Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.

145

UDK 371.3:796 Prethodno priopenje

Primljeno: 14. studenoga 2011.

UTJECAJ PROGRAMIRANJA NA POBOLJANJE ANTROPOLOKIH KARAKTERISTIKA UENIKA

Sofija Petrovi, prof. razredne nastave O Kneevi vinogradi, Kneevi vinogradi

Saetak: Glavni cilj ovog istraivakog rada bio je utvrditi utjecaj pravilnog programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika. Istraivanje je provedeno tijekom redovne nastave TZK na uzorku od 59 ispitanih uenika 3. razreda O (29 uenika eksperimentalne skupine i 30 uenika kontrolne skupine). Provedbom ovoga istraivanja dokazali smo, na osnovi izvrenih mjerenja, da smo pravilnim programiranjem u eksperimentalnoj skupini utjecali na postizanje boljih rezultata u razvoju antropolokih karakteristika uenika te skupi-ne u odnosu na kontrolnu skupinu uenika. Kljune rijei: tjelesna i zdravstvena kultura, programiranje, antropometrijska mjerenja,

zdravlje.

1. Uvod

Nastavu tjelesno-zdravstvene kulture u treem razredu osnovne kole uenici imaju triput tjedno. Rast i razvoj u tom su razvoju pojaani, tako da tri sata nastave tjelesno-zdravstvene kulture nisu dovoljna kako bi zadovoljila nji-hovu potrebu za kretanjem (osmiljenim vjebanjem). Poseban je problem kolskoj djeci to im se znatno mijenja nain ivota, sve vei broj sati sjede u klupama, slobodno vrijeme provode, opet sjedei, uz raunalne igrice, a sma-njenim kretanjem znatno se smanjuju tjelesne aktivnosti. injenica je da je tje-lesni odgoj u kolama nedovoljno zastupljen. Redovita tjelesna aktivnost u dje-ce i mladih iznimno je vana za njihov rast i razvoj, za njihovo zdravlje i spo-sobnost te prevenciju razvoja rizinih imbenika koji e utjecati na njihovo zdravlje u odrasloj dobi. Usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti u djejoj dobi nastavlja se u mladenakoj dobi, a zadrava se i u odrasloj dobi.

Da bismo najbolje utjecali na pravilan rast i razvoj naih uenika, nuno je pravilno i struno izvriti programiranje propisanih sadraja predvienih nastavnim planom i programom za odreenu populaciju uenika.

Kako bismo izvrili pravilno programiranje, moramo biti upoznati s ni-zom podataka o uenicima koje dobivamo razliitim morfolokim antropomet-rijskim mjerenjima. A da bismo uspjeno izvrili morfoloka antropometrijska

Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.

146

mjerenja i znali se sluiti dobivenim rezultatima, nuno je prouiti metodologi-ju koritenja antropometrijskog instrumentarija.

Najvie istraivanja u ovom podruju u naoj su zemlji obavili nai poz-nati profesori i metodiari, a meu njima najvie V. Findak, D. Metiko, M. Mrakovi i B. Neljak te, kasnije, Prskalo i Babin. Njihova istraivanja mogu nam posluiti kao temeljna polazina toka i okvirni orijentir u naem istrai-vanju. Na temelju dobivenih rezultata provedenih kvalitetnim i strunim mje-renjima u naim radnim okruenjima moemo izraditi konkretan program TZK za odreeni razred.

2. Metodologija istraivanja

2.1. Cilj istraivanja Cilj je istraivanja dokazati pozitivan utjecaj programiranja na pobolja-

nje antropolokih karakteristika uenika 3. razreda O usporeujui rezultate antropometrijskih karakteristika te motorikih i funkcionalnih sposobnosti uenika (ispitanika) na poetku i kraju kolske godine u eksperimentalnoj i kontrolnoj skupini uenika.

2.2. Zadaci istraivanja Provesti inicijalna i finalna mjerenja antropolokih karakteristika

uenika. Na osnovi dobivenih inicijalnih mjerenja u eksperimentalnoj skupini

napraviti kvalitetan program koji e se primjenjivati tijekom kolske godine.

Usporediti rezultate inicijalnih i finalnih mjerenja za svaku skupinu Dokazati utjecaj pravilnog programiranja na poboljanje antropolo-

kih karakteristika uenika eksperimentalne skupine. Uputiti uitelje da obrate pozornost na koritenje rezultata antropo-

metrijskih mjerenja pri programiranju.

2.3. Hipoteza Rezultati antropometrijskih, motorikih i funkcionalnih mjerenja ueni-

ka eksperimentalne skupine iz ovog istraivanja bit e iznad prosjeka rezultata njihovih vrnjaka u kontrolnoj skupini.

Uitelji koji pravilno izvre programiranje nastavnog plana i programa TZK postiu vei utjecaj na antropoloke karakteristike svojih uenika.

2.4. Metode istraivanja 2.4.1. Uzorak ispitanika Uzorak ispitanika ini 59 uenika treeg razreda osnovne kole u Kne-

evim Vinogradima u dobi od 9 do 10 godina. Ispitanici su uz redovnu nastavu

Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.

147

tjelesno-zdravstvene kulture bili ukljueni i u neku sportsku aktivnost u koli ili izvan nje. Eksperimentalnu skupinu inilo je 12 djevojica i 17 djeaka, a kontrolnu skupinu 13 djevojica i 17 djeaka. Od djevojica eksperimentalne skupine njih 8 bilo je ukljueno u ritmiko-plesnu kolsku skupinu, kao i 4 djevojice iz kontrolne skupine. U karate-klub izvan kole bili su ukljueni i djeaci i djevojice obiju skupina (e: 2 djevojice i 5 djeaka; k: 5 djevojica i 7 djeaka). U nogometni klub izvan kole ukljueno je 6 djeaka iz eksperi-mentalne i 7 djeaka iz kontrolne skupine.

2.4.2. Uzorak varijabli Uzorak varijabli ine tri antropometrijske varijable (ATV tjelesna vi-

sina, ATT tjelesna masa, AOP opseg podlaktice), est motorikih (MTR taping rukom, MSD skok u dalj s mjesta, MPR pretklon raznono, MPN poligon natrake, MPT podizanje trupa, MIV izdraj u visu zgibom) i jedna varijabla za procjenu funkcionalnih sposobnosti (F3 tranje 3 minute). Nave-dene varijable standardno se koriste za praenje uinaka nastave TZK, a pod-robniji opis mjernih instrumenata moe se nai u knjizi Primijenjena kinezio-logija u kolstvu NORME (Findak V., D. Metiko, M. Mrakovi, B. Neljak, 1996).

2.4.3. Nain prikupljanja podataka Rezultati su prikupljeni u okviru mjerenja koja su provedena za vrijeme

redovne nastave TZK primjenom standardiziranih mjernih instrumenata s prov-jerenim i zadovoljavajuim metrijskim karakteristikama (NORME V. Fin-dak, D. Metiko, M. Mrakovi, B. Neljak, 1996) te sa strunim i obuenim mjeriteljima (profesori TZK).

2.4.4. Obrada podataka Obradom rezultata izraunata je aritmetika sredina zavisnog t-testa ko-

jim je provjerena statistika znaajnost dobivenih razlika izmeu inicijalnog i finalnog mjerenja u antropometrijskim varijablama s orijentacijskim vrijednos-tima normi na razini RH i usporedbom eksperimentalne i kontrolne skupine.

2.4.5. Kalendar provoenja Inicijalno provjeravanje na poetku kolske godine (rujan) Programiranje rujan Praenje provoenja programa tijekom cijele kolske godine Finalno provjeravanje na kraju kolske godine (lipanj)

2.4.6.globalni godinji program Globalni i izvedbeni plan i program za rad u eksperimentalnoj skupini

izraen je na temelju prologodinjih finalnih i inicijalnih mjerenja u novoj

Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.

148

kolskoj godini, kao i posebnosti uenica i uenika ove skupine. Na osnovi tih rezultata poveali smo frekvencije u odreenim nastavnim cjelinama s ciljem poboljanja dobivenih rezultata. Kod eksperimentalne skupine uoili smo da su ljetni praznici utjecali na loije rezultate u koordinaciji, smanjenju miine ma-se ruku te funkcionalne izdrljivosti, pa smo na to stavili naglasak u novom programu. Tijekom rada radili smo kontrolna mjerenja prema kojima smo usmjeravali na rad s uenicima, dok se kod programiranja u kontrolnoj skupi-ni nismo pridravali istih naela. Za kontrolnu skupinu napravljen je plan i iz-vedbeni program ne vodei rauna o specifinostima skupine i nismo tijekom godine vrili kontrolna mjerenja.

3. Analiza rezultata i rasprava

3.1. Analiza rezultata i rasprava U tablicama od 19 do 22 Prikazani su prosjeni rezultati zavisnog t-testa kojim je provjerena statistika znaajnost dobivenih razlika izmeu ispitanika eksperimentalne i kontrolne skupine djeaka i djevojica na inicijalnom i final-nom mjerenju i dana je ocjena prosjenih vrijednosti usporeenih mjerenjima veeg broja ispitanika vrnjaka u RH u antropometrijskim varijablama. U tab-licama od 1 do 18 i na grafikonima od 1 do 18 izvedenim iz tablica od 19 do 22 s prosjenim rezultatima postignua uenika prikazane su razlike u napretku i odstupanja izmeu mjerenja provedenih u eksperimentalnoj i kontrolnoj skupi-ni.

Tablica 19. Rezultati antropometrijskih mjerenja uenica

3. razreda u k. 2010./2011. god.

Usporedba rezultata postignutih u k. 2010./2011. god. uenice (eksperimentalna)

Varija-ble

ATV visina

ATT teina

AOP opseg pod-lakti-

ce

MPRpret-klon raz-

nono

MTRta-

pingru-

kom

MPNpoli-gon

natra-ke

MSD skok udalj s mj.

MPT podiza-

nje trupa

MIV izdraj u visu

zgibom

F 3 tranje3 min.

inici-jalno 138,33 33,5 20,45 55 16,33 17,22 120,58 22,91 12,36 493,75 finalno 141,58 36,08 20,63 57,83 18,83 15,33 140 30,41 17,5 557,08 Oc. inic. izvrsno

izvrs-no loe

izn. pros.

isp. pros

izvrs-no loe prosj.

isp. pros. isp.pr.

Oc. final. izvrsno

izvrs-no loe

izn.pros.

isp. pros.

izvrs-no prosj. izn.pros.

isp. pros. Prosj.

Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.

149

Usporedba rezultata postignutih u k. 2010./2011. uenice(kontrolna)

Varija-ble

ATV visina

ATT teina

AOP opseg pod-lakti-

ce

MPR pret-klon

razno-no

MTR tapingrukom

MPN poligonnatra-

ke

MSD skok udalj s mj.

MPT podiza-

nje trupa

MIV izdraj u visu

zgibom

F 3 tra-nje 3

min. inici-jalno 139,53 34,92 19,41 52,92 16,23 18,86 108,38 18,61 12,05

493,84

finalno 142,38 36,84 19,87 52,84 16,92 17,81 112,53 19,84 14,91 508,0

7 oc. inic. izvrsno

izvrs-no loe

prosje-no

isp. pros. izvrsno loe loe

isp. pros.

isp.pr.

oc. final. izvrsno

izvrs-no loe

prosje-no

isp. pros. izvrsno loe

isp. pros.

isp. pros.

isp.pr.

Tablica 20. Rezultati antropometrijskih mjerenja uenica 3. razreda u k. 2010./11. god.

Usporedba rezultata postignutih u k. 2010./2011. uenici (eksperimentalna)

Vari-jable

ATV visina

ATTteina

AOP opseg

podlak-tice

MPR pret-klon

razno-no

MTR tapingrukom

MPN poligonnatra-

ke

MSDskok udalj

s mjes-

ta

MPT podi-zanje trupa

MIV izdr-aj

u visu zgi-bom

F 3 tranje3 min.

inici-jalno 138,64 34,23 20,91 40,7 18,94 15,18

132,76 24,94 21,58 564,41

fi-nalno 141,14 35,82 21,02 44 20,29 14,65 145 32,11 34,42 620,88 oc. inic. izvrsno

izvrs-no loe

prosje-no isp.pr. izvrsno

isp. pros.

isp. pr.

isp. pr. prosj.

oc. final. izvrsno

izvrs-no loe izn.pr.

prosje-no izvrsno

pros-jeno

izn. pr.

pros-jeno

izn. pros.

Tablica 21. Rezultati antropometrijskih mjerenja uenika 3. razreda u k. 2010./11. god.

Tablica 22. Rezultati antropometrijskih mjerenja uenika 3. razreda u k. 2010./11. god.

Usporedba rezultata postignutih u k. 2010./2011. uenici (kontrolna)

Vari-jable

ATV visina

ATTteina

AOP opseg pod-lakti-

ce

MPR pret-klon

razno-no

MTR tapingrukom

MPN poligonnatra-

ke

MSD skok udalj

s mjesta

MPTpodi-zanje trupa

MIV izdraj u visu

zgibom

F 3 tranje3 min.

inici-jalno 140,82 39,11 21,08 48,11 14,64 18,02 128,88 19 15,14 512,35 final-no 144,76 43,11 21,41 48,35 15,82 16,86 139 18,82 19,99 573,23 oc. inic.

izvrs-no

izn. pr. loe

izn. pros. loe izvrsno loe loe loe

isp. pr.

oc. final.

izvrs-no

izn. pr. loe

izn. pros. loe izvrsno

isp. pros. loe

isp. prosj.

prosje-no

Sofijaivot

150

3. rati s r2008su ujeka izvedne uskup Prik

Ta

Gra

skupRH. trolndoblj

a Petrovi: Utji kola, br. 28

Usporedazreda eksprezultatima8) vidljive enici ekspsvojih vr

dena je na u vie su vapini.

kaz uspore

(pr

ablica 1. Pros

afikon 1. Pro

Kao to pina ovog u

Rast u visnoj za 2,85lja od 9 mje

Djevojinicijalnfinalno

jecaj program8 (2/2012.), go

dbom mjernperimentalna prosjeka u

su razlikeperimentalnnjaka u koosnovi pro

arijabli pos

edbe inicijateine

rema Prebe

sjeni rezulta

osjeni rezult

je vidljivouzrasta (9-sinu u eksp cm, to jeeseci, kolik

ice ATVeno

miranja na pobood. 58., str. 14

nih rezultane i kontrou RH (preme u srednjimne skupineontrolnoj sosjeka u RHstigli bolje

alnog i finaeksperimeneg, 2002., i

ati visine i te

tati visine i t

o iz tablice 10 god.) izperimentalne neto nieko traje ko

eksper. AT138141

oljanje antrop45. 167.

ata aritmetiolne skupinma Prebeg,m vrijednoe postigli vskupini. OcH. Uenici rezultate o

alnog rezulntalne i koizvor: Mii

eine eksperi

teine eksper

1 i grafikozvrsne su unoj skupinie od prosjeolska godin

TTeksper.33,5

36,08

polokih karak

ike sredinne i uspored, 2002., izvostima. Mjevee pozitivcjena iniciji i uenice od uenika

ltata pri mjontrolne skuigoj-Durak

imentalne i k

rimentalne i k

ona 1, visinu odnosu nai poveao enog godina.

ATVkontro139142

kteristika uen

e kod uendbom ocjenvor: Miigoerenjem jevne pomakjalnog i fineksperime

a i uenica

erenju tjeleupine

kovi, 2008

kontrolne skup

kontrolne sku

na i teina ua dosadanjse za 3,25 njeg prira

ol. ATTko9,52,4

nika

nika i uenna uspjenoj-Durakove utvreno ke iznad prnalnog stan

entalne skua u kontroln

esne visine

8)

upine uenica

upine uenic

uenica obnja mjerenj

cm, a u koasta zbog r

ontrol. 34,9 36,8

ica os-

vi, da

os-nja

upi-noj

e i

a

ca

biju a u on-az-

Sofijaivot

u kooptimmjer

je i pmanj

Ta

Gra

2,6 cvoja niji,

1,6 kali seu od

a Petrovi: Utji kola, br. 28

Prosjenontrolnoj smalne masri uvjetovan

Napredopodjednakoje teine u

ablica 2. Pros

afikon 2. Pro

Prosjencm, a kontra za ovu do

koji iznosiProsjen

kg u odnose moe sm

dnosu na vi

Djeaciinicijalnfinalno

jecaj program8 (2/2012.), go

no poveanskupini mose tijela, uzno prije svovanje ueo, uenice odnosu na

sjeni rezulta

osjeni rezult

no poveanrolne skup

ob, iako je ni 5.59 (Konno poveansu na kontro

matrati zadosinu.

i ATVeno

miranja na pobood. 58., str. 14

nje mase tijoe se smazimajui prvega poveaenica u rasteksperimen

a kontrolnu

ati visine i te

tati visine i t

nje tjelesneine od 3,9 neto nie ndri, 2000nje mase tolnu skupi

ovoljavaju

ksper. AT138,6 141,2

oljanje antrop45. 167.

jela od 2,5atrati zadoritom u obanjem longtu i masi tntalne skup

u skupinu,

eine eksperi

teine eksper

e visine uecm u skladod npr. go

0). tijela ekspeinu koja je im s gledi

TTeksper.34,235,8

polokih karak

58 kg u eksovoljavajuzir da je ogitudinalnihtijela u objpine neznaali je njiho

imentalne i k

rimentalne i k

enika ekspdu je s oso

odinjeg pri

erimentalnpostigla pota odranj

ATVkontro140144

kteristika uen

perimentalim s gledvo poveanh dimenzije skupine

atno su u prov napredak

kontrolne skup

kontrolne sku

perimentalnbinama fazirasta vrnj

ne skupine oveanje teja optimaln

ol. ATTko,8,7

nika

1

lnoj i 1,92 dita odrananje u znatnja skeleta. ravnomjer

rosjeku nik ujednae

upine uenika

upine uenik

ne skupine ze rasta i rjaka u Slov

slabije je eine za 4 kne mase tij

ontrol. 39,1 43,1

151

kg nja noj

rno e i en.

a

ka

od az-ve-

za kg, ela

Sofijaivot

152

Prik

(p

vrnjlaktijalno0,18

a Petrovi: Utji kola, br. 28

kaz uspored

prema NOR

Tab

Opseg pjaka u RHice u prosjeog do fina cm, a kod

Tab

jecaj program8 (2/2012.), go

dbe inicijalce ek

RME 199

blica 3. Pros

podlaktice H. Kod djeveku je veialnog mjerd kontrolne

blica 4. Pros

Djevinicijfinal

Djeinicfina

miranja na pobood. 58., str. 14

lnog i finalksperimenta96. V. Find

sjeni rezulta i kontrol

G

kod djevovojica eki od prosjerenja kod skupine on

sjeni rezultai kontrol

vojice AOjalno lno

aci AOijalno

alno

oljanje antrop45. 167.

lnog rezultalne i kont

dak, D. Me

ati opsega polne skupine u

Grafikon 3.

ojica obijuksperimentaeka u kontrdjevojican je 0,46 c

ati opsega polne skupine u

OPeksper.20,4520,63

OPeksper.20,9121,02

polokih karak

tata pri mjetrolne skupetiko, M. M

odlaktice ekspuenica

u skupina alne skupinrolnoj skupa eksperimm.

odlaktice ekspuenika

AOPkontr19,19,

AOPkontro21,021,4

kteristika uen

erenju opsepine Mrakovi,

sperimentaln

malo je isne prosjek pini. Ali po

mentalne sk

sperimentaln

ol. ,41,87

ol.0841

nika

ega podlak

B. Neljak)

ne

spod prosjeopsega po

orast od inikupine izn

ne

kti-

)

eka od-ici-osi

Sofijaivot

ca, mprosjAli pskuprastadjeamaso

veeautoPinc Prik

a Petrovi: Utji kola, br. 28

Kod djemalo ispodjek opsegaporast od

pine iznosi a kod djevaka i djevom uenika

Primijeeg udjela mra (Medve

coli, 1997)

kaz uspored

(NORME

jecaj program8 (2/2012.), go

Grafiko eksp

eaka obijud prosjeka va podlakticeinicijalnog0,11 cm,

ojica i djojica kona kontrolneen je lagamiine maed i sur.,1), pa se ods

dbe inicijalno ek

E 1996. V

Tablica 5. P

Djevinicijfinal

miranja na pobood. 58., str. 14

on 4. Prosjeerimentalne

u skupina ovrnjaka ue u prosjekg do finalna u kontroeaka eksp

ntrolne skue skupine. ani trend pase. Sline 1989, Malstupanje od

lnog i finalksperimentV. Findak,

Prosjeni rez i kontrol

vojice MPjalno lno

oljanje antrop45. 167.

ni rezultati oi kontrolne s

opseg je pou RH. Kod ku je manjinog mjerenolnoj skupiperimental

upine, to j

poveanja opromjene

lina i Boud prosjeka

lnog rezulttalne i kon, D. Metiko

zultati gibljivlne skupine u

PReksper.55

57,8

polokih karak

opsega podlaskupine uen

odlaktice, idjeaka ek

i od prosjeknja kod djini on je 0lne skupineje povezan

opsega podmogu se n

uchard, 19u RH ne sm

tata pri mjentrolne skupo, M. Mra

vosti eksperiuenica

MPRkontr5252

kteristika uen

aktice nika

isto kao i kksperimentka u kontrojeaka eks,33 cm. Tae podjednano i s veodlaktice nanai u stud991, Kondrmatra zna

erenju pretkpine

akovi, B. N

imentalne

rol.2,92,8

nika

1

kod djevojtalne skupolnoj skupisperimentalakav je slijak, kao i kom tjelesno

a raun nedijama drugri i ajbajnim.

tklona razn

Neljak)

153

ji-ine ini. lne jed

kod om

to gih

ber-

no-

Sofijaivot

154

G

jene prosjrezusjenramonogkont

T

a Petrovi: Utji kola, br. 28

Grafikon 5. P

U prostokod uen

jenog rezltati neto ni i imaju o da je pravg rezultata trolnoj skup

Tablica 6. Pr

jecaj program8 (2/2012.), go

Prosjeni rezuoru motoriica eksper

zultata od vii od proneznatan pvilno progru napredopini.

rosjeni rezu

Grafikon 6.

Djeinicifina

miranja na pobood. 58., str. 14

ultati gibljivo

ikih varijaimentalne inicijalnogosjeka u RHpad od 0,1 ramiranje u

ovanju uen

ultati gibljivo

Prosjeni rei kontrol

aci MPijalno lno

oljanje antrop45. 167.

osti eksperim

abli gibljivskupine k

g do finalnH, dok su rcm u odn

u eksperimnica, to je

osti eksperim

ezultati gibljilne skupine u

PReksper.40,7

44

polokih karak

mentalne i ko

vosti dobivkod kojih jnog mjerenrezultati u

nosu na inicmentalnoj ske nedostata

entalne i kon

ivosti eksperuenika

MPRkontro4848

kteristika uen

ontrolne skup

vene su znae dolo do

nja i za 2,8kontrolnojcijalno mjekupini dovak kod pro

ntrolne skupi

rimentalne

ol.8,18,3

nika

pine uenica aajne proo poboljan83 cm, pa j skupini perenje. Sm

velo do uspogramiranja

ine uenika

om-nja su

ro-mat-pje-a u

Sofijaivot

uennja iprosjrezukomznatalnosobnu ko

Pri

prosj2,5 dskup

a Petrovi: Utji kola, br. 28

U prostnika eksperi u statistijene u odltati gibljiv

m kolske gajnim promoj skupini tnosti kroz kntrolnoj sk

ikaz uspore

(NORME

T

G

Rezultatjeka RH, adodira od

pini postigl

jecaj program8 (2/2012.), go

toru motorrimentalneki znaajndnosu na pvosti bili igodine od mjenama utreba traitkvalitetno pkupini.

edbe inicijaeksp

E 1996. V

Tablica 9. Pr

Grafikon 9. Pr

ti su mjereali su ueninicijalnog

le pomak o

Djevinicijfinal

miranja na pobood. 58., str. 14

rikih variskupine o

oj mjeri, pprosjek u Riznad prosj

inicijalnogu fleksibilnti u dostatnprogramira

alnog i finaperimentalV. Findak,

rosjeni rezul i kontrol

rosjeni rezui kontrol

enja brzine nice eksperg do finalnod 0,69 dod

vojice MTjalno no

oljanje antrop45. 167.

ijabli dobiod 3,3 cm pa su rezultRH. Kod djeka nije dg do final

nosti kod djno posveeanje, to je

alnog rezullne i kontro, D. Metiko

ltati brzine plne skupine u

ultati brzine plne skupine u

pokreta korimentalnenog mjerendira, to je

TReksper.16,318,8

polokih karak

ivene su zod inicijalntati od prosdjeaka kodolo do znlnog mjere

djevojica inoj panji nedostatak

ltata pri mjolne skupino, M. Mra

pokreta ekspeuenica

pokreta ekspuenica

od djevoje skupine inja, dok suneznaajno

MTRkontr11

kteristika uen

znaajne pnog do finsjenih preontrolne sknaajnih penja. Razloi djeaka uu razvoju tk kod uen

jerenju tapne akovi, B. N

erimentalne

perimentalne

ica obiju spak postigu uenice o.

rol.6,26,9

nika

1

promjene knalnog mjeerasli u iznakupine iji promjena tioge dobrimu eksperimete vane sp

nica i uen

pinga rukom

Neljak)

e

skupina ispgle pomak

u kontroln

155

kod ere-ad-su

ije-m i en-po-ika

m

pod od

noj

Sofijaivot

156

nije iz repini.tata nu finskup Prik

a Petrovi: Utji kola, br. 28

Ta

Gr

Znaajnse javilo n

ezultata mje. Razlika jena prosjen

nalnim mjepini dolo p

az uspored

(NORME

T

jecaj program8 (2/2012.), go

ablica 10. Pr

rafikon 10. P

no poboljani u eksperierenja u eke u tome tne, a kontr

erenjima. Spravilnim p

dbe inicijaleksp

E 1996. V

Tablica 11. P

Djeinicifinal

Djevinicijfinal

miranja na pobood. 58., str. 14

rosjeni rezu i kontrol

Prosjeni rezu i kontrol

anje rezultaimentalnoj

ksperimentto je kontrrolna skupiSmatramo dprogramira

nog i finalnperimentalV. Findak,

Prosjeni rez i kontrol

aci MTijalno lno

vojice MPjalno no

oljanje antrop45. 167.

ultati brzine plne skupine u

ultati brzine lne skupine u

ata u tapinj ni u kontrtalnoj skuprolna skupiina zadralda se do b

anjem.

nog rezultalne i kontro, D. Metiko

zultati koordilne skupine u

TReksper.18,920,3

PNeksper.17,215,3

polokih karak

pokreta ekspuenika

pokreta ekspuenika

ngu rukomrolnoj skupini od 1,4

ina prela sla je loe reoljih rezul

ata pri mjeolne skupino, M. Mra

inacije ekspeuenica

MTRkontr1415

MPNkontr11

kteristika uen

perimentalne

perimentalne

, tj. eksplopini uenikte 1,2 u kos ispodprosezultate i utata u eksp

renju poligne akovi, B. N

erimentalne

ol.4,65,8

rol.8,87,8

nika

e

e

ozivne snaka, to se vontrolnoj sksjenih rezu inicijalnimperimentaln

gona natra

Neljak)

ge, vidi ku-zul-m i noj

ke

Sofijaivot

nomza 1,primima

Gra

a Petrovi: Utji kola, br. 28

G

Uenicem i u finalno

,89 s, a komjene polig

natjecatelj

T

afikon 12. Pr

jecaj program8 (2/2012.), go

Grafikon 11. P

e i jedne i dom mjerenjntrolna sku

gona u nastski karakte

Tablica 12. P

rosjeni rezu

Djeinicifinal

miranja na pobood. 58., str. 14

Prosjeni rez i kontrol

druge skupju. Eksperiupina za 1,tavi kod uer.

Prosjeni rez i kontrol

ultati koordin

aci MPijalno lno

oljanje antrop45. 167.

zultati koordlne skupine u

pine postigimentalna ,05 s. Ti izenika nii

zultati koordilne skupine u

nacije eksper

PNeksper.15,214,6

polokih karak

dinacije ekspuenica

gle su izvrsskupina po

zvrsni rezuih razreda,

inacije ekspeuenika

rimentalne i k

MPNkontr

16

kteristika uen

erimentalne

ne rezultatoboljala jeltati pokaz, to potie

erimentalne

kontrolne sku

ol.18

6,8

nika

1

te i u inicije svoj prosjzatelj su ee timski ra

kupine uenik

157

jal-jek

este ad i

ka

Sofijaivot

158

RH. kont

cije lazimjovemeljohrarazv

Pr

a Petrovi: Utji kola, br. 28

RezultatEksperime

trolna skupRezultat

pod utjecama dosadaek, 1975, K za napred

abruju i pooju koordi

rikaz uspor

(NORME

Tab

Graf

jecaj program8 (2/2012.), go

ti u finalnoentalna sku

pina za 1,16ti testa polajem primijnjih istraKati i surdak i u os

otvruju mnacije u ov

redbe inicijmjesta

E 1996. V

blica 13. Pro

fikon 13. Pro

Djevinicijfinal

miranja na pobood. 58., str. 14

om mjerenjupina pobo6 s. igona natrajenjenih kiivanja (Mradnici, 19stalim mot

mogui velivom dobno

jalnog i fineksperimeV. Findak,

osjeni rezulti kontrol

osjeni rezul i kontrol

vojice MSjalno no

oljanje antrop45. 167.

nju znatno oljala je sv

ake ukazuinezioloki

Metiko i H998). Budutorikim spik doprinoom uzrastu

nalnog rezuentalne i ko, D. Metiko

tati eksplozivlne skupine u

ltati eksplozilne skupine u

SDeksper.120,5

140

polokih karak

su bolji odvoju brzinu

uju na intenih operatorHoek, 197ui da koorposobnostis dodatnih.

ultata pri montrolne skuo, M. Mra

vne snage eksuenica

vne snage ekuenica

MSDkontr10112

kteristika uen

d prosjeniu za 0,53 s

nzivan razvra, to je u72, Viski-rdinacija prima, postig

h sportskih

mjerenju skoupine

akovi, B. N

sperimentaln

ksperimentaln

rol.8,42,5

nika

ih rezultatau prosjeku

voj koordinu skladu s n-talec i Mredstavlja gnuti pom

h aktivnost

koka udalj s

Neljak)

ne

lne

a u u, a

na-na-

Me-te-aci i u

s

Sofijaivot

zivnfinalrimedo p

ljavatrolnmenkontmogjeni ge.

a Petrovi: Utji kola, br. 28

Poetni a snaga nolnom mjereentalna skurosjenih,

Tab

Graf

Rezultatajui, ali sune su skupitalna skuptrolna skupglo bi se o

kombinira

jecaj program8 (2/2012.), go

su rezultatogu uenicaenju, dok jupina pravito kontrol

blica 14. Pro

afikon14. Pro

ti su finalnu tek kod eine ispod p

pina uenikpina za 10ekivati akoane nastave

Djeinicifinal

miranja na pobood. 58., str. 14

ti skoka uda eksperime kontrolnailnim je prlnoj skupin

osjeni rezult i kontrol

osjeni rezult i kontrol

nog napretkeksperimenprosjeka u ka pobolja0,2 cm. Zno bi se jo ve s dodatni

aci MSijalno lno

oljanje antrop45. 167.

dalj kod umentalne sk

a povealarogramiranni nije uspj

tati eksplozivlne skupine u

tati eksplozivlne skupine u

ka u odnosntalne skup

odnosu naala je svoj

naajno pobvie vodiloim aktivno

SDeksper.132,7

145

polokih karak

enica obijupine pobo

a rezultat zanjem uspjejelo.

vne snage eksuenika

vne snage ekuenika

su na inicijpine dosegna prosjek uj skok za boljanje ro rauna prostima u ra

MSDkontr128

1

kteristika uen

u skupina oljala se za samo 4,1la podii l

sperimentaln

ksperimentaln

jalno mjernuli prosjekuenika u R12,3 cm u

rezultata uri programiazvoju eksp

ol.8,839

nika

1

loi. Ekspza 19,42 cm5 cm. Eksploe rezult

ne

ne

renje zadovk, a kod koRH. Ekspeu prosjekuu skoku udiranju i priplozivne sn

159

plo-m u pe-tate

vo-on-eri-u, a dalj im-na-

Sofijaivot

160

Prik

te mnadpsu skontpoerezu

a Petrovi: Utji kola, br. 28

kaz uspore

(NORME

Tablic

Grafik

Uenicemjerenja za prosjean rstavljanja ntrolne skupetne rezultaltate u RH

Tablic

jecaj program8 (2/2012.), go

edbe inicijaeksp

E 1996. V

ca 15. Prosj

kon 15. Pros

e eksperime7,5 podiza

rezultat u onaglaska npine od 1,2ate koje je.

ca 16. Prosj

Djevinicijfinal

Djeinicfina

miranja na pobood. 58., str. 14

alnog i finaperimentalV. Findak,

sjeni rezult i kontroln

sjeni rezuli kontroln

entalne skuanja trupa odnosu na na trbunu3 podizanj

e jedva pod

sjeni rezult i kontroln

vojice MPijalno lno

aci MPijalno

alno

oljanje antrop45. 167.

alnog rezullne i kontro, D. Metiko

tati repetitivlne skupine

ltati repetitine skupine u

upine znavie nego prosjek u

u muskulatja trupa nezdigla na to

tati repetitivlne skupine

PTeksper.22,930,4

PTeksper.24,932,1

polokih karak

ltata pri mjolne skupino, M. Mra

vne snage ekuenica

ivne snage euenica ajno su pobu inicijalnRH. Ti do

turu pri prznatni su, toku ispod

vne snage ekuenika

MPTkontr1819

MPTkontro

18

kteristika uen

erenju podne akovi, B. N

ksperimenta

eksperiment

boljale finnom mjerenobri rezultarogramiranta skupina

d prosjeka

ksperimenta

rol.8,69,8

ol.19

8,8

nika

dizanja trup

Neljak)

alne

talne

nalne rezulnju, to je ati posljednju. Rezult

imala je lou odnosu

alne

pa

lta-iz-

dica tati oe na

Sofijaivot

rezuiznaduspjerada ciji kprosj

kontrami

Pri

a Petrovi: Utji kola, br. 28

Grafik

Kao i djltate podizdprosjeneeli pobolj na trbunokraljenicejean rezul

Kod reptrolne skupiranje u eks

ikaz uspore

(NORME

T

jecaj program8 (2/2012.), go

kon 16. Pros

jevojice, izanja trupae rezultate. ati, nego soj muskulae. S tim je ultat u RH. petitivne snpine ueniksperimenta

edbe inicijazgibom

E 1996. V

Djevinicifinal

Tablica 7. Pr

miranja na pobood. 58., str. 14

sjeni rezul i kontroln

i djeaci eka za 7,2 po

Uenici kosu ak imaaturi ueniku skladu i

nage vidi ka, a smatraalnoj skupin

alnog i finam eksperime

V. Findak,

vojice Mijalno lno

rosjeni rezu i kontrol

oljanje antrop45. 167.

ltati repetitilne skupine

ksperimentodizanja viontrolne sk

ali blagi paka i zanemstatistiki se velika ramo da je ni.

alnog rezulentalne i ko, D. Metiko

MIVeksper.

12,317,5

ultati statikelne skupine u

polokih karak

ivne snage euenika talne skupiie u finalnkupine vead od 0,2,

marivanja njznaajno zrazlika izmrazlog tom

ltata pri mjontrolne sko, M. Mra

MIVkontr

14

e snage ekspeuenica

kteristika uen

eksperiment

ine znatno nom mjere vrlo loe rto je posljjezine ulogzaostajanje

meu ekspemu dobro iz

jerenju izdrkupine akovi, B. Nol.12

4,9

erimentalne

nika

1

talne

su poboljenju i postirezultate njedica slab

ge u stabilize u odnosu

erimentalnzvreno pro

draja u vis

Neljak)

161

ali igli isu

bog za-na

ne i og-

u

Sofijaivot

162

dalektigle

a Petrovi: Utji kola, br. 28

G

Rezultatko ispod p

e napredak

T

G

jecaj program8 (2/2012.), go

Grafikon 7. P

ti inicijalniprosjeka u u prosjeku

Tablica 8. Pr

Grafikon 8. P

Djeinicfina

miranja na pobood. 58., str. 14

rosjeni rezui kontrol

ih i finalniRH, iako

u za 5,14 s,

rosjeni rezu i kontrol

rosjeni rezu i kontrol

aci MIcijalno alno

oljanje antrop45. 167.

ultati statikelne skupine u

ih mjerenjasu uenice a uenice

ultati statikelne skupine u

ultati statikelne skupine u

IVeksper.21,534,4

polokih karak

e snage ekspuenica

a kod obijue u eksperiu kontroln

e snage ekspeuenika

e snage ekspuenika

MIVkontro1519

kteristika uen

erimentalne

u skupina bimentalnoj noj skupini

erimentalne

erimentalne

ol.,1,9

nika

bili su i ostskupini po

za 2,86 s.

tali os-

Sofijaivot

provtalnazultasu tesu jo

kostitrenitikeprogsplozpom

Pri

a Petrovi: Utji kola, br. 28

Kod uevjeravanja a skupina pate u RH. Kestovi izdro uvijek u

Pritom ii ruku i raingu jakoste u odnosugramiranogzivno brzin

m.

ikaz uspor

(NORME

Tablica

Grafiko

jecaj program8 (2/2012.), go

enika ekspod rezultatpodigla je Kontrolna aja u visuvelikom z

istovremenamenog pojti. Ipak treu na dinamg vjebanjanske sposo

edbe inicijsposobno

E 1996. V

a 17. Prosje

n 17. Prosje

Dinfi

miranja na pobood. 58., str. 14

perimentalnta kontrolnsvoj rezultskupina je

u zgibom staostatku u

no nije dojasa, to pba imati n

miku jakosa na jakostobnosti, koj

alnog i finsti eksperimV. Findak,

ni rezultati f i kon

ni rezultati fi kontrol

Djevojicenicijalno nalno

oljanje antrop45. 167.

ne skupine ne skupinetat za 12,84edva je podtatistiki u

u odnosu nalo do znapotvruje pna umu i mst, ali i ukt openito

oje su u zna

nalnog rezumentalne i , D. Metiko

funkcionalnihntrolne skup

funkcionalnlne skupine u

F3 eks-per.

493,75557,08

polokih karak

neto je be, iji je re4 s i tako ddigla svoje

u neznaajna prosjek uajnog pob

pravilno dimanju podlokupno znat

u odnosu atno veoj

ultata pri mjkontrolne

o, M. Mra

h sposobnostine

e sposobnosuenika

F3 kon-trol.

493,84508,07

kteristika uen

bolji rezultazultat lo. dosegnula e rezultate noj mjeri p

RH. boljanja ustribuiranjeonost promno vei mna koordimjeri odre

mjerenju funskupine

akovi, B. N

ti eksperimen

ti eksperimen

nika

1

at inicijalnEksperimeprosjene za 4,85 s,

poboljani,

u statikoj e prioritetamjenama s

mogui utjeinativne i eeene geno

nkcionalnih

Neljak)

ntalne

ntalne

163

nog en-re-pa ali

ja-a u sta-caj ek-oti-

h

Sofijaivot

164

inicijti. Prgnutvojispod

prosjskupmenprosjtaj u

a Petrovi: Utji kola, br. 28

Ueniceijalne rezulravilnim pt je znaajaice u kontrd prosjeni

Tablica

Grafikon

Uenici jean rezul

pine u finaltalnoj i 60,jene i izn

uspjeh polu

jecaj program8 (2/2012.), go

e eksperimltate mjererogramiranan napredarolnoj skupih rezultata

a 18. Prosje

n 18. Prosje

eksperimeltat, a uenlnom mjer,80 m u koadprosjen

uen i inje

Djeinicfina

miranja na pobood. 58., str. 14

mentalne i kenja funkcinjem u eksak od 63,33pini postiga u RH.

ni rezultati f i kontrol

ni rezultati f i kontrol

entalne skunici kontrolenju pokaz

ontrolnoj skne rezultatenicom da d

eaci cijalno alno

oljanje antrop45. 167.

kontrolne onalnih sp

sperimenta3 m u trajagle u prosje

funkcionalnihlne skupine u

funkcionalnilne skupine u

upine u inlne skupinzale znatankupini, to e u odnosu dosta djea

F3 ekper564,4620,88

polokih karak

skupine imposobnosti,lnoj skupin

anju tranjaeku napred

h sposobnostuenika

ih sposobnosuenika

nicijalnom e ispodpron napredakje podiglona prosjek

aka trenira

. F3 kotro1 512,38 573,2

kteristika uen

male su isptj. aerobn

ni kod djeva do 3 mindak od 14,2

ti eksperimen

sti eksperime

provjeravasjean rezu

k od 56,47 aerobnu iz

k u RH. Smnogomet iz

ol.3523

nika

podprosjene izdrljivvojica pos., dok su d23 m i ost

ntalne

entalne

anju imali ultat. Objem u ekspe

zdrljivost matramo dazvan kole

ne os-sti-

dje-tale

su su eri-na

a je e.

Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.

165

4. Zakljuak istraivanja Usporedbom rezultata mjerenih antropometrijskih osobina eksperimen-

talne i kontrolne skupine uenika i uenica treeg razreda (ATV, ATT, AOP) vidljive su odreene razlike u srednjim vrijednostima. Tako je ve u inicijalnim mjerenjima uoljiva razlika u skupinama u svim antropometrijskim varijabla-ma u korist kontrolne skupine djeaka i djevojica, ali je napredak obiju skupi-na u finalnom mjerenju bio podjednak. Razlike izmeu skupina nisu znaajne glede njihovih antropometrijskih osobina.

Usporedbom motorikih sposobnosti (MPR, MTR, MPN, MSD, MPT, MIV) izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine i kod djeaka i djevojica rezultati eksperimentalne skupine u finalnim mjerenjima pokazali su vei nap-redak u odnosu na kontrolnu skupinu, iji su rezultati u prosjeku bili slabiji. Djevojice eksperimentalne skupine pokazale su vei napredak od inicijalnog do finalnog mjerenja u svim motorikim i funkcionalnim sposobnostima, a znaajan pomak pokazale su u razvoju fleksibilnosti, repetitivne i eksplozivne snage u odnosu na kontrolnu skupinu, dok su djeaci eksperimentalne skupine postigli znaajniji napredak u razvoju fleksibilnosti, repetitivne i statike snage od djeaka kontrolne skupine. Smatramo da su i dobri rezultati kod eksperi-mentalnih skupina posljedica dobrog programiranja. Analiza rezultata u okviru provedenih istraivanja na uzorku uenika mlae kolske dobi pokazuje da je veina motorikih sposobnosti uenika pod znatnim utjecajem genetskih fakto-ra i egzogenih (vanjskih) imbenika, od kojih je u mnogobrojnim istraivanji-ma potvren pozitivan utjecaj tjelesne aktivnosti odnosno tjelesnoga vjebanja. Slini rezultati postignuti su i u mjerenjima funkcionalnih sposobnosti. Djevoj-ice eksperimentalne skupine pokazale su znaajnije razlike u funkcionalnim sposobnostima od djevojica kontrolne skupine, dok su djeaci obiju skupina imali podjednak napredak.

Na kraju istraivanja doli smo do zakljuka da se u ovoj mlaoj kol-skoj dobi moe znatno utjecati na koordinaciju, brzinu, gibljivost, ravnoteu i funkcionalne sposobnosti te da je za to razdoblje izrazito vano redovito i kon-tinuirano provoditi kinezioloke aktivnosti koje su u skladu s interesima ueni-ka i uvjetima rada u koli.

Istraivanje utvrivanja razlika izmeu djevojica i djeaka eksperimen-talne i kontrolne skupine treih razreda u nekim motorikim sposobnostima provedeno je s ciljem poboljanja kvalitete nastave TZK, gdje bi se planiranje i programiranje nastavnog procesa trebalo organizirati potujui uoene razlike u motorikom statusu uenika. Nakon usporedbe dobivenih rezultata mora se imati u vidu da treba ograniiti vlastite zakljuke s obzirom na veliinu uzorka (svega 59 uenika). Iako se rezultati ovog istraivanja ne mogu generalizirati na iroku populaciju djeaka i djevojica u dobi od devet godina zbog veliine uzorka i utjecaja razliitih imbenika na razvoj motorikih sposobnosti, rezul-tati istraivanja mogu posluiti kao dobre smjernice s ciljem kvalitetnijeg prog-

Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.

166

ramiranja i dodatnog odreivanja homogenih skupina u nastavi TZK. Generali-ziranje istih rezultata zahtijeva istraivanje irih razmjera.

5. Literatura:

1. Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Zagreb: k. novine.

2. Findak, V., Metiko, D., Mrakovi, M., Neljak, B. (1996). Razvoj antropometrij-skih obiljeja uenika osnovnih i srednjih kola, Zagreb: Napredak.

3. Findak, V., Metiko, D., Mrakovi, M. (1992). Kinezioloki prirunik za uitelje, Zagreb: Hrv.ped.knji. zbor.

4. Findak, V. (1999.). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Zagreb: k. knjiga. 5. Findak, V., Metiko, D., Mrakovi, M., Neljak, B., Prot, F. (2000.). Motorika

znanja, Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu. 6. Findak, V., Metiko, D., Mrakovi, M., Neljak, B. (1996). Primjenjena kinezio-

logija ukolstvu NORME, Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor i Fakul-tet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu.

7. Kurikulum-HNOS. 8. Kvesi, M.(2008). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Mostar: Fakultet pri-

rodoslovno matematikih i odgojnih znanosti. 9. Mrakovi, M.(1987). Teorijski pristup programiranju transformacijskih procesa

u podruju kineziologije, Zagreb: Obrazovanje i rad, br. 5-6. 10. Mui, V. (1999). Metodologija pedagokog istraivanja, Zagreb: kolska knji-

ga. 11. Prskalo, I. ( 2001). Osnove kineziologije, Petrinja: Visoka uiteljska kola u Pet-

rinji.

Impact of Syllabus on Improvement of Anthropological Characteristics of Pupils

Summary: The main goal of this research was to establish the impact of an appropri-ate syllabus on the improvement of anthropological characteristics of pupils. The re-search was carried out during regular physical education classes with 59 third-grade primary school pupils (29 pupils in an experimental group and 30 in a control group). On the basis of measurements taken in the research it has been proved that by creat-ing an appropriate syllabus and applying it on the experimental group we had an im-pact on the achievement of better results in the development of anthropological char-acteristics of pupils in comparison with the control group. Keywords: physical education, creating a syllabus, anthropometric measurement,

health.

Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.

167

Einfluss der Programmierung auf die Verbesserung der anthropologischen Ei-genschaften der Schler

Zusammenfassung: Das Hauptziel dieser Studie war die Bestimmung der Wirkung von regelmiger Programmierung auf die Verbesserung der anthropologischen Ei-genschaften der Schler. Die Studie wurde whrend des regulren Sportunterrichts anhand einer Stichprobe von 59 Teilnehmern - den Drittklsslern durchgefhrt (29 Schler in der experimentellen Gruppe und 30 Schler in der Kontrollgruppe). Mit der Durchfhrung dieser Studie haben wir auf der Grundlage von Messungen bewie-sen, dass wir durch regelmige Programmierung in der experimentellen Gruppe bes-sere Ergebnisse in der Entwicklung der anthropologischen Eigenschaften der Schler bei dieser Gruppe erzielt haben im Vergleich mit der Kontrollgruppe. Schlsselbegriffe: Sportunterricht, Programmierung, anthropometrische Messungen,

Gesundheit.