravi na muljevitim i pješčanim plićinama, slanušama, vlažnim travnjacima i poplavnim livadama. Gnijezdi se na vodom natopljenim cretovima i vlažnim livadama.

Pernis apivorus škanjac osaš Obitava u šumama (hrast, bukva) sa starijim sastojinama (bukva 60 godina, hrast 80 godina), često u blizini čistina.

Phalacrocorax aristotelis

desmarestii morski vranac Obitava na strmim stjenovitim obalama, stjenovitim otocima i grebenima.

Porzana parva siva štijoka Nastanjuje slatkovodna vlažna staništa; visokoproduktivna poplavna područja, rubove većih jezera (šaranski ribnjaci) ili rijeka i poplavne šume. Potrebno im je visoko i gusto bilje.

Porzana porzana riđa štijoka

Izbjegava veće površine otvorene vode i suha područja. Gnijezdi se na veoma plitkim slatkovodnim

staništima s bogatim niskim biljnim pokrovom; močvarama i šaranskim ribnjacima s tršćacima te poplavnim travnjacima.

Sterna albifrons mala čigra

Obitava uz morske obale i po većim rijekama, jezerima, šljunčarama i akumulcijama, s pješčanim i šljunkovitim otocima i sprudovima. Gnijezda gradi na golom tlu, a ponekad i u niskom i rijetkom bilju.

Sterna hirundo crvenokljuna čigra Gnijezdi se na šljunčanim sprudovima i otocima. Obitava na otočićima s golim travnatim ili šljunkovitim površinama.

Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Obitava na pjeskovitim, muljevitim i kamenitim obalama te priobalnom moru.

ŠIŠMIŠI

Rhinolophus blasii Blazijev potkovnjak

Topli i suhi vegetacijom obrasli obronci, garizi i šibljaci u submediteranskom pojasu. Ljetne

kolonije Blazijeva potkovnjaka su u osobito toplim špiljama ili u potkrovljima zgrada. Zimuje u špiljama s relativno visokom temperaturom, pa je i zimi često aktivan.

Rhinolophus

ferrumequinum veliki potkovnjak

Čest u nizinskom i brdskom pojasu, u područjima s listopadnim šumarcima, s pašnjacima, ali i garizima i makijom. Lovna staništa vrste su bjelogorične šume, rubovi šuma i šumske čistine, travnjaci, grmlje i redovi drveća.

Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak

Lovna staništa vrste su šumska staništa bogata strukturama, područja pod tradicionalnom poljoprivredom s velikom raznolikosti krajobraza te makija, šibljak ili garig, kao i rubovi šuma i livada, područja uz vodotoke i tršćaci. Zimovališta su mu u špiljama, rudnicima i podrumima.

BESKRALJEŠNJACI

Euplagia

quadripunctaria* danja medonjica

Danja medonjica naseljava staništa uz šumske puteve, rubove šuma, šumske čistine, vrištine, livade, zarasle travnjačke površine, a česta je i na kamenitim podlogama obraslim grmljem te u kamenolomima u kojima rastu biljke hraniteljice leptira i gusjenica (vrste iz rodova Epilobium,

Trifolium, Lotus, Lamium i Senecio).

Osmoderma eremita* mirišljivi samotar

Vrsta koja u jednom dijelu svog životnog ciklusa ovisi o odumrlom drvu, bilo da se njime hrane, ili da u njemu živi. Za ovu vrstu značajni su hrast, bukva, kesten, jasen, vrba, četinjače i dr. Vezana je isključivo uz stara stabla sa šupljinama. Nastanjuje šumska staništa s prirodnom strukturom šumskog pokrova, dovoljnim udjelom krupnog drvnog materijala (ostatka od sječe, prirodno odumrlih stabala ili nagomilanih svježe odumrlih stabala) i većim brojem panjeva.

Cerambyx cerdo hrastova strizibuba

Vezana je uz srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obične breze i uz hrastovo-

grabove šume. Široko je rasprostranjena u najvećem dijelu kontinentalne Hrvatske i to u

šumovitom porječju Save, Kupe, Drave i Dunava sa pritocima (područje pridolaska hrasta lužnjaka), kitnjakovim i cerovim šumama pobrđa i panonskog gorja, kitnjakovim šumama Korduna i Banovine, širokom pojasu primorskih medunčevih šuma i crnikovih šuma i njihovih gradacijskih stadija.

Morimus funereus velika četveropjega

cvilidreta

Vrsta nastanjuje šumska staništa s prirodnom strukturom šumskog pokrova, dovoljnim udjelom krupnog drvnog materijala (ostatka od sječe, prirodno odumrlih stabala ili nagomilanih svježe odumrlih stabala) i većim brojem panjeva te raznolikošću glavnih drvenastih vrsta. Vrsta podjednako učestalo pridolazi u mješovitim bukovo-jelovim šumama kontinentalnog područja, kitnjakovim šumama kolinskog kontinentalnog pojasa, ali i obalnog pojasa medunčevih šuma submediterana.

Lucanus cervus jelenak

Vrsta je vezana uz šumska staništa šumska staništa te autohtonu vegetaciju degradiranog tipa s dovoljno krupnih panjeva, odumirućih ili svježe odumrlih stabala; najveći broj nalaza u Europi

zabilježen je u hrastovim šumama te nešto manje na bukvi, kestenu, brijestu, javoru, jasenu, i drugom širokolisnom drveću, ali i na igličastom drveću (npr. borovima) u manjem broju.

GMAZOVI

Elaphe quatuorlineata četveroprugi kravosas

Vrsta je vezana uz krška staništa s makijom te bjelogorična šumska područja, također uz šume i makiju hrasta crnike, gdje postoji dovoljno skrovišta poput suhozida, hrpa kamenja, gustiša i zečjih rupa. Nalazimo je i na livadama, uz potoke, u jarcima uz cestu, kamenolomima, ruševinama, tradicionalno obrađivanim poljima i maslinicima, ruralnim područjima i sl. Ponekad dolazi na vlažnijim, djelomično močvarnim, područjima. Rasprostranjena je do 1600 m n.v.

Elaphe situla crvenkrpica

Karakteristična je za mediteranska staništa uglavnom ispod 500 m nadmorske visine, ali može se naći i do 900 m nadmorske visine. Termofilna je vrsta koja obitava na otvorenim, sunčanim i suhim staništima, pogotovo kamenitim i stjenovitim staništima s nešto vegetacije koja imaju dovoljno

zaklona i potencijalnih skrovišta poput rijetke makije i gariga, kamenjarskih livada i pašnjaka, suhozida, ruševina te rubova cesta. Dolazi i na obradivim površinama poput maslinika, vinograda i vrtova, rijetko i na močvarnim područjima. Nalazimo ih i u blizini ili unutar ljudskih naselja, oko

štala i kuća. Povučena je i skrovita vrsta koja živi u vrlo strukturiranim staništima i vrlo rijetko se vidi na potpuno otvorenim staništima. Aktivna je danju.

Testudo hermanni kopnena kornjača

Mediteranska je vrsta koja nastanjuje razna staništa, od bogatih livada do suhih kamenjarskih pašnjaka, gariga i makija te šume i njihove rubne dijelove i čistine. Dolazi i na područjima s ekstenzivnom poljoprivredom (vrtovima, poljima, vinogradima, maslinicima, voćnjacima).

Preferira krška područja s dovoljno tla za polaganje i inkubaciju jaja te hibernaciju (tipično stanište su osunčani brežuljci na kojima se izmjenjuje grmlje s niskom travom).

FLORA, MAHOVINE

Himantoglossum

adriaticum jadranska kozonoška

Najčešće se pojavljuje na suhim, sunčanim do polusjenovitim staništima te joj najviše odgovaraju travnjaci različitih stupnjeva vegetacijske sukcesije, a raste u rijetkim listopadnim šikarama ili pak na rubovima travnjaka u blizini drvenastog grmlja. Rjeđe se nalazi na održavanim travnjacima.


Stranica 145

Na području ekološke mreže HR2001358 Otok Cres i HR1000033 Kvarnerski otoci nalazi se 4971,63 ha šuma i šumskog zemljišta koje pripadaju GJ „Tramontana. Zastupljenost stanišnih tipova (naziv i kod) na području ekološke mreže HR2001358 Otok Cres prikazan je

u slijedećoj tablici:

Tablica 75.

NATURA KOD I PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE NACIONALNA KLASIFIKACIJA STANIŠTA (NKS)

PODRUČJE EKOLOŠKE

MREŽE

NAZIV

STANIŠNOG TIPA NATURA KOD

(NKS)

III RAZINA

(NKS)

IV RAZINA

POVRŠINA (ha)

%

Otok Cres

HR2001358

A.1.2.

Povremene stajaćice

A.1.2.1.

Povremene stajaćice 0,1 -

Istočno submediteranski suhi

travnjaci

(Scorzoneretalia

villosae)

62A0

C.3.5.

Submediteranski i

epimediteranski suhi

travnjaci

C.3.5.1.

Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske

zone

(Chrysopogono grylli-Koelerion

splendentis Horvatić 1973)

277,50 5,58

C.3.5.2.

Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske

zone

(Saturejion subspicatae

Horvatić 1975)

105,45 2,12

D.3.1.

Dračici D.3.1.1.

Dračici 821,44 16,51


9260

E.3.4.

Srednjoeuropske

termofilne hrastove

šume

E.3.4.8.

Submediteranske kestenove

šume s krškim kukurijekom (Helleboro multifidi-

Castaneetum sativae Medak

2009)

5,06 0,10

E.3.5.

Primorske, termofilne

šume i šikare medunca

E.3.5.1.

Šuma i šikara medunca i bijelograba (Querco-

Carpinetum orientalis

Horvatić 1939 (= Carpinetum

orientalis croaticum Horvatić 1939)

2326,03 46,79

E.3.5.3.

Mješovita šuma i šikara medunca i crnoga graba s

vučjom stopom (Aristolochio

luteae-Quercetum pubescentis

(Horvat 1959) Poldini 2008)

502,47 10,11

Vazdazelene šume česmine (Quercus

ilex)

9340

E.8.1.

Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i

makija crnike ili

oštrike

E.8.1.1.

Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

(Fraxino orni-Quercetum

ilicis Horvatić (1956) 1958)

438,89 8,83

E.8.1.6.

Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom

(Ostryo-Quercetum ilicis

Trinajstić (1965) 1977)

148,02 2,98

E.9.2.

Nasadi četinjača

E.9.2.1.

Nasadi crnog bora 290,95 5,85

E.9.2.4.

Nasadi alepskog bora 5,31 0,11

E.9.2.8.

Mješani nasadi stranih četinjača 36,17 0,73

J.4.4.

Infrastrukturne

površine

J.4.4.5.

Ostale infrastrukturne

površine

14,24 0,29

UKUPNO 4971,63 100,00


Stranica 146

Dobna i debljinska struktura sastojina gospodarske jedinice „Tramontana“ na području ekološke mreže RH, Otok Cres HR2001358 prikazana je u slijedećoj tablici:

Tablica 76.

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Cer 3515 87 1174 27 4689 114 6,19

Medunac 333 9 1595 52 70 2 138 3 2136 66 2,82

Crnika 2849

94 20665 702 23514 796 31,03

Crni jasen 133 6 25 1 158 7 0,21

Crni grab 1187 47 1187 47 1,57

Maklen 83 3 83 3 0,11

Pitomi kesten 628 13 93 3 721 16 0,95

OTB 674 22 3791 163 146 6 231 9 26 1 4868 201 6,42

Crni bor 2843

84 16644 495 6271 175 4721 118 353 9 30832 881 40,69

Alepski bor 2757 67 88 2 1196 26 793 20 4834 115 6,38

Zelenika 1906

48 847 20 2753 68 3,63

Ukupno 8605 257 51845 1655 6600 186 6357 160 1196 26 1172 30 75775 2314 100,00

Površina ha 59,11 184,01 582,89 44,72 48,08 5,31 8,15 932,27

Površina % 2,05 6,39 20,24 1,55 1,67 0,18 0,28 100,00


m3 /ha 47 1,40 89 2,84 148 4,16 132 3,33 225 4,90

144 3,68

87 2,65

Tablica 77.

Vrsta

drveća

Površina

Debljinski razredi

Omjer

smjese

10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3 %

Cer 29276 998 18099 390 9911 151 57286 1539 47,79

Medunac 25127 848 10221 197 5849 87 41197 1132 34,37

C. jasen 4724 186 109 2 66 1 4899 189 4,09

C. grab 2234 89 92 2 2326 91 1,94

B. grab 1563 59 51 1 163 4 1777 64 1,48

Maklean 2885 110 401 10 3286 120 2,74

OTB 6601 293 1070 27 20 7691 320 6,42

C. bor 1255 35 156 4 1411 39 1,18

Ukupno 1671,01 73665 2618 30199 633 16009 243 119873 3494 100,00

m3/ha 44 1,57 18 0,38 10 0,15 72 2,09


Stranica 147

Tablica 78.

Vrsta drveća

Područje ekološke mreže RH, HR2001358 Otok Cres

Ukupno drvna zaliha prirast omjer smjese

m3 %

Cer 61975 1653 31,68

Medunac 43333 1198 22,15

Crnika 23514 796 12,02

Crni jasen 5057 196 2,58

Crni grab 3513 138 1,80

Bijeli grab 1777 64 0,91

Maklen 3369 123 1,72

Pitomi kesten 721 16 0,37

OTB 12559 521 6,42

Crni bor 32243 920 16,48

Alepski bor 4834 115 2,47

Zelenika 2753 68 1,41

U k u p n o 195648 5808 100,00

m3/ha 75,15 2,23

m3/ha bez I dobnog razreda 76,90 2,28

Tablica 79.

Vrsta drveća

Područje ekološke mreže RH, HR2001358 Otok Cres

Evidentirana drvna zaliha suhih stabala

stojeća ležeća (cijela)

ukupno

m3

Cer 1080 883 1963

Medunac 1881 947 2828

Crnika 67 30 97

Crni jasen 24 52 76

Crni grab 20 21 41

Bijeli grab 3 - 3

Maklen 32 4 36

Pitomi kesten 86 58 144

OTB 175 86 261

Crni bor 389 165 554

Alepski bor 27 5 32

Zelenika 5 1 6

U k u p n o 3789 2252 6041 m3/ha obrasle površine bez I d.r. 1,49 0,89 2,37


Stranica 148

Tablica 80.

Vrsta

drveća


I

II III IV V VI VII

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha s

.

Suha l.

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

ha m3 Cer 36 92 1 37 92

Medunac 4 2 8 1 7 1 20 3

Crnika 21 5 46 25 67 30

Crni jasen 1 1

Crni grab 3 7 3 7

Pitomi kesten 73 49 13 9 86 58

OTB 1 3 3 1 4 4

Crni bor 39 2 289 107 30 51 11 369 160

Alepski bor 11 10 5 6 27 5

Zelenika 5 1 5 1

Ukupno 65 9 471 285 50 53 26 9 5 618 361

Površina ha 59,11 184,01 582,89 44,72 48,08 5,31 8,15 932,27

Površina % 2,05 6,39 20,24 1,55 1,67 0,18 0,28 100,00


m3 /ha 1 1 1 1 1 1 1

Ukupna drvna zaliha suhih stojećih stabala koja se nalaze u raznodobnim sastojinama iznosi 3171 m3, a suhih ležećih 1891 m3, te sukladno tome nema podataka o dobnoj strukturi.

Iz tablica 79. i 80. vidljivo je da na cijelom području ekološke mreže RH, HR2001358

Otok Cres koja obuhvaća kompletnu gospodarsku jedinicu „Tramontana“, ukupne površine 4971,63 ha izmjereno je 3789 m3 suhih stojećih stabala, 2252 m3 suhih ležećih stabala odnosno ukupno 6041 m3 suhih stabala što daje 2,37 m3/ha suhe drvne tvari. Zdravstveno

stanje sastojina je uglavnom dobro, udio suhih stabala je 3,09 % od izmjerene drvne zalihe.

2.1. Opis stanišnih tipova

2.1.1. Povremene stajaćice

A.1.2.1. Povremene stajaćice

Povremene stajaćice – Slatkovodna jezera, lokve ili dijelovi takvih voda prirodnog

porijekla koji su povremeno suhi, s njihovim pelagičkim ili bentoskim zajednicama životinja, zelenih algi ili nižih algi.

Ovaj stanišni tip utvrđen je u odsjecima 21a i 24a. Površina stanišnog tipa iznosi 0,1 ha, ali varira ovisno o količini vode u pojedinom godišnjem dobu. U trenutku obilaska odsjeka lokve su bile jako isušene s minimalnom razinom vode. Navedene lokve značajne su kako i za druge životinje tako i za ciljne vrste.

Lokve imaju poseban značaj za ciljnu vrstu mala bijela čaplja (Egretta garzetta) koja

obitava na plitkim močvarama, manjim barama i na istim pronalazi dio hrane.


Stranica 149

2.1.2. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone

Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogono

grylli-Koelerion splendentis Horvatić 1973) – Zajednici pripadaju istočnojadranski kamenjarski pašnjaci nižeg dijela submediteranske zone.

Ovaj stanišni tip utvrđen je na površini od 277,50 ha, odnosno na 5,58 % ukupne

površine gospodarske jedinice, a predstavljen je odsjecima 25a, 32b, 34a, 73a, 77a, 77b, 78a,

79a, 80a i 104a.

Navedeni stanišni tip značajan je za više ciljnih vrsta prvenstveno ptica, od kojih ćukavica (Burhinus oedicnemus), kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla), primorska

trepeteljka (Anthus campestris) i jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) koje obitavaju i

hranu pronalaze na tim predjelima.

C.3.5.2. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone

Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci epimediteranske zone (Sveza Saturejion

subspicatae Horvatić 1975) – Navedenoj zajednici pripadaju istočnojadranski kamenjarski pašnjaci mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa.


površine gospodarske jedinice. Odsjeci u kojima je definiran ovaj stanišni tip su slijedeći: 57a,

62a i 63a.

Navedeni stanišni tip značajan je za više ciljnih vrsta prvenstveno ptica, od kojih

ćukavica (Burhinus oedicnemus), kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla), primorska

trepeteljka (Anthus campestris) i jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) koje obitavaju i

hranu pronalaze na tim predjelima.

2.1.3. Dračici

D.3.1.1. Dračici

Dračici – Šikare, rjeđe živice primorskih krajeva unutar sveze Carpinion orientalis

Horvat 1958, izgrađene od izrazito bodljikavih, trnovitih ili aromatičnih biljaka nepodesnih za brst, u prvom redu koza. Dračici su vrlo rasprostranjeni skup staništa, razvijenih u sklopu

submediteranske vegetacijske zone kao jedan od degradacijskih stadija šuma medunca i bjelograba.


površine gospodarske jedinice u odsjecima 40b, 55a, 55b, 65d, 67a, 68a, 69a, 72a, 74b, 81a,

82a, 83a, 85a, 85b, 86a, 86c, 87b, 89a, 89c, 90a, 91a, 92a, 93a, 94a, 95a, 96a, 100a, 101a,

102a, 103a, 104a, 105a, 106a, 108a, 109a, 114c, 114e, 115c, 115d i 118b.

Navedeni stanišni tip značajan je za ciljne vrste zmijar (Circaetus gallicus) i danja

medonjica (Euplagia quadripunctaria) koji obitavaju i hrane se na površinama koje su


Stranica 150

definirane ovim stanišnim tipom kao što su garizi, livade obrasle grmolikom vegetacijom te zarasle travnjačke površine.

2.1.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume

E.3.4.8. Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom


površine gospodarske jedinice, a predstavljen je odsjecima 40a i 42a. U tablici ispod dat je

pregled dobnih razreda za dva odsjeka u kojima je zastupljen taj stanišni tip.

Ukupna drvna zaliha je 1004 m3 što predstavlja 0,51 % u ukupnoj zalihi gospodarske jedinice. Navedeni stanišni tip zastupljen je s III. i V. dobnim razredom, te je značajan za one ciljne vrste koje za obitavanje traže šumska staništa s dovoljno krupnih panjeva, odumirućih i svježe odumrlih stabala. Izmjerena drvna zaliha suhih stojećih stabala je 20 m3, odnosno suhih

ležećih 24 m3 što daje ukupnu drvnu zalihu suhih stabala od 44 m3 odnosno 8,70 m3/ha. Ciljne

vrste beskralješnjaka kao što su mirišljavi samotar (Osmoderma eremita), velika četveropjega cvilidreta (Morimus funereus) i jelenak (Lucanus cervus) na površinama ovog stanišnog tipa pronalaze područje za obitavanje, zaklon i hranjenje.

Tablica 81.

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Cer 583 14 161 4 744 18 74,10

Medunac 19 19 1,89

Crni grab 67 3 67 3 6,67

Pitomi kesten 100 2 13 113 2 11,25

OTB 44 2 17 1 61 3 6,08

Ukupno 794 21 210 5 1004 26 100,00

Površina ha 4,10 0,96 5,06

Površina % 81,03 18,97 100,00


m3 /ha 194 5,12 219 5,21 198 5,14


Stranica 151

2.1.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca

E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijelograba

Tablica 82.

Vrsta

drveća

Površina

Debljinski razredi

Omjer

smjese

10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3 %

Cer 24491 838 14860 321 7916 123 47267 1282 47,25

Medunac 20652 695 8758 169 5365 81 34775 945 34,76

C. jasen 4172 165 81 2 35 1 4288 168 4,29

C. grab 719 29 53 1 772 30 0,77

B. grab 1558 59 51 1 163 4 1772 64 1,77

Maklen 2783 106 365 10 3148 116 3,15

OTB 5765 253 918 24 17 6700 277 6,70

C. bor 1163 32 156 4 1319 36 1,32

Ukupno 1396,08 61303 2177 25242 532 13496 209 100041 2918 100,00

m3/ha 44 1,56 18 0,38 10 0,15 72 2,09

Tablica 83.

Vrsta

drveća

Površina

Debljinski razredi

10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha-

suha

stojeća

Drvna

zaliha-

suha

ležeća

Drvna

zaliha

-suha

stojeća

Drvna

zaliha-

suha

ležeća

Drvna

zaliha-

suha

stojeća

Drvna

zaliha-

suha

ležeća

Drvna

zaliha-

suha

stojeća

Drvna

zaliha-

suha

ležeća

ha m3

Cer 523 334 408 155 23 177 954 666

Medunac 921 283 545 138 152 273 1619 694

C. jasen 23 50 23 50

C. grab 11 9 11 9

B. grab 3 3

Maklen 6 4 26 32 4

OTB 118 17 15 30 134 46

C. bor 20 5 20 5

Ukupno 1396,08 1625 702 994 323 175 450 2796 1474

m3/ha 1 1 1 2 1

Iz tablica (82. i 83.) debljinskih razreda vidljivo je da stanišni tip E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bjelograba na površini od 1396,08 ha pridolazi s izmjerenom drvnom

zalihom živih stabala od 100041 m3. Evidentirana drvna zaliha suhih stojećih stabala je 2796

m3, a suhih ležećih 1474 m3, ukupno 4270 m3, što iznosi 3,1 m3/ha suhe drvne tvari. Svi

odsjeci koji su kartirani ovim stanišnim tipom definirani su raznodobnim sastojinama te sukladno tome nema podataka o dobnoj strukturi.

Površina stanišnog tipa koja je kartirana (IV razina NKS) iznosi 2326,03 ha i

predstavlja 46,79 % od ukupne površine gospodarske jedinice. Razlika te površine i površine u O-5 obrascu (tablica 80.) je iz razloga što u istom nije pridodana kartirana površina u onim odsjecima u kojima nema distribucije, a to su odsjeci u uređajnim razredima šikara i šibljak.


Stranica 152

Kartirana površina stanišnim tipom E.3.5.1. koja je predstavljena uređajnim razredom zaštitna šikara i zaštitna šikara-ŠPN iznosi 882,25 ha te zaštitnim šibljakom 47,70 ha što predstavlja ukupnu površinu od 929,95 ha koja nije prikazana u O-5 obrascu. Zbrojeno s

1396,08 ha dolazi se do ukupne kartirane površine stanišnog tipa od 2326,03 ha.

Odsjeci u kojima se pojavljuje navedeni stanišni tip jesu: 1a, 2a, 3a, 4a, 5a, 5b, 6a, 7a,

8a, 9a, 10a, 10b, 11a, 11b, 12a, 13a, 14a, 15a, 16a, 16b, 17a, 18a, 19a, 19c, 20a, 20b, 21a,

22a, 24a, 25b, 26a, 27a, 28a, 29a, 30a, 31a, 32a, 33a, 35a, 36a, 37a, 37b, 37c, 37d, 38a, 39a,

39b, 40c, 41a, 41b, 43a, 44a, 44c, 45a, 45b, 45c, 46a, 46b, 47a, 48a, 49a, 50a, 51a, 52a, 53a,

53b, 54a, 55b, 55c, 57b, 58a, 64b, 65b, 65c, 65e, 65f, 66a, 66b, 70a, 70b, 70c, 71a, 72a, 74a,

74b, 75a, 75b, 76a, 76b, 76c, 83a, 84a, 85a, 86a, 86c, 91b, 92a, 93a, 94a, 101a, 102a, 103a,

105a, 106a, 107b, 108a, 109a, 112b i 119b.

Navedeni stanišni tip zastupljen je sa sva tri debljinska razreda. Površine koje su pod tim stanišnim tipom pogodne su za obitavanje velikog broja životinjskih vrsta. Za ciljne vrste škanjac osaš (Pernis apivorus), hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo) i četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata) staništa koja obrastaju šuma i šikara medunca i bijelograba

osiguravaju odgovarajuće područje za njihovo obitavanje i hranjenje.

E.3.5.3. Mješovita šuma i šikara medunca i crnoga graba s vučjom stopom

Tablica 84.

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Cer 2932 73 1013 23 3945 96 73,95

Medunac 10 119 3 129 3 2,42

C. grab 330 12 330 12 6,19

P. kesten 528 11 80 3 608 14 11,40

OTB 215 8 108 4 323 12 6,05

Ukupno 4015 104 1320 33 5335 137 100,00

Površina ha 21,33 6,05 27,38

Površina % 9,38 2,66 100,00


m3 /ha 188 4,88 218 5,45 195 5,00


Stranica 153

Tablica 85.

Vrsta

drveća

Površina

Debljinski razredi

Omjer

smjese

10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

Drvna

zaliha Prirast

ha m3 %

Cer 4785 161 3239 67 1995 29 10019 257 50,52

Medunac 4475 153 1463 27 484 7 6422 187 32,38

C. jasen 552 21 28 31 1 611 22 3,08

C. grab 1515 60 39 1 1554 61 7,84

B. grab 5 5 0,03

Maklen 102 3 36 1 138 4 0,70

OTB 836 39 152 4 3 991 43 5,00

C. bor 92 3 92 3 0,46

Ukupno 274,93 12362 440 4957 100 2513 37 19832 577 100,00

m3/ha 45 1,60 18 0,36 9 0,13 72 2,10

Iz tablica proizlazi da je ukupna površina stanišnog tipa 302,31 ha s ukupnom zalihom od 25167 m3. Izmjerena drvna zaliha suhih stojećih stabala je 480 m3, dok je drvna zaliha

suhih ležećih stabala 543 m3 što je ukupno 1023 m3 ili 3,38 m3/ha suhe drvne tvari.

Ukupna površina koja je kartirana (IV razina NKS) za ovaj stanišni tip iznosi 502,47 ha što predstavlja 10,11 % ukupne površine gospodarske jedinice. Razlika te površine i površine u O-4 i O-5 obrascu (tablica 81. i 82.) je iz razloga što u istom nije pribrojana

kartirana površina u onim odsjecima u kojima nema distribucije, a to je u uređajnom razredu

zaštitna šikara.

Kartirana površina stanišnim tipom E.3.5.3. koja je predstavljena uređajnim razredom zaštitna šikara iznosi 200,16 ha što zbrojeno s 302,31 ha iznosi 502,47 ha. Navedena površina predstavlja ukupnu kartiranu površinu ovim stanišnim tipom.

Odsjeci u kojima je definiran navedeni stanišni tip jesu: 5a, 6a, 9a, 10b, 15a, 16a, 16b,

19a, 22a, 23a, 29a, 30a, 37e, 40a, 40c, 41a, 41b, 42a, 42c, 47a, 48a, 49a, 50a, 51a, 52a, 55c,

58a, 59a, 60a, 61a, 64a, 67a, 68a, 69a, 86b, 86c, 88c i 110a.

Navedeni stanišni tip zastupljen je s III. i V. dobnim razredom kao i sa sva tri

debljinska razreda. Površine koje su pod tim stanišnim tipom pogodne su za obitavanje velikog broja životinjskih vrsta. Za ciljne vrste škanjac osaš (Pernis apivorus), hrastova

strizibuba (Cerambyx cerdo) i četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata) staništa koja obrastaju mješovita šuma i šikara medunca i crnoga graba s vučjom stopom osiguravaju

odgovarajuće područje za njihovo obitavanje i hranjenje.

2.1.6. Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike

E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis

Horvatić (1956) 1958) – Šuma hrasta crnike i crnoga jasena najproširenija je klimatogena

zajednica eumediteranske zone litoralno-mediteranskoga vegetacijskoga pojasa. Prostire se od

južne i jugozapadne Istre, preko Lošinja, južnih dijelova Cresa, Raba, Paga, Murtera i kopnom od Zadra do Prevlake. Na otocima Braču i Mljetu zauzima uglavnom hladnije


Stranica 154

položaje ponajprije sjeverne strane u obalnom pojasu . Nešto niža temperatura, veća količina oborina i njihov povoljniji raspored ljeti omogućuju da u arealu zajednice Fraxino orno-

Quercetum ilicis uz vazdazelene vrste iz reda QUERCETALIA ILICIS (Quercus ilex,

Viburnum tinus, Erica arborea, Arbutus unedo, Phillyrea media i P. latifolia, Rubia

peregrina, Lonicera implexa, Laurus nobilis) uspijevaju i listopadne vrste. Od njih su

najznačajnije Fraxinus ornus, Coronilla emerus subsp. emeroides, Paliurus spina-christi,

Rosa sempervirens, Lonicera etrusca, Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Cotinus

coggygria i druge. U sloju grmlja i prizemnoga rašća još rastu Clematis flammula, Smilax

aspera, Asparagus acutifolius, Cyclamen repandum, Dorycnium hirsutum, Brachypodium

retusum, Genista dalmatica, Ruscus aculeatus i druge. Šuma hrasta crnike i crnoga jasena raščlanjena je na tri subasocijacije: typicum, cotinetosum coggygriae i carpinetosum

orientalis.

Ova zajednica tijekom vremena ustanovljena je u različitim oblicima diljem čitavoga, eumediteranskog dijela Apeninskog poluotoku, na Siciliji i Sardiniji, te na ligurijskom

prostoru u podnožju Primorskih alpa (Alpes maritimes).

Tablica 86.

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Medunac 333 9 786 23 1119 32 4,23

Crnika 2706 89 15947 539 18653 628 70,55

C. grab 73 3 73 3 0,28

OTB 556 18 2137 93 2693 111 10,18

C. bor 1150 36 1150 36 4,35

Zelenika 1906 48 847 20 2753 68 10,41

Ukupno 6651 200 19790 678 26441 878 100,00

Površina ha 127,00 292,38 419,38

Površina % 28,94 66,62 100,00


m3 /ha 52 1,57 68 2,32 63 2,09

Iz tablica je vidljivo da je ukupna površina na kojoj pridolazi ovaj stanišni tip 419,38

ha sa ukupnom drvnom zalihom od 26441 m3. Izmjerena drvna zaliha suhih stojećih stabala iznosi 90 m3, dok je drvna zaliha suhih ležećih stabala 37 m3. Ukupna zaliha suhe drvne tvari

iznosi 127 m3 ili 0,30 m3/ha.


predstavlja 8,83 % od ukupne površine gospodarske jedinice. Razlika te površine i površine u O-5 obrascu (tablica 83.) je iz razloga što u istom nije prikazana kartirana površina u onim odsjecima u kojima nema distribucije, a to je u uređajnom razredu zaštitni garig.

Kartirana površina stanišnim tipom E.8.1.1. koja je predstavljena uređajnim razredom zaštitni garig iznosi 19,51 ha. Zbrojeno s 419,38 ha dolazi se do ukupne kartirane površine stanišnog tipa od 438,89 ha.


Stranica 155

Odsjeci u kojima je definiran ovaj stanišni tip nalaze se u 1., 2. i 3. dobnom razredu, a

to su: 56a, 64c, 65a, 97a, 98a, 99a, 103b, 115a, 115b, 120a, 120b, 120c, 120d, 120e, 121a,

121b, 122a, 123a, 124a i 125a.

Navedeni stanišni tip zastupljen je s II. i III. dobnim razredom. Površine koje pokrivaju mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom predstavljaju odgovarajuće mjesto za obitavanje i pronalazak hrane raznim životinjskim vrstama. Slijedeće ciljne vrste također obitavaju na navedenim staništima: četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata),

crvenkrpica (Elaphe situla), crna žuna (Dryocopus martius) i škanjac osaš (Pernis apivorus).

E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom

Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom (As. Ostryo-Quercetum ilicis

Trinajstić (1965) 1977) – Pripadaju mediteransko-montanim šumama i makiji crnike (hemimediteranska vegetacijska zona). U onom dijelu Dalmacije i otoka u kojem se od

prirode, u sklopu mediteransko-litoralnog pojasa razvija as. Myrto-Quercetum ilicis, u sklopu

mediteransko-montanog pojasa razvija se as. Ostryo-Quercetum ilicis. U sjevernom dijelu

jadranskog primorja od Trsta na sjeveru do Cresa na jugu ta se zajednica razvija i u sklopu

nižeg mediteransko-litoralnog pojasa. Ta je šumska zajednica, također, razvijena i u obliku visoke makije u kojoj se od listopadnih drvenastih elemenata pojavljuje, uz Fraxinus ornus, i

vrsta Ostrya carpinifolia kao indikator razmjerno hladnijih i vlažnijih ekoloških prilika. U florističkom sastavu ističe se izvjestan broj elemenata značajnih za vegetaciju reda QUERCETALIA PUBESCENTIS, kao što su Sesleria autumnalis, Viola alba subsp.

denhardtii, Silene italica, Tamus communis, Frangula rupestris.

Tablica 87.

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Medunac 579 21 579 21 6,05

Crnika 143 5 4718 163 4861 168 50,80

C. grab 623 25 623 25 6,51

OTB 86 2 1077 46 1163 48 12,16

C. bor 330 9 330 9 3,45

A. bor 2012 50 2012 50 21,03

Ukupno 559 16 9009 305 9568 321 100,00

Površina ha 5,18 142,84 148,02

Površina % 3,50 96,50 100,00


m3 /ha 108 3,09 63 2,14 65 2,17

U tablici iznad vidljivo je da površina odsjeka s navedenim stanišnim tipom iznosi 148,02 ha s ukupnom drvnom zalihom od 9568 m3. Izmjerena drvna zaliha suhih stojećih stabala iznosi 18 m3 ili 0,06 m3/ha, dok suha ležeća stabla nisu evidentirana.


Stranica 156


predstavlja 2,98 % od ukupne površine gospodarske jedinice.

Odsjeci u kojima se nalazi navedeni stanišni tip nalaze se u 2. i 3. dobnom razredu a to su: 111a, 112a, 112c, 113a, 114f, 115a, 115b i 115e.

Navedeni stanišni tip zastupljen je s II. i III. dobnim razredom. Površine koje pokrivaju mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom predstavljaju odgovarajuće mjesto za obitavanje i pronalazak hrane raznim životinjskim vrstama. Slijedeće ciljne vrste također obitavaju na navedenim staništima: četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata),

crvenkrpica (Elaphe situla), crna žuna (Dryocopus martius) i škanjac osaš (Pernis apivorus).

2.1.7. Nasadi četinjača

Nasadi četinjača – Kulture četinjača posađene s ciljem proizvodnje drvne mase ili pošumljavanja prostora.

E.9.2.2. Nasadi crnog bora

Nasadi crnog bora (Pinus nigra).

Tablica 88.

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Medunac 220 8 220 8 0,81

C. jasen 133 6 133 6 0,49

C. grab 94 4 94 4 0,35

Maklen 83 3 83 3 0,30

OTB 32 2 212 9 132 6 106 4 482 21 1,77

C. bor 1363 39 14379 432 5745 159 4721 118 26208 748 96,28

Ukupno 1395 41 15121 462 5877 165 4827 122 27220 790 100,00

Površina ha 59,11 51,83 99,60 39,34 41,07 290,95

Površina % 20,32 17,81 34,23 13,52 14,12 100,00


m3 /ha 27 0,79 152 4,64 149 4,19 118 2,97 117 3,41


Stranica 157

Tablica 89.

Vrsta

drveća


I

II III IV V VI VII

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

Suha s

.

Suha l.

Suha

stoj

eća

Suha

leže

ća

ha m3 Medunac 6 6

Crni grab 2 7 2 7

OTB 2 1 3

Crni bor 10 275 107 41 11 296 148

Ukupno 10 283 116 42 11 304 158

Površina ha 59,11 51,83 99,60 39,34 41,07 290,95

Površina % 20,32 17,81 34,23 13,52 14,12 100,00


m3 /ha 1 3 1 1 1

U tablicama iznad (88. i 89.) vidljivo je da je ukupna površina na kojoj pridolazi navedeni stanišni tip 290,95 ha s ukupnom drvnom zalihom od 27220 m3. Izmjerena drvna

zaliha suhih stojećih stabala iznosi 304 m3 ili 1,04 m3/ha, dok suhih ležećih stabala ima 158

m3 odnosno 0,54 m3/ha. Ukupna zaliha suhe drvne tvari iznosi 462 m3 ili 1,59 m3/ha.

Odsjeci u kojima je evidentiran navedeni stanišni tip jesu: 19b, 43b, 44b, 58b, 78b,

80b, 87a, 88a, 88b, 89b, 107a, 108b, 109b, 116a, 117a, 117b, 118a i 118c.

Navedeni stanišni tip zastupljen je s I., II., III., IV. i V. dobnim razredom. Mjestimice dobro razvijenim podstojnim slojem, ali i slojem grmlja i prizemnim slojem. Ciljne vrste koje

obitavaju na navedenom stanišnom tipu jesu one koje su vezane za mlađe i srednjedobne sastojine s razvijenim slojem grmlja: leganj (Caprimulgus europaeus), rusi svračak (Lanis

collurio) i pjegava grmuša (Sylvia nisoria).


Stranica 158

E.9.2.4. Nasadi alepskog bora

Nasadi alepskog bora (Pinus halepensis)

Tablica 90.

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % A. bor 1196 26 1196 26 100,00

Ukupno 1196 26 1196 26 100,00

Površina ha 5,31 5,31

Površina % 100,00 100,00


m3 /ha 225 4,90 225 4,90

U tablici iznad vidljivo je da površina odsjeka s navedenim stanišnim tipom iznosi 5,31 ha s ukupnom drvnom zalihom od 1196 m3. Drvna zaliha suhih stojećih stabala nije evidentirana, dok suha ležeća stabla ima 5 m3 odnosno 0,94 m3/ha što predstavalja ukupnu

drvnu zalihu suhe tvari unutar navedenoga stanišnog tipa.

Odsjek u kojem pridolazi navedeni stanišni tip je 119a.

Navedeni stanišni tip zastupljen je s III. i VI. dobnim razredom. Mjestimice dobro

razvijenim podstojnim slojem, ali i slojem grmlja i prizemnim slojem. Ciljne vrste koje




Stranica 159

E.9.2.8. Miješani nasadi stranih četinjača

Miješani nasadi stranih četinjača – Polikulture stranih vrsta četinjača (strane jele i smreke, duglazija, ariš, cedrovi i sl.).

Tablica 91.

Vrsta

drveća


Om

jer

sm

jese

I

II III IV V VI VII

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

Drv

na

zaliha

Prira

st

ha m3 % Medunac 70 2 70 2 1,40

C. jasen 25 1 25 1 0,50

OTB 106 5 14 26 1 146 6 2,91

C. bor 2265 63 526 16 353 9 3144 88 62,74

A. bor 745 17 88 2 793 20 1626 39 32,45

Ukupno 3116 85 723 21 1172 30 5011 136 100,00

Površina ha 22,64 5,38 8,15 36,17

Površina % 62,59 14,87 22,53 100,00


m3 /ha 138 3,75 134 3,90 144 3,68 139 3,76

Iz tablice iznad vidljivo je da se navedeni stanišni tip rasprostire na površini GJ „Tramontana“ od 36,17 ha sa drvnom zalihom od 5011 m3. Drvna zaliha suhih stojećih stabala iznosi 81 m3 ili 2,24 m3/ha, dok suhih ležećih stabala ima 11 m3 odnosno 0,30 m3/ha.

Ukupna drvna zaliha suhe tvari unutar navedenoga stanišnog tipa iznosi 92 m3 odnosno 2,54

m3/ha..

Odsjeci s navedenim stanišnim tipom jesu 42b, 114a, 114b i 114d.

Navedeni stanišni tip zastupljen je s III., IV. i VII. dobnim razredom. Mjestimice

dobro razvijenim podstojnim slojem, ali i slojem grmlja i prizemnim slojem. Ciljne vrste koje



2.1.8. Infrastrukturne površine

Infrastrukturne površine – Prostori koji se koriste za prijevoz, istovar i utovar dobara i

ljudi te prijenos energije. To su prostori s vrlo velikim stupnjem površinske nepropusnosti. Definicija tipa na ovoj razini u pravilu podrazumijeva prostorne komplekse s izmjenom

površina različite namjene.

J.4.4.5. Ostale infrastrukturne površine

Ostale infrastrukturne površine – U ovu skupinu spadaju ostali prometni objekti (npr.

žičare i uspinjače), pješačke i biciklističke staze i putevi, zatim infrastrukturni objekti za prijenos energije (elektrovodi, naftovodi i plinovodi), te telekomunikacijski objekti, zajedno s

pripadnim okolnim (često zelenim) površinama (uski pojas oko linijskog infrastrukturnog


Stranica 160

objekta koji se razlikuje od vanjskog prostora). Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva

prostorni kompleks.

Ukupna površina ovoga stanišnog tipa iznosi 14,24 ha što predstavlja 0,29 % od

ukupne površine gospodarske jedinice.

U ovaj stanišni tip ušli su svi odsjeci elektrovoda, a to su: 15el, 19el, 20el, 39el, 40el,

41el, 42el, 44el, 47el, 58el, 61el, 63el, 65el, 66el, 78el, 80el, 87el, 88el, 108el, 114el, 115el,

116el, 117el i 118el.

Površine pod ovim stanišnim tipom jesu osunčane, za razliku od šumom obraslih dijelova, te pticama služe za sušenje nakon jutarnje rose ili ljetnih pljuskova. Rubni, prijelazni dijelovi ovih površina sa šumom, jesu obrasli gustim slojem grmlja, zbog postranog svjetla,

koji je za neke ciljne vrste neophodan za prehranu i gniježđenje.

U tablici ispod prikazana je utvrđena prisutnost ciljnih vrsta na području GJ „Tramontana“:

Tablica 92.

Znanstveni naziv

vrste

Hrvatski naziv

vrste

Jedinica

opažanja

Broj opaženih jedinki

Mjesto

uočavanja

Opaska

uočavanja

Datum

uočavanja

Odjel/odsjek

uočavanja

Elaphe

quatuorlineata

Četveroprugi kravosas

Odrasla

jedinka 1 Tlo

Živa jedinka

04.06.2017. 121a

07.06.2017. 118a

Gyps fulvus Bjeloglavi sup Odrasle

jedinke 7 Let

od 5 do

10 živih jedinki

5,6,9,10

mjesec cijela GJ

Lucanus cervus Obični jelenak Odrasla

jedinka 1 Let

Živa jedinka

27.06.2017. 35a

28.06.2017. 40a

Testudo

hermanni

Kopnena

kornjača

Odrasla

jedinka 1 Tlo

Živa jedinka

25.05.2017. 19a

05.06.2017. 124a

2. Usporedba sadašnjeg i prijašnjeg stanja stanišnih tipova i identifikacija trendova

Usporedba sadašnjeg i prijašnjeg stanja stanišnih tipova nije moguća, jer je ovo prvi Program gospodarenja u kojoj je provedena njihova analiza.

3. Usporedba sadašnjeg i prijašnjeg stanja ciljnih vrsta i identifikacija trendova

Usporedba sadašnjeg i prijašnjeg stanja ciljnih vrsta nije moguća jer je ovo prvi Program gospodarenja u kojem je provedena njihova analiza.


Stranica 161

VIII. BUDUĆE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA

FSC certifikat

“Hrvatske šume” d.o.o. stekle su pravo na prestižni FSC certifikat za gospodarenje

šumama. Prema definiciji, “FSC akreditirana certifikacija znači da se šumom gospodari

prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima”. Ovim je činom okrunjen višegodišnji vrijedan rad mnogih ljudi u ovoj organizaciji koji su uložili veliki trud kako bi se ovaj dugotrajan proces doveo do završnice. FSC certifikat predstavlja veliku čast kojim se

međunarodno priznaje da je način gospodarenja šumama “Hrvatskih šuma” d.o.o. u skladu sa strogim kriterijima, to je priznanje hrvatskoj šumarskoj struci koja već generacijama na odgovoran način gospodari tim izuzetno značajnim nacionalnim resursom. Ovime, hrvatsko

šumarstvo ulazi u sam vrh svjetskih trendova, jer s obzirom da je po FSC sustavu certificirana cjelokupna površina državnih šuma, to u svjetskim razmjerima predstavlja izuzetan rezultat.

FSC standard je zasnovan na načelima i kriterijima koje uravnoteženo vode brigu o ekonomskim, socijalnim i ekološkim komponentama gospodarenja šumama. Certifikat može izdati samo od FSC centrale ovlaštena organizacija (u slučaju “Hrvatskih šuma” d.o.o. to je

britanska tvrtka Soil Association Woodmark) koja obavlja inspekciju organizacije te uvidom u

dokumentaciju i stanje na terenu utvrđuje stupanj usklađenosti sa standardom. FSC certifikat se izdaje na pet godina, a podložan je godišnjim monitoring posjetima.

Vijeće za nadzor šuma (The Forest Stewardship Council - FSC) je međunarodno

tijelo koje pojedinim organizacijama daje dozvolu za izdavanje certifikata i time garantira za

autentičnost njihovih nalaza. Cilj je programa FSC da se promovira ekološki odgovorno, društveno korisno i ekonomski održivo gospodarenje u šumama u svijetu na način da se ustanovi općepoznati standard koji će se priznati i poštivati putem Principa odgovornog šumarstva. FSC je osnovan 1993. uz potporu glavnih ekoloških nevladinih udruga kao što su World Wildlife Fund, Friends of the Earth i Greenpeace. To je nevladina udruga sa sjedištem u Oaxaci, Meksiko, certifikate izdaje putem ovlaštenih tvrtki i do sada je izdano oko 450

certifikata u 56 zemalja svijeta. U slučaju “Hrvatskih šuma” d.o.o. taj je certifikat izdala

tvrtka Woodmark, Soil Association iz Velike Britanije.

Certifikacija šuma za “Hrvatske šume” d.o.o. “Hrvatske šume” d.o.o. su aktivno uključene u proces certifikacije od 2000. godine. U

početku su nosioci certifikata bile pojedinačne uprave šuma, da bi kasnije u sklopu toga procesa “Hrvatske šume” obavile certifikacijski pregled cjelokupne površine kojom gospodare. Na osnovi toga, izdan je zajednički certifikat za cijelu grupu koja se sastoji od 16 članova (uprava šuma - podružnica). 17. listopada 2002. izdavanjem zajedničkog certifikata prestaju važiti četiri pojedinačna certifikata koji su bili izdani za Vinkovce, Delnice, Zagreb i

Bjelovar.

U tom sustavu ovlašteni certifikator prenosi na grupnog upravitelja (“Hrvatske šume”

d.o.o.) koji onda osigurava svojim internim sustavom da se svi članovi grupe (uprave šuma -


Stranica 162

podružnice) pridržavaju FSC standarda. Grupni sustav FSC certifikacije u “Hrvatskim šumama” d.o.o. je trenutačno najveći u svijetu. U tom slučaju ovlašteni certifikator (SA

Woodmark) obavlja monitoring cijele grupe i povremeno slučajno odabranog člana. Ime ove sheme je “Hrvatske šume - grupna shema za FSC certifikaciju šuma (HŠ-GS)”.

Jedinstveni broj certifikata je SA-fm/coc-1212, on vrijedi za sve uprave šuma -

podružnice i na njega će se pozivati svi daljnji prerađivači drva koji su sirovinu nabavili od “Hrvatskih šuma” d.o.o..

Certifikat vrijedi od 17. listopada 2017. do 16. listopada 2022. godine i podložan je uspješnim godišnjim kontrolnim pregledima. Nakon opsežnih inspekcijskih pregleda obavljenih 2007. godine u četiri uprave (Koprivnica, Sisak, Buzet i Split), “Hrvatske šume” d.o.o. su zadovoljile zadane uvjete i stekle pravo da i slijedećih pet godina svoje proizvode deklariraju kao FSC certificirane. Ovaj certifikat je dokaz odgovornog gospodarenja šumama i uspješnog provođenja procesa u kojima je Hrvatska bila regionalni lider. Pravo na ovaj

prestižni certifikat uključuje i dodatne obveze u smislu poboljšanja naše ekološke i socijalne odgovornosti, te će nas dodatno potaći da optimiziramo naše proizvodne procese u skladu s najnovijim trendovima u gospodarenju šumama.

Korištenje certifikata, FSC zaštićenog znaka i COC broja je strogo regulirano pravilima FSC-a i zabranjena je svaka zloupotreba.

Upravo iz te certifikacije proizlazi potreba održavanja javnih rasprava vezanih za gospodarenje šumama jer je ovakav način prezentiranja Osnove gospodarenja

sukladan preporukama iz FSC certifikata za gospodarenje šumama.


Stranica 163

1. CILJ I NAČIN GOSPODARENJA PO UREĐAJNIM RAZREDIMA

1.1. Zajednički ciljevi gospodarenja za sve uređajne razrede

Cilj gospodarenja svim šumama određen je i propisan Zakonom o šumama, jer su šume dobro od općeg interesa koje predstavljaju specifično prirodno bogatstvo. Zakon obvezuje da se šume moraju održavati i obnavljati tako da se trajno osigura:

1. postojanost ekosustava

2. održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma

"Načela o šumama" na skupu o Zemlji u Rio de Janeiru u lipnju 1992. godine

međunarodne obveze koje smo prihvatili u Strasbourgu i Helsinkiju

3. Napredno i potrajno gospodarenje, te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal, da ispune sada i u budućnosti bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, te da to ne šteti drugim ekosustavima.

Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Zakona o provođenju Konvencije o biološkoj raznolikosti ("Narodne novine" - dodatak Međunarodni ugovori, broj 1/6-96.).

Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti staništa, gdje je to moguće i opravdano.

A) ZAŠTITNE ŠUME - JEDNODOBNE

Cilj i način gospodarenja po uređajnim razredima

Cilj gospodarenja:

osiguranje potrajnosti ekosustava

održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šume


Stranica 164

1.2. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom sjemenjača cera – zaštitne

šume (zaštita zemljišta)- oph. 80 godina

Ovdje se radi o prirodnim sastojinama.

Ophodnja je 80 god.

Cilj gospodarenja je zaštita tla od erozije, povećanje općekorisnih funkcija šuma odnosno očuvanje stabilnosti ekosustava.

Dobna struktura i stanje sastojina zahtijeva u idućem polurazdoblju slijedeće vrste radova:

Način gospodarenja u sastojinama III dobnog razreda

U srednjodobnim sastojinama nisu propisani radovi već samo treba provoditi sanitarne sječe, odsnosno uklanjati bolesna i oštećena stabla. Na cijeloj površini potrebno je provoditi mjere zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika.

Način gospodarenja u sastojinama V dobnog razreda

U starijim sastojinama nema propisanih radova i treba provoditi samo sanitarne sječe, odsnosno uklanjati bolesna i oštećena stabla. Na cijeloj površini potrebno je provoditi mjere zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika.

1.3. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom kultura crnog bora – zaštitne

šume (zaštita zemljišta)- oph. 80 godina

Ovdje se radi o umjetno podignutim šumama. Ophodnja je 80 god.

Cilj gospodarenja je zaštita tla od erozije, povećanje općekorisnih funkcija šuma odnosno očuvanje stabilnosti ekosustava. Tablica 93. Propisani radovi – zaštitna kultura crnog bora

Vrsta rada Površina (ha) Odjeli/odsjeci

Biološka obnova šuma iz članka 28. točke 1-15. Zakona o šumama

Popunjavanje šum.repr.mat. 3,00 78b, 80b

Doznaka stabala PP jednod.sast. 1957 m3 43b, 44b, 114b, 114d, 117b

Obavljanje nadzora (dozn.stab.) 1957 m3 43b, 44b, 114b, 114d, 117b

Obavljanje nadzora(t.2.čl.27.Prav.) 3,00 78b, 80b

Etat

Etat – prethodni prihod

Proreda 73,55 43b, 44b, 114b, 114d, 117b


1.3.1. Način gospodarenja u sastojinama I dobnog razreda

U mladim sastojinama provodimo popunjavanje na 3,00 ha površine u odsjecima 78b i 80b u okviru radova biološke obnove šuma 1.-15. prema čl. 28. ZOŠ-a. U ostalim

odsjecima gdje nema propisanih radova površine se prepuštaju prirodnom razvoju.


Stranica 165

1.3.2. Način gospodarenja u sastojinama II dobnog razreda

U II dobnom razredu nema propisanih radova i treba provoditi samo sanitarne sječe, odsnosno uklanjati bolesna i oštećena stabla. Na cijeloj površini potrebno je provoditi mjere zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika.

1.3.3. Način gospodarenja u sastojinama III dobnog razreda

U srednjodobnim sastojinama propisan je etat prethodnog prihoda – proreda na

površini 73,55 ha u odsjecima 43b, 44b, 114b, 114d, 117b. Tu provodimo prorjede ne što manjeg intenziteta s obzirom na obraslost sastojine i njen strukturni raspored stabala, odnosno

uklanjamo bolesna, izvaljena stabla. U ostalim odsjecima gdje nema propisanih radova treba

provoditi samo sanitarne sječe, odsnosno uklanjati bolesna i oštećena stabla. Na cijeloj površini potrebno je provoditi mjere zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika.

1.3.4. Način gospodarenja u sastojinama IV i V dobnog razreda

U starijim sastojinama nema propisanih radova i treba provoditi samo sanitarne

sječe, odsnosno uklanjati bolesna i oštećena stabla. Na cijeloj površini potrebno je provoditi mjere zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika.

1.4. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom kultura alepskog bora – zaštitne

šume (zaštita zemljišta) - oph. 60 godina

Ophodnja je 60 god.


Ovdje se radi o umjetno podignutim šumama. Tablica 94. Propisani radovi – zaštitna kultura alepskog bora



Doznaka stabala PP jednod.sast. 215 m3 119a

Obavljanje nadzora (dozn.stab.) 215 m3 119a

Etat


Proreda 5,31 119a

1.4.1. Način gospodarenja u sastojinama VI i VII dobnog razreda

U starijim sastojinama propisan je etat prethodnog prihoda – proreda na površini 5,31 ha u odsjeku 119a. Tu provodimo zakašnjele prorjede nešto manjeg intenziteta s obzirom na obraslost sastojine i njen strukturni raspored stabala, odnosno uklanjamo bolesna i izvaljena

stabla. U odsjeku 114a koji se nalazi u VII dobnom razredu nema propisa, već eventualno

provoditi samo sanitarne sječe, odsnosno uklanjati bolesna i oštećena stabla. Na cijeloj površini potrebno je provoditi mjere zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika.


Stranica 166

1.5. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom panjača crnike – zaštitne šume (zaštita zemljišta)- oph. 100 godina


Ophodnja je 80 god.


Tablica 95. Propisani radovi – zaštitna panjača crnike



Popunjavanje šum.repr.mat. 12,27 121a

Prorjeđivanje sastoj.do trećine oph. 59,05 114f, 120a, 120c, 125a

Doznaka stabala GP jednod.sasto. 630 m3 121a

Doznaka stabala PP jednod.sast. 1653 m3 114f, 120a, 120c, 121b, 122a, 125a

Obavljanje nadzora (dozn.stab.) 2283 m3 114f, 120a, 120c, 121a, 121b, 122a,

125a

Obavljanje nadzora(t.2.čl.27.Prav.) 71,32 114f, 120a, 120c, 121a, 125a

Premazivanje panjeva (rek.i konv.) 12,27 121a

Popunjavanje (rek.i konv.) 2,50 121a

Etat

Etat – glavni prihod

Glavni prihod 12,27 121a


Proreda 144,06 114f, 120a, 120c, 121b, 122a, 125a


1.5.1. Način gospodarenja sastojinama II dobnog razreda

U okviru radova biološke obnove šuma propisano je prorjeđivanje sastojina do 1/3 ophodnje u mladim do odraslim sastojinama na površini 59,05 ha u odsjecima 114f, 120a, 120c i 125a. Na ostalim površinama gdje nisu propisani radovi, eventualno treba provoditi

samo sanitarne sječe, odnosno uklanjati bolesna i oštećena stabla. Na cijeloj površini potrebno je provoditi mjere zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika.

1.5.2. Način gospodarenja u sastojinama III dobnog razreda

U srednjodobnim sastojinama propisan je etat prethodnog prihoda - proreda na 84,25 ha

u odsjecima 121b, 122a nešto manjeg intenziteta s obzirom na obraslost sastojine i njen strukturni raspored stabala. Isto tako propisani su radovi glavnog prihoda na površini 12,27 ha u odsjeku 121a sa ciljem prenamjene šume iz niskog u visoki uzgojni oblik. U okviru radova biološke obnove šuma 1.-15. prema čl. 27 ZOŠ-a provodimo radove njege pod

zastorom stare sastojine na 12,27 ha, te radove rekonstrukcije i konverzije – premazivanje

panjeva na cijeloj površini, te popunjavanje na 2,50 ha. U prvom polurazdoblju vršimo naplodni sijek, pripremajući buduću sastojinu u sjemenjaču.


Stranica 167

U ostalim odsjecima gdje nema propisanih radova treba provoditi samo sanitarne sječe, odsnosno uklanjati bolesna i oštećena stabla. Na cijeloj površini potrebno je provoditi mjere zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika.

B) ZAŠTITNE ŠUME (zaštita zemljišta) - raznodobne


Cilj gospodarenja:



1.6. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom zaštit.šume(zaštita zemljišta)-

raznodobne-panjača cera-


Cilj gospodarenja je zaštita tla od erozije, povećanje općekorisnih funkcija šuma odnosno očuvanje stabilnosti ekosustava, te njihovo prevođenje u sastojine visokog uzgojnog oblika smanjenjem udjela stabala iz panja. Glavna vrsta drveća u ovom uređajnom razredu je cer

primiješan sa meduncem, c.jasenom, b.grabom, maklenom, crnim grabom ovisno o ekološkoj uvjetovanosti. U pojedinim odsjecima dolaze grupe borova.

U ovom uređajnom razredu nema propisanih radova i eventualno samo provoditi sanitarne sječe, odnosno uklanjati bolesna i oštećena stabla. Na cijeloj površini potrebno je provoditi mjere zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika.

1.7. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom zaštitne šume (zaštita zemljišta)-

razdnodobne-panjača medunca


Cilj gospodarenja je zaštita tla od erozije, povećanje općekorisnih funkcija šuma odnosno očuvanje stabilnosti ekosustava, te njihovo prevođenje u sastojine visokog uzgojnog oblika smanjenjem udjela stabala iz panja. Glavna vrsta drveća u ovom uređajnom razredu je medunac primiješan sa cerom, c.jasenom, c.grabom, b.grabom, te pojedinačno sa cr.borom o ekološkoj uvjetovanosti.


Stranica 168

U ovom uređajnom razredu nema propisanih radova i eventualno samo provoditi

sanitarne sječe, odnosno uklanjati bolesna i oštećena stabla. Na cijeloj površini potrebno je provoditi mjere zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika.

C) ŠUME POSEBNE NAMJENE-POSEBNI REZERVAT - raznodobne

Cilj gospodarenja:



1.8. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom raznodobna –zaštitna panjača medunca- (posebni rezervat)


Cilj gospodarenja u sastojinama ovog uređajnog razreda je zaštita zemljišta. Glavna vrsta drveća u ovom uređajnom razredu je hrast medunac primješan sa b.grabom i otb. U

ovim sastojinama nema propisanih radova.

D) DEGRADIRANE SASTOJINE-


Cilj gospodarenja:



1.9. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom šikara-zaštitne šume (zaštita

zemljišta)

Sastojine prepuštaju prirodnom razvoju odnosno progresiji. Gospodarenje ovim šumama nema ekonomski karakter pa se najveća pažnja posvećuje zaštiti tla od erozije.


Stranica 169

Teren na kojem rastu ove šume je uglavnom blažeg do srednje jakog nagiba, a tlo je manje više plitko skeletno, podložno eroziji. Glavni cilj gopodarenja ovim šumama je zaštita tla od erozije. Kroz dulje vremensko razdoblje odlaganjem materijala stabala (lišće, grane, korijenje) povećavat će se količina tla i poboljšati stanišni uvjeti. Veći dio sastojina je ispod

prosječnog obrasta.

Prepuštanjem prirodnoj progresiji, cilj je u idućem polurazdoblju u ovim odsjecima zadržati elemente šikare koji će štititi tlo i tako stvarati uvjete za buduću sastojinu uz provođenje redovitih mjera zaštite od biljnih bolesti, štetnika i požara.

U ostalim odsjecima tijekom ovog polurazdoblja se ne propisuju nikakvi radovi osim

mjera zaštite i mogući slučajni užici.

1.10. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom šibljak-zaštitne šume (zaštita zemljišta)

Sastojine se prepuštaju prirodnom razvoju odnosno progresiji. Gospodarenje ovim šumama nema ekonomski karakter pa se najveća pažnja posvećuje zaštiti tla od erozije.

Teren na kojem rastu ove šume je uglavnom blažeg do srednje jakog nagiba, a tlo je manje više plitko skeletno, podložno eroziji. Glavni cilj gopodarenja ovim šumama je zaštita tla od erozije. Kroz dulje vremensko razdoblje odlaganjem materijala stabala (lišće, grane, korijenje) povećavat će se količina tla i poboljšati stanišni uvjeti. Veći dio sastojina je ispod

prosječnog obrasta.

U ostalim odsjecima tijekom ovog polurazdoblja se ne propisuju nikakvi radovi osim

mjera zaštite i mogući slučajni užici.

1.11. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom garig-zaštitne šume (zaštita

zemljišta)

Krajnji cilj gospodarenja garigom je prevođenje u viši uzgojni oblik.

Sastojine prepuštaju prirodnom razvoju odnosno progresiji. Gospodarenje ovim šumama nema ekonomski karakter pa se najveća pažnja posvećuje zaštiti tla od erozije.

1.12. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom ŠPN šikara -zaštitne šume (zaštita zemljišta)-(posebni rezervat)

Sastojine prepuštaju prirodnom razvoju odnosno progresiji.


Stranica 170

F) NEOBRASLO PROIZVODNO ZEMLJIŠTE


Cilj gospodarenja:



1.13. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom čistina – zaštitne šume (zaštita zemljišta)

Ukupna površina ovog uređajnog razreda iznosi 358, 65 ha sa odsjecima 25a, 32b,

34a, 57a, 62a, 63a, 73a, 77a, 78a, 79a, 80a, 85b, 104a, 115d. Navedeni odsjeci su obrasli

travnatom vegetacijom i za sada su prepuštene prirodnom razvoju, i na tim površinama neće se obavljati nikakvi zahvati.

1.14. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom ŠPN-čistina – zaštitne šume (zaštita zemljišta) – posebni rezervat

Ukupna površina ovog uređajnog razreda iznosi 48,16 ha sa odsjekom 77b. Navedeni

odsjek su obrašten travnatom vegetacijom i za sada su prepuštene prirodnom razvoju, i na tim površinama neće se obavljati nikakvi zahvati.

2. Radovi biološke obnove šuma

Šumskouzgojni radovi obuhvaćaju radove biološke obnove šume koji su navedeni u članku 28. Zakona o šumama i članku 27. Pravilnika o uređivanju šuma.

Planom radova biološke obnove određuju se radovi po odjelima odnosno po odsjecima i ukupno za gospodarsku jedinicu

2.1. Planirani radovi biološke obnove šuma po uređajnim razredima Tablica 96. Kultura crnog bora-( zaštitne šume –zaštitta zemljišta-raznodobne) – propisani radovi BOŠ/ZOŠ: čl.28; 1.-15. (ili po čl. 27. Pravilnika o uređivanju šuma 79/2015.)

Skupina radova Vrsta rada Šifra

Rada Odsjeci Jmr Količina

Doznaka i obavljanje

nadzora

Doznaka stabala propisanog etata

pp jednodobnih sastojina 10802 43b, 44b, 114b, 114d, 117b m3 2147 m3

Obavljanje nadzora u izvršenju radova doznake stabala

10808 43b, 44b, 114b, 114d, 117b m3 2417 m3

Obavljanje nadzora (t.2.čl.27. Pravilnika)

10809 78b, 80b ha 3,00


Stranica 171

U ovom polurazdoblju provodit će se radovi prethodnog prihoda na 73,35 ha kao i radovi doznake

stabala propisanog etata (2417 m3), te obavljanje nadzora(t.2.čl.27.Pravilnika) a tome je detaljno

opisano u poglavlju Buduće gospodarenje.

Tablica 97. Zaštitna kultura alepskog bora-( zaštitne šume –zaštitta zemljišta-raznodobne) – propisani radovi

BOŠ/ZOŠ: čl.28; 1.-15. (ili po čl. 27. Pravilnika o uređivanju šuma 79/2015.)




nadzora


jednodobnih sastojina 10806 1119a m3 215 m3


10808 22a m3 215 m3

U ovom polurazdoblju provodit će se radovi opće osnove sječa na 5,31 ha kao i radovi doznake

stabala propisanog etata (215 m3), a tome je detaljno opisano u poglavlju Buduće gospodarenje.

Tablica 98. Zaštitna panjača crnike-( zaštitne šume –zaštitta zemljišta-raznodobne) – propisani radovi

BOŠ/ZOŠ: čl.28; 1.-15. (ili po čl. 27. Pravilnika o uređivanju šuma 79/2015.)



Popunjavanje, njega i

čišćenje sastojina Njega pod zastorom stare sastojine 10203 121 ha 12,27

Prorjeđivanje sastojina

Prorjeđivanje sastojina do trećine ophodnje

10301 114f, 120a, 120c, 125a ha 59,05


nadzora

Doznaka stabala glav.prihoda

jednodobnih sastojina 10801 121a m3 630 m3


pp jednod.sastojina 10802 114f, 120a 120c, 121b, 122a, 125a m3 1653 m3


10808 114f, 120a 120c, 121a,121b, 122a,

125a m3 2283 m3

Obavljanje nadzora (t.2.čl.27. Pravilnika)

10809 120a, 120c, 121a ha 71,32

Rekonstrukcija i

konverzija

Premazivanje panjeva (rek. i konv.) 21003 121a ha 12,27

Popunjavanje (rek. i konv.) 21007 121a ha 2,50

U ovom polurazdoblju provodit će se radovi njega pod zastorom stare sastojine na 12,27 ha,

prorjeđivanje sastojine do trećine ophodnje na 59,05 ha, te radovi doznake stabala propisanog etata glavnog prihoda (630 m3) i radovi doznake stabala propisanog etata prethodnog prihoda ( 1653 m3),

te obavljanje nadzora u izvršenju radova doznake stabala (2283 m3), radove obavljanja nadzora (t.2.čl.27 Pravilnika) na 71,32 ha i rekonstrucija/konverzija – premazivanje panjeva na 12,27 ha i

popunjavanje 2,50 ha, a tome je detaljno opisano u poglavlju Buduće gospodarenje.

2.2. Planirani radovi biološke obnove šuma za gospodarsku jedinicu „Tramontana“

Biološka obnova šuma propisani za razdoblje od 2018. – 2027. godine prikazani su u

obrascu O-2 i O3, za svaki odsjek, a u obrascu O-10 po uređajnim razredima. Tako definirani

uzgojni radovi grupirani su po vrsti rada kako slijedi:


Stranica 172

Tablica 99.: Propisani šumsko-uzgojni radovi biološke obnove šuma u gospodarskoj jedinici “Tramontana“:

Skupina radova Vrsta rada Jmr. Količina Odsjeci

102-Popunjavanje, njega i

čišćenje

10203-Njega pod zastorom stare

sastojine (prirodna obnova) ha 12,27 121a

103-Prorjeđivanje sastojina

10301-Prorjeđivanje sastojina do trećine oph. ha 59,05 114f, 120a, 120c, 125a

107-Čuvanje šuma 10701-Čuvanje šuma ha 4971,63 svi

108-Doznaka i obavljanje

nadzora

10801-Doznaka stabala GP jedn.sast. m3 630 121a

10802-Doznaka stabala PP jednod.sast.

m3 4285

43b, 44b, 114b, 114d,

114f, 117b, 119a,

120a, 120c, 121b,

122a, 125a

10808-Obavljanje nadzora(doz.stab.) m3 4915

43b, 44b, 114b,

114d, 114f, 117b,

119a, 120a, 120c,

121a, 121b, 122a, 125a

10809-Obavljanje nadzora u izvršenju radova iz toč. 2., članka 27.Pravilnika

ha 74,32 78b, 80b, 114b, 120a,

120c, 121a, 125a

109-Šumskogospodarski planovi-izrada

1901-Pripremni radovi na izradi ŠGP ha 4971,63 svi

10902-Terenski radovi na izradi ŠGP ha 4971,63 svi

10903-Završni radovi na izadi ŠGP ha 4971,63 svi

10907-Održavanje gospod.podjele ha 4971,63 svi

210-Rekonstrukcija i

konverzija

21003-Premazivanje panjeva(rek.i.kon) ha 12,27 121a

21007-Popunjavanje (rek.i konv.) ha 2,50 121a

211- Pošumljavanje i podizanje

21102- Popunjavanje (pošumljavanje) ha 3,00 78b, 80b

213-Zaštita od štet.organizama i požara

21305-Podizanje zaštitnih ograda km 3,10 svi

21306-Održavanje zaštitnih ograda km 3,10 svi

21309-Osmatračka protupož služba ha 4971,63 svi

21311-Održ.objekata za osm.pp službu kom 1 3

21317-Postavljanje znakova upozor. kom 10,00 svi

215-Šumska infrastruktura(pr.izgr.održ)

21502-Izgradnja šumskih cesta km 14,08 svi

21505-Održavanje šumskih cesta km 13,94 svi

Detaljno zaduženje po pojedinim odsjecima prikazano je u opisu O-2 i O-3, tabličnom dijelu O-10 i u izlaznim listama kompjutorske obrade.

Prikaz radova biološke obnove šuma iz članka 28 točke 1. do 15. Zakona o šumama za

gospodarsku jedinicu “Tramontana”dat je u obrascu O-10.

Propisani radovi biološke obnove šuma iz članka 28 točke 1. do 15. Zakona o šumama, odnosno članka 27. Pravilnika o uređivanju šuma na razini gospodarske jedinice su: čuvanje šuma, zaštita šuma od požara i postavljanje znakova upozorenja.

2.3. Zaštita šuma

2.3.1. Čuvanje šuma

Čuvanje šuma potrebno je organizirati prema, odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o čuvanju šuma.


Stranica 173

Osiguranje neposrednog čuvanja šuma obavljaju stručno osposobljeni djelatnici (lugar) koji, prema Zakonu o šumama, moraju imati položen najmanje IV stupanj obrazovanja stručnih djelatnika u šumarstvu, te moraju ispunjavati i ostale uvjete određene Zakonom i drugim

propisima.

Dužnosti lugara određene su Pravilnikom o čuvanju šuma (NN 121/06). Na području gospodarske jedinice formiran je 1 revir a za čuvanje šuma zadužen je jedan čuvar šume. Čuvar šuma dužan je svakodnevno voditi dnevnik rada i o sumnji u bespravne

radnje u šumi i na šumskom zemljištu kao i druge utvrđene nepravilnosti unutar svog djelokruga kojeg nadzire dužan je bez odgode izvijestiti revirnika i upravitelja šumarije.

2.3.2. Zaštita šuma od biljnih bolesti

2.2.2.1 Ugroženost šuma od štetnika biotskog porijekla i abiotskih faktora

Šume ove gospodarske jedinice su stabilne. Nisu registrirane značajne štete od biotskih i abiotskih faktora. Biotski faktori su biljne bolesti i biljni štetnici koje ovdje navodimo.

2.2.2.2. Biljne bolesti

Na korijenju crnog bora, alepskog bora javlja se truležnica ili mednjača (Armillaria

mellea), koja je uzročnikom odumiranja kore i kambija. Preventivne mjere su krčenje zaostalih panjeva i uklanjanje zaraženih biljaka, a suzbijanje se obavlja tretiranjem učinkovitim fungicidima.

Slika 10. Trulež korijenja

Phellinus pini napada starija stabla (40-50 god.). Otpornost mlađih borova je u većoj sposobnosti lučenja smole, koja ispunjava ranjena mjesta i onemogućuje prodiranje micelija u drvo. Posljedica napada je bijela trulež, a napadnuta stabla jača bura lako lomi. Suzbijanje se obavlja uklanjanjem zaraženih stabala. Kako bi pravovremeno i na odgovarajući način mogli reagirati na pojave štetnika i bolesti prijeko je potrebno pozorno praćenje i uočavanje njihove pojave, a osobito preventivno djelovanje kako bi se spriječila jača zaraza odnosno napad. Na stablima pitomog kestena dolazi rak kestenove kore (Endothia parasitica) i bolest crne

truleži (Phytophthora cambivora).

Od ostalih biljnih bolesti prisutne su gljive na hrastu – pepelnica (Microsphera

alphitoides), mednjača (Armillaria mellea), a na brijestu – holandska brijestova bolest

(Ceratocystis ulmi), kod sjemenjača borova (crni bor) prisutne su gljivice koje izazivanju osipanje iglica kao npr. Lophodermium sp., Lecanosticta acicola, Dothistroma pini,

Elytroderma deformans.

U mlađim borovim sastojinama često se javlja problem pojačanog osipanja iglica. Taj je problem naglašeniji ako mlade sastojine rastu u pregustom skopu, ili su osnovane na jako


Stranica 174

skeletoidnim terenima i inače neodgovarajućim staništima. Osipanje iglica izaziva više vrsta gljivičnih organizama. Najčešće se javljaju Leophodermium spp., Lecanosticta acicola, Dothisstroma pini,

Elytroderma i druge manje značajne. Na osip iglica najosjetljiviji su crni i alepski bor. Rđu borove kore izaziva gljiva Cronartium flaccidum pri čemu dolazi do zasmoljavanja vršnih izbojaka.

Zaštita šuma od štetnih gljiva prvenstveno se treba provoditi preventivnim metodama, odnosno spriječavati nastanak pogodnih uvjeta za razvoj gljiva. To se prvenstveno odnosi na provođenje šumskouzgojnih mjera:

2.3.3. Zaštita od štetnih organizama

2.3.3.1. Štetnici Uočeni su povremeni napadi borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa). Ovaj

štetnik napada sastojine crnog i alepskog bora, osobito mlađe sastojine i one dijelove koji su izloženi svijetlu. Na krajevima borovih grana opažaju se u studenom i prosincu gnijezda u kojima se nalaze gusjenice koje brste iglice. Suzbijanje se obavlja mehaničkim uništavanjem gnijezda (studeni-veljača) ali se ne smije odsijecati vršni izbojak, a u proljeće kada gusjenice silaze sa stabla, moguće je suzbijanje i postavljanje ljepljivih prstenova oko stabla.

U slučaju većeg napada suzbijanje se može obaviti i tretiranjem sa zemlje i iz zraka, obvezno biološkim insekticidima. Potkornjaci (iz porodice Scolitidae) i to: veliki borov srčikar (Myelphilus piniperda), koji se

razvija u donjim dijelovima stabala s debljom korom, najčešće na bolesnim i svježe oborenim stablima.

Potkornjaci se razvijaju između kore i drveta na četinjačama i listačama i čine primarnu štetu. Četinjače su ugroženije. Na hrastu dolazi – hrastov potkornjak (Scolytus spp.).

Potkornjaci su osobito opasni kada se ubušuju u stara ili opožarena stabla i nastankom kalamiteta progresivno se šire i ubušuju u zdrava stabla. Preventivna mjera je sječa prezrelih i fizioloških oslabljenih stabala, a u slučaju kalamiteta postavljanje lovki.

Od ostalih štetnika na borovima javlja se borova pilatka (Diprion pini Geoffr.), smeđa borova pilatka (Diprion sertifer Geoffr.), mušica šiškarica (Theclodiplosis brachyntera Shwaegr.).

Najopasniji štetnik listopadnih šuma i polifag na ovom području je gubar glavonja (Lymantria dispar) koji se uglavnom javlja na hrastu crniki, meduncu i ceru. Inače, masovna pojava gubara javlja se svakih desetak godina na Cresu i Lošinju, naročito na potezu

Porozine-Mali Lošinj i to više na meduncu nego na crniki. Osim pojave gubara na crniki je najčešći štetnik Haltica sp. zbog kojeg na mjestima gdje siše sokove ostajlu nerotične bijele točke. Također se pojavljuje hrastov prstenar (Coraebus bifasciatus) koji izaziva sušenje pojedinih grana (vidi sliku 5.).


Stranica 175

Slika 11.

Od ostalih štetnika možemo spomenuti zlatokraj (Euproctis chrysorrhoea), hrastov savijač (Tortrix viridana), pipe (Curculionidae), lisne uši (Aphidinia), štitaste uši (Coccoideae).

Od abiotskih faktora spominjemo vjetar, osobito sjeveroistočni (bura) i južni(jugo), koji u toj zoni ponekad imaju nadprosječnu jakost i učestalost. Oni mogu nanijeti štetu vjetrolomima i vjetroizvalama.

2.3.3.2. Provođenje mjera i preventive

Radi kontinuiranog i jakog onečišćenja šuma i atmosfere, slabi otpornost sastojina na bolesti i štetnike. Kako bi se opasnost smanjila potrebno je obratiti najveću moguću pozornost na zaštitu šuma prvenstveno uzgojnim zahvatima i to:

- podizati mješovite sastojine, a postojeće čiste sastojine, prema mogućnostima staništa, prevoditi u mješovite sastojine,

- podizati sastojine od autohtonih vrsta gdje god je to moguće, a u postojećima prednost davati vrstama koje pridolaze u svom arealu,

- prilikom nabave šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala strogo paziti na provenijenciju sjemena, sortu, čistoću i zdravstveno stanje sadnog materijala,

- organizirati stručnu opažačku službu, osobito mladih sastojina. Ovakve preglede treba

obavljati najmanje dva puta godišnje u doba vegetacije. Sve sumnjive pojave, odnosno promjene, koje se uoče treba identificirati.

2.3.4. Zaštita od divljači i glodavaca

2.2.4.1. Zaštita šuma od štetnih glodavaca, divljači i stoke

Praćenje populacije mišolikih glodavaca nužno je prije svega sa stanovišta prirodne obnove jer oni ozbiljno oštećuju hrastov žir i mladi naraštaj šumskog drveća. Opasnost od ovih šteta povećana je u vrijeme povećane brojnosti glodavaca, a štete su posebno izražene u godinama slabijeg uroda šumskog sjemena. Ukoliko ovakva oštećenja ugroze obnovu sastojina glodavce treba organizirano suzbijati.

Divljač je stalni stanovnik ovih šuma, jer čini sastavni dio šumske biocenoze (jelen lopatar, svinja divlja, srna obična, zec obični, kune bjelica, mačka divlja, kuna zlatica, lasica mala, jazavac, lisica, golub divlji grivnjaš, šljuka bena, šljuka kokošica, vrane siva, vrana gačac, šojka i dr.) pa su izvjesne štete od divljači neizbježne. Štete od divljači mogu se spriječiti ili barem ublažiti poštivanjem propisanog broja jedinki po jedinici

lovnoproduktivne površine za pojedinu vrstu divljači i određeni bonitet. No ukoliko bi se


Stranica 176

narušila ravnoteža i utvrdile veće štete od divljači, treba pravovremeno tražiti pomoć ovlaštenika prava lova u svrhu istjerivanja iste sa ovog područja, te izvršenja odstrela prekobrojne divljači od broja dopuštenog ovom osnovom gospodarenja (što je navedeno u tabeli u poglavlju Buduće gospodarenje – 7. Lovno gospodarenje) i lovnogospodarskom

osnovom za lovišta kojim su obuhvaćene površine ove gospodarske jedinice. Jelenska divljač, srneća divljač i zec mogu napraviti izvjesne štete guljenjem kore i

odgrizanjem vršnih pupova na mladim kulturama i sastojinama. Jelen i srnjak oštećuju mlada stabalca kod čišćenja rogovlja od galja. Rane nastale zimskim guljenjem male su i mogu brže zarasti, dok su one nastale ljetnim guljenjem, za vrijeme mezgre, dugačke pa zarastu teško i tek nakon mnogo godina. Stabla mladih kultura i sastojina zaštitit će se od

guljenja kore tako da se divljači daje hrana u kojoj ima dovoljno taninskih tvari te da se postave solišta gdje će namiriti svoju potrebu za soli.

Površine na kojima je izvršena ili će biti izvršena obnova umjetnom putem, sadnjom žira, također su izložene štetama od divljači, koja iskapa i jede sjemenke, naročito divlje svinje i srne. Ako bi se javile znatnije štete na istima kao i u sastojinama koje se obnavljaju prirodnim putem, nužno je u cilju sprečavanja istih izvršiti podizanje zaštitnih ograda oko

takovih površina ili primjeniti već spomenuti način rješavanja – odstrel prekobrojne

divljači.

Domaće životinje svojim prisustvom mogu također nanijeti štete šumi pašom i zbijanjem tla s obzirom na izraženo ekstenzivnog stočarstva-ovce.

U šumama obuhvaćenim ovom gospodarskom jedinicom postoji mogućnost štete od divljači i stoke zbog brojnosti populacije divljači u sjevernom dijelu gospodarske jedinice s jedne strane i tradicionalnog ekstenzivnog stočarstva (ovčarstvo) s druge strane.

2.3.5. Zaštita od požara

Šumarija Cres-Lošinj koja gospodari ovom gospodarskom jedinicom dužna je temeljem čl. 43. Zakona o šumama (N.N.br. 140/05, 82/06 i 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 94/14 ) poduzimati mjere radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina. U cilju planskog provođenja mjera zaštite šuma od požara temeljem Zakona o zaštiti od požara, sve šumarije i organizacijske jedinice u sastavu Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb dužne su npraviti godišnji plan zaštite šuma od požara, koji je sastavni dio godišnjeg plana poslovanja i donosi se u okviru toga.

Godišnji plan zaštite šuma od požara mora biti u skladu s Pravilnikom o zaštiti šuma od požara. (NN br. 33/14), a treba sadržavati: - procjenu ugroženosti šuma od požara izrađenu po Pravilniku o zaštiti šuma od požara; - preglednu kartu šuma i šumskog zemljišta u mjerilu 1:25000 za područje šumarije i

gospodarske jedinice te kartu mjerila 1:100000 za područje Uprave šuma. Za provođenje preventivnih mjera zaštite šuma od požara na terenu posebno je zadužen na svakom reviru čuvar šuma. Propisana je i motrilačko-dojavna služba. Ne predviđa se izgradnja osmatračnica jer se osmatranje može vršiti s okolnih visova i postojećih prometnica. Šumarija je dužna održavati sve protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta. Parametri koja na bilo koji način utječu na ugroženost šuma od požara su mnogobrojni, a prema «Mjerilima za procjenu opasnosti od šumskog požara (Prilog 1) Pravilnika o zaštiti šuma od požara (NN br.33/2014) najvažniji su:


Stranica 177

a) vegetacija (zastupljenost vrsta drveća) b) antropogeni čimbenici (rizik od čovjeka) c) klima

d) podloga (matični supstrat i vrsta tla) e) orografija

f) šumski red

Utjecaj svih ugrađenih paramatera na ugroženost šume od požara izražava se zbrojem bodova, čija vrijednost može iznositi najviše 580, a najmanje 115. Šume se po ugroženosti od požara razvrstavaju u slijedeća 4 stupnja, odnosno na području gospodarske jedinice „Tramontana“ utvrđena su 3 stupnja opasnosti od šumskog požara (tablica 100.):

Tablica 100. Ugroženost šuma od požara – g.j. “Tramontana”

Stupanj Ugroženost Ukupni broj bodova Boja Površina (ha)

I jako velika preko 480 crvena 0,00

II velika 381 – 480 narandžasta 2395,49

III srednja 281 – 380 svjetlo žuta 2561,86

IV mala do 280 Zelena 14,28

UKUPNO 4971,63

Najveća opasnost od šumskih požara prijeti u proljeće – ožujak i travanj, te u ljetnim mjesecima – srpanj, kolovoz i rujan. To su mjeseci s prosječno najmanjom količinom oborina kada niz dodatnih faktora utječe na pojavu požara. Na karti zaštite šuma od požara označen je i stupanj ugroženosti svakog odjela/odsjeka i prikazani ostali podaci značajni za zaštitu od požara propisani Pravilnikom o zaštiti šuma od požara. U gospodarskoj jedinici “Tramontana” u II stupnju ugroženosti šuma od požara je 2395,49 ha ili 48,2 % , u III stupnju ugroženosti šuma do požara je 2561,86 ha ili 51,5 %, u

IV stupnju ugroženosti šuma od požara je 14,28 ha ili 0,3 % od ukupne obrasle površine gospodarske jedinice. Iz ovog pregleda je vidljivo da su šume gospodarske jedinice “Tramontana” pretežno srednje ugrožene od požara, odnosno nalaze se u III stupnju ugroženosti. .

U prilogu Programa gospodarenja je napravljen popis odjela i odsjeka prema

stupnju ugroženosti od požara i priložen u obrascu O-13.

Radi zaštite šuma od požara šumarija je dužna pridržavati se odredbi navedenih u ovom poglavlju, te poduzeti mjere preventivne zaštite i to: - organiziranje opažačke službe koju bi u pravilu trebali obavljati svi radnici šumarije u

okviru redovnih zadataka

- uređivanje i održavanje postojećih puteva i prosjeka

- obučavanje radnika u cilju spriječavanja i suzbijanja šumskih požara

- postavljanje znakova zabrane loženja vatre na svim posebno ugroženim mjestima

- postavljanje znakova zabrane odlaganja smeća, ali i efikasno spriječavanje takvih pojava

- u vrijeme povećane opasnosti, a prema operativnom planu provoditi cjelodnevno dežuranje na opažačkim rajonima.

U gašenju eventualno nastalih požara sudjeluju i radnici Šumarije, koji su upoznati s načinom gašenja šumskih požara i mjestom okupljanja, gdje je pohranjen protupožarni alat. Od 1. lipnja do 31. rujna na snazi je zabrana loženja vatre na otvorenom prostoru. Postojeća mreža puteva i cesta sa stanovišta zaštite šuma od požara je zadovoljavajuća.


Stranica 178

U gospodarskoj jedinici nije predviđena izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih puteva s obzirom na već dobru zastupljenost postojećih puteva.

2.3.6. Izrada i održavanje prosjeka

Nije propisano.

2.3.7. Održavanje izvora, bunara i cisterni

Nalaze se izvan granica gospodarske jedinice, pa nema propisanih radova održavanja bunara i cisterni.

2.4. Šumske prometnice

Planiranje, gradnja i održavanje šumske infrastrukture obavlja se uz poštovanje tehničkih, gospodarskih i ekoloških uvjeta šumskoga tla, bilja, divljači i uz njihovu maksimalnu zaštitu. Pri planiranju šumskih prometnica potrebno je prilagoditi se prirodnomu okolišu te uzeti u obzir turističke, rekreativne i protupožarne potrebe, odnosno prije izgradnje

novih šumskih prometnica potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Šumske prometnice moraju se graditi, održavati i koristiti tako da se: - ne ugroze izvori vode

- ne ugroze utvrđeni ekološki važni dijelovi šumskih ekosustava (dijelovi ekološke mreže, staništa rijetkih i ugroženih vrsta i dr.)

- ne prouzroče erozijski procesi - ne zapriječi protok površinskih i pozdemnih voda

- ne poveća opasnost od odrona

- ne spriječi otjecanje oborinskih i poplavnih voda koji bi ugrozile seoska gospodarstva i

druga zemljišta, opstojnost šume, njezinu obnovu i razvoj - ne oštete područja pogodna za hranidbu i zimovanje divljači - ne ošteti prirodna i kultura baština

- ne ugroze druge funkcije u višenamjenskoj uporabi šume.

U ovom polurazdoblju nije planirana izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih. Tablica 101. - Projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture

Grupa rada Vrsta rada Jed.

mjere

Količina

Projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture

Izgradnja šumskih cesta

km 14,7

Održavanje šumskih cesta

km 13,9

Dužina šumskih prometnica u gospodarskoj jedinici „Tramontana“ na početku važenja Osnove gospodarenja (01.01.2018.) iznosi 78,38 km, od čega na javne ceste 45,03 km i na

šumske ceste 33,35 km, a otvorenost gospodarske jedinice iznosi 5,52 km/1000 ha.

Otvorenost ove gospodarske jedinice je mala te samo djelomično zadovoljava gospodarenje, čuvanje te protupožarnu zaštitu te je u ovom Planu upravljanja predviđena izgradnja 14,7 km šumskih cesta.


Stranica 179

3. ODREĐIVANJE ETATA I IZRAČUN NORMALITETA S OBRAZLOŽENJEM

Prema članku 30. Pravilnika (79/15.) etat se utvrđuje prema proizvodnim mogućnostima i stanju sastojina, a određuje se za svaki uređajni razred po odsjecima i vrsti

drveća. Etat je godišnja ili višegodišnja planirana drvna masa za sječu, obračunata za

prethodni prihod i kao opća osnova sječa za I/1 polurazdoblje (2018.-2027.), za I/2

polurazdoblje (2028.-2037.) .

3.1. Etat glavnog prihoda

Etat glavnog prihoda propisan je za I/1 polurazdoblje na 12,27 ha sa drvnom sječivom masom od 630 m³ ili 51 m³/ha.

Pravilnikom (članak 31.) utvrđivanje etata glavnog prihoda određuje se po metodi razmjera dobnih razreda, usporedbom stvarnog i normalnog razmjera dobnih razreda za svaki

uređajni razred posebice, uzimajući u obzir stanišne, sastojinske i gospodarske prilike.

3.1.1. Propis etata glavnog prihoda po uređajnim razredima Tablica 102. Etat glavnog prihoda po uređajnim razredima O-6

OSNOVA SJEČA GLAVNOG PRIHODA JEDNODOBNIH ŠUMA

Uređajni

razred

I Gospodarsko razdoblje 2018.-2037.

I/1 polurazdoblje 2018.-2027. I/2 polur. 2028.-

2037.

Površina Drvna

zaliha

5-god.

prirast

Masa za

sječu

Površina Masa za

sječu

ha m³ m³ m³ ha

Zaštitna panjača crnike oph. 100 god. 12,27 549 81 630 12,27 1528

A) ZAŠTITNA – ZAŠTITA ZEMLJIŠTA 12.27 549 81 630 12,27 1528

UKUPNO: G.J. «TRAMONTANA» 12,27 549 81 630 12,27 1528

Za drugo gospodarsko razdoblje (2037-2056.) etat nije iskazan prema ZOŠ član 21,

stavak 4 koji kaže: „Programi gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina, uz

orijentaciju za daljnjih 10 godina“. Etat glavnog prihoda realizirat će se kroz naplodnu sječu panjače crnike kojim omogućujemo konverziju postojeće autohtone vegetacije u viši uzgojni oblik.


Stranica 180

3.1.2. Propis etata glavnog prihoda po vrstama drveća

Desetgodišnji etat od 01.01.2018. do 31.12.2027. po vrstama drveća

GLAVNI PRIHOD G.J. “TRAMONTANA”

Tablica 103. Etat glavnog prihoda po vrstama drveća Površina: 22,63 ha

OSNOVA SJEČA GLAVNOG PRIHODA JEDNODOBNIH ŠUMA

Vrsta drveća


I/1 polurazdoblje 2018.-2027. I/2 poluraz. 2028.-2037.

Površina Drvna

zaliha

5-god.

prirast

Masa za

sječu

Površina Masa za sječu

ha m³ m³ m³ ha m³ Medunac

53 7 60

170

Crnika 433 67 500 1161

OTB 18 2 20 70

Zelenika 45 5 50 127

Ukupno 12,27 549 81 630 12,27 1528

3.2. Etat prethodnog prihoda

Etat prethodnog prihoda propisan je za I/1 polurazdoblje na 31,26 ha sa drvnom

sječivom masom od 1337 m³ ili 43 m³/ha. Pravilnikom (članak 32.) utvrđivanje etata prethodnog prihoda propisuje se na temelju

šumskouzgojnih zahtjeva za njegom šuma proredom, za svaku sastojinu starosti iznad prvog dobnog razreda po odjelima odnosno odsjecia, uspoređujući stanišne prilike, drvnu zalihu, strukturu i dob sastojine s normalnim stanjem.

3.2.1. Propis etata prethodnog prihoda po uređajnim razredima Tablica 104. Etat prethodnog prihoda po uređajnim razredima O-7

OSNOVA SJEČA PRETHODNOG PRIHODA JEDNODOBNIH ŠUMA

Uređajni

razred


I/1 polurazdoblje 2018.-2027. I/2 polur. 2028.-

2037.

Površina Drvna

zaliha

10-god.

prirast

Masa za

sječu

Površina Masa za

sječu

ha m³ m³ m³ ha

Zaštitna kult.crnog bora-(zaštita zemljišta)..-oph. 80 god.

73,55 13502 4140 2417 73,55 2653

Zaštitna kult.alepskog bora (zaštita zemljišta) – oph 60 god.

5,31 1196 260 215 5,31 250

Zaština panjača crnike (zaštita zemljišta) –

oph. 100 god.

144,06 13046 4170 1653 144,06 2746

A) ZAŠTITNA-ZAŠTITA ZEMLJIŠTA 144,06 13046 4170 1653 144,06 2746

UKUPNO: G.J. «TRAMONTANA» 222,92 27744 8570 4285 222,92 5649

Za drugo gospodarsko razdoblje (2038-2057.) etat nije iskazan prema ZOŠ član 21, stavak 4 koji kaže: „Program za gospodarenje šumama donosi se za razdoblje od 10 godina, uz orijentaciju za daljih 10 godina.“


Stranica 181

3.2.2. Propis etata prethodnog prihoda po vrstama drveća

Desetgodišnji etat od 01.01.2018. do 31.12.2027. po vrstama drveća

PRETHODNI PRIHOD G.J. “TRAMONTANA”

Tablica 105. Etat prethodnog prihoda po vrstama drveća Površina: 222,92 ha

OSNOVA SJEČA PRETHODNOG PRIHODA JEDNODOBNIH ŠUMA

Vrsta drveća


I/1 polurazdoblje 2017.-2026. I/2 poluraz. 2027.-2036.

Površina Drvna

zaliha

10-god.

prirast

Masa za

sječu

Površina Masa za sječu

ha m³ m³ m³ ha m³ Medunac

1091 320 55

97

Cer 9081 3030 1237 2206

C.jasen 62 30 0 2

C.grab 94 40 0 5

OTB 475 170 23 34

C.bor 13644 4170 2560 2860

Alepski bor 1941 430 330 330

Zelenika 1356 380 80 125

Ukupno 222,92 27744 8570 4285 222,92 5649

3.2.2.1. Propis etata prethodnog prihoda za I/1 polurazdoblje za uređajni razred zaštitna kultura crnog bora (jednod.) oph. 80 god.

Tablica 106.

Dobni razred Ukupno

II III IV V VI VII

Površina (ha) 73,55 73,55

Drvna zaliha (m3) 13502 13502

10-godišnji prirast 4140 4140

Etat (m3) 2417 2417

Etat (m3/ha) 32,86 32,86

Intenzitet sječe od drvne zalihe (%) 17,90 17,90

Intenzitet sječe od prirasta (%) 58,38 58,38

Prorede provodimo kao etat prethodnog prihoda u III dobnom razredu.

Propisanim etatom posjeći će se 18 % od utvrđene drvne zalihe te 58 % od prirasta.

Intenzitet sječe je nešto manji zbog nešto lošijih strukturnih sastojinskih odnosa, odnosno nešto većih progala, plješina, reljefnog oblika.

Prosječno je propisano za sječu 33 m3/ha na nivou odsjeka. U pristupačnim i kvalitetnijim dijelovima odsjeka stanje sastojine omogućava sječu većeg intenziteta. Prilikom doznake treba paziti na sklop, te prvenstveno obuhvatiti tanka i srednje

debela stabla, te prezrela stabla.

U obrascu O-2 propisane su smjernice gospodarenja pojedinačno za svaki odsjek.


Stranica 182

3.2.2.2. Propis etata prethodnog prihoda za I/1 polurazdoblje za uređajni razred zaštitna kultura alepskog bora (jednod.) oph. 60 god.

Tablica 107.

Dobni razred Ukupno

II III IV V VI VII

Površina (ha) 5,31 5,31

Drvna zaliha (m3) 1196 1196

10-godišnji prirast 260 260

Etat (m3) 215 215

Etat (m3/ha) 40,49 40,49

Intenzitet sječe od drvne zalihe (%) 17,98 17,98

Intenzitet sječe od prirasta (%) 82,69 82,69

Prorede provodimo kao etat prethodnog prihoda u VI dobnom razredu.






3.2.2.3. Propis etata prethodnog prihoda za I/1 polurazdoblje za uređajni razred zaštitna panjača crnike (jednod.) oph. 100 god. Tablica 108.

Dobni razred Ukupno

II III IV V VI VII

Površina (ha) 59,81 84,25 144,06

Drvna zaliha (m3) 3624 9422 13046

10-godišnji prirast 1120 3050 4170

Etat (m3) 448 1205 1653

Etat (m3/ha) 7,49 14,30 11,47

Intenzitet sječe od drvne zalihe (%) 12,36 12,79 12,67

Intenzitet sječe od prirasta (%) 40,00 39,51 39,64

Prorede provodimo kao etat prethodnog prihoda u II i III dobnom razredu.







Stranica 183

3.3. Opća osnova sječa

U I/1 polurazdoblju nije propisana opća osnova sječa.

3.4. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice

3.4.1. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice po vrstama prihoda

Tablica 109.

Vrsta prihoda I/1 (2018. – 2027.) I/2 (2028– 2037.) II (2038 – 2057.)

Površina Etat Površina Etat Površina Etat

ha m3 ha m3 ha m3

Glavni prihod 12,27 630 12,27 1528 0 0

Opća osnova sječa 0,00 0 0,00 0 0,00 0

Prethodni prihod 222,92 4285 222,92 5649 0,00 0

Ukupno – gj.“Tramontana“ 235,19 4915 235,19 7177 0,00 0

Tablica 110. Ukupni etat u odnosu na zalihu i prirast gospodarske jedinice

Vrsta drveća Drvna

zaliha – m3

Prirast –

m3

Glavni

prihod

Prethodni

prihod

Opća osnova sječa

raznodobne

šume

Ukupno

Intenzitet sječe

Ukupno

drvna

zaliha-%

Ukupno

prirast - %

Cer 0 0 0 0 0 0 0,0 0,0

Medunac 1144 327 60 55 115 10,05 35,17

Crnika 9514 3097 500 1237 1737 18,26 56,09

C.jasen 62 30 0 0 0 0,00 0,00

C.grab 94 40 0 0 0 0,00 0,00

B.grab 0 0 0 0 0 0,00 0,00

Maklen 0 0 0 0 0 0,00 0,00

OTB 493 172 20 23 43 8,72 25,00

C.bor 13644 4170 0 2560 2560 18,76 61,39

A.bor 1941 430 0 330 330 17,00 76,74

Zelenika 1401 385 50 80 130 9,28 33,77

UKUPNO 208855 8651 630 4285 4915 17,37 56,86

3.5. Obračun normaliteta s obrazloženjem

Normalitet s pomoću površine definiran je nizom sastojina jednakih površina iste dobi gdje se sastojine podjednake dobi grupiraju u dobne razrede po 10 ili 20 godina, gdje je

normalitet definiran nizom dobnih razreda takve širine. Normalitet drvne zalihe je definiran za

pojedine vrste, bonitetne razrede i dob koji se iskazuje u prirasno-prihodnim tablicama.

Normalna drvna zalihe u regularnim šumama je jednaka sumi drvnih zaliha svih dobnih razreda.

Ostvarivanje normalne šume cilj je dobrog i potrajnog gospodarenja. Normalna šuma podrazumijeva skup normalnih sastojina koje zajednički u uravnoteženom životnom ciklusu na određenim stojbinskim uvjetima održavaju ekološku stabilnost i pružaju mogućnost ostvarivanja najvećih ekoloških, socijalnih i gospodarskih vrijednosti. Normalna sastojina je

dio šume koji tijekom svog razvoja u svakoj fazi ima drvnu zalihu koja omogućava ostvarivanje najpovoljnijeg prihoda propisanog ciljem gospodarenja. Podaci o razvojnom


Stranica 184

tijeku normalne šume poslužit će kao putokaz kojeg se treba pridržavati da ne bi došlo do velikih grešaka.

Šume ove gospodarske jedinice razvrstane su, prema načinu gospodarenja, u jednodobne i raznodobne šume. Obzirom da nisu izrađene normale za raznodobne šume za izračun normalne drvne zalihe poslužile su nam prirasno-prihodne tablice za jednodobne

sastojine (Špiranec, Wiedemann, Wimmeauer). U normalnoj raznodobnoj sastojini trebaju biti podjednako zastupljene skupine stabala različitih dobi. Slijedom ove postavke normalna drvna zaliha za glavne vrste drveća izračunata je kao srednja vrijednost normalnih drvnih zaliha iskazanih u prirasno-prihodnim tablicama odgovarajućeg boniteta

3.5.1. Obračun normaliteta po uređajnim razredima

3.5.1.1. Obračun normaliteta za uređajni razred zaštitna kultura crnog bora –zašt.zemljišta (jednodobne sastojine)

Tablica 111. Obračun normaliteta za uređajni razred zaštitna kultura crnog bora-zaštitne šume

Bo

nit

et

Jed

inic

a m

jere

Dobni razred Ukupno

I II III IV V VI VII

Sadašnja površina

III

ha 56,11 58,43 114,54

Normalna površina 28,63 28,63 28,64 28,64 0,00 0,00 0,00 114,54

Sadašnja drvna zaliha

m3

11100 11100

Normalna drvna zaliha po

ha 126 210 258

Normalna drvna zaliha za

sadašnju površinu 12270 12270


normalnu površinu 3607 6014 7389 17010

Sadašnja površina

IV

ha 3,00 51,83 63,81 44,72 41,07 204,43



m3

1395 7137 6600 4827 19959


ha 68 148 180


sadašnju površinu 3524 9444 8050 21018



Sadašnja površina U

K

U

P

N

O

ha 59,11 51,83 122,24 44,72 41,07 0,00 0,00 318,97



m3

1395 18237 6600 4827 0 0 31059


sadašnju površinu 3524 21714 8050 33288



Korištene su prirasno-prihodne tablice po Wiedemannu za bor.

U tablici 111. prikazana je dobna struktura sastojina kultura crnog bora –zaštitne šume (zaštita zemljišta)- ali tako da su one razvrstane po bonitetima.

Pored stvarne drvne zalihe uređajnog razreda prikazana je moguća normalna drvna zaliha.


Stranica 185

Ukupna drvna zaliha sastojina sjemenjača (zaštitne šume) u ovakvoj usporedbi, manja

je za 16,0 % od zalihe po normalama.

3.5.1.1. Obračun normaliteta za uređajni razred zaštitna panjača crnike – zašt.zemljišta (jednodobne sastojine)

Tablica 112. Obračun normaliteta za uređajni razred panjača crnike-zaštitne šume

Bo

nit

et

Jed

inic

a m

jere

Dobni razred Ukupno

I II III IV V VI VII

Sadašnja površina

III

ha 66,26 131,10 197,36



m3

3077 12932 16009


ha 81 187 278 355


sadašnju površinu 5367 24516 29883


normalnu površinu 3197 7381 10973 14012 35563

Sadašnja površina

IV

ha 65,92 304,12 370,04



m3

4133 15867 20000


ha 33 108 187 258





Sadašnja površina U

K

U

P

N

O

ha 0,00 132,18 435,22 0,00 0,00 0,00 0,00 567,40



m3

7210 28799 0 0 0 0 36009





Korištene su prirasno prihodne tablice prema Wimmenauer (slabe prorede).

3.5.1.2. Obračun normaliteta za uređajni razred zašti.šume(zašt.zemlj.) panjača cera

(raznodobne sastojine)

Tablica 113.

Bonitet Površina

Debljinski razred Ukupno

10 - 30 30 – 50 > 50

ha m3

Sadašnja drvna zaliha III 755,94

34778 20657 11335 66770

Normalna drvna zaliha 59719 47775 11944 119438

Sadašnja drvna zaliha IV

70,68 3856 492 1194 4348


Sadašnja drvna zaliha U k u p n o

826,62 36634 21149 11335 71118



Stranica 186

U tablici 112. prikazana je debljinska struktura sastojina zašt.šume (zašt.zemlj.) –

raznod.panjača cera u gospodarskoj jedinici, ali tako da su one razvrstane po bonitetima.

Pored stvarne drvne zalihe uređajnog razreda prikazana je moguća normalna drvna zaliha.

Zaliha na III bonitetu pokazuje da je stvarna drvna zaliha manja 78,9% od normale, a na IV.

bonitetu gdje je stvarna drvna zaliha manja od normalne za 224,3 %.

3.5.1.3. Obračun normaliteta za uređajni razred zašti.šume(zašt.zemlj.) panjača medunca (raznodobne sastojine)

Tablica 114.

Bonitet Površina

Debljinski razred Ukupno

10 - 30 30 – 50 > 50

ha m3

Sadašnja drvna zaliha III 244,56

12075 4060 1713 17848


Sadašnja drvna zaliha IV

563,96 22147 4071 2526 28744


Sadašnja drvna zaliha U k u p n o

808,52 34222 8131 4239 46592


U tablici 113. prikazana je debljinska struktura sastojina zašt.šume (zašt.zemlj.) –

raznod. panjača medunca u gospodarskoj jedinici, ali tako da su one razvrstane po bonitetima.

Pored stvarne drvne zalihe uređajnog razreda prikazana je moguća normalna drvna

zaliha. Zaliha na III bonitetu je manja od normalne za 216,5%, a na IV. bonitetu gdje je

stvarna drvna zaliha manja od normalne za 268,8 %.

4.KORIŠTENJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda regulirano je: 1. Člankom 32., 33. i 34. Zakona o šumama 2. Člankom 41. Pravilnika o uređivanju (NN 79/2015) 3. Pravilnikom o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda, "Hrvatske šume" d.o..o. Zagreb od 20. 03. 2014. godine.

4. Cjenikom šumskih proizvoda Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb

5. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama ("Narodne novine" br. 144/13 i 73/16) 6. Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta ("Narodne novine" br. 114/2017.) koji

propisuje u članku 7. – sakupljanje za osobne potrebe slijedeće: Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi

dopuštenje Ministarstva. Sakupljanjem za osobne potrebe smatra se sakupljanje u sljedećim količinama (ukupno neovisno o vrsti):

– gljive:

a) do 3 kg plodišta nadzemnih gljiva dnevno – ukoliko je plodište veće mase, sakupljač ga smije sakupiti ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini b) do 0,1 kg plodišta podzemnih gljiva dnevno – ukoliko je plodište veće mase, sakupljač ga smije sakupiti ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini – lišajevi: do 0,1 kg lišaja dnevno

– rakovi: do 2 kg rakova dnevno, a dopuštena dnevna količina može biti veća za masu jedinke raka kojom se premašuje dopuštena dva kilograma

– pijavice: do ukupno 20 jedinki pijavica dnevno


Stranica 187

– puževi: do ukupno 1 kg kopnenih puževa dnevno

– ježinci: do ukupno 10 jedinki ježinaca dnevno

– žabe: do ukupno 1 kg žaba dnevno

– biljke:

a) do ukupno 5 pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma) biljaka dnevno

b) do ukupno 2 kg stabljika biljaka s listovima i cvjetovima dnevno

c) do ukupno 5 stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika biljaka s listovima i/ili cvjetovima dnevno

d) do ukupno 1 kg listova biljaka dnevno

e) do ukupno 1 kg cvjetova biljaka dnevno

f) do ukupno 0,5 kg sjemena biljaka dnevno

g) do ukupno 10 kg plodova biljaka dnevno

h) do ukupno 0,5 kg pupova biljaka dnevno

i) 1 busen mahovine dnevno

Prilikom sakupljanja zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se opće mjere upravljanja i zaštite propisane člancima 8. – 18. ovoga Pravilnika te

posebne mjere propisane Stručnom podlogom.

Nedrvni šumski proizvodi su skup raznorodnih i raznovrsnih proizvoda koje povezuje samo činjenica da su u bliskoj vezi sa šumom, šumskim zemljištem ili s gospodarenjem šumama.

Gospodarsko značenje sporednih šumskih proizvoda je različito u pojedinom vremenu i određenom području. Na području krša, gdje su gospodarski izvori od glavnog šumskog proizvoda neznatni, potrebno je obratiti pozornost nedrvnim šumskim proizvodima koji mogu predstavljati dodatan izvor prihoda.

Nedrvnim šumskim proizvodima smatraju se: proizvodi za obnovu šuma, uzgoj drveća, podizanje nasada, živica i dr., a to su

šumsko sjeme, šumski sadni materijal iz prirodnog pomlatka, dijelovi biljaka za vegetativno razmnožavanje i dr.,

proizvodi koji služe kao lijek: cvijet, list, stabljika, korijen, kora, grmlje i bilje za

koje ne postoji zabrana branja i sakupljanja, lišajevi i mahovine

proizvodi koji služe kao hrana za ljude: šumski plodovi (pitomi kesten, lješnjak, divlje jabuke, kruške, oskoruše, šipak, jagode, kupine, drenjine, trnine i dr.) , jestivo

bilje, korijenje, gljive, žabe, pčelarenje, proizvodi za potrebe stočarstva: šumska paša, žirenje, brst, lisnik, stočna hrana,

stelja,

proizvodi za razne industrijske, graditeljske i druge svrhe: smola, liko, humus, glina,

šumsko tlo, ukrasno bilje, grane za vijence, grane za metle, češeri za destilaciju eteričnih ulja, smola češeri za tanin, šumska zemlja, šljunak i dr.

uporaba šuma i šumskog zemljišta za odmor i rekreaciju

Sakupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja, branje plodova šumskih voćkarica, kupina, drijenka, šipka, ali i plodova te sjemena šumskih vrsta drveća dozvoljeno je u količinama koje ne ugrožavaju opstanak i širenje u arealu vrste koja se sakuplja. Sakupljanje plodova šumskih voćkarica može se dozvoliti u vrijeme njihove zriobe.


Stranica 188

Prije pristupa sakupljanju i korištenju nedrvnih šumskih proizvoda svaka građanska ili pravna osoba mora zatražiti od organizacijske jedinice „Hrvatskih šuma“ dozvolu ili ugovorom regulirati mogućnost korištenja nedrvnih šumskih proizvoda.

Nedrvni šumski proizvodi mogu se iskorištavati, ako ne ugrožavaju stabilnost ekosustava i u opsegu koji ne umanjuje općekorisne funkcije šuma, u skladu s osnovom odnosno programom.

U članku 32. Zakona o šumama propisane su zabrane, a u članku 33. i 34. mogućnosti korištenja nedrvnih šumskih proizvoda.

Prema članku 41. Pravilnika o uređivanju šuma mogu se iskorištavati nedrvni šumski proizvodi u mjeri u kojoj ne ugrožavaju stabilnost ekosustava i u opsegu ne umanjuju općekorisne funkcije šuma, u skladu s Programom gospodarenja. Sukladno tom članku Pravilnika za područje gospodarske jedinice "Tramontana" primijenjuju slijedeći stavci:

4.1. Pašarenje

Pašarenje se dopušta samo uz stalnu prisutnost pastira u uređajnim razreda šikara,

šibljak i neobraslo šumsko zemljište. Stoka se preko noći mora udaljiti iz šume. U šumi se ne smiju graditi nikakvi objekti za smještaj ili zatvaranje stoke. U gospodarskoj jedinici „Tramontana“ moguće je pašarenje u neobraslom proizvodnom zemljištu.

4.2. Brst

Na području ove gospodarske jedinice nije dozvoljeno.

4.3. Žirenje

Na području ove gospodarske jedinice nije dozvoljeno.

4.4. Sakupljanje zavičajnih divljih vrsta (sakupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja i dr.)

Dozvoljeno za osobne potrebe uz prethodnu dozvolu šumarije. Zabranjeno je sabiranje strogo zaštićenih biljnih vrsta.

4.5. Branje i skupljanje plodova i sjemena šumskog drveća i grmlja

Dozvoljeno za osobne potrebe uz prethodnu dozvolu šumarije.

4.6. Skupljanje i odnošenje šušnja i granja

Skupljanje i odnošenje šušnja i granja provodi se donošenim odobrenjem od strane

Šumarije, uz nadzor.

4.7. Pčelarenje

Na području gospodarske jedinice može se odobriti uz prethodnu dozvolu šumarije.


Stranica 189

5. Aktivnosti koje doprinose očuvanju strogo zaštićenih vrsta, rijetkih i ugroženih stanišnih tipova i zaštićenih područja

IX. CILJEVI I NAČIN POSTIZANJA CILJEVA OČUVANJA CILJNIH VRSTA I STANIŠNIH TIPOVA ZASTUPLJENIH NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU GOSPODARSKE JEDINICE OBUHVAĆENIH EKOLOŠKOM

1. Ciljevi i mjere očuvanja područja ekološke mreže U slijedećoj tablici navedeni su ciljevi očuvanja i mjere očuvanja ptica u području očuvanja značajnom za ptice HR Kvarnerski otoci (NN broj 15/2014). Vrste, ciljevi i mjere na

koje se odnose aktivnosti u nadležnosti upravnog područja šumarstva označene su sivom ispunom.

Tablica 115.

Znanstveni naziv

vrste

Hrvatski naziv

vrste Cilj očuvanja Osnovne mjere

Upravno

područje

Alcedo atthis vodomar

Očuvana staništa (estuariji, morska obala) za zimovanje značajne populacije

Radove uklanjanja drveća i šiblja provoditi samo ukoliko je protočnost vodotoka narušena na način da predstavlja opasnost za zdravlje i imovinu ljudi, a u protivnom ostavljati vegetaciju u prirodnom stanju.

vodno

gospodarstvo;

zaštita prirode

Alectoris graeca jarebica

kamenjarka

Očuvana staništa (otvoreni kamenjarski

travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije

od 400-800 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne ispuštati druge vrste roda Alectoris u prirodu

poljoprivreda; lovstvo;

zaštita prirode

Anthus campestris primorska trepteljka

Očuvana staništa (otvoreni suhi travnjaci) za održanje gnijezdeće

populacije od 1000-2000 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

poljoprivreda; zaštita prirode

Aquila chrysaetos suri orao

Očuvana pogodna staništa (stjenovita

područja, planinski i kamenjarski travnjaci)

za održanje gniježđenja najmanje 5-6

p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti, te građevinske radove od 01.01. do 31.07. u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;

poljoprivreda; zaštita prirode;

energetika


Stranica 190

Botaurus stellaris bukavac

Očuvana pogodna staništa (močvare s

tršćacima) za značajnu preletničku

populaciju

očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete močvarnih staništa

vodno gospodarstvo;

zaštita prirode

Bubo bubo ušara

Očuvana staništa (stjenovita područja,

kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 60-90 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 01.02. do 15.06. u krugu od 150 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere spre- čavanja daljnjih stradavanja ptica;

poljoprivreda; energetika;

zaštita prirode

Burhinus oedicnemus

ćukavica

Očuvana staništa (kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 60-120 p.


poljoprivreda;

zaštita prirode

Calandrela brachydactyla

kratkoprsta ševa

Očuvana staništa (kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 30-100 p.


poljoprivreda;

zaštita prirode

Caprimulgus europaeus

leganj

Očuvana staništa (garizi, mozaična staništa

s ekstenzivnom poljoprivredom); za održanje gnijezdeće


osigurati povoljan udio gariga. Očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agro- okoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

šumarstvo; poljoprivreda;

zaštita prirode

Circaetus gallicus zmijar

Očuvana pogodna staništa (stjenovita

područja, kamenjarski travnjaci ispresijecani šumama, šumarcima, makijom ili garigom) za održanje gnijezdeće


očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne provoditi sportske aktivnosti te građevinske radove od 15.04. do 15.08. u krugu od 200-600 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


energetika

Circus cyaneus eja strnjarica

Očuvana staništa (otvoreni travnjaci, otvorena mozaična staništa) za održanje značajne zimujuće

populacije

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


zaštita prirode

Dryocopus martius crna žuna

Očuvano stanište (šuma medunca na Tramuntani na otoku Cresu) za održanje

gnijezdeće populacije od 1-2 p.

šumske površine u kojima obitava crna žuna, starosti iznad 60 godina, moraju sadržavati najmanje 10 m3/ha suhe drvne mase, a prilikom doznake obavezno ostavljati stabla s dupljama u kojima se gnijezde ptice dupljašice

šumarstvo; zaštita prirode


Stranica 191

Egretta garzetta mala bijela

čaplja

Očuvana pogodna staništa (vodena

staništa s

dostatnom močvarnom vegetacijom) za značajnu

preletničku populaciju


vodno

gospodarstvo;

zaštita prirode

Falco columbarius mali sokol

Očuvana staništa (mozaična staništa s

ekstenzivnom poljoprivredom) za održanje značajne zimujuće populacije

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


zaštita prirode

Falco naumanni bjelonokta

vjetruša

Očuvana staništa (kamenjarski travnjaci

za hranjenje i pogodna mjesta za

gnjiježđenje) za održanje gnijezdeće


očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; postavljati kućice za gniježđenje u cilju povećanja populacije; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere spre- čavanja daljnjih stradavanja ptica;

poljoprivreda;

zaštita prirode; energetika

Falco peregrinus sivi sokol

Očuvana staništa za gniježđenje (visoke

stijene, strme litice) za održanje gnijezdeće


ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 15.02. do 15.06. u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda; provesti zaštitne mjere na dalekovodima protiv stradavanja ptica od strujnog udara i kolizije; elektoenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije i elektrokucije ptica

zaštita prirode; energetika

Falco vespertinus crvenonoga

vjetruša

Očuvana staništa (travnjaci, otvorena mozaična staništa) za značajnu preletničku

populaciju

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


energetika

Gavia arctica crnogrli plijenor

Očuvana pogodna staništa (duboke

morske uvale, priobalno more) za značajnu zimujuću

populaciju

bez mjere bez mjere

Gavia stellata crvenogrli

plijenor

Očuvana pogodna staništa (duboke

morske uvale, priobalno more) za značajnu zimujuću

populaciju

bez mjere bez mjere

Grus grus ždral Očuvana pogodna staništa

(vlažni travnjaci) za značajnu preletničku

populaciju

očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;

vodno

gospodarstvo; energetika;

poljoprivreda;

zaštita prirode


Stranica 192

Gyps fulvus bjeloglavi sup

Očuvana staništa (okomite litice otoka nad morem za gniježđenje i ekstenzivi pašnjaci za hranjenje) za održanje gnijezdeće populacije od

110-130 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; sidrenje i plovidba svih vrsta plovila ne mogu se obavljati na udaljenosti manjoj od 200 m od poznatih obalnih gnjezdilišta, hranilišta i odmorišta supova; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


energetika

Ixobrychus minutus čapljica voljak

Očuvana staništa (močvare s tršćacima) za

značajnu preletničku populaciju i za održanje gnijezdeće populacije od

5-10 p.


vodno gospodarstvo; zaštita prirode

Lanius collurio rusi svračak

Očuvana staništa (otvorena mozaična staništa) za održanje


očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa

ruralnog razvoja

poljoprivreda;

zaštita prirode

Lanius minor sivi svračak

Očuvana staništa (otvorena mozaična staništa, naročito uz vodu) za održanje


očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa

ruralnog razvoja

poljoprivreda;

zaštita prirode

Lullula arborea ševa krunica

Očuvana otvorena mozaična staništa za održanje gnijezdeće populacije od 400-

700 p.


poljoprivreda;

zaštita prirode

Lymnocryptes minimus

mala šljuka

Očuvana staništa (muljevite i pješčane

plićine, slanuše, vlažni travnjaci) za značajnu zimujuću populaciju

očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete;

vodno

gospodarstvo;

zaštita prirode

Pernis apivorus škanjac osaš

Omogućen nesmetani prelet tijekom selidbe;

Očuvana pogodna struktura šuma za

održanje gnijezdeće populacije od 10-12

p.

cilj se ostvaruje kroz provedbu mjera za druge vrste na području; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica; očuvati staništa

energetika;

zaštita prirode;

šumarstvo

Phalacrocorax aristotelis desmarestii

morski vranac

Očuvana staništa (strme stjenovite

obale otoka; stjenoviti otočići) za održanje gnijezdeće populacije od 350-

400 p.

ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja (1.01.-31.05. )

zaštita prirode

Porzana parva siva štijoka

Očuvana staništa (močvare s tršćacima) za održanje značajne preletničke populacije

očuvati povoljne stanišne uvjete vodno

gospodarstvo;

zaštita prirode

Porzana porzana riđa štijoka

Očuvana staništa (močvare s tršćacima) za održanje značajne preletničke populacije

očuvati povoljne stanišne uvjete vodno

gospodarstvo;

zaštita prirode


Stranica 193

Sterna albifrons mala čigra

Očuvana staništa (otočići s golim

travnatim ili šljunkovitim površinama) za održanje


ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja (20.04.-31.07.); smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima na kojima gnijezde čigre ili je zabilježen pad njihove brojnosti

zaštita prirode

Sterna hirundo crvenokljuna

čigra

Očuvana staništa (otočići s golim

travnatim ili šljunkovitim površinama) za održanje gnijezdeće populacije

od 42- 50 p.

ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja (20.04.-31.07.); smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima na kojima gnijezde čigre ili je zabilježen pad njihove brojnosti

zaštita prirode

Sterna sandvicensis dugokljuna

čigra

Očuvana pogodna staništa za zimovanje

(duboke morske uvale, priobalno more)

bez mjere bez mjere

značajne negnijezdeće (selidbene)

populacije ptica (kokošica Rallus

aquaticus)

Očuvana staništa (močvarna staništa s gustim tršćacima) za

značajnu preletničku i zimujuću populaciju

očuvati povoljne stanišne uvjete močvarnih staništa

vodno

gospodarstvo;

zaštita prirode

2. Način postizanja ciljeva očuvanja područja ekološke mreže (aktivnosti) s pokazateljima provedbe aktivnosti

Tablica 116.

Aktivnosti za postizanje

ciljeva KOD cilja

Pokazatelji provedbe

aktivnosti

Uklanjanje alohtonih vrsta

odnosno smanjenje udjela

alohtonih vrsta

HAOP

Uklonjeno 2890 m3

alohtonih vrsta / površina na kojoj su uklonjene alohtone

vrste ili je smanjen njihov

udio je 222,92 ha

Obnova autohtonim vrstama Obnovljeno 12,27 hektara

autohtonim vrstama

Smanjenje udjela panjača i degradiranih sastojina

Konverzija 12,27 hektara u

viši uzgojni oblik

3. Analiza utjecaja planiranih aktivnosti na ciljeve

očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Prirodna obnova na području ekološke mreže RH Otok Cres HR2001358 izvršiti će se na ciljnom stanišnom tipu 9340 Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) na ukupnoj

površini od 12,27 ha. Propisanim etatom ukloniti će se 630 m3 hrasta crnike, medunca,

zelenike i ostale tvrde bjelogorice. U slučaju nedovoljnog prirodnog pomlađenja manjeg dijela površine sastojina propisano je popunjavanje hrastom crnikom, uz provođenje uzgojnog rada njege pomlatka. Prirodnom obnovom starih sastojina omogućiti će se zastupljenost


Stranica 194

sastojina I. dobnog razreda (pomladak, mladik i koljik) u kojima obitavaju određene ciljne vrste. Također su propisani radovi rekonstrukcije i konverzije kojima će se sastojina postupno prevesti u viši uzgojni oblik. Navedenom aktivnošću omogućiti će se očuvanje ciljnog stanišnog tipa.

Na području ciljnog stanišnog tipa natura koda 9340 Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) na ukupnoj površini od 144,06 ha propisani su radovi doznake stabala

prethodnog prihoda jednodobnih sastojina. Propisanim etatom od 1653 m3 uklonit će se nepoželjna i stabla lošijeg zdravstvenog stanja (medunac, crnika, crni bor, zelenika i OTB). Navedenom aktivnošću omogućiti će se očuvanje ciljnog stanišnog tipa.

Na području ekološke mreže RH Otok Cres HR2001358 na kojem nisu evidentirani

ciljni stanišni tipovi, nego su definirani nasadi četinjača, također su propisani radovi doznake stabala prethodnog prihoda jednodobnih sastojina na površini od 78,86 ha te s ukupnim etatom od 2632 m3. Radovi će se bazirati na uklanjanju alohtonih vrsta prvenstveno crnog i

alepskog bora, dok će se prednost davati autohtonim vrstama, hrastovima meduncu i crniki. Na taj način će se postupno težiti prelasku sastojine iz sadašnjeg definiranog stanišnog tipa

nasadi četinjača (E.9.2.) do konačnog stanišnog cilja: mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike (E.8.1.) koji je ujedno i ciljni stanišni tip na području ekološke mreže Otok Cres. Navedena aktivnost na taj način doprinosi postupnom povećanju površine ciljnog stanišnog tipa.

Na području ekološke mreže RH Otok Cres HR2001358 u gospodarskoj jedinici

„Tramontana“ na ciljnim tipovima staništa 62A0 istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) i 9260 šume pitomog kestena (Castanea sativa) nema propisanih

radova te zbog toga niti nema utjecaja na promjenu površine utvrđenih ciljnih stanišnih tipova.

Na području ekološke mreže RH Otok Cres HR2001358 u gospodarskoj jedinici

„Tramontana“ na ciljnom tipu staništa 62A0 istočno submediteranski suhi travnjaci

(Scorzoneretalia villosae) predviđena je izgradnja dijela nove šumske prometnice kojima bi

došlo do minimalnog smanjenja površine utvrđenog ciljnog stanišnog tipa. Šumska prometnica prolazila bi kroz odsjek 80a, koji je definiran ciljnim stanišnim tipom C.3.5.1. s

ukupnom duljinom od 0,13 km.

Na području gospodarske jedinice planirana je izgradnja ukupno 5 šumskih prometnica

s ukupnom dujinom od 14,08 km. Jedino bi se dio šumske ceste koji prolazi odsjekom 80a nalazio na ciljnom stanišnom tipu, dok ostale trase šumskih cesta ne prolaze kroz odsjeke u

kojima je definiran bilo koji ciljni stanišni tip, te samim time neće utjecati na promjenu

površina ciljnih stanišnih tipova.

Predviđenim aktivnostima osigurat će se provođenje osnovnih mjera za ciljne vrste ptica

područja ekološke mreže HR Kvarnerski otoci HR1000033 u obuhvatu gospodarske jedinice,

sukladno Pravilniku o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže („Narodne novine“, 15/2014), čime će se osigurati postizanje ciljeva očuvanja za te vrste te cjelovitosti područja ekološke mreže.

Svim planiranim aktivnostima tijekom gospodarenja ovom gospodarskom jedinicom

doprinijeti ćemo ciljevima očuvanja ciljnih vrsta i staništa i održanju cjelovitosti područja ekološke mreže.


Stranica 195

X. VRIJEME SJEČE I IZVLAČENJA IZ ŠUME

Vrijeme sječe i izvlačenja iz šuma određuje se u skladu s člankom 31. Zakona o šumama i člankom 27. Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata,

popratnici i šumskom redu ("Narodne novine", broj 75/15). Vrijeme sječe, izrade, izvoza, iznošenja i privlačenja (pridobivanje drva) određuje se

ovom Šumskogospodarskom osnovom područja a utvrđuje se kako slijedi: -u jednodobnim sastojinama u kojima se obavljaju oplodne sječe (pripremni, naplodni,

naknadni i dovršni sijek), zabranjena je sječa, izrada i izvoz iz sječine za vrijeme trajanja vegetacije, u pravilu od 01. travnja do 30. rujna, osim u sastojinama izloženim poplavama većih razmjera kada se isti radovi mogu obavljati najranije dva mjeseca nakon početka vegetacije;

-u raznodobnim sastojinama i jednodobnim sastojinama u kojima se obavlja sječa prethodnog prihoda, zabranjeno je obaranje stabala u prva dva mjeseca od početka vegetacije;

-u jednodobnim i prebornim sastojinama gdje su predviđeni šumskouzgojni radovi njege, sječa se obavlja, u pravilu, za vrijeme trajanja vegetacije;

-u prebornim sastojinama vrijeme sječe ovisi o vrsti drveća, nadmorskoj visini i klimatskim uvjetima svake gospodarske jedinice;

-u panjačama za koje se smjernicama gospodarenja i dalje određuje gospodarenje kao panjačama, sječa se obavlja isključivo za vrijeme mirovanja vegetacije;

-resurekcijska sječa obavlja se samo za vrijeme mirovanja vegetacije;

-u kulturama i plantažama sječa se može obavljati tijekom cijele godine

U sastojinama koje su predviđene za sječu (glavni i prethodni prihod,opća osnova sječa), prije početka sječe moraju se odrediti i obilježiti trase izvoznih putova i njihova širina.

U pravilu istovremeno s radovima pridobivanja drva a najkasnije u roku 3 mjeseca po

završetku navedenih radova pravne osobe koje gospodare odnosno upravljaju šumama u državnom vlasništvu, a za šume šumoposjednika šumoposjednici, dužni su uspostaviti i održavati šumski red. Pod šumskim redom razumijevaju se postupci koji se obavljaju u sječini, radi osiguranja redovnog gospodarenja šumom, a posebno radi njenoga uzgajanja, zaštite od požara, biljnih bolesti i štetočina, kao i svih općekorisnih funkcija šuma te očuvanja bioraznolikosti. Provođenje šumskog reda ne podrazumijeva provođenje radova biološke obnove šuma.

Vrijeme sječe i izvlačenja iz šume na području ekološke mreže za ciljne vrste ptica obavljati sukladno osnovnim mjerama propisanim u Prilogu I. Pravilnika o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže ("Narodne novine" broj, 15/14).

Prilikom izrade, obnove i revizije Programa i Osnova gospodarenja sve navedeno

treba uzeti u obzir, a po potrebi obraditi i detaljnije zavisno od specifičnosti pojedine gospodarske jedinice

Vrijeme sječe i izvlačenja iz šume određuje u skladu s člankom 30. i 31. Zakona o šumama i člankom 27. Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN br. 75/15, dopune i izmjene NN br. 57/17).


Stranica 196

XI. GOSPODARENJE S DIVLJAČI I OSTALIM ŽIVOTINJSKIM VRSTAMA

Program gospodarenja gospodarskom jedinicom neizostavno obuhvaća gospodarenje lovnom faunom. Sagledavanje faune kao sastavnog dijela ekosustava

potrebno je i radi propisivanja integralnog gospodarenja prostorom, jer šuma bez divljači nije prirodna cjelina, a divljač ne može bez šume.

Kao dio prirodnog bogatstva, Ustavom Republike Hrvatske, fauna ili divljač uživa posebnu zaštitu.

Zakon o lovstvu uređuje uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, a između ostalog:

1. da je zabranjeno ustanovljenje lovišta na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov (Članak 9.),

2. da se divljač na površinama iz prethodne točke zaštićuje i lovi u skladu s programom zaštite divljači kojeg je dužna donijeti i provoditi pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljuje lovište uz suglasnost Ministarstva (Članak 45., 46).

3. da lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači i program zaštite divljači moraju biti u skladu s osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama i

programima za gospodarenje šumama, uvjetima i načinom iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta, vodoprivrednom osnovom, dokumentima prostornog

uređenja, odnosno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša i potpisanim međunarodnim ugovorima iz područja lova, zaštite prirode i prirodnih staništa divljači te odredbama propisa o zaštiti prirode (Članak 46).

Odredbama članka 27. Zakona o šumama propisano je da se šumskogospodarskim planovima utvrđuju vrste i broj divljači koja se može uzgajati u šumi, uvažavajući zakonitosti prirodnog sklada između divljači i staništa, smjernice gospodarenja šumama te

odredbe posebnih zakona i međunarodnih ugovora, a odredbama članka 20. istog zakona da šumskogospodarski planovi jesu:

- šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske,

- osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama,


Stranica 197

- programi za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu,

- programi za gospodarenje šumama šumoposjednika,

- programi obnove i zaštite šuma u posebno ugroženom području,

- programi za upravljanje šumama posebne namjene,

- godišnji planovi gospodarenja šumama,

- operativni godišnji planovi

Sukladno članku 154. Zakona o zaštiti prirode slučajno uhvaćene i/ili usmrćene strogo zaštićene životinje obvezno je prijaviti Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu koja vodi sustav za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja i evidenciju, te predlaže Ministarstvu nadležnom za zaštitu prirode mjere zaštite u cilju sprječavanja negativnog utjecaja na pojedine vrste.

Prema Zakonu o šumama, Šumskogospodarskom osnovom područja Republike

Hrvatske i ovim Programom gospodarenja propisuju se vrste i broj divljači koja se može uzgajati bez štetnih posljedica na gospodarenje šumama.

Ovim Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Tramontana“ usklađuju se šumskogospodarski i lovnogospodarski ciljevi jer se odvijaju istovremeno na istoj površini.

Na prostoru obuhvaćenom ovom gospodarskom jedinicom obitavaju slijedeće vrste:

GLAVNE VRSTE DIVLJAČI

Krupna divljač:

Jelen lopatar (Dama dama L.) Svinja divlja (Sus scrofa L.)


Stranica 198

Sitna divljač:

Zec obični (Lepus europaeus Pallas.) Fazan (Phasianus colchicus L.)

Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.)

OSTALE (SPOREDNE) VRSTE DIVLJAČI

Stalne

sitne dlakave divljači:

kuna bjelica (Martes foina L.)

sitne pernate divljači:

http://www.bing.com/images/search?q=Fazan+obi%c4%8dni&view=detail&id=16A6B6C1DD03F704B9C7F9C44261CF4CB34E10E7&FORM=IDFRIR


Stranica 199

divlji golub grivnjaš (Columba palumbus L.), vrana siva (Corvus corone cornix L.), šojka kreštalica(Garrulus glandarius L.)

Sezonske

Selice prolaznice: šljuka šumska - bena (Scolopax rusticola L.)

U granicama gospodarske jedinice ustanovljena su lovišta:

Tablica 117. Lovišta i ovlaštenici prava lova

LOVIŠTE ZAKUPNIK

ODJEL

/

ODSJEK

POVRŠINA

ha

1 2 3 4

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

Zajedničko otvoreno lovište

Broj VIII/107 - "BATAJNA-HRASTE"

Udruga „Pramenka“

Orlec, Orlec 4

112a,112b,112c,113a,114a,114b,114c,114d,114e,114el,

114f,115a,115b,115c,115d,115e,115el,116a,116el,117a,117b,

117el,118a,118b,118c,118el,119a,119b,120a,120b,120c,120d,

120e,121a, 121b,122a,123a,124a,125a

605,15


Broj VIII/108 - "CRES"

Lovačko društvo "OREBICA" Cres

51557 Cres, Šetalište XX travnja 1.

53b,55a,56a,64a,64b,64c,65a,65b,65el,65f,66a,66b,66el,74a,74b,

75b,76a,76c,77a,77b,78a,78b,78el,79a,80a,80b,80el,81a,82a,83a,

84a,85a,85b,86a,86b,86c,87a,87b,87el,88a,88b,88c,88el,89a,89b,

89c,90a,91a,91b,92a,93a,94a,95a,96a,97a,98a,99a,100a,101a,

102a,103a,103b,104a,105a,106a,107a,107b,108a,108b,108el,

109a,109b,110a,111a

1689,86


Broj VIII/130 - "TRAMUNTANA"

Lovačko društvo "OREBICA" Cres

51557 Cres, Šetalište XX travnja 1.

1a,2a,3a,4a,5a,5b,6a,7a,8a,9a,10a,10b,11a,11b,12a,13a,14a,15a,

15el,16a,16b,17a,18a,19a,19b,19c,19el,20a,20b,20el,21a,22a,23a

,24a,25a,25b,26a,27a,28a,29a,30a,31a,32a,32b,33a,34a,35a,36a,

37a,37b,37c,37d,37e,38a,39a,39b,39el,40a,40b,40c,40el,41a,41b,

41el,42a,42b,42c,42el,43a,43b,44a,44b,44c,44el,45a,45b,45c,46a,

46b,47a,47el,48a,49a,50a,51a,52a,53a,54a,55b,55c,57a,57b,58a,

58b,58el,59a,60a,61a,61el,62a,63a,63el,65c,65d,65e,67a,68a,69a

,70a,70b,70c,71a,72a,73a,75a,76b

2676,61

SVEUKUPNO 1 – 125/svi 4971,63

Opis lovišta:

Zajedničko otvoreno lovište broj VIII/107 - "BATAJNA-HRASTE"

Županijska skupština Primorske-goranske županije svojom Odlukom (Klasa: 021-

04/06-02/99, Urbroj:2170/1-04-01-06-9) je ustanovila zajedničko otvoreno lovište broj VIII/107 – „BATAJNA-HRASTE“. Lovište je primorsko-krškog tipa, a gospodarska jedinica zahvaća 605,15 ha ili 12,17 % od svoje ukupne površine na području tog lovišta. Ovim lovištem gospodari udruga „Pramenka“ iz Orleca, Orlec 4.


Stranica 200

Lovište pripada lovištima sredozemnog tipa, a obuhvaća istočni dio otoka Cresa. Lov je moguć od morske obale pa sve do 350 metara nad morem. Teren lovišta je vrlo razveden pa su zastupljena i kraška polja, mediteranske šume i kamenjari. Klima je mediteranska, a vegetacijski su najzastupljeniji zajednica hrasta crnike i primorski pašnjaci. Veće područje lovišta nalazi se pod zaštitom - kao Ornitološki rezervat Mali bok i Koromačno, i područje važno za divlje svojte rt Grota – Merag koji osigurava lov u iskonskim mediteranskim

uvjetima.

Zajedničko otvoreno lovište broj VIII/108 - "CRES"


04/06-02/99, Urbroj:2170/1-04-01-06-10) je ustanovila zajedničko otvoreno lovište broj VIII/108 – „CRES“. Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta je mediteransko lovište nizinskog tipa na istočnom dijelu otoka Cresa. Ukupna površina lovišta iznosi 16 077 ha. Gospodarska jedinica zahvaća 1689,86 ha ili 33,99 % od svoje ukupne površine na području tog lovišta. Ovim lovištem gospodari lovačka udruga „Orebica“, Cres.

Lovište se nalazi na zapadnoj strani centralnog dijela otoka Cresa. Iako lovište zauzima značajnu površinu, za lov je predviđen manji dio. Naime, najveći dio lovišta zauzimaju pašnjaci za specifičan uzgoj ovaca na Cresu, a ne mali dio ovog lovišta čini slatkovodno Vransko jezero sa svojom zaštitnom zonom.

Zajedničko otvoreno lovište broj VIII/130 - "TRAMUNTANA"


04/06-02/99, Urbroj:2170/1-04-01-06-27) je ustanovila zajedničko otvoreno lovište broj VIII/130 – „TRAMUNTANA“. Reljefni karakter i zemljopisni položaj lovišta je lovište mediteranskog tipa na sjevernom dijelu otoka Cresa. Gospodarska jedinica zahvaća 2676,61 ha ili 53,84 % od svoje ukupne površine na području tog lovišta. Ovim lovištem gospodari lovačka udruga „Orebica“, Cres.

Lovište počinje od naselja Beli jugozapadnom stranom ceste do mjesta Križić i nastavlja se sjeverozapadnom stranom ceste kroz selo Dragozetići do trajektnog pristaništa Porozina te istočnom granicom morske obale ponovno do naselja Beli. Dio ovog lovišta od 1.300 hektara bio je ranije ograđen ogradom te je bio naseljen jelenom lopatarom i divljom svinjom. Bogata šumska vegetacija i mir pružaju divljači odlične uvjete za razvoj.


Stranica 201

Slika 12. Prikaz granica lovišta na području g.j. „Tramontana“

Za svako navedeno lovište izrađena je i odobrena lovnogospodarska osnova koju je ovlaštenik prava lova u obvezi provoditi.

Lovno gospodarenje za period važenja ovog programa gospodarenja daje se kroz tablični prikaz osnovnih podataka u gospodarenju sa divljači – lovnoproduktivna površina, bonitet, matični fond, prirast i gospodarski kapacitet i to za najznačajnije lovne vrste

divljači – glavne vrste od kojih se, s obzirom na njihove životne potrebe te brojnost same populacije iste, mogu očekivati negativni utjecaji na razvitak sastojina ove gospodarske jedinice.

Za utvrđivanje svih ovih elemenata gospodarenja korištena je ”Stručna podloga za

bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike Hrvatske” ("Narodne novine", br. 40/06) za mediteranska lovišta bez krupnih predatora, te

Šumskogospodarska osnova područja.


Stranica 202

Tablica 118. Lovnoproduktivna površina

VRSTA

DIVLJAČI

UKUPNA

POVRŠINA

POVRŠINE ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA KOJA SE NE OBRAČUNAVA U LOVNOPRODUKTIVNU POVRŠINU ( ODBICI )

OSTAJE

ZA

OBRAČUN

UČEŠĆE

LPP

(LOVNOPRODUKTIVNA

POVRŠINA)

OBRASLO - PROIZVODNO NEOBRASLO

NEPLODNO

POVRŠINE

SASTOJINA

I DOBNOG

RAZREDA

STAROSTI

DO 10 godina

POVRŠINE SASTOJINA

ZADNJEG DOBNOG

RAZREDA U FAZI

OPLODNIH SJEČA U I/1

POLURAZDOBLJU

POVRŠINE SASTOJINA

ČIJA NAMJENA ONEMOGUĆAVA OBAVLJANJE LOVA

PROIZVODNO NEPROIZVODNO RASPON

%

ha % ha

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA


Broj VIII/107 - "BATAJNA-HRASTE"

ZEC OBIČNI 605,15 - - - 6,80 3,19 - 595,16 <40 20 119,03


Broj VIII/108 - "CRES"

JELEN LOPATAR

1689,86

- - -

159,81 4,34

-

1525,71

<50 40

610,28

SVINJA DIVLJA - - - - <90 50

ZEC OBIČNI - - - - <40 20

FAZAN - - - - <30 10


Broj VIII/130 - "TRAMUNTANA"

JELEN LOPATAR

2676,61

- - -

187,32 6,71

-

2482,58

<50 40

993,03

SVINJA DIVLJA - - - - <90 50

ZEC OBIČNI - - - - <40 20

JAREBICA - - - - <20 10


Stranica 203

Tablica 119. Lovnoproduktivna površina - sumarno

VRSTA

DIVLJAČI

UKUPNA

POVRŠINA

POVRŠINE ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA KOJA SE NE OBRAČUNAVA U LOVNOPRODUKTIVNU POVRŠINU ( ODBICI )

OSTAJE

ZA

OBRAČUN

UČEŠĆE

LPP

(LOVNOPRODUKTIVNA

POVRŠINA)

OBRASLO - PROIZVODNO NEOBRASLO

NEPLODNO

POVRŠINE

SASTOJINA

I DOBNOG

RAZREDA

STAROSTI

DO 10 godina

POVRŠINE SASTOJINA

ZADNJEG DOBNOG

RAZREDA U FAZI

OPLODNIH SJEČA U I/1

POLURAZDOBLJU

POVRŠINE SASTOJINA

ČIJA NAMJENA ONEMOGUĆAVA OBAVLJANJE LOVA

PROIZVODNO NEPROIZVODNO RASPON

%

ha % ha

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Odjel: 1 – 125

Odsjek: svi SVEUKUPNO G.J. " TRAMONTANA "

JELEN LOPATAR

4971,63

- - - 347,13 11,05 - 4613,45 <50 40 1845,38

SVINJA DIVLJA - - - 347,13 11,05 - 4613,45 <90 50 2306,73

ZEC OBIČNI - - - 353,93 14,24 - 4603,46 <40 20 920,69

FAZAN - - - 159,81 4,34 - 4807,48 <30 10 480,75

JAREBICA - - - 187,32 6,71 - 4777,60 <20 10 477,76


Stranica 204

Tablica 120. Matični fond, prirast i lovnogospodarski kapacitet

VRSTA

DIVLJAČI TIP

LOVIŠTA BONITET

NA 100 ha LPP

NA POVRŠINI GOSPODARSKE

JEDINICE

MATIČNI

FOND

(MF)

PRIRAST

(P)

(KOEFICIJENT

PRIRASTA)

GOSPODARSKI

KAPACITET

(GP)

BROJ

JEDINICA

po 100 ha

LPP

MF PRIRAST = LOV GK

grla/kom grla/kom

1 2 3 4 5 6 7 8 9

SVEUKUPNO G.J. " TRAMONTANA "

JELEN

LOPATAR

MEDITERANSKO III 3 1

(0,6 na broj ženki starijih od 2 godine)

4 18,45 55 12 67

SVINJA

DIVLJA

MEDITERANSKO III 1,5 2

(3,0 na broj krmača u MF starijih od 1 godine)

3,5 23,07 35 33 68

ZEC

OBIČNI MEDITERANSKO IV 6

3

(0,46667 na ukupni MF)

9 9,21 55 26 81

FAZAN MEDITERANSKO IV 5(1:4) 4

(1,0 na broj koka u MF)

9 4,81 24 20 44

JAREBICA MEDITERANSKO IV 4 2 6 4,78 19 9 28

Dakle, utvrđeni broj divljači koji se može uzgajati bez posljedica za gospodarenje šumama gospodarske jedinice „Tramontana“ iznosi pri matičnom fondu za gospodarski kapacitet:


Stranica 205

Tablica 121.

VRSTA DIVLJAČI

MATIČNI

FOND

GOSPODARSKI

KAPACITET

grla

JELEN LOPATAR (Dama dama L.) 55 67

SVINJA DIVLJA (Sus scrofa L.) 35 68

ZEC OBIČNI (Lepus europaeus Pall.) 55 81

FAZAN (Phasianus colchicus L.) 24 44

JAREBICA KAMENJARKA (Alectoris graeca Meissn.)

19 28

U cilju sprečavanja i smanjenja šteta koje čini divljač na šumskim vrstama drveća i ostaloj vegetaciji (odgrizanjem vršnih i postranih pupova, glodanjem, češanjem, lomljenjem, gaženjem, guljenjem, prehranom šumskim sjemenjem, iskapanjem sjemenja, rovanjem), a koje nastaju posebice u doba mirovanja vegetacije, te očuvanja staništa, ovlaštenik prava lova dužan je provoditi radnje na uređenju lovišta kojim će se omogućiti osiguravanje prehrane i prihrane (izgradnjom i održavanjem lovnogospodarskih objekata –

hranilišta i solišta) divljači. Osim održavanja istih, potrebno je podržavati divlje voćkarice u sastojinama same gospodarske jedinice, a tijekom zime poželjno je izvršiti obaranja

nekoliko stabala mekih listaća čime će se smanjiti guljenje stojećih stabala.

Lovnogospodarski i lovnotehnički objekti u šumi i na šumskom zemljištu mogu se podizati odnosno izgraditi ili postavljati samo u skladu s okolišem i moraju biti iz okolnog

prirodnog materijala (plastične mase nisu dozvoljene, a beton ne smije biti vidljiv). Prilikom

izgradnje lovnotehničkih objekata nije dozvoljeno oštećivati stabla. Dozvoljeno je postavljanje visokih zasjeda na stabla, no ljestve se ne smiju pribijati na deblo. Stare i

zapuštene lovnotehničke objekte lovoovlaštenici su dužni ukloniti iz šuma. Lovnotehničke objekte zakupnici mogu u šumama g.j. ''Tramontana'' podizati samo uz prethodnu suglasnost Šumarije Cres-Lošinj. Pri izgradnji objekata za obavljanje lova (zaklonica, visokih čeka, lovki) zabranjeno je oštećivanje stabala i naslanjanje na ista. Iznimno, kada se radi o prigodnim prenosnim visokim zasjedima, dozvoljava se stavljanje istih u krošnje te naslanjane.

Lovnogospodarske objekte (hranilišta, solišta, pojilišta) zabranjeno je podizati u sastojinama

- u fazi obnove ili koje će u vrijeme valjanosti lovnogospodarske osnove za lovište


Stranica 206

kojom su obuhvaćene površine ove gospodarske jedinice ući u obnovu, te

- I dobnog razreda

ili blizini istih, ali se u tim sastojinama preporuča podizanje lovnotehničkih objekata za obavljanje lova (zaklonice, visoke čeke, zasjedi, lovke).

Osnovna mjera za sprečavanje šteta od divljači je strogo podržavanje brojnog stanja divljači utvrđenog lovnogospodarskim kapacitetom. Ukoliko se želi uzgojiti više divljači nego što to dozvoljavaju prirodni uvjeti odnosno iznad brojnog stanja utvrđenog lovnogospodarskim kapacitetom ovom osnovom gospodarenja, od strane ovlaštenika prava lova mora se osigurati vršenje stalne prihrane te zaštita neposredno ugroženih nasada odgovarajućim mehaničkim ili kemijskim sredstvima.

Mjere čuvanja i zaštite divljači regulirane su Zakonom o lovu, a ovlaštenik prava lova u obvezi ih je provoditi. Shodno odredbama Zakona o lovstvu, pri obnovi

lovnogospodarskih osnova za lovišta kojim su obuhvaćene površine ove gospodarske jedinice a po isteku važenja istih, biti će potrebno za naredna desetogodišnja razdoblja izvršiti ponovno usklađenje propisa sa ovim Programom gospodarenja odnosno njenom revizijom – obnovom.

Na cijelom području gospodarske jedinice „Tramontana“ vrši se potpun izlov odnosno odstrjel svinje divlje, jelena lopatara i čaglja koji je dopušten tijekom cijele kalendarske godine do potpunog uklanjanja iz lovišta, a provodi se prema „Naredbi o smanjenju brojnog

stanja pojedine vrste divljači“ (NN broj 42, 04/07) koju je donijelo Ministarstvo poljoprivede, šumarstva i vodnog gospodarstva (Klasa: UP/I-323-03/07-01/9, Urbroj:525-13-07-1).

U lovištima treba ostvarivati lovnogospodarskim osnovama propisani odstrel i to po

spolnoj i dobnoj strukturi, čime će se postići osnovama propisani spolni i dobni omjer divljači i divljač se neće prenamnožiti. Ukoliko se ipak pojave štete od divljači terensko osoblje šumarije je o tome dužno izvijestiti upravitelja šumarije koji će o tome obavijestiti ovlaštenika prava lova i sa njime dogovoriti potrebne preventivne i kurativne mjere radi sprečavanja daljnjih šteta.

Lov divljači obavlja se sukladno odredbama Zakona o lovstvu N.N. br. 62/05), Pravilnika o lovostaji (N.N. br.67/10), Pravilnika o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (N.N. br.68/06) i drugih važećih propisa. Glede zaštite ostalih pojedinih životinjskih vrsta treba se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti prirode (NN br. 15/18) i pratećih propisa.


Stranica 207

XII. USKLAĐENOST OSNOVE S ODREDNICAMA PROSTORNOG PLANIRANJA

Program gospodarenja šumama za g.j. „Tramontana“ usklađen je sa Prostornim planom županije Primorsko-Goranske.

ZAVRŠNE ODREDBE

obveza vođenja propisanih evidencija

postupak izvanredne revizije

čuvanje terenskih podataka

čuvanje i dostupnost odobrene osnove/programa propisati vođenje šumske kronike koja sadržava podatke koji nisu obuhvaćeni

evidencijama, a odnose se na gospodarenje šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice

Ovaj Program gospodarenja vrijedi od 2018. do 2027. godine. Tijekom njegove važnosti treba voditi propisane evidencije i pratiti ostvarivanje odredaba. Ako nastupe okolnosti

propisane odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o uređivanju šuma, potrebno je provesti

postupak izvanredne revizije. Izvanredna revizija ne može se provoditi u zadnjoj godini važenja Programa. Program gospodarenja s važnošću od 2028. do 2037. godine treba predati na odobrenje do 31. prosinca 2027. godine

U Pazinu, 2018. godine

Sastavio:

Rukovoditelj odjela za uređivanje šuma:

Slobodan Mikić, dipl.ing.šum. Slaven Kulić, dipl.ing.šum.

UVOD - Cres · 2019-01-31 · Uređajni zapisnik za gospodarsku jedinicu „Tramontana“...

Documents

Transcript of UVOD - Cres · 2019-01-31 · Uređajni zapisnik za gospodarsku jedinicu „Tramontana“...