Utjecaj strukturnih (sastojinskih) istanišnih (ekoloških) čimbenika na

prirast jelovih stabala

Izv. prof. dr. sc. Mario Božić

Utjecaj strukturnih (sastojinskih) istanišnih (ekoloških) čimbenika na

prirast jelovih stabala

Izv. prof. dr. sc. Mario Božić

Zagreb, 10. prosinca 2010.

Osnovne definicije

• Rast je nepovratno povećanjedimenzija živog organizma

• Rast stabla– biološki fenomenpovećanja dimenzija stabla tijekomvremena

• Prirast stabla – povećanje dimenzijastabla u određenom vremenskomintervalu

• Prirast: radijusa, promjera (debljine),temeljnice, volumena, vrijednosti

• Rast je nepovratno povećanjedimenzija živog organizma

• Rast stabla– biološki fenomenpovećanja dimenzija stabla tijekomvremena

• Prirast stabla – povećanje dimenzijastabla u određenom vremenskomintervalu

• Prirast: radijusa, promjera (debljine),temeljnice, volumena, vrijednosti

Što sve utječe na rast i prirast stabala?Strukturni (sastojinski) čimbenici:Izraženi npr. preko:

- dimenzija stabla: d, h, dkro, lk, lks- strukture sastojine: G/ha, V/ha,kompeticijski indeksi, ...

Stanišni(ekološki)čimbenici:

Utjecaj ekoloških varijabli(stanišnih čimbenika) na prirast

Povoljni uvjeti za rast jedne vrste mogu bitinepovoljni ili čak ubitačni za drugu, doktreća može biti indiferentna

“Najslabija karika”

• Prema Poštenjaku prirast je “kumulativni vrijednosniiskaz kakvoće ekoloških čimbenika i ljudskih aktivnostipri gospodarenju sastojinama”

• Prema Beckeru na prirast stabala utječu razni ekološkičimbenici (opskrba hranjivom, svjetlom i vodom),genetske predispozicije stabla, starost, stanje krošnje,razna oštećenja te uzgojni postupci.

• Prema Gadowu rast je kompleksna reakcija šumskogdrveća na različite vanjske utjecaje.

• Generalno možemo reći da je prirast stabla podutjecajem stanišnih (ekoloških) i sastojinskih(strukturnih) datosti u kojima ono raste.

• Prema Poštenjaku prirast je “kumulativni vrijednosniiskaz kakvoće ekoloških čimbenika i ljudskih aktivnostipri gospodarenju sastojinama”

• Prema Beckeru na prirast stabala utječu razni ekološkičimbenici (opskrba hranjivom, svjetlom i vodom),genetske predispozicije stabla, starost, stanje krošnje,razna oštećenja te uzgojni postupci.

• Prema Gadowu rast je kompleksna reakcija šumskogdrveća na različite vanjske utjecaje.

• Generalno možemo reći da je prirast stabla podutjecajem stanišnih (ekoloških) i sastojinskih(strukturnih) datosti u kojima ono raste.

Prirast stabala u jednodobnim sastojinama

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

0 10 20 30 40 50 60

Starost [godina]

teča

jni i

pros

ječn

i vis

insk

i prir

ast [

m/g

odiš

nje]

teč. vis. prirast 22d (Stablo A)

prosj. vis. prirast 22d (Stablo A)

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65

Starost [godina]

teča

jni i p

rosje

čni v

isins

ki pr

irast

[m/g

odišn

je] prosječni v isinski prirast stabla "A"

tečajni v isinski prirast stabla "A"

id/god Jednodobna sastojina

Preborna sastojina

Prirast stabala u prebornim sastojinamaPrema Šafaru (1963): “U prebornoj sastojini vladaju isti zakoni rasta kao i u jednodobnoj. Ali pod utjecajemdrugačije okoline, veličine i tok prirasta stabala su drugačiji. Tanja stabla većinom ne mogu normalnoprirašćivati.”Bončina (1994) napominje da se debljinski prirast stabala u prebornoj šumi ne smanjuje povećanjemdimenzija stabala, nego ponekad čak i povećava kao posljedica preborne strukture i prelaska u gornji položaj

Prsni promjer

Preborna sastojina

Za jelu Schütz (1989) kaže da je predodređena za preborno gospodarenje

Jednodobne sastojine – Kakav je prirast stabla podstojne etaže ili stabla 2. generacije?

Hrast lužnjak – starost 139 godina

Prikupljanje podataka o prirastu

• Totalna analiza stabla

• Prirasni izvrci– Vidljivost (razlučivost) goda

• Opetovane izmjere

Izmjera unutargodišnjegdebljinskog prirasta

• Totalna analiza stabla

• Prirasni izvrci– Vidljivost (razlučivost) goda

• Opetovane izmjere

Varijabilnost radijalnog prirasta stabala jele u ovisnosti o prsnompromjeru – GJ Belevine, UR jela, II bonitet

tdbh=28.12712-0.28157*dbh+0.00125*dbh2

(n=880; R2=0.16)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

0 20 40 60 80 100dbh (cm)

trans

ition

time

(yea

rs)

a)tdbh=28.12712-0.28157*dbh+0.00125*dbh2

(n=880; R2=0.16)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

0 20 40 60 80 100dbh (cm)

trans

ition

time

(yea

rs)

a)

Modeliranje prirasta

• Prirast jele na razini stabla kako kod nas tako i u svijetu istraživali su razni autori.Predmet je istraživanja bio radijalni, debljinski, plošni, visinski i volumni prirast jelovihstabala

• Pri tome je prirast promatran u funkciji najčešće pojedinačnih sastojinskih (prsnogapromjera, visine stabla, dužine krošanja oštećenosti) ili stanišnih varijabli (temperaturezraka, oborine)

• Razni autori u svojim radovima istražuju utjecaj konkurencije na prirast• U novije se vrijeme prirast modelira temeljem većeg broja nezavisnih varijabli• Monserud i Sterba (1996) modeliraju plošni prirast individualnih stabala devet vrsta

drveća na temelju skupova nezavisnih varijabli, koje dijeli u nekoliko kategorija: varijablestabla, kompeticijske varijable, topografske varijable, varijable tla, vegetacijske varijable,te varijablu koja definira “prirasni okrug”.

• Antonić (1996a) istražuje zavisnost radijalnog prirasta bukve u predplaninskoj bukovojšumi u Viljskoj ponikvi na Risnjaku o varijablama izvedenim iz digitalnog modela terena(dozračene Sunčeve energije, izloženosti terena vjetru, dubini u ponikvi, akumulacijipovršinskim tečenjem, ocjeditosti terena, te nagibu, zakrivljenosti i orijentaciji terena)

• Antonić i dr. (2000) prilikom projektiranja režima podzemne vode kao preduvjetaopstanka nizinskih šuma na području hidrotehničkog zahvata modeliraju plošni prirasthrasta lužnjaka u funkciji okolišnih čimbenika (prostorne kompeticije, klimatskihčimbenika, te čimbenika koji utječu na vodni režim)

• Prirast jele na razini stabla kako kod nas tako i u svijetu istraživali su razni autori.Predmet je istraživanja bio radijalni, debljinski, plošni, visinski i volumni prirast jelovihstabala

• Pri tome je prirast promatran u funkciji najčešće pojedinačnih sastojinskih (prsnogapromjera, visine stabla, dužine krošanja oštećenosti) ili stanišnih varijabli (temperaturezraka, oborine)

• Razni autori u svojim radovima istražuju utjecaj konkurencije na prirast• U novije se vrijeme prirast modelira temeljem većeg broja nezavisnih varijabli• Monserud i Sterba (1996) modeliraju plošni prirast individualnih stabala devet vrsta

drveća na temelju skupova nezavisnih varijabli, koje dijeli u nekoliko kategorija: varijablestabla, kompeticijske varijable, topografske varijable, varijable tla, vegetacijske varijable,te varijablu koja definira “prirasni okrug”.

• Antonić (1996a) istražuje zavisnost radijalnog prirasta bukve u predplaninskoj bukovojšumi u Viljskoj ponikvi na Risnjaku o varijablama izvedenim iz digitalnog modela terena(dozračene Sunčeve energije, izloženosti terena vjetru, dubini u ponikvi, akumulacijipovršinskim tečenjem, ocjeditosti terena, te nagibu, zakrivljenosti i orijentaciji terena)

• Antonić i dr. (2000) prilikom projektiranja režima podzemne vode kao preduvjetaopstanka nizinskih šuma na području hidrotehničkog zahvata modeliraju plošni prirasthrasta lužnjaka u funkciji okolišnih čimbenika (prostorne kompeticije, klimatskihčimbenika, te čimbenika koji utječu na vodni režim)

• Modeliranje radijalnog (debljinskog) prirasta

• Modeliranje plošnog prirasta– Bolja mjera volumnog prirasta koji je stvarna posljedica djelovanja stanišnih i

sastojinskih prilika.

• Nezavisne varijable– SASTOJINSKE: - d, h, dkrošnje, lk, lks, oštećenost (konkurentska sposobnost stabla)

- G, V, g/G, v/V, Gvd, Vvd, ... (pritisak konkurencije)

- bonitet

- intenzitet gospodarenja (Na razvoj i stanje šume kao složenog dinamičkog

sustava, velik utjecaj ima dosadašnje gospodarenje)

– STANIŠNE: - nagib, nadmorska visina, northness, eastness, ... (Geomorfološke)

- srednja, minimalna i maksimalna temperatura, oborine, relativna

vlaga zraka, ... (Klimatske)

- prostorno vremenske interpolacije prema Antoniću i dr. (2001)

osrednjene na 40 godišnje razdoblje (1956-1995) uz prostornu

razlučivost 300*300 m.

• Modeliranje radijalnog (debljinskog) prirasta

• Modeliranje plošnog prirasta– Bolja mjera volumnog prirasta koji je stvarna posljedica djelovanja stanišnih i

sastojinskih prilika.

• Nezavisne varijable– SASTOJINSKE: - d, h, dkrošnje, lk, lks, oštećenost (konkurentska sposobnost stabla)

- G, V, g/G, v/V, Gvd, Vvd, ... (pritisak konkurencije)

- bonitet

- intenzitet gospodarenja (Na razvoj i stanje šume kao složenog dinamičkog

sustava, velik utjecaj ima dosadašnje gospodarenje)

– STANIŠNE: - nagib, nadmorska visina, northness, eastness, ... (Geomorfološke)

- srednja, minimalna i maksimalna temperatura, oborine, relativna

vlaga zraka, ... (Klimatske)

- prostorno vremenske interpolacije prema Antoniću i dr. (2001)

osrednjene na 40 godišnje razdoblje (1956-1995) uz prostornu

razlučivost 300*300 m.

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

-20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20

udaljenost od središta plohe, m

udal

jeno

st o

d sr

ediš

ta p

lohe

, m

BušenaKonkurenti12,5+ stablasušcisredište plohe

0 90 180 270 360

Azimut, °

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

north

ness

0 90 180 270 360

Azimut, °

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

north

ness

0 90 180 270 360

Azimut, °

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

east

ness

VrijednostSvojstvenavrijednost

% Ukupnevarijabilnosti

Kumulativnasvojst. vrijed.

Kumulativnini %varijabilnosti

1234567

6,948632 99,26618 6,948632 99,26620,046399 0,66284 6,995031 99,92900,004436 0,06338 6,999467 99,99240,000405 0,00578 6,999872 99,99820,000088 0,00126 6,999960 99,99940,000040 0,00057 7,000000 100,00000,000000 0,00000 7,000000 100,0000

Varijable Faktor 1SRTMP 4SRTMP 5SRTMP 6SRTMP 7SRTMP 8SRTMP 9SRTMP 10Expl.VarPrp.Totl

-0,998025-0,997192-0,996998-0,999626-0,998904-0,998751-0,9846916,9486320,992662

5

10

15

20

25

30

35

40

45

12,5 22,5 32,5 42,5 52,5 62,5 72,5 82,5 92,5 102,5 112,5 122,5

Prsni promjer, cm

Visi

na, m

LITD 6

Ig

Id-I/IIg

I/IId-IIg

IId-II/IIIg

II/IIId-IIIgIIId-III/IVg

III/IVd-IVg

IVd-IV/Vg

IV/Vd-Vg

Vd5

10

15

20

25

30

35

40

45

12,5 22,5 32,5 42,5 52,5 62,5 72,5 82,5 92,5 102,5 112,5 122,5

Prsni promjer, cm

Visi

na, m

LITD 6

Ig

Id-I/IIg

I/IId-IIg

IId-II/IIIg

II/IIId-IIIgIIId-III/IVg

III/IVd-IVg

IVd-IV/Vg

IV/Vd-Vg

Vd

Uzorak

• Prikupljan na dinarskom dijeluareala obične jele u RepubliciHrvatskoj (područje četiriUprave šuma: Delnice, Gospić,Ogulin i Senj )

• Prikupljan na dinarskom dijeluareala obične jele u RepubliciHrvatskoj (područje četiriUprave šuma: Delnice, Gospić,Ogulin i Senj )

Varijable STABLA, TREESVariables d h dkr lk lks oštećenostir 0,32 0,38 0,40 0,37 0,35 -0,27ig 0,62 0,59 0,57 0,50 0,38 -0,31Varijable STABLO-PLOHA, TREE-PLOT PLOHE, PLOTVariables Gvd/ha Vvd/ha g/G v/V G/ha V/hair -0,41 -0,37 0,35 0,35 -0,21 -0,14ig -0,55 -0,48 0,64 0,65 -0,06* 0,03*

Broj Svi bonitetni razredi II/III bonitetni razred III bonitetni razredmodela Varijable All site classes Site class II/III Site class IIIModel N=531 N=165 N=118

Nr. Variables R R2 R R2 R R2

1 d 0,64 0,4094 0,65 0,4270 0,69 0,47142 d, g/G 0,69 0,4696 0,72 0,5212 0,72 0,52503 d, g/G, oštećenost 0,72 0,5145 0,74 0,5489 0,77 0,59224 d, G/ha 0,68 0,46185 d, G/ha, oštećenost 0,71 0,5104

Broj Svi bonitetni razredi II/III bonitetni razred III bonitetni razredmodela Varijable All site classes Site class II/III Site class IIIModel N=531 N=165 N=118

Nr. Variables R R2 R R2 R R2

1 d 0,64 0,4094 0,65 0,4270 0,69 0,47142 d, g/G 0,69 0,4696 0,72 0,5212 0,72 0,52503 d, g/G, oštećenost 0,72 0,5145 0,74 0,5489 0,77 0,59224 d, G/ha 0,68 0,46185 d, G/ha, oštećenost 0,71 0,5104

+ g/G = d + 6%+ g/G + oštećenost = d + 10,5%- Prethodno bonitiranje sastojina - dodatno objašnjava varijabilnost 2-8%- G/ha zasebno nije statistički značajna, ali u interakciji s drugim varijablama je- Modeliranje po masivima (Risnjak, Mala Kapela...)?

Varijable Koeficijent Std. pogreškaVariables Parameter Std. Error t p

Konstanta -14,9498 2,874830 -5,20025 <0,001d 1,3937 0,103512 13,46375 <0,001d*G -0,0085 0,001242 -6,87493 <0,001d*oštećenost -0,0075 0,001198 -6,26715 <0,001G*oštećenost 0,0029 0,001172 2,50275 0,013

Model 5

> 1 < 1 < 0,8 < 0,6 < 0,4 < 0,2

10 20 30 40 50 60 70 80 90

d

0

10

20

30

40

50

60

70

80oš

teće

nost

> 1 < 1 < 0,8 < 0,6 < 0,4

10 20 30 40 50 60 70 80 90

d

20

30

40

50

60

70

G/h

a

> 0,7 < 0,7 < 0,65 < 0,6 < 0,55 < 0,5 < 0,45 < 0,4

0 10 20 30 40 50 60 70 80

oštećenost

20

30

40

50

60

70

G/h

a

Model 5

> 1 < 1 < 0,8 < 0,6 < 0,4 < 0,2

10 20 30 40 50 60 70 80 90

d

0

10

20

30

40

50

60

70

80oš

teće

nost

> 1 < 1 < 0,8 < 0,6 < 0,4

10 20 30 40 50 60 70 80 90

d

20

30

40

50

60

70

G/h

a

> 0,7 < 0,7 < 0,65 < 0,6 < 0,55 < 0,5 < 0,45 < 0,4

0 10 20 30 40 50 60 70 80

oštećenost

20

30

40

50

60

70

G/h

a

> G/ha i oštećenost = < prirast pojedinačnih stabala

0

10

20

30

40

50

60

70

80

12,5 22,5 32,5 42,5 52,5 62,5 72,5 82,5 92,5

d1,3 - DBH, cm

Pro

cjen

jena

prir

ast -

Pre

dict

ed in

crea

men

t,cm

2

17

27

37

47

57

67

77

Prirast u odnosu na G/ha Prirast u odnosu na oštećenost

0

10

20

30

40

50

60

70

80

12,5 22,5 32,5 42,5 52,5 62,5 72,5 82,5 92,5

d1,3 - DBH, cm

Pro

cjen

jena

prir

ast -

Pre

dict

ed in

crea

men

t,cm

2

17

27

37

47

57

67

77

Ako se G/ha > za 10 m2, uz osrednjenu oštećenost,prirast se pojedinačnih stabala smanjuje za oko 12%.

Smanjenje prirasta pojedinih stabala,najvjerovatnije se kompenzira na razini sastojine(veći broj stabala u pojedinim debljinskimstupnjevima).

Ako se oštećenosti stabala > za 10%, uz srednjutemeljnicu uzorka, prirast se smanjuje za 0,2 do 12%.

Što prije ih posjeći - zdrava stabla bi na njihovom mjestu bolje prirašćivala – stvarni gubitak na prirastu.

R2

Model Varijable Razina primjenemodela ig 5 ig 10 ig 15 ig 20 ig 25 ig 30 ig 35 ig 40

1 d1,30, g/Gplohe Praktična 0,4629 0,4696 0,4796 0,4953 0,5161 0,5420 0,5795 0,61432 d1,30, g/Gplohe, oštećenost Praktična / teorijska 0,4977 0,5145 0,5330 0,5544 0,5779 0,6067 0,6396 0,67013 d1,30, h, dkrošnje, lk, lks Teorijska 0,4923 0,5063 0,5141 0,5243 0,5452 0,5629 0,5909 0,62194 d1,30, h, dkrošnje, lk, lks, g/Gplohe Teorijska 0,5654 0,5642 0,5625 0,5727 0,5935 0,6149 0,6380 0,66685 d1,30, h, dkrošnje, lk, lks, g/Gplohe, oštećenost Teorijska 0,5800 0,5844 0,5973 0,6172 0,6383 0,6564 0,6844 0,71096 Hegyi, NHegyi, min lg 1, med lg 1, med ld 1 Teorijska 0,4010 0,4157 0,4301 0,4414 0,4681 0,4863 0,5110 0,53977 Hegyi, NHegyi, min lg 5, med lg 5, med ld 5 Teorijska 0,4172 0,4389 0,4558 0,4689 0,5000 0,5173 0,5445 0,57408 d1,30, g/Gplohe, geomorf. 1*, klim. 1*** Praktična 0,5498 0,5701 0,5691 0,5898 0,6186 0,6449 0,6785 0,70719 d1,30, g/Gplohe, geomorf. 1*, klim. 1*** + gospodarenje Praktična 0,6294 0,6411 0,6474 0,6702 0,7021 0,7196 0,7389 0,760410 d1,30, g/Gplohe, geomorf.**, klim.**** Praktična 0,7010 0,7039 0,6991 0,7074 0,7262 0,7486 0,7597 0,781511 d1,30, g/Gplohe, geomorf.**, klim.**** + gospodarenje Praktična 0,7624 0,7670 0,7701 0,7886 0,7910 0,8242 0,8192 0,847112 d1,30, g/Gplohe, oštećenost, geomorf.**, klim.**** Praktična / teorijska 0,7311 0,824813 d1,30, g/Gplohe, oštećenost, geomorf.**, klim.**** + gospodarenje Praktična / teorijska 0,7830 0,8705

Složeniji modeli – s uključenim geomorfološkim i klimatskim varijablama te utjecajemgospodarenja

R2

Model Varijable Razina primjenemodela ig 5 ig 10 ig 15 ig 20 ig 25 ig 30 ig 35 ig 40

1 d1,30, g/Gplohe Praktična 0,4629 0,4696 0,4796 0,4953 0,5161 0,5420 0,5795 0,61432 d1,30, g/Gplohe, oštećenost Praktična / teorijska 0,4977 0,5145 0,5330 0,5544 0,5779 0,6067 0,6396 0,67013 d1,30, h, dkrošnje, lk, lks Teorijska 0,4923 0,5063 0,5141 0,5243 0,5452 0,5629 0,5909 0,62194 d1,30, h, dkrošnje, lk, lks, g/Gplohe Teorijska 0,5654 0,5642 0,5625 0,5727 0,5935 0,6149 0,6380 0,66685 d1,30, h, dkrošnje, lk, lks, g/Gplohe, oštećenost Teorijska 0,5800 0,5844 0,5973 0,6172 0,6383 0,6564 0,6844 0,71096 Hegyi, NHegyi, min lg 1, med lg 1, med ld 1 Teorijska 0,4010 0,4157 0,4301 0,4414 0,4681 0,4863 0,5110 0,53977 Hegyi, NHegyi, min lg 5, med lg 5, med ld 5 Teorijska 0,4172 0,4389 0,4558 0,4689 0,5000 0,5173 0,5445 0,57408 d1,30, g/Gplohe, geomorf. 1*, klim. 1*** Praktična 0,5498 0,5701 0,5691 0,5898 0,6186 0,6449 0,6785 0,70719 d1,30, g/Gplohe, geomorf. 1*, klim. 1*** + gospodarenje Praktična 0,6294 0,6411 0,6474 0,6702 0,7021 0,7196 0,7389 0,760410 d1,30, g/Gplohe, geomorf.**, klim.**** Praktična 0,7010 0,7039 0,6991 0,7074 0,7262 0,7486 0,7597 0,781511 d1,30, g/Gplohe, geomorf.**, klim.**** + gospodarenje Praktična 0,7624 0,7670 0,7701 0,7886 0,7910 0,8242 0,8192 0,847112 d1,30, g/Gplohe, oštećenost, geomorf.**, klim.**** Praktična / teorijska 0,7311 0,824813 d1,30, g/Gplohe, oštećenost, geomorf.**, klim.**** + gospodarenje Praktična / teorijska 0,7830 0,8705

Predhodna stratifikacija (bonitet, lokacija – masiv, intenzitet gospodarenja– povećanje R2 (povećati uzorak)

Zašto isto nije načinjeno?Statistički značajna razlika između izmjerenih geomorfoloških varijabli(nadmorska visina, nagib i orjentacija terena) i istih preuzetih iz DMR-aRješenje – nabaviti novi DMR, koji ne bi imao navedene razlike

Klimatski podaci razdoblja za koji se prirast razmatra bi vjerovatno doveli do daljnjegpovećanja koeficijenta determinacije

Obračun prirasta na razini sastojine

GJ Belevineodjel 13368 m3/ha

GJ Belevineodjel 11485 m3/ha

tdbh=28.12712-0.28157*dbh+0.00125*dbh2

(n=880; R2=0.16)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

0 20 40 60 80 100dbh (cm)

trans

ition

time

(yea

rs)

a)

Sličan oblik ima i krivulja postotka prirasta

tdbh=28.12712-0.28157*dbh+0.00125*dbh2

(n=880; R2=0.16)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

0 20 40 60 80 100dbh (cm)

trans

ition

time

(yea

rs)

a)

dsrednji % prirasta Omjer smjese Zaliha Prirast dsrednji % prirasta Omjer smjese Zaliha PrirastJela 41 1,46 81 37 1,54 68

Smreka 39 1,57 11 35 1,62 11Bukva 20 3,61 8 25 2,36 21OTB 12,5 7,8

Ukupno 1,65 100 485 8,01 1,72 100 368 6,34

Odjel 13 - sječa 2006. godineOdjel 11 - sječa 2005. godine

Precijenjen? Podcijenjen?

Normala omjer smjese J 80 : B 20Dimenzije sječive zrelosti J 70 : B 50

m V M m V M m V MPrirast 8,20 9,39 10,57 2,23 2,60 2,97 10,44 11,99 13,53

Max. odstupanja od V 14,4% 16,4% 14,8%

Prirast jele Prirast bukve Prirast ukupno

Ako bi jedna sastojina bila neposredno prije, a druga neposredno poslije preborne sjeće izračunatarazlika u prirastu bi bila 35,6%

Kako preciznije izračunati prirast na razini sastojine?- Korištenje G/ha pri modeliranju prirasta pri izradi osnova gospodarenja- Uspostava sjekoreda i izračun prirasta za stanje distribucije između dvije preborne sječe

tdbh=28.12712-0.28157*dbh+0.00125*dbh2

(n=880; R2=0.16)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

0 20 40 60 80 100dbh (cm)

trans

ition

time

(yea

rs)

a)

-Zdravstveno stanje-Bonitet-Konkurencija

Šumsko-uzgojni zahvati imaju jak utjecaj naRAST I PRIRAST STABLA U DEBLJINU

Td

d

Bonitet

tdbh=28.12712-0.28157*dbh+0.00125*dbh2

(n=880; R2=0.16)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

0 20 40 60 80 100dbh (cm)

trans

ition

time

(yea

rs)

a)

Posljedica:- Previsoke drvne zalihe (posebno udebljinskim razredima zrelih i prezrelihstabala)- Preniskih intenziteta preborne sječe

Posljedica?