UUIK 1 BELESKE

37
Uvod u italijansku kulturu I 1 ) Imena gradova i regije u kojima se nalaze: Alessandria – Piemonte Padova – Veneto Pavia – Lombardia Messina – Sicilia Rimini – Emilia Romagna 2) Hronološki redosled osvajača Italije (srednji vek): Odoakar, Teodorih, Justinijan, Longobardi, Franci. - Preporod – doveo do političkog ujedinjenja Italije (2 ½ XIX v.). - Geografski izgled Italije – (trougao, list hrasta, lađa, ljudska noga) – XVIII v. čizma. - Alpa – planinski venac, viđeni i doživljavani kao zid. - Apenine – planinski lanaca, kičma Italije. - Mora koja okružuju Italiju Ligursko, Tirensko, Mediteransko, Jonsko, Jadransko. - Regije Italije sa glavnim gradovima i morima: REGIJE ITALIJE SA GLAVNIM GRADOVIMA: 1. Abruzzo - L´Aquila 2. Apulij - Bari 3. Basilicata - Potenza 4. Emilia-Romagna - Bologna 5. Furlanija-Julijska krajina - Trst 6. Trentino-Južni Tirol - Trento 7. Kalabrija - Catanzaro 8. Kampanija - Napulj 9. Lazio - Rim 10. Ligurija - Genova 11. Lombardija - Milano 1

Transcript of UUIK 1 BELESKE

Page 1: UUIK 1 BELESKE

Uvod u italijansku kulturu I

1 ) Imena gradova i regije u kojima se nalaze:

Alessandria – Piemonte Padova – Veneto Pavia – Lombardia Messina – Sicilia Rimini – Emilia Romagna

2) Hronološki redosled osvajača Italije (srednji vek):

Odoakar, Teodorih, Justinijan, Longobardi, Franci.

- Preporod – doveo do političkog ujedinjenja Italije (2 ½ XIX v.).

- Geografski izgled Italije – (trougao, list hrasta, lađa, ljudska noga) – XVIII v. čizma.

- Alpa – planinski venac, viđeni i doživljavani kao zid.

- Apenine – planinski lanaca, kičma Italije.

- Mora koja okružuju Italiju – Ligursko, Tirensko, Mediteransko, Jonsko, Jadransko.

- Regije Italije sa glavnim gradovima i morima:

REGIJE ITALIJE SA GLAVNIM GRADOVIMA:

1. Abruzzo - L´Aquila2. Apulij - Bari3. Basilicata - Potenza4. Emilia-Romagna - Bologna5. Furlanija-Julijska krajina - Trst6. Trentino-Južni Tirol - Trento7. Kalabrija - Catanzaro8. Kampanija - Napulj9. Lazio - Rim10. Ligurija - Genova11. Lombardija - Milano12. Marche - Ancona13. Molise - Campobasso14. Piemont - Torino 15. Sardinija (Sardegna) - Cagliari16. Sicilija (Sicilia) - Palermo17. Toskana (Toscana) - Firenca18. Umbrija - Perugia19. Valle d'Aosta - Aosta20. Veneto - Venecija

1

Page 2: UUIK 1 BELESKE

3) Italijanske luke:

Pre:

Venecija, Genova, Amalfi, Piza.

Danas:

Leonardo da Vinci, Trst, Napulj, Linate, Genova (najveća).

- Italijanska jezera:

Bolsena (centralna Italija), Garda (najveće, između 3 pokrajine: Lombardije, Veneta, Trentina-Južnog Tirola), Izeo (u podnožju Alpa), Komo (u Lombardiji), Lugano (severna italija), Mađore (drugo po veličini, predalpsko jezero), Trazimensko (najveće jezero Apeninskog poluostrva i četvrto najveće jezero u Italiji,

nalazi se u regionu Umbrija).

4) Najvažnija jezera:

Lago Maggiore, Garda, Como, Transimena, Bolsena, Bracciano.

- Vulkani:

Vezuv (ugašeni), Etna (opasni).

- Poluostrvo: pretežno brdovito-planinsko, osim Republike Italije.

2

Page 3: UUIK 1 BELESKE

- Stanovništvo: +- 57 miliona: Italijani, ima i Francuskog, Austrijskog i Slovenačkog življa.

- IV i V v.: loše promene, najezde, pljačkaši i osvajački pohodi varvarskih plemena.

- Dioklecije uveo tetrarhiju.

5) Milanski edikt : 313. god. doneo imperator Konstantin (306.-337. god. na vlasti), kojim je proglasio hrišćanstvo za slobodnu religiju. Konstantinopolj je osvojio 330. god.

6) Imperator Teodosije ( 379. - 395. god. na vlasti): je proglasio hrišćanstvo za državnu religiju.

- Vizgoti, Vandali, Huni (450. god. pustoše zapad) i Goti (410. god. pustoše Rim) pustoše sve pred sobom.

- Romula (nazvanog podsmešljivo-Augustul) je 476. god. ubio Odoakar.

- Početak srednjeg veka i kraj starog ( 476. god.) :

- Teodorih ( 500. - 526. god. na vlasti) :

Krenuo je na Italiju 489. god. Oborio je poslednji otpor Odoakara u Raveni 493. god. Obnovio je senat.

- Justinijan ( 527. - 565. god. na vlasti) : je pripremio i sproveo vojnu intervenciju Vizantije.

- 535. god. rat protiv Ostrogota, koji je trajao s prekidima 19 godina.

- Ostrogotsko kraljevstvo je palo 552. god.

-Restauracija carstva je ozvaničena 554. god. – Justijanov Corpus Iuris – kodeks koji predstavlja kontinuitet rimskog zakonodavstva.

- Ravena postaje središte vizantijskog umetničkog uticaja

7) Longobardi (nomadsko pleme):

568. god. su prešli Julijske Alpe i osvojili severnu Italiju. Prestonica im se nalazila u Paviji. Na jugu su oformljena dva longobardska vojvodstva: ducato di Spoleto i ducato di

Benevento.

8) Papa Grgur Veliki ( 590. - 604. god. papa):

3

Page 4: UUIK 1 BELESKE

Se istakao u pokrštavanju Longobarda (598. god.). Zvanično preobraćenje Longobarda u katoličanstvo. Značajan razvoj crkvene muzike: osnovao školu za pevanje.

- Grgur : preobraćenje idolopoklonika u hrišćanstvo. Dijalozi (glavni junak: Ekvicije). Za razliku od Benedikta, on monahe vraća u svet. Pribegava monasima da bi njima zamenio sveštenike i biskupe.

- Prvi savez je sklopljen sa franačkim kraljem Pipinom Malim (751. god. krunisan za kralja), koji je 754. i 756. god. naterao longobardskog kralja da vrati teritorije ukradene od Vizantije, koje je prosledio Crkvi i tako uvećao njenu teritoriju.

- Karlo Veliki (Pipinov sin):

Longobardski kralj Deziderije mu je svoju kćer dao za ženu. Karlo ju je (posle očeve smrti, 768. god.) vratio njenom ocu i došao na presto kao Karlo

Veliki. Paviju je osvojio 774. god. Sveto rimsko Carstvo nastaje 800. god.

9) Svečano krunisanje Karla velikog:

Obavio je Papa Lav III, 25. 12. 800, u Bazilici Sv. Petra u Rimu. Carstvo je bilo izdeljeno na kneževine, kojima su vladali knezovi, pod kontrolom

Karlovih izaslanika. Pogranične teritorije su nazvane marke. Vlast mu je bila zasnovana na ličnim odnosima. Vojsku su sačinjavali zemljoposednici, glavni deo vojske je bila konjica (vojnici su sami

pribavljali konje i ratnu opremu). Na njegovom dvoru je osnovana Schola platina, akademija učenih ljudi. Izveo je monetarnu reformu: samo je vladan mogao kovati novac, koji je mogao biti

samo od srebra. Jevrejskim zajednicama je poverio novčane poslove Carstva. Reformisao je sistem mera za težinu i dužinu. Umro je 814. god.

- Oto Veliki ( 936. - 973. god.): 962. god je prisajedinio Italiju Nemačkom carstvu, i time je obnovio Sveto rimsko carstvo.

- Oto III (unuk): krajem X v. je preselio prestonicu Carstva u Rim, tako je veći deo Italije postao deo Svetog nemačkog rimskog carstva.

- 451. god. Sabor u Kalcedoniji: osuda monofizizma i potvrda stava Crkve o dvostrukoj (ljudskoj i božanskoj) prirodi Hrista.

4

Page 5: UUIK 1 BELESKE

- 496. god. – pokrštavanje Franaka.

- IX - X v.:

- Najezda Vikinga (Normana).

- Piratstvo Arapa u Mediteranu.

- 910. god. osnivanje manastira u Kiliniju.

- Konstantinovo darovanje: je dokument kojim je imperator Konstantin dodelio Rimskoj Crkvi svetovnu vlast (u zapadnom delu carstva). Veliki humanista Lorenzo Valla u XX v. dokazuje lažnost tog dokumenta.

- Arijanstvo: je učenje sveštenika Arija iz Aleksandrije (IV v.), koje hoće da, u okviru trojstva, izdigne figuru Oca, stoga podređuje Sina Ocu i svodi ga na ljudsku dimenziju, negirajući mu božansku prirodu.

10) Benediktinski monaški red : Osnovao ga je Benedeto iz Norče 529. god. u Montekasinu. Objavljuje Regulu, koja monasima nalaže aktivan život (delomduhovne i intelektualne aktivnosti, a delom rad u poljoprivredi) i da se treba kloniti sveta izvan manastira.

- Dve vrste liturgijskog pevanja:

Ambrozijansko - Koral Milanske crkve. - Uveo ga je Sveti Ambrozije.

Gregorijansko - Razvio se najviše u IX-XIII v. - Zabranjen je 1545-1563 god. na Tridentskom koncilu. - Osnova je duhovne polifone muzike.

- Stil korala može biti:

Silabični, Neumatski, Melizmatični.

- Paleohrišćanska umetnost u Italiji:

5

Page 6: UUIK 1 BELESKE

- Umetnost koja se razvila u Italiji od IV do V v. je bila sva u znaku hrišćanstva, tj. nove religije.

- Građevine:

Katakombe – podzemni hodnici, u čijim su zidovima otvori za sahranjivanje. Bazilike – građevine za okupljanje vernika (u Rimu, Milanu i Raveni).

- 2 ½ X v.:

Naglo širenje obradivih površina, povećanje broja novih naselja, itd. Promena namene zemlje od zemlje za ispašu ka zemlji za obradu i pretvaranju u

obradiva zemljišta, koja su bila močvarna i barovita – pomoću odvoda voda i bonifikacije (tehnički termin u XII v.).

- Radovi na nadvodnjavanju, kopanje kanala (npr. Naviglio grande i Muzza-napravila Komuna Milana između 1177. i 1229. god.).

- Korišćenje izvora za zimsko navodnjavanje livada (1134. god.).

- XII v.:

- Širenje prave revolicije u sistemu:

Konjske vuče – premeštanje zemlje, odvoda voda ili gradnje puteva, vuču pluga (XI-XIII v.);

Raz – omogućava plugu da pravi brazdu i da prevrće grude; Ašovi – dopunjava ili zamenjuje korišćenje laganog pluga; Raonik – omogućuje veći učinak svih poljoprivrednih poslova; Naprave za vršidbu žita (XI v.).

- Komuni ( XI - XIII v.):

6

Page 7: UUIK 1 BELESKE

- Protagonisti ekonomskog procvata: Venecija, Amalfi, Piza i Đenova.

- Venecija – od kraja IX v. ima autonomiju, jaku flotu i razvijenu trgovinu:

izvozi: drvo i gvožđe, donosi: robove, gospodari Jadranom.

- Amalfi – razvija trgovinu sa:

Sicilijom i Španijom, severnom Afrikom i Sirijom (pomorski kodeks: Tavole amalfitane).

- Piza i Đenova – trguju i ratuju na Mediteranu.

- Crkva :

uključila se u feudalni sistem – privlačila je svetovna vlast, a ne kontakt sa vernicima. izrazita kriza Crkve i svešteništva, reakcije u vidu pokušaja reformi (jedan od

najvažnijih je započeo u manastiru Klini). pokušaj da se privede moralni život sveštenika i da se vrate isključivo svojim

religioznim funkcijama.

- Problem odnosa duhovnog i svetovnog unutar Crkve je, u XI v., prerastao u problem odnosa papstva i carstva, koji se pretvorio u borbu za investiture.

- Papa Grgur VII :

1075. god. je proglasio superiornost pape nad svim carevima. Suprotstavio mu se Henrih IV. Kompromis je pronađen 1122. god. između pape Kalista II i Henriha IV.

- Papa Urban II :

Poziva verenike u oslobađanje Hristovog groba u Jerusalemu (1095. god.). Sledi narodni krstaški pohod (1096. god.) i prvi krstaški rat (1096.-1099. god.). Pohod je organizovala Venecija (1202.-1204. god.) protiv Vizantije, radi teritorijalnih

osvajanja.

11) Komune :

Najsnažnije gradske autonomije. Razvile su se u severnim i srednjim delovima Italije. Stanovništvo u komunama je bilo izdeljeno na sledeće slojeve :

- Viši sloj – Magnati: gradski bogataši, feudalnog porekla,- Srednji sloj – Popolo: gradski slojevi (bogati trgovci, bankari, zanatliije),

7

Page 8: UUIK 1 BELESKE

- popolo grasso: veoma bogati i - popolo minuto: manje bogati.- Niži sloj – Seosko okruženje: radnici i seljaci.

Drušveni i politički sloj je podeljen na: - Gvelfe: pristalice pape i- Gibeline: pristalice imperatora.

12) Institucije komune (organi vlasti): - Konzuli (termin „konzularna komuna“): - upravljali su komunom, - bilo ih je 6-12.- Veliki savet: - sastavljen je od predstavnika najvažnijih porodica,

- izrađivao je zakone, statue ..., - bavio se politikom.

- Mali savet: - obavljao je administrativne poslove.

- Profesionalne korporacije :

Bile su osnova organizacije života i političkog delovanja u komuni. Izdeljene su po profesiji. U svojim statutima su određivale :

- uslove poslovanja,- cene,- dnevnice,- kvalitet proizvoda,- način borbe protiv konkurencije.

- XII v.:

- Pojačani sukobi unutar komuna između pojedinih gradskih slojeva.

- Sledi: Kriza konzularne komune.

-Sledi: Podestarilna komuna: neki ugledni čovek iz drugog grada (podesta), koji je garantovao nepristrasnost u upravljanju, je dovođen da upravlja komunom.

- Normani su osvojili Siciliju i južne delove Italije.

- Kraljevstvo Normana postoji od 1130. god., pod kraljem Rodžerom (Rodžer II Normanin):

- Prvi kralj Sicilije (1130.-1154. god.).

- Deda Fridriha II.

- Na severu Italije, vodeće mesto pripada komuni Milana.

8

Page 9: UUIK 1 BELESKE

13) Fridrih Barbarosa :

Dolazi na imperijalni presto 1152. god. Iz gneva je do temelja razrušio Milano 1162. god.

14) Lega Lombarda :

Formirana je 1167. god. Sačinjavali su je:

- Venecija,- Vičenca,- Verona,- Padova i- Ferera.

*Bitka kod Lenjana se zbila 29.05.1176. god. između Lege Lombarde i Fridriha Barbarose, pobedila je Lega Lombarda.

- Sredina XII v.:

- Stvaranje univerziteta:

Pariz: teologija, Bolonja: prava, Salern: medicina

* Ova tri fakulteta + filozofija + 7 drugih disciplina = univerzitet.

- Monarh Fridrih II : u Napulju je osnovao prvi državni univerzitet.

- Sv. Bernard : osnovao je veliki monaški pokret Cistercita , koji je:

- unapredio zemljoradnju i

- proširio gotički način gradnje u Italiji.

- XII - XIII v.:

14) Jeretici :

Grupe i pojedinci XII-XIII v., koje je Crkva označila kao jeretike. Spajala ih je zajednička ideja o:

- povratku hrišćanstva svojim izvorima, kada nije bilo bogatstva,- nepotrebnosti Crkvene hijerarhije i- jednakosti vernika.

9

Page 10: UUIK 1 BELESKE

Jereticima se smatraju: - Pokret Katara (XII v., severni deo Italije): smatrali su da je čitav zemaljski život ljudi (posebno Crkve) proizvod zla i da treba imati negativan stav prema svemu tome.- Siromašni Lombarđani (Poveri Lombardi) su postojali u Lombardiji.- Arnaldo da Breša je bio u Rimu.- Đoakino da Fjore (monah iz Kalibrije), takođe poznati jeretik.

15) Monaški redovi ( XIII v.) su bili efikasniji. Postojali su:

- Dominikanski – nastao je 1207. god., kada je španski sveštenik, Dominik de Gusman, boravio među Katarima i preobratio mnoge u svoje pristalice. Crkva ga je priznala 1216. god.

- Franjevački – stvorio ga je Franjo Asiški. Crkva ga je priznala 1223. god. Imao je svoj ženski deo, koji je osnovala Sv. Klara (članice: Klarise).

- Crkvena šizma ( 1054. god.): odvajanje pravoslavne od katoličke crkve.

- Muzika:

Gvido d´ Areco : - Jedan od prvih teoretičara savremene nauke o muzici.- Postao je profesor muzike u katedralskoj školi pevanja 1023. god.- Tvorac je „mnemoničkog sistema“ za pravilno intoniranje stepena skale, sastavljene od prvih slogova himne svetom Jovanu krstitelju.- Napisao je mnoge traktate (npr, „Regulae rhytmicae“, „Micrologus“- do XIV v. najčitanije muzičko štivo).

Artes liberales : - Predavanja su u 2 stupnja:

- prvi: „trivium“ – sadržavao je:- gramatiku,- retoriku i- dijalektiku.

-drugi: „quadrivium“ – sadržavao je:- astronomiju,- geometriju,- aritmetiku i- muziku.

Romanička umetnost: - Razvija se na prostorima od Španije do Poljske.- Na jugu obuhvata Italiju. - Na severu obuhvata Englesku i skandinavske zemlje (XI-XII v.).

10

Page 11: UUIK 1 BELESKE

- Donosi novine, posebno u gradnji i projektovanju crkava.- Koriste se jeftiniji materijali i tehnike:

- zid, umesto skupog mermera,- fresko slikarstvo, umesto mozaika.

- Koncept kreativnosti: teži da se tradicija usvoji i obogati novim rešenjem.-Romanički spomenik (katedrala „Par excellence“) - Romanička katedrala:

- Osim religiozne funkcije, služi kao metso gde se ljudi skupljaju:- radi poslova,- radi dogovora,- da se sklone u slučaju napada.

- Najčešće ima 3 nivoa:- podzemni: gde su obično grobnica ili krstionica,- osnovni: gde se okupljaju vernici,- povišeni: prezibiterija gde je prostor za sveštenika

- Odlikuju je:-ukršteni prostori,- igra: praznog i punog, - lakog i teškog, - svetlog i tamnog.

Romanička umetnost u Italiji : - Početak romanike u Italiji se vezuje za crkvu:

-„Sant´ Ambrogio“ u Milanu (XI-XII v.), zatim- „San Michele“ u Paviji (XII v.),-„San Fedele“ u Komu (XII v.),- „Cattedrale“ u Modeni (XII v.), čiji je autor Lanfranko.

- Rekonstrukcija crkve Sv. Marka u Veneciji.- „Duomo di Murano“ u Muranu, kod Venecije.- U srednjoj Italiji (u Firenci) su izgrađene čuvene crkve:

- „Battisero di san Giovanni“ (XI v.),- „Santi Apostoli“ (XI v.),- „San Miniato al Monte“ (XII v.).

- U Pizi (XII-XIII v.) se gradi arhitektonski kompleks, koji sačinjavaju:- katedrala,- krstionica i- toranj (krivi).

-Ostale značajne Romaničke crkve su:- „San Marino“ i „San Frediano“ u Luki,- „San Giovanni Fuoricivitas“ u Pistoji,- „San Ciriaco“ u Ankoni.

- U južnoj Italiji postoji mešavina stilova:- arapski,

11

Page 12: UUIK 1 BELESKE

- vizantijski i- normanski uticaji.

- Najznačajniji romanički spomenici:- „San Nicola“ i „Duomo“ u Bariju,- „Catedrale“ u Traniju,- „San Giovanni degli Eremiti“ i „Duomo di Monreale“ u Palermu.

- Osnovna hronologija:

1000. god. – Venecija osvaja Istru i Dalmaciju. 1054. god. – Crkvena šizma: odvajanje pravoslavne od katoličke crkve. 1062. god. – Piza pobeđuje Muslimane u pomorskoj bici kod Palerma. 1075. god. – Grgur II proglašava superiornost pape nad imperatorima: početak borbe

za investiture. 1080. god. – Ustanovljena komunalna vlast u Luki (Lucca). 1095. god. Papa Urban II poziva vernike u krstaški rat za oslobođenje Hristovog

groba od Turaka. 1096. god. – Početak i krah narodnog krstaškog rata. 1098. god. – Prvi krstaški rat; Sv. Bernard osniva red Cistercita. 1099. god. – Krstaši osvajaju Jerusalim. 1118. god. – Osnivanje reda Templara, religijsko-viteškog reda, koji se oružjem borio

za odbranu hrišćanstva. 1122. god. – Konkordat u Vormsu: dogovor oko investitura. 1130. god. – Rodžer II Normanin krunisan za kralja Sicilije. 1138. god. – Početak komunalne vlasti u Firenci. 1143. god. – Komuna u Rimu; Arnaldo da Breša predvodi rimsku komunu od 1147.-

1154. god. 1141. god. – Rođen Đoakino da Fjore (umro oko 1202. god.), monah i teolog, označen

kao jeretik. XII v. – Sredinom XII v. se osniva univerzitet u Bolonji; širenje Katara u severnoj

Italiji i južnoj Francuskoj. 1154. god. – Fridrih Barbarosa u Italiji; njegovo krunisanje u Rimu; uhvaćen i ubijen

Arnaldo da Breša. 1158. god. – Barbarosa ponovo u Italiji, traži pokorovanje komuna; pobuna u Milanu. 1167. god. – Osniva se Lombardijski savez (Lega lombardia). 1176. god. – Bitka kod Lenjana, poraz Barbarose. 1182. god. – Rođen Franjo Asiški (umro 1226. god.). 1184. god. – Osniva se Inkvizicija, specijalni crveni sud za suđenje jereticima. 1207. god. – Sv. Dominik među katarima; početak dominikanskog monaštva.

12

Page 13: UUIK 1 BELESKE

1209. god. – Osnovana prva franjevačka zajednica. 1223. god. – Crkva priznaje Franjevački red.

- Italija u XIII i XIV v.:

- Moć Crkve je rasla tokom XIII v.:

- Duhovna, zahvaljujući: monaštvu i unutrašnjim reformama (u samoj Crkvi), i

-Svetovna, zahvaljujući: sve čvršćem organizovanju teritorije pod uticajem Crkve (Rim, Lacio, umbrija, Marke, Romanija) kao prave države i prisustvu Crkve u svim krupnim događajima u Evropi.

- Fridrih II :

Imperator i kralj Sicilije. Krunisan je za imperatora 1220. god. Vladavinu je sprovodio sa Sicilije, iz Palerma, gde mu je bila prestonica. Suzbio je privilegije krupnog plemstva i sveštenstva. U ekonomiji je organizovao monopole u nekim proizvodima (svila, konoplja, gvožđe,

so). Uveo je u vojsci plaćeničke formacije (pod svojom direktnom kontrolom). Bio je protiv jeretika. Na dvoru je negovao poeziju i kulturu racionalizma. Žestoko se borio protiv Crkve. Voleo je bogatstvo i raskoš. Podržavao je najradikalnije tokove franjevačkog monaštva. Nastojao je da sledi politiku, svog pretka, Barbarose. Vodio je ratove protiv Komuna, u čemu ga je omela smrt 1250. god.

- Prve feudalne monarhije se rađaju u XIII v., u Francuskoj i Engleskoj.

- Komunalna ekonomija :

- Zasnovana na zanatstvu (stvaranje proizvoda sopstvenim alatom u sopstvenoj radionici, nakon čega je proizvođač sam nosio svoju robu na sajmove).

- Središnje mesto u ekonomskom razvoju italijanskih komuna ima tekstilna industrija:

- Vuna: kao sirovina uvožena iz Engleske i Španije, pa prerađivana u tkaninu. Najznačajniji centri tekstilne industrije:

- Firenca,- Luka,

13

Page 14: UUIK 1 BELESKE

- Milano,- Komo,- Bergamo.

- Svila: proizvodila se u:- Luki,

- Firenci,- Veneciji,- Đenovi.

- Oružje: proizvodilo se u:- Milanu.

- Brodovi: proizvodili su se u:- Đenovi,

- Veneciji.

- Najrazgranitija je bila međunarodna trgovina.

- Formiranje kompanija, koje su se bavile uvozom i izvozom raznih roba (na širokom prostoru, pr. kompanija dei Bardi je, sredinom XIV v., imala 25 filijala).

- Promene finansijskog poslovanja (usled golemih aktivnosti):

- Razvijaju se novi oblici knjigovodstva i računovodstva.- Nova pravna regulativa.

- Posebno se razvija bankarsko poslovanje.

- Novi tip ekonomskog subjekta (usled povećane količine novca i sve razvijenije trgovine): trgovac-preduzimač, koji je nabavljao sirovinu i delio je raznim proizvođačima na doradu.

- Popolo (srednja klasa u ialijanskim komunama, stalež bogatih zanatlija i trgovaca):

- je ojačala u tom ekonomskom napretku i počela težiti osvajanju komunalne vlasti od magnata (krupnih bogataša, feudalnog porekla).

- se delio na: popolo grasso i popolo minuto (veoma bogate i manje bogate).

- je počeo da osvaja sve važnije pozicije u komuni, organizujući i paralelnu vlast (Consiglio del popolo, Capitano del popolo).

- Pobuna i preokret, u Firenci 1250. god.: popolo grasso je uspeo na nametne Ordinamento del orimo popolo (kao vrhovnu instituciju komunalne vlasti).

14

Page 15: UUIK 1 BELESKE

- Slična pobuna se desila u Bolonji, u Đenovi.

- U Milanu je porodica Della Torre predvodila jednu takvu pobunu.

- Društveni i politički život se delio na:

- gvelfe (guelfi): prisalice pape.- gibeline (gibelini): prisalice imperatora.

- Sinjorije:

- Novi oblik vlasti – vlast jednog čoveka.

- Do pojava sinjorija dolazi u XIII v., Porodica :

- d´ Este u Ferari (Obizo d´ Este se, 1264. god., proglašava za stalnog gospodara grada).

- Della Torre u Milanu, do kraja XIII v.

- Visconti potom preuzima vlast u Milanu, tj. od XIII v.

- Della Scala u Veroni.

- Bonacolsi u Mantovi.

- Gonzaga potom preuzima rajnu vlast u Mantovi.

- Malatesta u Riminiju.

- Da Polenta u Raveni.

- Montefeltro u Urbinu.

- Sinjorije su počinjale na različite načine:

- nekada su na vlast dolazili feudalni gospodari,- nekada narodnom pobunom,

- nekada su glavnu reč imali gradski plemići.

- u svim slučajevima, išlo se na zavođenje oligarhije ili dikature.

- Uz pomoć vojske i političke veštine su iskorišćavali naklonost određenih gradskih slojeva za uspostavljanje lične vlasti.

- Proces političkog razvoja Firence :

15

Page 16: UUIK 1 BELESKE

- 1280. god.: izmirenje magnata i stalež popolo grassa.

- Krajem veka, zauzimaju glavne pozicije: biraju 6 priora koji vode komunu, vojno se organizuju.

- 1293. god. dolazi do reforme vlasti u Firenci.

- Đano dela Bela je izveo reforme, koji sačinjava Ordinamenti di giustizia (dokument koji izrazito favorizuje popolo (minuto) i izrazito diskriminiše stalež magnata).

- 1295. god. popolo grasso i magnati uspešno sprovode političku akciju, i Đano dela Bela biva proteran.

- Nove podele i sukobi: stranke Belih i Crnih.

- U njihove sukobe se umešao i papa Bonifacije VIII (kao podršku Crnima je u Firencu doveo Šarla de Valoa i time je počelo proganjanje Belih).

- Šarl Anžujski: 1266. god. (nakon Manfredove pogibije) zaposeda Siciliju i južnu Italiju.

- Uspon Anžujaca je trajao do 1282. god., kada je na Siciliji izbio ustanak, Vespri siciliani, protiv Francuske vlasti.

- Ustanak se raširio iz Palerma po celom ostrvu i Francuzi su proterani.

- Tada je na vlast došao Petar III Aragonski.

- To je bio početak sukoba između Anžujaca i Aragonaca oko Sicilije i južne Italije.

- Sukob se završio 1302. god., Sicilija je ostala Aragoncima, a južna Italija Anžujcima.

- Papa Bonifacije VIII :

- Svojom aktivnošću je obeležio kraj XIII i početak XIV v.

- Bio je akivan u političkim zbivanjima :

- podržavao je Anžujce u Italiji,- bio je surov u obračunu sa neistomišljenicima u crkvenim pitanjima,

- težio je da ojača ličnu vlast,- 1300. god. je organizovao Giubileo, ogromnu

manifestaciju u slavu Crkve. - 1302. god. objavljuje papsku bulu, Unam Sanctam, u kojoj obrazlaže principe univerzalizma i teokratije: u vlasti Crkve

16

Page 17: UUIK 1 BELESKE

su 2 mača-svetovni i duhovni, s tim što svetovni treba da je u službi Crkve i on je u rukama kraljeva i gospodara, a duhovni treba da bude direktno u rukama Crkve i da njim upravlja papa.

- Posle Bonifacija VIII (umro: 1303. god.), bira se papa Francuz (Kliment V).

- Tokom XIV v. dolazi do krize u čitavoj Evropi :

- Velike epidemije kuge sredinom XIV v. (1348.-1350. god.), nakon kojih je 1/3 stanovništva Italije, Engleske i Francuske stradala.

- Krah nekih krupnih bankarskih porodica (Bardi i Peruzzi u Firenci).

- Dolazi do ustanaka: jedan od najznačajnijih u Italiji je bio ustanak vunovlačara u Firenci, 1378. god.

- Osnovna hronologija:

XIII v. – Počekom veka osnivaju se univerziteti u: Parizu, Bolonji i Padovi. Kraj monopola Crkve u obrazovanju.

1220-23. god. – Fridrih II organizuje centralnu vlast na Siciliji i u južnoj Italiji. 1225-74. god. – Sveti Toma Akvinski. 1250. god. – Smrt Fridriha II. 1236-80. god. – Prve sinjorije: Della Torre u Milanu, Este u Ferari, Della Scala u

Veroni, Gonzaga u Mantovi. 1266. god. – Karlo Anžujski pobeđuje Manfreda, Fridrihovog sina, u bici kod

Beneventa. 1271-95. god. – Putovanje Marka Pola u Kinu. 1280. god. – Sukobi gvelfa i gibelina u Firenci. 1282. god. – Ustanak na Siciliji: Vespri siciliani, sukob između Pize i Đenove. 1284. god. – Đenova pobeđuje Pizu. 1294-99. god. – Rat između Đenove i Venecije: poraz venecijanske flote 1298. god. 1294. god. – započinje pontifikat Bonifacija VIII, traje do 1303. god. 1295. god. – Dante piše Vita nova. 1300. god. – Giubileo. 1302. god. – Papska bula Unam Sanctam. 1307. god. – Dante započinje da piše Divina Commedia. 1309. god. – Papsko sedište premešteno u Avinjon. 1320-75. god. – Dela Frančeška Petrarke. 1343-46. god. – Krah bankarskih porodica Peruci i Bardi u Firenci.

17

Page 18: UUIK 1 BELESKE

1347. god. – Narodni ustanak u Rimu: predvodi ga Cola di Rienzo u pokušaju da stane na put anarhiji koja je vladala u papskoj državi, kao i da izvrši njenu reorganizaciju.

1348-50. god. – Epidemija kuge. 1348-53. god. – Boakčo piše Decameron 1378. god. – Počinje velika šizma zapadne Crkve: papa Urban VI u Rimu, a Kliment

VII u Avinjonu.

- Prilozi: imena, pojmovi, pojave:

- Laudesi i flagellanti : učesnici u srednjovekovnim religioznim procesijama, koji su svoje pokajanje izražavali pevanjem lauda i bičevanjem sopstvenog tela. Laude su osobena vrsta italijanske muzike XII i XIII v.

- Ars nova :

- Razvija se u Italiji u XIV v.

- U njeno doba, Italija je, pored Francuske, vodeća muzička sila.

-Najčuveniji predstavnik: slepi kompozitor Frančesko Landino (1325-97. god.).

- Najzastupljeniji muzički oblik je madrigal: 2 ili 3 strofe, sa istim tekstom u svim glasovima.

- Balada: slična madrigalu.

- Kača: višeglasna kompozicija, dvoglasna ili troglasna (uglavnom). Peva se o lovu, životu na gradskim trgovima, prizorima nevremena, događajima iz svakodnevnog gradskog života.

- U XV v. se oseća prevlast flamanske muzike. Tipična obeležja italijanske muzike se pojavljuju u frotolama i drugim muzički bliskim pesmama.

- Gotička umetnost:

- Započela je u Francuskoj i proširila se po drugim zemljama.

-Gotičke građevine su trebale da budu dokaz razvoja: moći, gradova i pojedinih porodica.

- Gotičke građevine su visoke i tehnički komplikovane.

18

Page 19: UUIK 1 BELESKE

- Nosivost se premešta na spoljne noseće elemente: penjući lukovi ili kontraforti.

- Spolja je crkva ukrašena mnoštvom različitih tornjeva; dekorisanost je velika sa mnogo detalja.

- Jedan tok ovog graditeljstva predstavljaju opatijske crkve koje su zidali cisterciti (u Pijemontu, Lombardiji, Emiliji, Markama, Toskani, Laciju, Kampaniji).

- Gotički graditelji:

- Benedeto Antelami (crkva Sant´Andrea u Verčeliju), - Marko da Breša (crkva San Francesco u Bolonji),

- crkva Sant´Antonio u Padovi.

- Najvažnije crkve iz gotičkog perioda:

- San Francesco u Asiziju,- Cattedrale u Sijeni,

- Duomo u Orvijetu,- zdanje Camposanto u Pizi,

- Santa Croce, Santa Maria Novella, Santa Maria del Fiore u Firenci, - Campanile (Đotov).

- U kasnoj fazi gotike, bitne su: Duomo u Milanu i San Petronio u Bolonji.

- Italijansko vajarstvo:

- Započinje vajarom Benedetom Antelamijem: njegovi reljefi se nalaze u Palermi, Firenci i u Verčeliju.

- Druga krupna pojava je Pizanska škola, koja je izgradila nekoliko poznatih imena: Nikola Pizano, njegov sin Đovani Pisano (njegova statua Madone se nalazi u Padovi), Arnolfo di Kambijo.

- Kopo di Markovaldo u Firenci: nova upečatljiva ikonografija, puna zastrašujućih i grotesknih efekata.

- Slikar Čimabue je radio u Rimu, Firenci, Arecu i Asiziju.

- Slikarstvo u XIV v.:

- Krajem XIII i početkom XIV v., slikarstvom dominira Đoto.

- Oko 1305. god., Đoto u Padovi oslikava Cappella dell´Arena.

19

Page 20: UUIK 1 BELESKE

- Dučo di Buoninsenja je prvo veliko ime sijenske slikarske škole.

- Simone Martini, sijenski slikar.

- Pjetro i Ambrođo Lorenceti, iz Sijene.

- Ostala važna imena s kraja XIV i početkom XV v:

- Tadeo Gadi,- Mazo da Banko,

- Đentile da Fabrijano,- Jakopo Belini,

- Antonio Pizanelo.

- Trgovci, bankari, feudalizam i kapitalizam:

- Italijansko prisustvo u zemljama Srednjeg Istoka je dovelo do formiranja jezika „ lingva franka“ – osnova za komunikaciju među trgovcima.

- Italija u XV v.:

- Kriza Crkve.

- Istovremeno postojanje dvojice papa.

- Katolički svet se podelio:

- Francuska, Napulj, Škotska, Aragonija, Portugal – priznaju francuskog papu. - Engleska, Carstvo, Poljska, Mađarska, Flandrija, srednja i severna Italija –

priznaju rimskog papu.

- Posle koncila u Pizi 1409. god, gde je izabran novi papa umesto one dvojice, katolički svet je imao tri pape, sve do novog koncila 1414. god., kada je papsko sedište vraćeno u Rim.

- Italijanske sinjorije su od svog nastanka težile proširenju svojih teritorija, što je dovodilo do ratova.

- Krajem XIV i početkom XV v. Milanska sinjorija pod vođstvom Đan Galeaca Viskontija.

- Protivnici Milana : Venecija, Firenca, i Papska država su osvajački nastrojeni, posle smrti Đan Galeaca, otimaju komade Milanske sinjorije.

20

Page 21: UUIK 1 BELESKE

- Situaciju dodatno komplikuje učešće plaćeničke vojske: jedinice palćenih ratnika, koje su predvodili kondotijeri.

- Najznačajniji kondotijeri : Alberiko da Barbijano, Bračo da Montone, Mucio Atendolo Sforca, Frančesko Busone grof od Karmanjole, Bartolomeo Koleoni.

- Frančesko Busone : jedan od protagonista rata između Milana i Venecije 20ih god. XV v. U korist Venecijanaca je ostvario pobedu u bici kod Maklodija 1427. god.

- Rat se završio mirovnim ugovorom u Ferari 1433. god.

-Oko 1433. god. na vlast dolazi porodica Mediči, a porodica Kozimo dei Mediči preuzima vlast 1435. god.

- Mir u Kremoni (kondotijer Frančesko Sforca doprinosu miru) 1441. god. Nove raspodele teritorija, Alfonso Aragonski postaje napuljski kralj.

- 1477. god. umire Filipo Marija Viskonti i Milanska država počinje da se kruni.

-Frančesko Sforca postaje gospodar Milana 1450. god.

- Novi rat 1452. god., ali je zbog opasnošću turske invazije, mir sklopljen 1454. god u Lodiju: Milano, Venecija i Firenca, uz saglasnost pape, formiraju Sveti savez – nestabilni mir koji traje do pred kraj veka.

- 1485. god. dolazi do pobune barona.

- Slabašni mir je ipak održavan, a središnja figura te ravnoteže je bio Lorenco dei Mediči, nazvan Veličanstveni, koji je umro 1492. god.

- Lodoviko Moro (u Milanu) se obraća za pomoć francuskom kralju Šarlu VIII. Njegov dolazak u Italiju 1494. god. označava početak razdoblja u kojem Italija postaje predmet sporenja i uzrok ratovanja dve najmoćnije evropske sile: Francuske i Španije.

- U XV v. se rađa nova kultura – humanizam: uče se i koriste stari jezici; kultura izlazi iz manastira, dobija izrazito svetovni karakter i postaje svojina šireg kruga ljudi.

- Bitna imena humanizma:

- Kolučo Salutati,- Pođo Bračolini,

- Marsilio Fičino, - Đanoco Maneti,

- Piko dela Mirandola,- Lorenco Vala.

21

Page 22: UUIK 1 BELESKE

- Umetnici za vreme humanizma:

-Filipo Bruneleski,- Leon Batisa Alberti,

- Mazačo,- Sandro Botičeli,

- Donato Bramante,- Leonardo da Vinči.

- Kolumbovo otkriće Amerike 1492. god.

- Gutembergovo otkriće štampe 1455. god.

- Osnovna hronologija:

1408. god. – Pokušaj ekspanzije od strane napuljskog kralja Ladislava. 1409. god. – Kriza Crkve i Koncil u Pizi: izabran treći papa. 1414. god. – Koncil u Konsanci (do 1418. god.): rešena kriza oko pape, izabran

Martin V. 1416. god. – Filipo Marija Viskonti započinje rekonstrukciju Milanske države. 1425. god. – Savez Venecije i Firence protiv Milana. 1427. god. – Poraz Milana kod Maklodija od strane Venecije. 1433. god. – Traktat Leon batise Albertija Della famiglia. 1440. god. – Lorenco Valla piše o neosnovanosti verovanja u zv. Konstantinovo

darovanje. 1443. god. – Alfonso Aragonski postaje napuljski kralj. 1447. god. – U Milanu nastaje Repubblica ambrosiana (traje do 1450. god.). 1450. god. – Frančesko Sforca postaje gospodar Milana. 1452. god. – De dignitate et exellentia hominis – čuveni traktat čiji je autor Đanoco

Maneti. 1454. god. – Mir u Lodiju, počinje period nestabilnog mira među italijanskim državama. 1455. god. – Guemberg štampa prvu knjigu, Bibliju na latinskom jeziku. 1462. god. – Marsilio Fičino započinje prevođenje dela grčkih filozofa. 1464. god. – Smrt Kozima Medičija, nasleđuje ga sin Pjero. 1466. god. – Smrt Frančeska Sforce, nasleđuje ga sin Galeaco Marija. 1469. god. – Počinje vladavina Lorenca Veličanstvenog. 1476. god. – Ubijen Galeaco Marija Sforca. 1478. god. – Zavera Pacijevih (Congiura dei Pazzi) protiv porodice Mediči: ubijen

Đulijani, Lorenco Veličanstveni se spasio. 1480. god. – Lodoviko Moro uzurpira vlast u Milanu. 1485. god. – Piko dela Mirandola počinje da piše Oratio de hominis dignitate.

22

Page 23: UUIK 1 BELESKE

1491-1556. god. – Rođen Injacio de Lojola, osnivač Jezuitskog reda kog je Crkva priznala 1540. god.

1492. god. – Kristofor Kolumbo okriva novi kontinent, kasnije nazvan Amerika; umire Lorenco Veličanstveni.

1494. god. – U Firenci počinje da propoveda Đirolamo Savonarola; francuski kralj Šarl VIII osvaja Italiju.

1497. god. Vasko de Gama oplovljava Afriku; geografska otkrića počinju da menjaju odnose snaga u Evropi.

- Renesansne biblioteke:

- U XV v. nastaju dve čuvene italijanske renesansne biblioteke:

- Bibioteka Vatikana, u Rimu: osnovao ju je papa Nikolo V, koji je bio izabran 1447. god. Pred kraj njegovog života Biblioteka je imala 1500 rukopisa.

- Biblioteka Marčana, u Veneciji: osnovao ju je kardinal Besarion, koji je 1468. god. darovao oko 750 rukopisa i tako je nastala „pubblica Liiberia“.

- Umetnost u XV v.:

- Razvija se u znaku novog viđenja prirode i istorije.

- Umetnost koja je intelektualna delatnost čoveka, koji nastoji da objektivno otkriva i saznaje:

- prirodu: kao mesto realnog ljudskog življenja,- istoriju: koja otkriva suštine i posledice ljudskog delanja,

- čoveka: koji je subjekat saznanja i delovanja.

- Perspektiva : racionalno predsavljanje beskonačnog prostora, tj. prirode.

- Prvi ju je formulisao Filipo Bruneleski.- Teorijski ju je razradio Leon Batista Alberti.

- Elementi prvorazrednog značaja za renesansnu umetnost:

- ideja o perspektivi kao racionalnom predstavljanju beskonačnog prostora,- otud izvedena teorija proporcija,

- inenzivno proučavanje ljudske anatomije.

- Tri bitna umetnika u XV v:

- slikar Mazačo: (1401-28. god.) prisutni su svi bitni elementi ove umetnosti.

23

Page 24: UUIK 1 BELESKE

- vajar Donatelo: (1386-1466. god.) snažno prisustvo elementa narodnog (David u Firenci).

- graditelj Bruneleski: (1377-1466. god.) 1418. pobeđuje na konkursu za izgradnju crkve Santa Maria del Fiore.

- Još neki bitni umenici: Jakopo dela Kverča, Beato Anđeliko, Leon Batista Alberti, Paolo učelo, Filipo Lipi, Andrea del Kastanjo, Pjero dela Frančeska, Andrea del Verokjo, Lučano Laurana, Pjetro Peruđino, Luka Sinjoreli, Andrea Mantenja, Antonelo da Mesina.

- Velikani novog slikarstva u Veneciji: Gentile Belini, Đovani Belini, Vitore Karpačo.

- Italija u XVI i XVII v.:

- Fireninci su usanovili republiku zasnovanu na Savonarolinim idealima hrišćansva i demokraije.

- Popularnost Savonarole nije dugo trajala. Papa Aleksandar XI ga je ekskomunicirao, suđeno mu je kao jeretiku i spaljen je na lomači 1498. god.

- Firenca u rukama gradske oligarhije do 1512. god., kada su se na vlast vratili Mediči.

- Luj XII zauzima Milano 1499. god. i počinje da se dogovara sa Špancima o podeli juga Italije.

- Francuska i Španija (nakon što su sa vlasti sklonile Federika I Aragonskog) su zaratile oko podele teritorija.

- Španija je dobila više; Luj XII se povukao iz južne Italije.

- Tih godina je Luj XII dao titulu Čezaru Bordži (sinu papa Aleksandra VI), koji se ubrzo razboljeva i umire.

- Naslednik Aleksandra VI, Julije II, stupa u savez sa Carstvom (Francuskom i Španijom) protiv Venecije, koja posle izgubljenih bitaka počinje da gubi teritorije.

- Julije II se okreće protiv Francuza, koji posle vojnog poraza napuštaju Milano i Lombardiju i na vlas se vraća porodica Sforca.

- To je trajalo par godina, Francuzi ponovo osvajaju Milano.

24

Page 25: UUIK 1 BELESKE

- Ratovi između Španije i Francuske za dominaciju Italijom traju do 1559. god., kada je sklopljen mir u Kato-Kambreziju, između Anrija II i Filipa II, koji označava počeak španske dominacije u Italiji.

- U Evropi dolazi do velikih religijskih promena: Crkva i njene institucije su bile u religioznoj i moralnoj krizi.

- Nemački svešenik, Martin Luter, 1517. god. objavljuje svojih 99 tačaka protiv Crkve i njenog ustrojstva: da je hrišćanska vera unutrašnja stvar vernika i da je nepotreban sistem crkvenih institucija kao posrednika između vernika i Boga.

- Luterova reforma, poznata kao protestanizam, je dovela do religijskog raslojavanja Evrope.

- Crkva u Rimu i pape su bili u svetovnim stvarima: težnja za vlašću, gomilanje bogatstava, uživanja, rasipništvo, itd.

- Dva viđenja reforme u okviru Crkve :

- Jedno je bilo spremno da se u reforme uvrste i neke protestanske težnje.

- Drugo je bilo protiv bilo kakvog prodora protestanizma u katoličku crkvu: protvreformacija – borba Crkve protiv Luterovih ideja.

- Prevagnulo je ovo drugo i uspelo da, na čuvenom Tridentskom koncilu (održavan s prekidima od 1545-63. god.), povrdi važenje svih principa katoličanstva i započeo unutrašnju reorganizaciju Crkve, radi eliminisanja nepoželjnih pojava.

- Posebnu ulogu u tom procesu su imali Jezuiti i neke represivne insitucije Crkve: Santo Uffizio, osnovan 1542. god. da rukovodi radom Inkvizicije; i Index liborium prohibitorium, spisak zabranjenih knjiga, usanovljen 1559. god.

- Epoha španske dominacije u Italiji traje od 1559-1713. god.

- Proterani su velikani Đordano Bruno i Galileo Galilej.

- Osnovna hronologija:

1498. god. – pogubljenje Đirolama Savonarole. 1499. god. – Luj XII zauzima Milano; osvajanja vojvode Valentina. 15??. god. – Francuska i Španija zauzimaju južnu Italiju i potom rauju oko podele

teriorija. 1503-13. god. – Ponifika Julija II.

25

Page 26: UUIK 1 BELESKE

1508-10. god. – Lega di Cambrai. 1511-13. god. – Santissima Lega; Nikolo Makijaveli piše Il Princioe i La prima deca di

Tio Livio. 1512. god. – Mediči ponovo na vlasi u Firenci. 1516. god. – Ludoviko Ariosto piše Orlando Furioso. 1517. god. – Martin Luter objavljuje svoje teze. 1519. god. – Karlo I, španski kralj, izabran za imperatora pod imenom Karlo V. 1527. god. – Vojnici Karla V, lanzichenecchi, pljačkaju Rim; Mediči opet izbačeni iz

Firence gde se nanovo uspostavlja republika. 1530. god. – Mediči se vraćaju u Firencu uz pomoć Karla V i njegove vojske. 1534. god. – Odvajanje Anglikanske crkve. 1540. god. – Ozvaničen Jezuitski red. 1542. god. Osnovan Santo Uffizio. 1545-63. – Tridentski koncil. 1559. god. – Mir u Kato-Kambreziju; objavljen Index librorum prohibitorum. 1555. god. – Kozimo I de´Mediči osvaja Sijenu. 1563. god. – Emanuele Filiberto premešta prestonicu u Torino. 1572. god. – Mirovni sporazum između Venecije i Turske. 1581. god. – Torkvato Taso objavljuje Gerusalemme liberata. 1600. god. – Đordano Bruno spaljen na lomači. 1623. god. – Đambatista Marino objavljuje Adone. 1647. god. – Ustanci u Napulju i na Siciliji proiv španske vlasti.

26