Uticaj Pesticide Na Zivotnu Sredinu

7/23/2019 Uticaj Pesticide Na Zivotnu Sredinu

http://slidepdf.com/reader/full/uticaj-pesticide-na-zivotnu-sredinu 1/14

Uticaj pesticida na životnu sredinu

1.Uvod



1.1 Osnovni pojmovi

Životna sredina je sve ono što okružuje čovijeka, odnosno živo bice (organizam) samećusobnoim dejstvom. Živi svijet, odnosno organizmi egzistiraju ili u jednoj, ili u više geosferageogragskog omotača: litosferi, atmosferi ili idrosferi.!

Pesticidi (lat."estis#zaraza $ caedo# ubiti) su sva emijska srestva koja se u"otrebljavaju uzastiti kuluirni biljaka od razni štetni insekata, mnogi biljni bolesti, korova i trava. %anas seza tu svru koristi "reko &' vrsta "esticida koji se razlikuju kako i što "o načinu na koji dejstvujutako i "o meanizmu djelovanja. o sastavu i strukturi "esticidi "ri"adaju raznim klasamaorganski jedinjenja.&

esticidi su nastali kao "otreba za većom količinom zdrave rane i "otrebe da se iskorenemnoge bolesti u kojima štetočine imaju ulogu "renosioca. oriste se u "oljo"rivredi i šumarstvu

(*'+), a znatno manje u veterinarstvu i zdravstvu. a razliku od većine zaga-ujući materijakoje se u radnu i životnu sredinu unose bez odre-enog cilja (osim ako se ciljem ne smatraosloba-anje od ne"otrebni ot"adni materija), "esticidi se unose sa namerom da "omognučovjeku, "ovećanjem "rinosa u "oljo"rivredi, voćarstvu, vinogradarstvu i šumarstvu suzbijanjemštetni mikroorganizama itd. esticidi ili sredstva za zaštitu bilja su organska i neorganskaemijska jedinjenja, kao i "rodukti živi organizama koje se koriste u "oljo"rivredi i šumarstvuza "revenciju "ojave, kontrolu i uništavanje "rouzrokovača biljni bolesti, štetočina i korova, kaoi zaštitu "oljo"rivredni i "rerambeni "roizvoda. snovni uslov koji su fitofarmaceutskasredstva), u "očetku razvoja emijske zaštite bilja, da bi biliregistrovani morali da zadovolje je da budu efikasni. /aravno da je to i dalje

"otreban, ali ne i dovoljan uslov. /aime, razvojem fitofarmacije s"oznalo se os"orednim efektima koja 001 mogu da izazovu kod ljudi, neciljani organizamai uo"šte u životnoj sredini, a što "roističe iz toga da su to jedinjenja koja imajuodre-enu toksičnost, te mogu da izazovu odre-ene toksične efekte na ljude idomaće životinje, kao i ne"rivatljive efekte na organizme u "rirodi iekosistem uo"šte. 2azumljivo je da ti negativni efekti 001 nisu "rivatljivi. vinegativni efekti će biti izraženiji ukoliko se 001 ne"ravilno "rimjenjuju./ajveće greške nastaju "rilikom ne"osrednog tretiranja kojeg "rovode"oljo"rivredni "roizvo-ači, tj. korisnici 001. %a bi se smanjio rizik "o zdravljeljudi i životnu sredinu koji nastaje "rilikom u"otrebe 001 neo"odna je stalnaobuka korisnika 001, a to je i razumljivo, jer se smatra da centralno mjesto u

integralnoj zaštiti bilja zauzima obrazovani "oljo"rivredni "roizvo-ač koji jes"osoban da djelimično sam odlučuje.1avremni "ristu" u "rimjeni 001 je utemeljen na održivoj u"otrebi 001,

! rof. %r 3edomir 4rnogorac, snovi geoekologije, 562728/79,anja ;uka, &'!&, str.!<

& rof. %r 3edomir 4rnogorac, snovi geoekologije, 562728/79,anja ;uka, &'!&, str.!*=



"ri tome uključujući "redostrožnost i "reventivni "ristu". > tom cilju ?vro"skaunija je dala niz zakonski rješenja koje imaju za cilj smanjnje rizika i uticaja001 na zdravlje ljudi i životnu sredinu. 7o smanjnje rizika i negativnog uticaja001 na zdravlje ljudi i životnu sredinu je utemeljeno na "održavanju uvo-enja irazvoja integralne zaštite bilja, kao i "održavanje alternativni "ristu"a itenika u cilju smanjenja u"otrebe 001. 7a "odrška je namijenjena "rije svega"oljo"rivrednim "roizvo-ačima, "redstavnicima stručni službi, te naučni,stručni i strukovni institucija, a ona se očekuje i od strane države. >"ravoovaj "riručnik je namijenjen ne"osrednim korisnicima 001, tj. "roizvo-ačimakoji kao "rofesionalni korisnici "rimjenjuju 001.riručnik ima za cilj da "omogne korisnici

1.2 Uticaj pesticida na biocenozu

>ticaj "esticida na biocenoze je veoma složen i raznovrstan.> svakoj biocenozi "olaznu gru"u "redstavljaju fitofage (organizami koji se rane biljkama).rojnost insekata#fitofaga reguliše se brojnosti grabljivica i "arazita. bog toga,

dolazi do eks"lozivnog razmnožavanja štetočina za čije je uništavanje neo"odno "rimeniti"esticide. 1istematska "rimena "esticida "redstavlja ne"osredno dejstvo na biocenozu i vodi dodelimičnog uništavanja korisni insekata#o"rašivača, mrava, negativno deliju na ribe,beskičmenjake i "tice, a efekti dejstva za"ažauje se na životinjama i kod čoveka. 1 drugestrane, smanjivanje ili "restanak u"otrebe "esticida može dovesti do naglog razmnožavanjaoni štetočina, koje su se duže vreme nalazile "od njiovim dejstvom ali su us"ele da "režive.načajnija narušavanja u biocenozama registruju se "ri sistematskoj "rimeni visokotoskični"esticida, uglavnom organolorni jedinjenja.

vi "re"arati se slabo razlažu u vodi i zemljištu, "osjeduju s"osobnost akumulacije uorganizmima biljaka i životinja, "a njiova dugotrajna "rimena u neograničnim količinamais"oljava značajna dejstva na biocenoze. @eliku o"asnost "redstavlja "risustvo "esticida u lancuisrane. oste"eno akumulirani u jednim organizmima, ovim "utem israne lako se "redajudrugim.@ećina "esticida (me-u njima i organolorni) "oseduju izrazitu s"osobnostkoncentrovanja i is"oljavaju aktivno biološko dejstvo na to"lokrvne životinje.

rojni su "odaci o delovanja "esticida na "tice, "osebno one vrste koje se rane ribom i "ticegrabljivice, tj. one vrste koje se nalaze na kraju lanca israne.>ništavanje korisni insekata jenajza"aženije "ri u"otrebi insekticida u šumama i voćnjacima, koji igraju značajnu ulogu uregulisanju štetočina. "asnost uništavanja "o"ulacije korisni insekata "ri emijskoj obradiveliki "ovršina znatno je veća, nego "ri obradi mali, gde je zamena uginuli jedinki mogućanjiovim "reseljavanjem iz susedni čisti oblasti. @eliki uticaj na "osledice "rimene "esticidaima i vreme u"otrebe. @eliki značaj "ri"ada i ostacima "esticida u šumama "osle 9obradeAodre-enim "re"aratima a ostaci mogu u dugom vremenskom "eriodu is"oljavati štetno dejstvona biocenozu. od "rolećni obrada voćnjaka uništavaju se štetočine koje "rezimljavaju na



biljkama, dok se štetno dejstvo na korisne insekte ne is"oljava, "ošto se oni u to vreme nalaze uzemljištu.B

1.3 Epidemiološkotoksikološki zna!aj

?"idemiološko#toksikološka značajnost sredstava za zaštitu bilja je naročito izražena u "rocesu"roizvodnje i još više u "rimeni. na su me-utim značajna i sa stanovišta zaštite zdravlja

stanovništva zbog zaga-enosti "rerambeni artikala i eventualno kumulativni efekata.1redstva za zaštitu bilja su "rvenstveno emijska jedinjenja koja služe za uništavanje štetočinaživotinjskog,biljnog i gljivičnog "orekla. /jiova glavna "rimena je u "oljo"rivredi, mada sekoriste i u okvirudrugi aktivnosti ("rofesionalne i amaterske dezinsekcije i deratizacija, drvnaindustrija#im"regnacija,biološko oružje i bioterorizam). > nji se ubrajaju defolijanti (uništavajulišće) i desikanti( vrše sušenje biljaka), kao i sredstva za odbijanje i "rivlačenje štetočina(re"olanti i atrakanti).rema nekim "odacima bez "rimene "esticida dobijalo bi se samo do B'+današnjeg "rinosa velikogbroja ranljivi "rodukata. osledice delovanja "esticida zavise od karaktera dela ili celogekosistema i od fizičko#emijski osobina u"otrebljeni "re"arata. 7oksičnost se izražava u ;%#C' dozom koja je

smrtonosna za C'+ eks"erimentalni životinja u kratkom razdoblju (obično &D časa). %oza seizražava brojem mgEkg 77 odre-ene "utem "rimene: per os, perkutano.4

2. Podela i karakteristike pesticida

ostoji klasifikacije "esticida na osnovu objekata njiovog dejstva, "rema načinu ulaska uorganizam,"rema dejstvu u organizmu na osnovu toksičnosti i "rema emijskom sastavu. /a osnovu objekta delovanja nastala je uobičajena "odela na:

• insekticide,

• akaricide,• baktericide,

• fungicide,

• herbicide i

• zoocide.8z gru"e zoocida izdvajaju se rodenticid i (uništavaju glodare), nematocidi (za nematode),korvicidi (za "tice) i limacidi (za "uževe).

rema načinu "rodiranja 8 dejstvu "esticidi se dele na:

B Fr Gugoslav 1tajkovac!, "rimarijus %r sc med. ranka 6midžić&, Gelena iočanin&, di"l.farm.ten.,5esticidi i izvori zaga-enja u životnoj sredini i značaj remedijacije u sanaciji kontaminacije9 ,

tt":EEa"eironsrbija.edu.rsEicama&''*E'&CHGugoslav+&'1tajkovac,+&'6modzic,+&'iocanin+&'#+&'esticidi+&'+&'i+&'izvori+&'zagadenja+&'u+&'zivotnoj+&'sredini."df , str. &

D Fr Gugoslav 1tajkovac!, "rimarijus %r sc med. ranka 6midžić&, Gelena iočanin&, di"l.farm.ten.,5esticidi i izvori zaga-enja u životnoj sredini i značaj remedijacije u sanaciji kontaminacije9 ,tt":EEa"eironsrbija.edu.rsEicama&''*E'&CHGugoslav+&'1tajkovac,+&'6modzic,+&'iocanin+&'#+&'esticidi+&'+&'i+&'izvori+&'zagadenja+&'u+&'zivotnoj+&'sredini."df , str. &

http://apeironsrbija.edu.rs/icama2009/025_Jugoslav%20Stajkovac,%20Amodzic,%20Biocanin%20-%20Pesticidi%20%20i%20izvori%20zagadenja%20u%20zivotnoj%20sredini.pdf










• kontaktne ( uništavaju štetočine dodirom),• digestivne ("rodiru "rekonjegovisistema).

rema dejstvu u organizmu na osnovu toksičnosti, "esticidi se dele na:• toksične (kontaktni, sistemski,digestivni, funigentni) i• fiziotro"ne (stimulansi, inibitori).

1a stanovišta zaštite ljudi, "esticidi se dele na:

• bezo"asne,• o"asne,• vrlo o"asne i• najo"asnije.

>stanovljene su četiri gru"e "esticida na osnovu ste"ena toksičnosti,koje su date u tabeli !./edostatak "odele na četiri gru"e toksičnosti je u tome, što uzima u obzir samo direktnutoksičnost bez faktora kao što su fiziko#emijske osobine jedinjenja, njegovmetabolizam,kumulacija, de"ozicija i "ostojanost u s"oljašnjoj sredini.

7abela !. lasifikacija "esticida "reme ste"enu toksičnostiC

1vijetska zdravstvenaorganizacija (IJ)

2usija ;% C'(mgEkg)

ezo"asni niskotoksični veća od !'''"asni srednje#toksični &''K!'''

rlo o"asni jače# toksični C'K&''/ajo"asniji visoko# toksični manje od C'

Jemijski klasifikovani "esticidi se uglavnom dele na• neorganske i• organske.

bog nedostatka "esticida neorganskog "orijeka, kao što su visoke doze, "ostojanost u s"oljnoj

sredini, odsustvo selektivnog dejstva, mogućnost trovanja ljudi i životinja, u "oslednje vreme njisve više zamenjuju "esticidi organskog "orekla

ostoji emijska klasifikacija "esticida na šest gru"a i to:• "esticidi K alogeni derivati ugljovodonika (insekticidi# %%7 i omolozi, cikloeksanska

jedinjenja,derivati lindana , doksafaen i "oliorkamfen i dr),• omolozi i derivati benzola (insekticidi# fungicidi, baktericidi i erbicidi),• jedinjenja fosfora (neorganski #n B&, organski insekticidi, akaricidi, nematocidi,

fungicidi,erbicidi i dr.),

C Fr Gugoslav 1tajkovac!, "rimarijus %r sc med. ranka 6midžić&, Gelena iočanin&,di"l.farm.ten., 5esticidi i izvori zaga-enja u životnoj sredini i značaj remedijacije u sanacijikontaminacije9 , tt":EEa"eironsrbija.edu.rsEicama&''*E'&CHGugoslav+&'1tajkovac,+&'6modzic,+&'iocanin+&'#+&'esticidi+&'+&'i+&'izvori+&'zagadenja+&'u+&'zivotnoj+&'sredini."df , str.!<









• karbomidi: fungicidi, insekticidi, erbicidi (sebin, cinet, maneb, ciram, karbam, dokarban,tioura),

• triazinski "re"arati (erbicidi#atrezin, alnezin, atramet, "rometrin, simazin, amitrol,totacid,

kamalor).• di"iridili (erbicidi#"arakvat, gramokson),• ostala jedinjenja ( kumarinski "re"arati#rodenti, nikotinski#(insekticid, organska jedinjenja

žive#fungicidi, /a#fluoroacetat jedinjenja fenoksisirćetne, fenoksibuterne, "ro"ionske kiseline,

derivati anilina, jedinjenja bakra i sum"ora #fungicidi).

3. Uticaj pestiida na zdravlje ljudi

vaj uticaj se može se razmatrati kao trovanje radnika angažovani na "rimeni"esticida, kao i oni koji u kontakt sa "esticidima dolaze zbog ne"ažnje i nedovoljneobaveštenosti o njiovimosobinama. ao glavni uzroci "rofesionalni trovanja u "oljo"rivredi mogu se navesti

nekvalitetna zaštitna odeća (DD+), ne"ažnja (!'+) i neadekvatni radni uslovi (!C+). ri "rimeni"esticida, mogući su incidenti kod ljudi koji se ne bave zaštitom biljaka, ali dolaze u kontakt savećim količinama "esticida, što dovodi do akutni i ronični trovanja.rojni "rimeri ukazuju da"esticidi dos"eli u radnu i životnu sredinu, ugrožavaju čoveka i ostalaživa bića u ne"osrednom kontaktu, "ri boravku u obra-enim oblastima, unošenjem u organizam"reko "rskani "lodova i sl).

Poli"lorovani bi#enili ("iraleni) su organlorna jedinjenja koja su našla široku u"otrebukrajem &'. veka. 7o su vrlo stabilna jedinjenja sa niskim na"onom "are, slabo za"aljiva, veliki suelektroizolatori, "oseduju visok to"lotni ka"acitet i dielektričnu konstantu.va jedinjena su nažalost izuzetno toksična i o"asna "o "rirodu i čoveka, "a se često javlja "roblem kako izložene

"olilorovane bifenile ukloniti iz u"otrebe. Lirenje "olilorovani bifenila je moguće na dvanačina: tokom u"otrebe slučajnim izlivanjem u zemljište ili vodu, ili nakon u"otrebe, "rilikomodlaganja i termičke dezintegracije.>koliko se izliju u zemlju ili vodu, oni u toj sredini zaostaju ido !' godina. > zemljištu se "olilorovani bifenili adsorbuju na sitnije čestice ili se vezuju zauminske sastojke. 1 druge strane, u vodi se manje rastvaraju i "reti o"asnost da se trajnozagadeogromne količine.1agorevanjem "olilorovani bifenila nastaje veoma toksično

jedinjenje dioksin (&,B,=,M#tetralor#dibenzo#dioksid)./ajveća u"otreba "olilorovani bifenila je bila u svetu u transformatorskim rasladnimsistemima, ali kako je o"asnost i šteta koje izazivaju ova jedinjenja veća od koristi, njiovau"otreba je u većini razvijeni zemalja zabranjena.

> vreme /67 bombardovanja 12G, usled ga-anja trafo#stanica, došlo je do teški oblikakontaminacije vode i zemljišta "iralenom. od teško otrovani "tica koje koristimo za isranu,za"aža se "remor, nakostrešen izgled i gubitak "erja, a moguće je uvećanje jetre i bubrega,umanjenje slezine, kreste i jaja. ifenili se akumuliraju u organizmima u jezerskim ribama,njiova koncentracija u tkivu se kreće od &#!& ""m.



2azličiti "esticidi "oseduju brojne fiziološke aktivnosti u odnosu na biljke. t"ornost biljaka"rema njiovom delovanju odre-ena je emijskim sastavom, dozama i oblicima "re"arata,načinom i vremenom obrade, fazama rasta, anatomskom i morfološkom gra-om biljke, njeniorgana i tkiva. > osnovi ot"ornosti razni vrsta biljaka "rema "esticidima, leže njiovebioemijske razlike u razmeni materije u fiziološkoj reakciji na ova jedinjenja.>ticaj "esticida na biljke "očinje od momenta kontakta i "rodora kroz lišće, stablo i korenje.@ećina erbicida i insekticida sistematskog delovanja, akaricidi i neki fungicidi dosta brzo"rodiru i kreću se "o biljci, is"oljavajući o"šti uticaj na ceo biljni organizam. /eki "re"arati kojinisu s"osobni da se kreću, lokalizuju se na mestima "rvobitnog "rodora is"oljavajući lokalnodejstvo. ri obradi biljaka u razvoju, "esticidi u biljni organizam "rodiru uglavnom kroz lišće(kutikule i "ore) u obliku tečnosti i "are. ri nedostatku vlage u biljci, "esticidi "rodiru li"oidnim"utem, kroz masne ko"onente ćelijskog zida.esticidi uneti u zemljište, mogu u zavisnosti od "rimenjene doze i vrste "re"arata "romenitisastav zemljišne mikroflore.Or$ano"loridni insekticidi, u dozama koje se "re"oručuju u borbi "rotiv zemljišni štetočina,ne is"oljavaju negativno dejstvo na brojnost zemljišni mikroorganizama. ni tada stimulišurazvoj "ojedini gru"a mikroorganizama, "ri većim dozama u "očetku izazivaju suzbijanje, a

zatim stimulaciju mikroflore zemljišta. %emljišni #un$icidi i dumi$anti, "o "ravilu dejstvuju negativno na mikrofloru zemljišta."šti "okazatelj dejstva "esticida na mikrofloru jeste biološka aktivnost zemljišta, ili intenzitetzemljišnog disanja(sor"cija &, osloba-anje 4&). Jerbicidi se relativno brzo razlažu u zemljištui njiova "rimena u "re"oručenim dozama ne odražava se negativno na zemljišnu mikrofloru.ri unošenju u zemljište u "ovećanim dozama, dolazi do "rivremenog "regru"isavanja sastavamikroflore.arakter i ste"en dejstva na faunu uslovljeni su osobinama "re"arata, njiovimsadržajem u zemljištu, sastavom faune i zemljišno#klimatskim uslovima.

&. Pesticidi u životnim namirnicama

aga-ivanje životni namirnica "esticidima "redstavlja značajan "roblem. > literaturi jeo"isano blizu B.''' slučajeva ne"rofesionalnog trovanja nastali "osle u"otrebe biljakaobra-eni organolornim i organofosfornim "re"aratima kao i onim na bazi arsena i žive.olovina ovi slučajeva vezana je za u"otrebu žitarica obra-eni "esticidima, a ostali zau"otrebu biljni "roizvoda koji su bili "rskani tiofosom, adrinom, dieldrinom, "olilorkamfenom,arsenom i dr.bog visoke stabilnosti, organohlorni "esticidi se ugra-uju u trofičku mrežu i ostaju dugo uživotnoj sredini u skoro ne"romenjenom emijskom obliku i nagomilavaju se u tkivima ljudi iživotinja is"oljavajući ne"oželjne efekte na organizme. 1vakako najznačajniji "redstavnik

organolorni "esticida ''( je termički izuzetno stabilan, tako da se skoro uo"šte ne razlaže"rilikom "ri"remanja rane od namirnice zaga-eni organolornim "esticidima. osledicedelovanja "esticida na ljudski organizam su različite. ojedini od nji, (%%7), akumuliraju se uorganizmu u masnom tkivu, delujući kao kancerogenasu"stanca.> gru"i organolorni jedinjenja visokom toksičnošću odlikuju se aldrin, dieldrin, endrin idrugi./eka od akutni trovanja usledila su zbog u"otrebe leba umešenog od brašna zaga-enogendrinom. osle B#C minuta za"ažena se mučnina, "ovraćanje, i"er#refleksija, razdražljivost,



koma. Jronična trovanja karakterišu se oštećenjima nervnog, želudačno#crevnog ikardioviskularnog sistema i krvotvorni organa.Organofosforni "esticidi su manje o"asni, budući da nisu tako stabilni kao organolorni. oduticajem vode i sunca oni se u toku mesec dana razlažu na malotoksične su"stance.rganofosforna jedinjenja su jaki inibitori i "seudoolinesteraze. rava olinesteraza je kodčoveka lokalizaovana u nervnom tkivu i eritrocitima, a u "lazmi i jetri se nalazi"seudoolinesteraza. 0armakološko i toksikološko dejstvo organofosforni jedinjenja sastoji seu snižavanju aktivnosti acetilolinesteraze u nrevnom sistemu, usled čega u sina"sama dolazido nagmilavanja acetilolina. /aglo "ovećanje sadržaja acetilolina, koji se zbog blokiranostiacetilolinesteraze ne razlaže, u "očetku stimuliše, a zatim "arališe "renos nervni im"ulsa uolinergičnim sina"sama koncetrisani u centralnom nervnom sistemu, somatskim nervnimvlaknima, u sina"sama ganglija motorni nerava i završecima "arasim"atikusa (sim"atikusa).?fekti trovanja nagomilanim acetilolinom, mogu biti muskarinski (suženje vida, "ojačanoizlučivanje žlezda sa lučenjem, otežano i ne"ravilno disanje, mučnina, "rolivi i ne"ovoljnouriniranje i defekcija), nikotinski (kratkotrajni "orast krvnog "ritiska, o"šta fizička slabost, veomabrzo zamaranje) i centralni efekti (vrtoglavica, nervoza, "remor, o"šta slabost, koma, "restanakdisanja).Fe-u organofosfornim "esticidima, paration je svakako jedan od najo"asniji. n "oseduje

visoku toksičnost i trovanja njime se često završavaju fatalno, zbog činjenice da se sim"tomi javljaju tek "ošto je uneta veća doza. Jronično dejstvo organofosforni "re"arata može dovestido narušavanja centralnog nervnog sistema, "ovećanja vremena reakcija, gubitka "amćenja irazdražljivosti.7reću naročito značajnu gru"u "esticida sa stanovišta trovanja životnim namirnicama"redstavljaju "re"arati na bazi žive, namenjeni za zaštitu semena.

). *az$radnja pesticida u zemljištu

2azgradnja "esticida zavisi od emijski svojstava, inicijalne koncentracije, veličine čestica,rastvorljivosti u vodi, tem"erature, vlažnosti i zemljišta, sadržaja umusa, oblika i načina"rimjene, s"osobnosti vezivanja (adsor"cije) "esticida za koloidne čestice mineralne i organskematerije, brojnost i vrstu mikroorganizama, entomofaune, "risustva "ovršinski aktivnimaterija, biljnog "okrivača, klimatski faktora , i dr. ao i od toga da li je "esticid jednokratno ili"rvi "ut, ili višestruko tokom jedne sezone, ili tokom niza godina.ri jednokratnom i "rvom unošenju "esticida mikroorganizmima je je "otrebno vrijeme da se"rilagode na "esticid kao izvor ugljenika, drugi elemenata ili energije. esticid će se brže ilis"orije razgraditi izmjenom jednog ili više nabrojani faktora (Lovljanski et al., !*M&).rocesi razgradnje "esticida u zemljištu se različiti i obuvataju dealogenizaciju, delakilaciju,

redukciju, oksidaciju, idrolizu, idroksilaciju, karboksilaciju i konjugaciju itd,Jemijska sredstva koja se odlikuju visokim na"onom "are brže "odlježu fotoemijskojrazgradnji na "ovršini zemljišta, što je viša tem"eratura brže je is"aravanje i iščezavanje sa"ovršine zemljišta.

7ab.&. /a"on "are i isčezavanje insekticida iz zemljišta (?dNards, !*<<)



8nsekticid rosječni +insekticida u zemljištu

nakon ! godine

/a"on "are (&'O4, mmJg)

%%7%ieldrin;indan

6ldrinJlordan

Je"talor

M'=C<'&<CC

DC

!P!'#=

!P!'#=

*.DP!'#<

<.'P!'#<

!.'P!'#C

B.'P!'#D

1labo is"arljivi

>mjereno is"arljiv

erzistentnos je s"osobnost zadržavanja, odnosno brzina kojom "esticidi iščezavaju izzemljišta. 8z "raktični razloga odrefjuje se biloški "olu vijek K vrijeme "otrebno da "očetnakoličina "risutna u zemljištu o"adne na C'+. /a osnovu biloškog "olu vijeka razgradnje uzemljištu "esticidi se dijele na više gru"a ( 7ab.B)

7ab.&. erzistentnost "esticida u zemljištu izražena kao biloški "olu vijek, 2;C'

erzistentnost 2;C' mjeseci

@isoko "erzistentnierzistentni

>mjereno "erzistentni/isko "erzistentni

reko < mjeseciB#< mjeseci

!#B mjesecaFanje od ! mjesec

Fe-u "esticidima naj"erzistentnija su organolorna jedinjenja i njiovi biloški "oluvijekrazgradnje u zemljištu se izražava u godinama.rganofosforni i karbamatni insekticidi imaju znatno kraci biloški "olu vijek, koji se izražava umjesecima. Fe-utim, treba istaći da ostaci ovi jedinjenja, naročito "rijmenjeni u oblikugranula, "redstavljaju toksikološki "roblem naročito za korenaste, ktrolaste i lukovičaste biljke, ičine ograničavajući faktor kako u njiovoj zaštiti tako i za gajenje neki usjeva na tretiranom

zemljištu u "ostrnoj sijetvi ili u narednoj sezoni (ovo se "osebno odnosi na "ovrće namjenjenoj"roizvodnji dječije rane, zatim duvana, lijekovito bilja i stčne rane.)iološki "oluvijek sintetski "iretroida u zemljištu se izražava u nedeljama.a fungicide (sa izizetkom organoživini jedinjenja) biloški "oluvijek se tako-e izražava unedeljama, "a "rema tome ova gru"a "esticida ne "redstavlja "roblem za "oljo"rivrednu"roizvodnju i ištitu životne sredine.

7abela D erzistentnost najvažniji gru"a "esticida u zemljištu

esticidi 2;C' erzistentnost ;iteraturaOrganohlorni insekticidi

%%7%ieldrin

6ldrinJe"talor Jlordan;indanFetoksilor

&.M god&.C god'.B god&.& god

!.& god

!' (D#B') godM (C#&C) godB (!#<) god= (B#&') godD (B#C) god<.C (B#!') god

?dNards, (!*<<)



Organofosforni insekticdi

%iazinon%isulfotonFalation0orat0onofos

!& nedeljaD nedelje& nedeljeD nedeljeD nedelje

Quenzi, (!*=D)

Triazini i pikloram

6ltrazin1imazinrometrinikloramFenilureje

;inuron%iuron%erivati benzojeve kiseline%ikamba%ifenamin

!' mjeseci!& mjeseciB mjeseca!M mjeseciD#!' mjeseci< mjeseciM mjeseci

< mjeseciM mjeseci

earneR et al.,(!*<*)

Silfonilureje

7rijasulfuronirimisulfuron7ribenuron, 7rifensulfuronFenoksi, toluidini i nitrili

%ilobenilF46&.D#%7rifluralin

&D mjeseca&D mjeseca S< mjseci

D mjesecaD mjeseca! mjesec< mjeseci

aRer, (!*M=)

Karbamati i alifatske kiseline

%ala"on?74

746

& mjeseca! mjesec

B mjeseca

Filler i erg,(!*<*)

Imidazolinoni

8mazeta"ir 8maza"ir 8mazakvin

=#B= mjeseci<' mjeseci= mjeseci

1aner, i T4onnor(!**!)

Fe-u erbicidima, "ored "iklorama, naj"erzistentniji su, derivati triazina, fenilureje,imidazolinoni. ilološki "oluvijek se izražava u mjesecima ( <#!M i više mjeseci) dok za ostaleerbicide iznosi oko B mjeseca. @alja naglasiti da je većina erbicida (sa izuzetkom enoksi#erbicida, di"iridila, dioksimila) slabo toksični za čovjeka i to"lokrvne organizme. /e

nagomilavaju se na lancima israne (kao organolorni insekticidi), ali "erzistentni erbicidi sezadržavaju u zemljištu i mogu biti fitotoksični (snižavajući "orast i "rinos ili onemogućavajućirast i razvoj biljaka uo"šte), te "restavljaju "roblem "ri izboru narednog usjeva ("lodore-a)./a "erzistentnost "esticida utiče i sadržaj vlage u zemljištu, odnosno rastvroljivost "esticida uvodi. 8sto tako ona zavisi i od "odložnosti idralitičkoj razgradnji. a "esticide koji se lakoidrolizuju "erzistentnost uglavnom zavisi od vlažnosti zemljišta. erzistentnost tako-e zavisi odtem"erature zemljišta.



7ab. C >ticaj tem"erature zemljišta na biloški "oluvijek neki erbicida (JaUue i 0reed, !*=*.)esticid ilološki "oluvijek, mjeseci

!CO4 B'O4 6trazin 6metrin

%iuronromacil

<.'<.'

=.'=.'

&.'D.C

C.CD.C

8s"arljivost "esticida sa "ovršine zemljišta zavisi "rvenstveno od formulacije i načina "rimjene,formulacija u obliku granula koje se "rimjenjuju inkor"oracijom znatno će sniziti ili čak s"iječitiis"arljivost "esticida. (bog visoke is"arljivosti, n"r obavezna je inkor"oracija "re"arata na bazi?74 na dubinu C#!'cm, trifluralina na duini C#Mcm, a na"ro"amida na dubinu &#Ccm)

"asnost "esticida za životinje i ljude1avremena "oljo"rivreda je neraskidivo vezana s "rimjenom "esticida. oznate su "rednostiove "rimjene: "ovećanje "rinosa, zdrav usjev, "oboljsanje kvaliteta i nutritivne vrijednosti

"roizvoda, "orast stočne "roizvodnje, ušteda u vremenu obrade i slično.Jemijska sredstva za zaštitu bilja se "rimjenjuju zbog svoje selektivne otrovnosti za odredjeneštete insekte, odre-ene mikroorganizme, "rouzrokovače biljni bolesti, korove i dr.

7ab.< 1elektivna otrovnost insekticida (rocida, !*==)8nsekticid 1rednja smrtna doza

;%C' za kućnu muvu,mgEkg

6kutna srednja smrtnadoza 6;%C' za"acova, mgEkg

oeficijent otrovnosti

aradion%%7Falation

0enitrotion%imetoat0envalarat4i"ermetrin%eltametrin

'.*!'.'C<.'

C.<'.*!B.!C

'.&BMC'.'&C

B.<#!B!!B

&M''

M''C''DC!&C!!BC

*.&!!.BC'.'

!DBCCC.C&&M!&=BCD''

oeficijent otrovnosti je odnos 6;%C' za "acova i ;%C' za ciljani organizam, u datom

"rimjeru kontaktna srednja smrtna doza za kućnu muvu, što je ovaj broj veći selektivnost jeveća, a o"asnost za to"lokrvne organizme manja.

%inamika "otrošnje "esticida

%inamika "otrošnje "esticida u svijetu je sljedeća:



7ab.= otrošnja "esticida i "redvi-anja "otrošnje (Q806, !*MB)Qru"a "esticida 1vijetska "otrošnja, iljade tona Qodišnja sto"a rasta (+)

1tvarna redvi-ena0ungicidiJerbicidi8nsekticidi2odenticidi0umiganidi

!*<CE<* !*M' !**C !*<CE<*#M' !*M'#!**C

=D&=<=!'M<!C=

!'*D!C*'!C*'&*=

!DMC&&&C&&BCC''

B.'C.MB.'C.'

&.!&.B&.B&.C

>ku"no &=C& &C=! <C=!

8z tabele se uočava da je do M'#ti godina "otrošnja erbicida bila najveća, a da se unarednom "eriodu očekuje veća "rimjena rodenticida i sredstava za zaštitu "roizvoda uskladištima. 6ko "osmatramo svijetsku "otrošnju "estidica "o gru"ama i geografskim"odručjima, u dva vremnska intervala rezultati su sledeći (tabela M i *):

7ab.M 1vijetska "otrošnja "esticida "o gru"ama (4ramer, !*=C. i remer, !*M*)

Qru"a "esticida !*=B.godina !*M=.godina8nsekticidi, +0ungicidi, +Jerbicidi, +stalo, +

BB!MB*!'

!*BBDDD

7ab.* 1vijetska "otrošnja "esticida "o geografskim "odručjima (4ramer, !*=C. i remer, !*M*)Qeografsko "odručje !*=B.godina !*M=.godina16% i anada, +;atinska 6merika, +a"adna ?vro"a, ??, +

8stočna ?vro"a, + 6zija, 6ustralija, /ovi eland,+

6frika, +

!B!&&&

!B!=

C

&D!D&C

*&=

D

%inamika "otrošnje "esticida u našoj zemlji karakterisana je naglim "oslijeratnim "orastom svedo M'#ti godina "rošlog vijeka kada se ova "otrošnja stabilizuje, ali je broj aktivni materija ibroj "re"arata u stalnom "orastu.

+. Opasnost pesticida za životinje



/akon "rimjene "esticida u zaštiti bilja "esticidi dos"ijevaju do biljaka ili sjemena kojima sedivljač rani. >sred stalnog unošenja mali količina "esticida "utem rane dolazi do njegovognagomilavanja u organizmu, a "ri dužem korištenju rane kontaminirane "esticidima mogu semanifestovati ne"oželjni efekti.7eratogeni efekti su za"aženi kod fazana, "re"elica i jerebica, ali u is"itivanjima u kojima su"esticidi direktno unošeni u jaje, embriotoksičnim koncentracijama.ri utvr-ivanju o"asnosti od nekog "esticida utvr-uje se 6;%C' (jednakokratna doza kojaizaziva uginuće C'+ is"itivane vrste) i ;%C' utoku C#M dana.dnos izmedju 6;%C' i ;%C' označava se kao minironični odnos. 6ko se "esticid metaboliše uorganizmu u manje toksično jedinjenje i dijelom izluči unutar C#M dana ovaj koeficijent će biti viši,odnosno ovaj "esticid će imati nižu toksičnost. 6ko je "esticid "erzistentan ;%C' je veća, akoeficijent je manji. najući ove vrijednosti za jednu vrstu možemo "redvijedjeti "onašanje"esticida u "rirodi za drugu vrstu i "rocijeniti o"asnost kako za terestrične tako za akvatičneorganizme.

@eoma često dolazi do trovanja "ernate divljači ranjenjem sjemenskom robomtretiranom fungicidima. ri takvom subtoničnom unošenju toksični efekti se najčešćemanifestuju smanjenjem nosivosti jaja, re"rodukcije, ematološkim "romjenama, a višekoncentracije fungicida dovodi do uginuća.

7okom "osljednje dekade registrovana su trovanja divljači (zečeva, srndaća, fazana iždralova) nakon aviotretiranja rodenticidima tretiranje re"išta, "šenice i lucerištaorganofosfornim insekticidima itd. (Lovljanski i Vaković, !*MM, Lovljanski i 6leksić Vaković!**!)

+.2 Pesticidi i trovanja doma,i" životinja7rovanje domaći životinja i "ernate živne na teritoriji @ojvodine relatvno su česte, bilo zbogne"ažnje, neata, i ne"oštovanja zakonski "ro"isa, trans"orta stoke i stočne rane vagonimaili traktorskim "rikolicama u kojima je "retodno "revožen "esticid, odnosno mineralno -ubrivo ane mogu se ni izostaviti zlonamjerna trovanja. Lovljanski et al., ( !*MM.) su "rezentirali

analizirane slučaje trovanja domaći životinja. 6nalizirana su trovanja krava, bikova, teladi, junadi, ovaca, svinja, kokošaka i gusaka %/4, dala"onom, cinkfosfidom, F4,endosulfatom, foratom, "ermetrinom, varfarinom, te 6/#om i urejom.

rema ?nvironmental "anel 6%61 (!*M*) 8 (!*MM) u @elikoj ritaniji "esticidi su bili uzrouginuća domaći životinja u BD+ slučaja od &'< is"itani uginuća. ored organolorni iorganofosforni "esticida, trovanja su uzrokovana karbamatnim insekticidima, sintetskim"ireatroidima, i "arakvatom.

-. Opasnost pesticida po ljude1a toksikološkog as"eakta o"asnosti "rimjene "esticida mogu se "osmatrati kao:

!. "asnosti vezane za "roizvodnju, "romet, "rodaju i rukovanje "esticidimaW&. aga-enost "oljo"rivredni usjeva, životni namjernica ostacima "esticidaWB. "asnost za "otrošače, dnevnim unosom "esticida ranom, vodom i vazduomWD. /agomilavanje "esticida u masnom tkivu i i izlučivanje majčinim mlijekom.

!. "asnosti vezane za "romet i rukovanje



"asnost "redtavlja vjerovatnoću da će doći do oštečenja zdravlja i trovanja "ri"ormalnim uslovima rada. na zavisi od emijskog sredstva, koncentracije, fizičko#emijskisvojstava (is"arljivosti, rastvorljivosti, na"ona "are), oblika formulacije, načina "ri"reme, vrste"oslova, klimatskim faktora, obučenosti osoblja, radnog iskustva, korištenja zaštitne odjeće uo"reme, fiziološkog i zdravstvenog stanja radnika izloženog dejstvu ortova, osjetljivostorganizma, itd (Lovljanski)

7rovanja su "osljedica djelovanja "esticida na organizam, a nastaju kada regulaciones"osobnosti organizma nisu u stanju "ovremeno da obezbdjede razgradnju i izlučivanje otrovaiz organizma (erim, !*=&).

ri skaom ne"oštovanju zaštitni mjera, "re"oručeni od "roizvo-ača i nadležnizdravstveni institucija, dešavaju se ili se mogu desiti ronična trovanja. > "oljo"rivredironična trovanja. > "oljo"rovredi ronična izloženost se dešava udisanjem štetni materija uvidu "ara, magle, aerosola, gasa ili fini čestica. >nošenje "utem kože ruku ili drugi djelovatijela naročito je moguće "ri rad s radnim rastvorima rastovrima na visokoj tem"eraturi, "ritretiranju u zatvorenom "rostoru (staklare, silosi, mlinovi) ili "ri gustom sklo"u bilja naročito uvočnacima i meljarnicama.

FaddR, et al., (!**') iznose o"sirnu studiju D'#godišnjeg "raćenja toksični efekata"esticida kod "rofesionalno izloženi osoba u aliforniji. Qodine (!*M=) od !C'= sučajeva

"rofesionalnog oboljenja, =DD su bila sistemičnim toksičnim znacima. 8ste godine registrovano je!= ''' zadesni trovanja "esticidima koja nisu bila "rofesionalna.

Uticaj Pesticide Na Zivotnu Sredinu

Documents

Transcript of Uticaj Pesticide Na Zivotnu Sredinu