Usvojen novi nastavni plan - ius.bg.ac.rs Diurna 8.pdf · Uvod u pravo 12 2. Rimsko pravo 7 3 ......
Transcript of Usvojen novi nastavni plan - ius.bg.ac.rs Diurna 8.pdf · Uvod u pravo 12 2. Rimsko pravo 7 3 ......
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
1
1
Bilten Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Broj 8, novembar / decembar 2005.
Prva godina
Prvi semestar Broj bodova
1. Uvod u pravo 12
2. Rimsko pravo 7
3. Uporedna pravna tradicija 6
4. Strani jezik (engleski ili francuski ilinema~ki ili ruski) 5
Drugi semestar
5. Ustavno pravo 13
6. Nacionalna istorija dr`ave i prava 6
7. Osnovi sociologije i sociologija prava 6
8. Pravna informatika (ve{tina) 5
Druga godina
Tre}i semestar
9. Gra|ansko pravo – op{ti deo i Stvarnopravo 14
10. Porodi~no pravo 8
11. Osnovi ekonomije 8
^etvrti semestar
12. Krivi~no pravo 14
13. Nasledno pravo 8
14. Jedan predmet sa smera 3
– Kriminologija sa pravom izvr{ewa krivi~nihsankcija (Pravosudno-upravni smer)
– Pravo konkurencije i privredno pravo(Poslovnopravni smer)
– Politi~ki sistem (Teorijskopravni smer)
15. Pismeni rad iz Gra|anskog prava-op{ti deo,Stvarnog prava, Naslednog prava ili izKrivi~nog prava – do 15 strana 5
Tre}a godina
Peti semestar
16. Upravno pravo 11
17. Krivi~no procesno pravo 9
18. Kompanijsko pravo 7
19. Jedan predmet sa smera 3
– Kriminalistika (Pravosudno-upravni smer)
– Berzansko pravo (Poslovnopravni smer)
– Crkveno pravo (Teorijskopravni smer)
[esti semestar
20. Obligaciono pravo 13
21. Me|unarodno javno pravo 9
22. Pravo evropskih integracija 6
23. Jedan opcioni predmet 2
– Retorika ili
NASTAVNI PLANAkademske studije
P olaze}i od predloga katedri tokom letwegsemestra {kolske 2004/05 godine, konsultacija
vo|enih tokom cele {kolske godine sa nastavnicimai saradnicima Fakulteta, uporednih trendovareforme na relevantnim pravnim fakultetima uEvropi u skladu sa Bolowskim procesom, raspravevo|ene na Komisiji za reformu iste godine, ne-spornog uverewa o potrebi da se studije prava u~inevi{e prakti~nim nego {to je to do sada bio slu~aj,zakqu~aka Konferencije dr`avnih pravnih fakulte-ta usvojenih u novembru 2005. godine o trajawu studi-
ja prava u dva ciklusa od 4+1 godine, sprovedene deli-mi~ne reforme pravnih studija za generaciju 2005/06,kao i potrebe dono{ewa novog konkurentnijeg i mo-dernijeg nastavnog plana s obzirom na predstoje}ipostupak akreditacije i obezbe|ivawa unutra{we ispoqa{we kontrole kvaliteta, uz saglasnost {efovasvih katedri izra`ene na sastanku od 15.12.2005. g.,kao i predloga usagla{enih na Komisiji za reformuodr`anoj 19.12.2005. g., na svojoj sednici od 27.12.2005. g. Nau~no-nastavno ve}e Pravnog fakulteta Uni-verziteta u Beogradu donelo je slede}i
Usvojen novi nastavni plan
2
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
2
2
– Sudska psihologija ili
– Autonomno pravo ili
– Parlamentarno pravo ili
– Studije roda (Gender studies) ili
– Pravo medija ili
– Posebno upravno pravo ili
– Diplomatsko i konzularno pravo
^etvrta godina
Sedmi semestar
24. Trgovinsko pravo 9
25. Radno i socijalno pravo 10
26. Poresko pravo 8
27. Jedan predmet sa smera 3
– Pravna medicina (Pravosudno-upravni smer)
– Saobra}ajno pravo (Poslovnopravni smer)
– Politi~ke i pravne teorije (Teorijskopravnismer)
Osmi semestar
28. Gra|ansko procesno pravo 12
29. Pravo intelektualne svojine 7
30. Jedan predmet sa smera 3
– Organizovani kriminalitet(Pravosudno-upravni smer)
– Pravo privrednih prestupa i prekr{aja(Poslovnopravni smer)
– Filozofija prava (Teorijskopravni smer)
31. Jedan opcioni predmet 2
– Ekolo{ko pravo ili
– Pravosudno organizaciono pravo ili
– Simulacija su|ewa (Moot court) ili
– Me|unarodni odnosi ili
– Me|unarodno humanitarno pravo
– Me|unarodno radno pravo ili
– Pravo lokalne samouprave
32. Pismeni rad ili istra`iva~ka praksa izGra|anskog procesnog prava ili Krivi~nogprocesnog prava ili Upravnog procesnogprava (do 15 strana) 6
Izdava~
Pravni fakultetUniverziteta u Beogradu
Za izdava~a
prof. dr Mirko Vasiqevi}
Urednik
prof. dr Sima Avramovi}
Sekretar
mr Milena \or|evi}
Tehni~ki sekretar
Qubica Dini}-Gavrilovi}
Priprema i {tampa
Dosije
Priloge, fotografije i sugestijeza Bilten Pravnog fakulteta mo-`ete dostavqati elektronskompo{tom mr Mileni \or|evi} naadresu: [email protected], ili nadisketi Qubici Dini}-Gavrilovi}do 1. u mesecu za doga|aje izprethodnog meseca.
ISSN 1820-3981
Sadr`aj
2 Usvojen novi nastavni plan
4 Osnovana fondacija „Radomir Luki}“
5 Prestolonaslednik Aleksandar II Kara|or|evi}u poseti Fakultetu
6 Tempus skup u Beogradu
8 Konferencija pravnih fakulteta Srbije
9 Konferencija „Uspostavqawe nacionalnog timapromotera bolowskog procesa u Srbiji“
10 Pogodnost za studente sa posebnim potrebama
11 Nau~ni skupovi u inostranstvu
13 Nau~ni skupovi u zemqi
15 Gosti na predavawima
18 Op{ti seminar
20 Specijalisti~ke studije
21 Novi kursevi na Fakultetu
22 Projekti
22 Moot Courts
23 Me|unarodna saradwa
24 Nagrade i priznawa
24 Forum Romanum
25 Fakultetski `ivot
25 Novosti iz fakultetske Biblioteke
26 Promocije i izlo`be kwiga
27 Studentski `ivot
Peta godina – master
Deveti semestar
Deseti semestar
Ukupno kredita na master programu: 27 + 18 + 15 = 60
– Praksa u trajawu od 30 dana (u pravosu|u,upravi i privredi, u skladu sa programom zapolagawe pravosudnog ispita)
– Pismeni rad ili istra`iva~ka praksa izpredmeta koji se pola`u na pravosudnomispitu ili iz predmeta sa slobodnog masterstudijskog programa (od 30 do 50 strana)
POSEBNA PRAVILA ZA OPCIONE PREDMETE,PETU GODINU STUDIJA, SPECIJALISTI^KE I
DOKTORSKE STUDIJE
Sistem otvorenih opcionih predmeta
Nastavno-nau~no ve}e utvr|uje na po~etku svake{kolske godine opcione predmete iz kojih se izvodinastava. Pored navedenih to mogu biti i drugi pred-meti, za koje bude predlo`en potpuni silabus.Obavezno se utvr|uje minimum i maksimum broja stu-denata koji se upisuju na opcioni predmet.
Pravosudni ispit
Polagawu pravosudnog ispita mogu voditi svismerovi po zavr{enom master programu koji u svomkurikulumu imaju predmete iz kojih se pola`e pravo-sudni ispit (s obzirom na verovatno skra}eweobavezne prakse za polagawe ovog ispita za jednu god-inu, u skladu sa novim zakonom).
Sistem slobodnih mastera i postoje}e
specijalisti~ke poslediplomske studije
1. Na petoj godini studija mogu se odlukomNastavno-nau~nog ve}a uvoditi i posebni mas-ter studijski programi (tzv. slobodni masteri),koji ne mogu voditi polagawu pravosudnog ispi-ta.
2. Postoje}e specijalizacije na poslediplomskimstudijama klasifikuju se kao akademske speci-jalizacije (zahtevaju pismeni rad odre|enogobima) i strukovne specijalizacije – MBA (oveposledwe mogu pre}i u akademske izradom po-sebnog pismenog rada odre|enog obima).
Specijalisti~ke trogodi{we studije
Eventualno uvo|ewe trogodi{wih specijalisti~-kih studija odre|enog profila i wihova prohodnostka akademskim studijama predstavqa mogu}nost koja}e naknadno biti precizirana.
Doktorske studije
Sistem doktorskih studija ostaje otvoren i bi}eutvr|en naknadno.
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
3
3
3
PPoosslloovvnnoo--pprraavvnnii mmoodduull UUpprraavvnnoo--ssuuddsskkii mmoodduull
Me|unarodno privatnopravo 9
Me|unarodno privatnopravo 9
Me|unarodnotrgovinsko pravo 6
Me|unarodno krivi~nopravo 6
Arbitra`nopravo 3
Upravno procesnopravo 3
Predmet sa listeOpcionih premeta: 2Pravna klinikaPravo telekomunikacijaPisawe pravnih akata uprivrediNotarsko pravo uprivrediBankarsko pravoMe|unarodneorganizacije
Predmet sa listeOpcionih premeta: 2Maloletni~ko krivi~nopravoPravna klinikaVeliki savremenipravni sistemiPisawe pravnih akata usudstvu i upraviNotarsko pravo u sudstvui upraviMedicinsko pravo
Praksa u privredi I 7 Praksa u pravosu|u iupravi I 7
Ukupno kredita: 27 Ukupno kredita: 27
Strana pravnaterminologija 5
Strana pravnaterminologija 5
Ekonomska politika 4 Qudska prava 4
Pravo osigurawa 4 Javne finansije ibuxetsko pravo 4
Predmet sa listeOpcionih premeta: 2Pravo energetikeEkonomska analiza pravaPoslovnopravna etikaRa~unovodstveno pravoPravo internetaSte~ajno pravo
Predmet sa listeOpcionih premeta: 2Politika suzbijawakriminalitetaPravna etikaMetodologija pravaIzborno pravoJavna uprava
Praksa u privredi II 3 Praksa u pravosu|u iupravi II 3
Ukupno kredita: 18 Ukupno kredita: 18
Zavr{ni (master) rad 15 Zavr{ni (master) rad 15
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
4
4
4
Prelazni re`im
Prelaz upisanih studenata (redovnih i posledi-plomskih studija) na ovaj nastavni plan utvrdi}e senaknadno izmenama statuta.
FOND ^ASOVA
1. Predmeti koji nose od 13–14 bodova – 9 ~asovanedeqno
2. Predmeti sa 12 bodova – 8 ~asova nedeqno
3. Predmeti koji nose od 9–11 bodova – 7 ~asovanedeqno
4. Predmeti koji nose od 7–8 bodova – 6 ~asova ne-deqno
5. Predmeti koji nose od 5–6 bodova – 5 ~asova ne-deqno
6. Predmeti izborne (nastavne) grupe i predmetisa 4 boda – 4 ~asa nedeqno
7. Opcioni predmeti – 3 ~asa nedeqno
STANDARDI ZA ISPITNI MATERIJAL
1. Predmeti sa 8–9 ~asova nedeqno – do 600 strana
2. Predmeti sa 7 ~asova nedeqno – do 450 strana
3. Predmeti sa 6 ~asova nedeqno – do 400 strana
4. Predmeti sa 5 ~asova – do 300 strana
5. Predmeti sa 4 ~asa nedeqno – do 200 strana
6. Predmeti sa 3 ~asa nedeqno – do 150 strana
Veli~ina fonta za osnovni tekst: 11
Veli~ina fonta za fusnote: 9
Times New Roman Serbian (Cyrilic) – oko 2.400 karak-tera po strani (ukqu~uju}i razmak izme|u slova ifusnote)
Format B–5
PRAVILA ZA VREDNOVAWEPREDISPITNIH AKTIVNOSTI
1. Studijska grupa 40
2. Ve`be 30
2. Kolokvijumi (ukupno) 10
3. Seminar (ukupno) 10
4. Ostale aktivnosti po oceni ispitiva~a(ukupno) 10
Maksimum bodova za predispitne aktivnosti je 70od ukupno 100 za svaki ispit. �
P romocija Fondacije „Rado-mir D. Luki}“ odr`ana je 28.
decembra na Pravnom fakultetu uamfiteatru „Radomir Luki}“ (am-fiteatar V). Fondacija nosi imeakademika profesora RadomiraLuki}a i posve}ena je uspomeni nawega.
Fondacija je osnovana prven-stveno u interesu mladih nau~nihnara{taja koji stvaraju i objavqu-ju nau~na dela iz oblasti pravnihnauka na srpskom jeziku u Republi-ci Srbiji i van we. Osniva~ki ci-qevi Fondacije su: osavremewava-we nastave na Pravnom fakultetuUniverziteta u Beogradu i na dru-gim pravnim fakultetima na koji-ma se nastava izvodi na srpskomjeziku, objavqivawe kvalitetnoizra|enih magistarskih i dok-torskih teza na srpskom jeziku,pomo} saradnicima u nastavi imla|im nastavnim radnicima priusavr{avawu na stranim univer-
zitetima, nabavka strane litera-ture i modernizovawe rada fakul-tetske Biblioteke u skladu sa naj-vi{im evropskim standardima.
Prof. dr Mirko Vasiqevi}, de-kan Pravnog fakulteta, govorio jeo `ivotnom putu profesora Luki-}a. Ro|en je u Mionici kraj VelikePlane 1914. godine, rano je ostao
bez roditeqa. Radomir Luki} za-vr{ava gimnaziju kao odli~an u~e-nik (imao je jedino ~etvorku izvladawa, zbog postavqawa nepri-jatnih pitawa profesoru). Prav-ni fakultet zavr{ava 1933. u roku,i to kao prvi student od osnivawaFakulteta koji je postigao prose~-nu ocenu – 10. Doktorirao je u Pa-rizu 1939. godine sa temom: „Oba-vezuju}a snaga pravne norme iproblem objektivnog prava“. Ve}1940. g., u svojoj 26 godini `ivota,biran je za docenta na Pravnomfakultetu Univerziteta u Beogra-du, ~ime zapo~iwe univerzitetskukarijeru, koja je prekinuta 1943. g.od strane okupatorskih vlasti. Pozavr{etku rata vra}a se na Fakul-tet i ostaje u zvawu docenta do1950. godine, kada se bira za van-rednog profesora, a ve} 1956. go-dine postaje redovni profesor.Dekan Pravnog fakulteta je bio{kolske 1958/59. i 1959/60. godi-
Osnovana fondacija „Radomir Luki}“
ne. Preminuo je 1999. godine u 85godini `ivota. „Starost se pri-krade neprimetno, do|e neosetno.Privu~e se, a da to i ne primeti{.^ovek treba da bude oprezan, da jene pusti da mu pri|e tako blizu.Starost je, znate, nemo}“, pisao jeprofesor Luki}.
Na promociji su o prof. drRadomiru Luki}u govorili i pro-fesori dr Milijan Popovi}, drJugoslav Stankovi} i dr BudimirKo{uti}, koji je predsednikUpravnog odbora ove Fondacije. Uprogramu proslave je u~estvovao idramski umetnik Ivan Jagodi},koji je interpretirao tekstoveprofesora Luki}a o wegovom`ivotu, studijama, kolegama pro-fesorima, selu, srpskoj inteligen-ciji, nauci. Svoje izlagawe zavr-{io je re~ima profesora Luki}a oodnosu nauke i `ivota: „Slepoverovati dana{woj nau~noj istini~esto zna~i verovati onom {to }esutra biti nau~na zabluda. Nau~nifanatizam je mo`da ~ak i opasnijiod verskog i politi~kog fanatiz-ma. Zato, ma koliko zna~ajna bila,iznad nauke treba staviti `ivot,pun i skladan, i u wemu zdravrazum. Ne treba `ivot ‘posvetiti’nauci nego nauku `ivotu!“.
Program je vodio na{ student,
vi{estruki pobednik na takmi~e-wu u besedni{tvu, Nikola Sela-kovi}. Izuzetno uspe{nu videoprezentaciju, koja je sve vremepratila tok sve~anosti, pripre-mio je Petar Pavlovi}, sistemadministrator Kompjuterske la-boratorije na{eg Fakulteta.
Promociji Fondacije u amfi-teatru V prisustvovali su i pot-predsednik Vlade Srbije – prof.dr Miroqub Labus, zamenik pred-sednika Vrhovnog suda Srbije –
Qubica Milutinovi}, rektorUniverziteta u Beogradu – prof.dr Dejan Popovi}, predsednikVi{eg trgovinskog suda – RadomirLazarevi}, predsednik trgovin-skog suda u Beogradu – GoranKqajevi}, dekan Pravnog fakulte-ta Univerziteta u Ni{u – prof.dr Aleksandar ]iri}, generalnisekretar Privredne komoreSrbije – Radivoje Jevti} i mnogidrugi. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
5
5
5
Sa sve~anosti povodom promocije Fondacije „Radomir D. Luki}“
8. decembra 2005. godine na{Fakultet je posetio presto-
lonaslednik WKV Aleksandar IIKara|or|evi}. Prilikom posetezadr`ao se u kra}em razgovoru saprof. dr Mirkom Vasiqevi}em,dekanom, prodekanima, nastavni-cima i saradnicima Pravnog fa-kulteta. U na{em najve}em amfi-teatru V „Radomir Luki}“, razgo-varao je sa studentima, a obi{ao jei zgradu: salu za sednice Nau~no-
nastavnog ve}a, konferencijskusalu, studentsku kompjutersku la-boratoriju, klub nastavnika, liftza studente sa posebnim potrebama,~itaonicu, a upoznao se i sa boga-tim fondom Biblioteke Pravnogfakulteta.
Prilikom posete dekan prof.dr Mirko Vasiqevi} je poklonioAleksandru II Kara|or|evi}u mo-nografiju „150 godina Pravnogfakulteta“, kwigu „Istorija srp-
skog grba – i drugi heraldi~ki ra-dovi“, na{eg predratnog profeso-ra Aleksandra Solovjeva, kao ikopiju Poveqe o polagawu kamenatemeqca za zgradu Pravnog fakul-teta (7. jula 1937. god.). Na samojPoveqi pi{e „Neka ovo delo,pomo}u Bo`jom i znawem i nese-bi~nom predano{}u sviju koji }eraditi u ovom fakultetu, ispunisva o~ekivawa wegovih stvaralacai celog naroda. Neka ova {kola
Prestolonaslednik Aleksandar IIKara|or|evi} u poseti Fakultetu
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
6
6
6
bude rasadnik istine, sloboda ipravde. Neka se u woj spremaju bu-du}e generacije mladih pravnikakoji }e predano i savesno vr{itisvoje gra|anske du`nosti na op-{tu korist naroda“.
Prilikom posete Biblioteci,prestolonaslednik je dobio ~aso-pis „Anali Pravnog fakulteta“br. 1/2003. godine, „Danicu“ za2005. godinu u kojoj je tekst „Oprijateqstvu kraqa Petra I i Jova-na N. Tomi}a“, autora dr SvetlaneMir~ov, upravnice Bibliotekena{eg Fakulteta, kao i fotokopi-ju teksta „O kwigoqupstvu kraqaPetra I“, objavqenog u „Kwi`ev-nim novinama“ br. 1054/2002, ~ijije autor tako|e upravnica Biblio-teke na{eg Fakulteta. �
WKV Aleksandar II Kara|or|evi} u razgovoru sa profesorima na{eg Fakulteta
N a Pravnom fakultetu Uni-
verziteta u Beogradu odr`an
je 5. i 6. decembra 2005. godine pr-
vi oficijelni sastanak povodom
dobijenog TEMPUS projekta ‘Post-graduate Studies For European Inte-gration’.
Na sastanku su bili predstavni-
ci ~lanova Konzorcijuma sa prav-
nih fakulteta u Mariboru, Gracu,
Ni{u i Novom Sadu, Pravnog
fakulteta u Frankfurtu (Oder),
kao i Fakulteta politi~kih nauka
Univerziteta u Trstu (Gorica). Sa
na{eg fakulteta su u radu skupa
u~estvovali prodekani prof. dr
Aleksandra Jovanovi} i doc. dr
Miodrag Jovanovi}, prof. dr Dra-
gica Vujadinovi}, prof. dr Stevan
Lili}, prof. dr Neboj{a Jovano-
vi}, mr Milena \or|evi}, mr
Ivana Krsti}, mr Tanasije Marin-
kovi} i mr Vuk Radovi}.
Tokom intenzivnog dvodnevnog
rada napravqeni su finalni
dogovori o predmetima/kursevima
i problemskim celinama/moduli-
ma koje }e studijski program obuh-
vatiti, kao i o du`ini studija,
modalitetima i metodama rada.
Student bira predmete iz jednog
modula plus 2 predmeta sa liste
ostalih modula. Nakon ispuwewa
svih obaveza predvi|enih za dva
semestra studija i jo{ jednog se-
mestara predvi|enog za izradu i
odbranu pismenog rada, student
dobija diplomu LL.M. for EuropeanIntegration i zvawe master. Uz to se
dobija i dodatak diplomi (Di-ploma Supplement) u kojoj su opi-
sani detaqi programa i predmeti
koje je student polo`io tokom
studija. Svaki student ima obavezu
da poha|a kurs prakti~kih ve{ti-
na (pravna terminologija na en-
gleskom, pisawe nau~nih radova,
upotreba interneta za istra`i-
va~ki rad, public speaking). Predvi-
|eno je i poha|awe ovih posledi-
plomskih studija pomo}u metoda
u~ewa na daqinu (Distance Learning)
Priprema silabusa za pojedine
predmete je dodeqena odre|enim
nastavnicima sa fakulteta iz
Beograda, Ni{a, Novog Sada i Tr-
sta. Jedinstveni kurikulum studi-
ja, koji }e na taj na~in biti izgra-
|en, treba da pro|e akreditacionu
proceduru po novom Zakonu o Uni-
verzitetu Republike Srbije, kao i
proceduru sticawa zajedni~ke di-
plome (joint degree) fakulteta koji
u~estvuju u izvo|ewu studijskog
programa. Probno sprovo|ewe po-
slediplomskog kursa je planirano
u okvirima tre}e godine trajawa
TEMPUS granta, na sva tri pravna
fakulteta u Srbiji, {to zna~i
tokom {kolske 2007/08. godine.
Planirano je da se i nakon iste-
ka TEMPUS granta program regu-
larno sprovodi svakako na Prav-
nom fakultetu u Beogradu.
Studije }e se obavqati na engle-
skom jeziku. Sadr`aj studija je sle-
de}i:
FIRST MODULE –FOUNDATION AND PURPOSES
OF THE EU INTEGRATION
1. The EU Constitutional law
2. Judicial protection in the EU
3. International private law in thecontext of the EU legal structure
Tempus skup u Beogradu
4. Legal and socio-economic aspectsof the integration of Serbia-Mon-tenegro in the EU
SECOND MODULE –BUSSINESS LAW AND THE EU
INTEGRATION
1. Competition law and policy of theEU
2. Company law of the EU
3. The EU tax law
4. The EU monetary union and fi-nancial services
THIRD MODULE –HUMAN RIGHTS AND
DEMOCRACY, RELATED TO THEEU INTEGRATION
1. Democracy, fundamental free-doms and human rights (Diversityand Representation of the groups’interests in the EU)
2. The EC law on the elimination ofdiscrimination
3. Labour and social law in the EU
4. EU enviromental law
FOURTH MODULE –INTERNATIONAL ASPECTS OF
THE EU INTEGRATION
1. The EU trade policy and the World
2. The EU neighbourhood law
3. Geopolitical perspective and con-sequences of the EU enlargement
4. Common foreign and security po-licy (CFSP) and common Euro-pean security and defense policy(CESDP) �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
7
7
7
U~esnici Tempus skupa na na{em Fakultetu
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
8
8
8
N a Pravnom fakultetu Uni-verziteta u Beogradu 2. no-
vembra 2005. g. odr`an je sastanak~lanova Konferencije pravnihfakulteta u Srbiji, koje su pred-stavqali dekani svih dr`avnihpravnih fakulteta u Srbiji, sapredstavnicima Ministarstvaprosvete i sporta, Ministarstvapravde, Ministarstva za dr`avnuupravu i lokalnu samoupravu,predsednicima odnosno zameni-cima predsednika Vrhovnog sudaSrbije, Suda dr`avne zajedniceSCG, Ustavnog suda Srbije, Re-publi~kog javnog tu`ila{tva, tr-govinskih sudova, op{tinskihsudova u Beogradu, Advokatske ko-more Srbije i Beograda, Savezaudru`ewa pravnika Srbije i SCG
i predstavnicima studenata.Predmet sastanka je bio razma-trawe sistema pravnih studija uSrbiji, u svetlu novog Zakona o vi-sokom obrazovawu i Zakona o pra-vosudnom ispitu, koji je u pripre-mi.
Imaju}i u vidu potrebu ukqu-~ivawa pravnih fakulteta u ev-ropski obrazovni prostor, potre-bu unapre|ivawa kvaliteta i kon-kurentnosti pravni~kog obrazo-vawa, kao i unapre|ewa misije aka-demske zajednice diplomiranihpravnika u razvoju dru{tva, u~e-snici sastanka su identifikova-li jedan broj najaktuelnijih otvo-renih pitawa i u velikoj meri seslo`ili oko na~ina wihovog raz-re{avawa.
1. Trajawe studija prava. NovimZakonom o visokom obrazovawu,u koji su ugra|ena na~ela Bo-lowskog procesa, predvi|ena sudva ciklusa akademskih studija,pri ~emu je visoko{kolskiminstitucijama ostavqena slobo-da da odaberu model 3+2 ili 4+1godina studija. Imaju}i u viduzna~aj pravni~ke profesije,proceweno je da dva ciklusastudija prava treba da se odvija-ju po modelu 4+1. Pri tom stu-dent koji zavr{i prvi ciklusod 4 godine, u skladu sa tipolo-gijom i terminologijom iz no-vog Zakona, dobija zvawe „prav-nik“ (engl. bachelor), a tek stu-dent koji zavr{i jo{ jednu go-dinu sti~e zvawe „diplomirani
Konferencija pravnih fakulteta Srbije
U~esnici Konferencije pravnih fakulteta Srbije
pravnik“ (engl. master). Nepode-qeno je mi{qewe da, u skladu sapraksom u drugim evropskimzemqama, pravosudnom ispitumogu pristupati samo studentikoji imaju zvawe „diplomiranipravnik“. Pri tom bi bilo ko-risno da se na petoj godini stu-dija 50% nastave odvija u sarad-wi sa pravosudnim instituci-jama. Iz tih razloga bi se uslovza polagawe pravosudnog ispitamogao smawiti na jednu godinuprakse u pravosu|u, s obzirom dabi tako koncipirana peta godi-na studija velikim delom odgo-varala jednoj godini prakti~-nog iskustva u pravosu|u.
2. Konstatovano je da se u Srbijibroj privatnih i dr`avnihpravnih fakulteta i fakultetasa srodnim nazivima, kao iwihovih odeqewa, nekontroli-sano pove}avao i trenutno po-peo na preko pedeset, sa tenden-cijom daqeg umno`avawa, pri~emu kontrola kvaliteta prak-ti~no ne postoji. Iz tih razlogaje potrebno utvrditi odre|enestandarde koji bi odre|ivaliprohodnost diplomiranih prav-nika sa razli~itih fakulteta kanajzna~ajnijim dr`avnim poslo-vima i profesijama od posebnogdru{tvenog zna~aja (pravosu|e,advokatura, dr`avna uprava, za-konodavstvo), pa i ka polagawupravosudnog ispita. Ti stan-dardi bi morali biti u korela-ciji sa kvalitetom i kriteriju-
mima visoko{kolske ustanovena kojoj je student stekao zvawediplomiranog pravnika, kao{to je slu~aj i u drugim evrop-skim zemqama, imaju}i u vidukadrovsku opremqenost, stru~-nu i nau~nu reputaciju, u~e{}eu zakonodavnim procesima idrugim fundamentalnim pravn-im projektima, iskustvo i po-stignute rezultate u pravni~-kom obrazovawu, uspe{nost di-plomiranih studenata pojedi-nih fakulteta, kao niz drugihparametara koji dokazuju po-{tovawe visokih standarda nainstitucijama.
3. Neophodno je da se, do uspo-stavqawa mehanizama koje pred-vi|a novi Zakon o visokom ob-razovawu, zaustavi proces daqegneplanskog otvarawa pravnihfakulteta i wihovih odeqewa,kao i da se preispitaju posto-je}e akreditacije.
4. Neophodna je striktna kontrolaprimene zakona, kako s obziromna stara, tako i u odnosu na novazakonska re{ewa o visokom ob-razovawu, a pogotovo u pogledusastava nastavni~kog kadra (uk-qu~uju}i i po{tovawe odredbeda penzionisani nastavnicimogu da izvode nastavu samo naposlediplomskih studijama),vremena kada se studenti upisu-ju na fakultete (~ime bi se spre-~ila praksa upisivawa studena-ta tokom cele godine), izvo|ewenastave na odeqewima van se-
di{ta fakulteta (koja ~esto ne-ma karakter akademske nastave),na~ina i procedure dodeqivawanau~nih zvawa (sticawe magis-trature i doktorata bez odobre-wa odgovaraju}eg tela univerzi-teta, u~e{}e u komisijama pro-fesora koji se ne bave oblastimakoje su predmet disertacija), itd.
5. Nezamislivo je da se u telu kojepriprema dono{ewe novog Za-kona o pravosudnom ispitu nenalazi ni jedan profesor sa dr-`avnih pravnih fakulteta.
6. Potrebno je da visoko{kolskeustanove koje obrazuju pravnikeu ve}oj meri, pored teorijskih,studentima daju i prakti~naznawa.
Potrebno je unaprediti i u~i-niti transparentnijim (kako bise spre~io uticaj privatnih lobi-ja i pojave korupcije) rad mini-starstava resorno vezanih za ob-last pravnog obrazovawa (posebnoprosvete, rada i pravde), kao de-latnosti od op{teg dru{tvenoginteresa (javno, op{te dobro). Uobrazovawu ne mogu u svemu delo-vati zakonitosti tr`i{ta i kon-kurencije, kao {to je to slu~aj sadelatnostima koje su u potpunostivezane za tr`i{nu poziciju. Ovonaro~ito stoga {to u tranzicio-nom periodu dr`ava ostvaruje ko-rektivnu ulogu ~ak i oblastimakao {to su npr. bankarstvo iliosigurawe, i to u znatno ve}oj me-ri nego {to je to slu~aj u oblastiobrazovawa. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
9
9
9
N a Pravnom fakultetu Uni-verziteta u Beogradu 9–10.
decembra 2005. g., u organizacijiMinistarstva prosvete i sportaRepublike Srbije, odr`ana je dvo-dnevna konferencija pod nazivom
„Uspostavqawe nacionalnog timapromotera Bolowskog procesa uSrbiji“ u okviru Tempus projekta.Na konferenciji je bio prisutanveliki broj u~esnika iz zemqe iinostranstva, ukqu~uju}i dekane i
predstavnike svih visoko{kol-skih institucija iz RepublikeSrbije, kao i mnoge ugledne gosteiz drugih zemaqa. U~esnicima sena po~etku Konferencije obratioministar prosvete i sporta u
Konferencija „ Uspostavqawe nacionalnogtima promotera Bolowskog procesa u Srbiji“
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
10
10
10
Vladi Republike Srbije, dr Slobo-dan Vuksanovi}, prorektor Uni-verziteta u Beogradu, prof. drQubi{a Topisirevi}, kao i dekanna{eg Fakulteta, prof. dr MirkoVasiqevi}. Na Konferenciji su oprimeni Bolowske deklaracije go-vorili Per Niborg, biv{i pred-sedavaju}i Grupe za pra}eweBolowskog procesa (Bologna Follow-up group), prof. dr Emilija Stan-kovi}, pomo}nik ministra za vi-
soko i vi{e obrazovawe u vladiRepublike Srbije, prof. dr Milo{\uran, rektor Univerziteta uKragujevcu i predstavnik Konfe-rencije univerziteta Srbije, Ste-fan Bienfeld, predstavnik Ne-ma~ke rektorske konferencije, drMaria Edlinger predstavnik Uni-verziteta u Gracu, Jozef Voho{ka,predstavnik Ministarstva obrazo-vawa, omladine i sporta ^e{keRepubike, prof. dr Libor Vozar sa
Univerziteta „Konstantin Filo-zof“ iz Slova~ke i mnogi drugiu~esnici. Gosti su izrazili velikozadovoqstvo gostoprimstvom kojeim je ukazao Pravni fakultet Uni-verziteta u Beogradu, kao i tehni~-kim mogu}nostima za uspe{nu vi-deo prezentaciju u amfiteatru V,koja je pratila ceo tok Konferen-cije. �
Ministar dr Slobodan Vuksanovi} na otvarawu Konferencije
„Uspostavqawe nacionalnog tima promotera Bolowskog procesa u Srbiji
U prava Pravnog fakulteta
Univerziteta u Beogradu,
zajedno sa Nezavisnom asocijaci-
jom studenata, pokrenula je pro-
jekat podr{ke studentima sa po-
sebnim potrebama, u skladu sa
standardima Ujediwenih nacija,
evropskim standardima i doma-
}im zakonodavstvom. Jedan od pri-
oritetnih ciqeva je bila izgrad-
wa rampe na ulazu u zgradu (po-
mo}ni ulaz iz Bulevara kraqa
Aleksandra) i nesmetano ko-
ri{}ewe lifta. Fakultet je za
hendikepirane studente ugradio
Pogodnost za studente sa posebnim potrebama
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
11
11
11
vertikalnu pokretnu platformu –
lift koji korisnicima invalid-
skih kolica omogu}ava pristup na
sva tri nivoa zgrade Fakulteta.
Prof. dr Mirko Vasiqevi}, de-kan Pravnog fakulteta, pustio je urad pokretnu platformu – lift24. novembra 2005. godine (kod am-fiteatra VIII). Na na{em Fakul-tetu studira jedan broj studenata sahendikepom, kako na osnovnim ta-ko i na poslediplomskim studija-ma. Usled mnogobrojnih problemasa kojima se susre}u ti studenti,samo mawi broj najupornijih uspe-va da zavar{i studije, dok jedanbroj kvalitetnih studenata odusta-je. Fakultet je ponosan na kolegekao {to je mr Damjan Tati}, kojikoristi invalidska kolica, apredstavqao je na{u zemqu u Uje-diwenim nacijama i aktivno u~e-stvovao u kreirawu pravila za iz-jedna~avawe studenata sa posebnimpotrebama.
„Pravni fakultet danas otvaraplatformu pokretnog lifta zastudente koji su sa hendikepom,~ime podr`ava visoko{kolce ko-jima nije potrebno sa`aqewe, ve}podr{ka. Prvi smo na Univerzi-tetu u Beogradu krenuli sa ovimprojektom i nadamo se da }emo ti-me podsta}i i druge fakultete. Na-damo se da }e Srbija uskoro donetiposeban zakon za za{titu osoba sahedikepom“, rekao je dekan.
Pravni fakultet je prvi na
Univerzitetu u Beogradu koji je za
studente sa posebnim potrebama
uveo i druge olak{ice, a Uprava
Fakulteta je otvorena za daqe
dogovore u tom pravcu. Slede}e
{to }e Fakulet uraditi je postav-
qawe softvera reader na jednom
ra~unaru u kompjuterskoj labora-
toriji, kako bi slepa lica mogla
da se slu`e internetom a, omogu-
}i}e im se i dobijawe kwiga u
elektronskom obliku na kompakt
diskovima, kako bi lak{e pripre-
mali ispite i seminarske radove.
Goran Pavlovi}, izvr{ni di-
rektor Udru`ewa studenata sa hen-
dikepom, istakao je da bi ovo tre-
balo da bude inicijalna kapisla da
se i drugi fakulteti pridru`e
programu obrazovawa dostupnim za
sve, odnosno jednakim za sve. U ime
studenata sa posebnim potrebama
Upravi Fakulteta zahvalio se Mar-
ko Qubanovi}, student prve godine.
Pu{tawu u rad pokretne plat-forme prisustvovali su prof. drAleksandar Cvetanovi}, prorek-tor Univerziteta u Beogradu, Go-ran Pavlovi}, izvr{ni direktorUdru`ewa studenata sa hendike-pom, studenati sa posebnim potre-bama, ostali studenti, profesorina{eg Fakulteta i drugi gosti. �
P rof. dr Branko Lubarda bo-ravio je u periodu od 7. do 9.
novembra u Rimu, u okviru Evrop-ske platforme za radno pravo,konzorcijuma univerziteta izBelgije, Italije, Francuske, Ne-ma~ke, Holandije kao i univerzi-teta iz regiona. Profesor Lubar-da je odr`ao predavawe na engle-skom jeziku „Socijalni dijalog uSrbiji“, koji }e biti objavqeno u
zborniku radova maja 2006. godine(Oxford University Press).
Naredni sastanak Evropskeplatforme za radno pravo (Orga-nizacioni odbor) odr`a}e se uBeogradu u maju mesecu 2006. go-dine. Tom prilikom planira seodr`avawe okruglog stola o ak-tuelnim temama, a dekan prof. drMirko Vasiqevi} }e razgovoratio saradwi Pravnog fakulteta u
Beogradu sa pravnim fakultetimau okviru Evropske platforme, dok}e prof. dr Mark Rigo odr`atipredavawe za studente posledi-plomskih studija.
�����
Na poziv Organizacije zaposredovawe i arbitra`u Gr~ke,prof. dr Branko Lubarda je od 11.
Nau~ni skupovi u inostranstvu
Dekan prof. dr Mirko Vasiqevi}, student Marko Qubanovi} i sekretear
Fakulteta Miqko Vaqarevi}
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
12
12
12
do 12. novembra 2005. g. u~estvovaou radu Prve balkanske konferen-cije o kolektivnom pregovarawu.Tom prilikom je u Solunu odr`aopredavawe na francuskom jeziku„Kolektivno pregovarawe – zakon-ska institucija za re{avawe ko-lektivnih radnih sporova u Re-publici Srbiji“, koji je objavqenu Zborniku radova: „Kolektivnopregovarawe kao oblik socijalnogdijaloga – zakonski i drugi in-strumenti za prevazila`ewe ko-lektivnih sporova“. Kolege saUniverziteta Panteon iz Atine suinicirali saradwu sa na{imFakultetom, o ~emu je obave{ten idekan prof. dr Mirko Vasiqevi}.
�����
Prof. dr Ga{o Kne`evi} i doc.dr Vladimir Pavi} su 1. i 2.decembra 2005. godine bili gostiskupa „Hrvatski arbitra`ni da-ni“, koje je organizovala Hrvatskagospodarska komora u Zagrebu.Prof. dr G. Kne`evi} je ovom pri-likom podneo referat na temu„Teku}e reforme srpskog arbi-tra`nog zakonodavstva.“
�����
U Zagrebu je 1. i 2. decembra, uorganizaciji CARDS regionalnogprograma za industrijsku i in-telektualnu svojinu i u saradwi saWIPO (World Intellectual PropertyOrganization) i Dr`avnim zavodomza intelektualno vlasni{tvo Re-publike Hrvatske, odr`ana regio-nalna radionica za kooridina-tore za intelektualnu svojinu nauniverzitetima u zemqama Zapad-nog Balkana, na kojoj je u~estvovalai na{ asistent mr Monika Ninko-vi}.
Budu}i koordinatori za in-telektualnu svojinu iz zemaqa za-padnog Balkana imali su prilikuda se upoznaju sa tehnikama tra`e-wa informacija vezanih za pravaintelektualne svojine preko In-terneta, pravqewa budu}e baze po-
dataka za sve zemqe Zapadnog bal-kana, te upoznavawa javnosti oza{titi prava intelektualne svo-jine, {to }e biti poseban zadatakkoordinatora koji bi trebalo da utom ciqu organizuju predavawa nauniverzitetima u wihovim zemqa-ma. Za koordinatore za intelektu-alnu svojinu sa na{eg Fakultetaizabrane su asistenti mr MonikaNinkovi} i mr Milena \or|e-vi}.
�����
U organizaciji Univerziteta uBe~u i Federalnog ministartvaspoqnih poslova Austrije, od 2. do4. decembra 2005. g. u Be~u je odr-`ana je Konferencija posve}enaZakonu o verskim slobodama naKosovu. Na skupu je razmatran kon-cept Zakona koji je sastavio prof.R. Poc (Richard Potz), {ef Insti-tuta za Filozofiju prava i reli-gijsko pravo Pravnog fakultetaUniverziteta u Be~u, uporedo sapredlogom Zakona o verskim slo-bodama, koji se ve} nalazi u zakon-odavnoj proceduri na Kosovu. Uime organizatora skup je vodio am-basador T. Harting (Thomas Mayr-Hartring), politi~ki direktor
Ministarstva spoqnih poslovaAustrije, uz neposredno sudelo-vawe biv{eg austrijskog ambasa-dora u Beogradu ambasadora H. Po-rijasa (Hannes Porias), sada {efaOdeqewa za isto~nu i jugoisto~nuEvropu Ministartsva spoqnihposlova Austrije, ambasadora A.Olivijea (Alexander Borg-Olivier),{efa Pravne kancelarije UN-MIK-a, M. Rado{ti}a (MatthiasRadosztics), specijalnog pomo}nikaspecijalnog izaslanika General-nog sekretara UN za Kosovo Mar-tija Ahtisatrija, ambasadora J.Hajndla (Johannes Haindl), speci-jalnog izaslanika za jugoisto~nuEvropu nema~kog Ministarstvaspoqnih poslova i drugih pred-stavnika Pravnog fakultetaUniverziteta u Be~u i Ministar-stva spoqnih poslova Austrije.
U radu Konferencije je, u imeOdbora za KiM SPC, u svojstvueksperta u~estvovao prof. dr Si-ma Avramovi}, uz pomo} Miro-slava Starovlaha, administra-tivnog asistenta Odbora za KiMSPC, koji su bili jedini pred-stavnici na{e strane. Me|u sed-moricom predstavnika kosovskihAlbanaca su bili savetnik premi-jera Kosova Azem Hajdari, savet-
Prof. dr Sima Avramovi} na Konferenciji u Be~u
nik predsednika skup{tine Koso-va Ahmet Ali{ani, predsednikskup{tinskog Odbora za obrazo-vawe, kulturu i omladinu EnverHoxaj (Enver Hoxhai), {ef kabine-ta Ministra kulture, omladine isporta Mon Zubi (Mon Zhubi) idrugi.
U raspravi su otvorena mnogasporna pravna pitawa vezana zaverske slobode i pravni polo`ajcrkava i verskih zajednica naKosovu, od problema kategoriza-cije verskih zajednice i obezbe|i-vawa posebnog polo`aja tradi-cionalnih crkava i verskih zajed-nica, do pitawa denacionali-zacije crkvene imovine. Mada jezakonodavni proces ve} odmakao,izneta su ~vrsta uveravawa da }e seu postoje}i predlog Zakona ugra-diti elementi iz predloga prof.Poca oko kojih je postignuta sa-glasnost, ~ime bi se poboq{aopredlog Zakona koji je u procedu-ri. Prof. Avramovi} je, me|utim,na kraju Konferencije istakao daje osnovna pretpostavka za po{to-vawe verskih sloboda i primenuovog Zakona prethodno obezbe|i-vawe elementarnog prava na `ivoti kretawe, kao i da su repatrijaci-ja, restitucija imovine i rekon-strukcija poru{enih objekataapsolutni prioriteti.
�����
Regionalni projekat CARDS„Uspostavqawe nezavisnog, pouz-danog, funkcionalnog pravosu|a ija~awe pravosudne saradwe na Za-
padnom Balkanu“ je deo jedinstve-nog CARDS programa koji SavetEvrope sa Evropskom komisijom,kroz zajedni~ke programe, imple-mentira u Jugoisto~noj Evropi.CARDS program se odnosi na ja-~awe kapaciteta pravosu|a i po-licije, kao i poboq{awe saradweu ovim oblastima, kako na regio-nalnom nivou, tako i na nivou sa-radwe sa dr`avama ~lanicama Ev-ropske Unije. Ciq ovog Projektaje, pre svega, definisawe proble-ma, podr{ka procesima reformepravosu|a, kao i pomo} institu-cijama pravosudnog sistema u ost-varivawu potpunog uskla|ivawapostoje}ih pravnih normi same|unarodnim standardima.
U okviru CARDS Regionalnog
projekta od 5. do 7. decembra 2005.
godine u Be~u je odr`ana Regio-
nalna konferencija, na kojoj je
prof. dr Olivera Vu~i}, na pred-
log Ministarstva pravde Republi-
ke Srbije i Protokolom o saradwi
Pravnog fakulteta i Vrhovnog
suda Srbije, kao ekspert za Ustav-
no pravo, uzela u~e{}e na Konfe-
renciji na temu: „Unapre|ewe
Ustavnog prava i zakonodavnog ok-
vira koji se odnose na pravosu|e.“
Za upravqawe aktivnostima
Projekta zadu`eno je Federalno
Ministarstvo pravde Austrije,
koje je u saradwi sa austrijskim
Udru`ewem Center of Legal Compe-tence (CLC), formiralo koordina-
cionu jedinicu sa sedi{tem u
Skopqu, koja }e rukovoditi Pro-
jektom. Federalno ministarstvo
pravde Austrije je formiralo i
konzorcijum sa partnerima koji
}e podr`ati izvo|ewe Projekta, i
to sa ministarstvima pravde Bu-
garske, Nema~ke, Italije, Rumunije
i Slovenije i Savetom Evrope. Na
Konferenciji u Be~u, izlagawa su
imali i predstavnici Ministar-
stva pravde Republike Srbije, kao
i Vrhovnog suda Srbije.
�����
Prof. dr Stevan Lili} je bora-vio od 8. do 11. decembra 2005. go-dine u Atini na skupu poseve-}enom statusu izbeglica i internoraseqenih lica. Skup je organizo-vala Balkanska mre`a centara zarehabilitaciju `rtava toruture inevladinig organizacija sa sedi-{tem u Atini (BAN). Prof. Li-li}, kao predstavnik Udru`ewaPravnici za demokratiju (Law-dem) i Komiteta pravnika (YU-COM), je imao referat i pre-zentaciju na temu „Legal Status ofRefugees and Internally DisplacedPersons (pertinent to UN ConventionRelated to the Status of Refugees,1954)“.
�����
Prof. dr Jasminka Hasanbego-vi} je, na poziv prof. dr ZdravkaGrebe sa Pravnog fakulteta Uni-verziteta u Sarajevu, a u okvirutamo{wih postdiplomskih studi-ja, odr`ala kra}i kurs od sedam~asova na temu „Topi~ka jurispru-dencija“ 9. i 10. decembra 2005.godine. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
13
13
13
N a savetovawu koje je odr`ano
30. novembra 2005. godine u
organizaciji Pravosudnog centra u
Beogradu prof. dr Zoran Sto-
janovi} je odr`ao uvodni referat
pod nazivom „Op{ti pojam kri-
vi~nog prava u Krivi~nom zakonu“.
�����
U okviru projekta „Unapre|ewe
harmonizacije zakonodavstva Re-
publike Srbije sa me|unarodnim
standardima za borbu protiv ko-
rupcije“ koje su organizovali Mi-
nistarstvo pravde Republike Sr-
bije i Misija OEBS-a u Srbiji i
Crnoj Gori, odr`ano je u mesecu
decembru vi{e seminara na kome
je u~estvovao veliki broj doma}ih
i stranih stru~waka iz ove ob-
lasti. Na seminaru „Korupcija i
Nau~ni skupovi u zemqi
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
14
14
odgovornost pravnih lica: norma-
tivni i prakti~ni aspekti“, koji
je odr`an 2. decembra 2005. godine
u Beogradu, sa na{eg Fakulteta su
u~estvovali prof. dr Zoran
Stojanovi} sa temom Karakteri-
stike crnogorskog Nacrta zakona o
odgovornosti pravnih lica za kri-
vi~na dela i doc. dr Goran Ili} sa
temom Korupcija i odgovornost
pravnih lica. Na seminaru „Uskla-
|enost doma}eg krivi~nog zakono-
davstva sa me|unarodnim stan-
dardima za borbu protiv korupci-
je“, koji je odr`an 20. decembra
2005. godine tako|e u Beogradu,
prof. dr Zoran Stojanovi} je
u~estvovao sa temom Osnovne kon-
cepcije i razlozi dono{ewa novog
krivi~nog (materijalnog) zakono-
davstva Republike Srbije.
�����
6. decembra 2005. godine prof.
dr Zoran Stojanovi} je odr`ao
uvodno izlagawe o novom Krivi~-
nom zakoniku Srbije za sudije i
tu`ioce koji rade u beogradskom
pravosu|u. Skup je bio organizo-
van od strane Okru`nog suda u
Beogradu u ciqu unapre|ewa sa-
radwe izme|u teorije i prakse.
�����
Na prvom nau~nom skupu pod
nazivom „Odbrambene tehnologije
u funkciji mira – OTEH 2005“,
odr`anom 6–7. decembra 2005. go-
dine na Vojnoj akademiji u Beo-
gradu u~estvovao je po pozivu
prof. dr Vladan Jon~i} sa prilo-
gom „Razvoj novih tehnologija i
me|unarodno pravo oru`anih
sukoba – me|usobni uticaji“. Rad
skupa je bio podeqen na dva dela –
plenarni skup sa radovima koji
sadr`e op{te teme i rad po sekci-
jama na kojima su izlagani radovi
iz u`ih nau~nih oblasti.
�����
U organizaciji Udru`ewa
pravnika Srbije i ~asopisa za
pravnu teoriju i praksu „Pravni
`ivot“, prema ustaqenoj tradici-
ji, na Kopaniku je od 13. do 17.
decembra 2005. godine odr`an
XVIII susret Kopaoni~ke {kole
prirodnog prava sa temom „Pravo
i univerzalne vrednosti“, posve-
}en Lazaru Markovi}u (1882–1955).
Ovogodi{wi seminar odr`an je
pod pokroviteqstvom UNESKO,
Organizacije UN za edukaciju,
nauku i kulturu, a sve u~esnike je
pozdravio Vladimir Volodin,
direktor Odeqewa za qudska prava
i razvoj UNESKO.
Po osamnaesti uzastopni put,
okupili su se pravnici Srbije i
Crne Gore, kao i wihovi uva`eni
gosti iz 25 evropskih zemaqa, kao
i iz Amerike, Australije i Indije
da raspravqaju o teorijskim i
prakti~nim aspektima pravde i
postoje}eg prava.
Pravni fakultet Univerziteta
u Beogradu je, prema svojim mo-
gu}nostima pomogao ovaj skup, ne
samo materijalno, ve} i sa dvadeset
jednim referatom svojih profeso-
ra i asistenata. Samom skupu pri-
sustvovalo je dvadesetak na{ih
nastavnika, kao i dekan prof. dr
Mirko Vasiqevi}.
Kopaoni~ki susret pravnika
otvorio je prof. dr Miodrag Or-
li}, predsednik Udru`ewa prav-
nika Srbije, nakon ~ega je prof. dr
Slobodan Perovi}, predsednik
Saveza udru`ewa pravnika Srbije
i udru`ewa pravnika Crne Gore,
podneo uvodno izlagawe i upoznao
slu{aoce sa idejom tzv. heksagona
prirodnog prava (pravo na `ivot,
pravo na slobodu, pravo na imo-
vinu, pravo na intelektualnu tvo-
revinu, pravo na pravdu i pravo na
pravnu dr`avu). Dekan Pravnog
fakulteta prof. dr Mirko Va-
siqevi} pozdravio je skup, a go-
vore}i o pojavi privatnih fakul-
teta u Srbiji koji „degradiraju i
vulgarizuju tradicionalne uni-
verzitetske vrednosti“, izazvao je
izuzetnu pa`wu: „Komercijali-
zacija univerziteta i osnovnih
akademskih vrednosti mewa samu
prirodu akademskih institucija,
dovode}i u pitawe i sam opstanak
tih vrednosti. Sme li Srbija osta-
ti bez vaqanog odgovora na bes-
prizorne procese komercijaliza-
cije ovih vrednosti? Ako u tom po-
gledu jo{ neko ima dileme, neka
pro~ita upozorewe biv{eg rekto-
ra najpresti`nijeg ameri~kog
Univerziteta Harvard, Dereka Bo-
ka, u nedavno objavqenoj kwizi
„Univerzitet na tr`i{tu“.
Tokom savetovawa preko 2000
u~esnika imalo je priliku da se
upozna sa oko 300 stru~nih radova
raspore|enih u {est tematskih
katedri iz svih oblasti pravne
nauke, sudstva, advokature, uprave
i privrede. Referati iz gotovo
svih postoje}ih oblasti objavqeni
su u ~etiri posebna toma ~asopisa
„Pravni `ivot“ br. 9, 10, 11 i
12/2005. godine, sa preko 4000
stranice teksta. Prof. dr Slo-
bodan Perovi} je glavni urednik,
predsednik Ure|iva~kog i Orga-
nizacionog odbora Savetovawa, a
u Ure|iva~kom odboru ovogodi{-
weg Susreta sa na{eg Fakulteta su
bili profesori: dr Miroslav
14
\or|evi}, dr @ivojin Aleksi},
dr Milan [kuli}, dr Dragoqub
Kavran, dr Dobrosav Milovano-
vi}, dr Miodrag Orli}, dr Oliver
Anti}, dr Mirko Vasiqevi}, dr
Predrag [uleji}, dr Branko Lu-
barda, dr Slobodan Markovi} i dr
Milan Paunovi}.
Na zavr{noj plenarnoj sednici
sve katedre i sekcije prezentirale
su svoje zakqu~ke na osnovu kojih
}e se formirati kona~ne poruke
Savetovawa.
�����
Prof. dr Stevan Lili} boravio
je 15. i 16. decembra 2005. godine u
Vrwa~koj bawi na skupu poseve-
}enom Lokalnom referendumu i
gra|anskoj inicijativi. Ovaj skup,
u formi radionice organizovala
je [vajcarska agencija za razvoj
(SDC) u okviru projekta – Pro-
gram podr{ke op{tinama u sarad-
wi sa Evropskim pokretom u Sr-
biji. U radu su u~etvovali pred-
stavnici {est op{tina central-
ne Srbije, kao i srpsko-{vajcar-
ski pravni ekspertski tim, kojim
su rukovodili prof. Lili} i
prof. Valter Kalin sa Univerzi-
teta u Bernu. Razmatraju}i brojna
uporedna ustavna i pravna pitawa,
na radionici je izra|en Model
op{tinske odluke o referendumu
i gra|anskoj inicijativi. Prof.
Lili} je imao dve power point pre-
zentacije: „Otvorena pitawa lo-
kalne demokratije: Referendum i
gra|anska inicijativa“ i „Slobo-
dan pristup informacijama od
javnog zna~aja.“
�����
Pravosudni centar iz Beograda
je 23. decembra 2005. godine u
Ni{u organizovao Konferenciju
po nazivom „Krivi~ni zakonik“.
Uvodni referat na ovoj konferen-
ciji je odr`ao prof. dr Zoran
Stojanovi} na temu Op{ti deo
Krivi~nog zakonika. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
15
15
15
N a poziv Centra za Me|una-
rodnu saradwu Instituta za
pravne i dru{tvene nauke na na{em
Fakultetu je 10. novembra 2005. g.
gostovao ambasador Mauricio Ma-
sari, [ef misije OEBS-a za Srbiju
i Crnu Goru. Gospodin Masari je
govorio na temu „Put Srbije i
Crne Gore ka Evropi“. Tribina je
bila veoma pose}ena, a studenti su
aktivno u~estvovali u razgovoru.
Gospodin Masari je izrazio
veliko zadovoqstvo ovom posetom
i zrelo{}u i kvalitetom pitawa i
komentara.
�����
11. novembra 2005. godine, u or-
ganizaciji Udru`ewe studenata
Pravnog fakulteta ‘Nomokanon,’
gost Pravnog fakulteta bio je
Remzi Klark, nekada{wi javni
tu`ilac, zamenik ministra prav-
de, pomo}nik ministra pravde i
ministar pravde SAD, koji je u
punom amfiteatru V odr`ao pre-
Gosti na predavawima
Mauricio Masari
Remzi Klark sa studentima na{eg Fakulteta u amfiteatru V
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
16
16
16
davawe na temu ‘Zloupotreba
Me|unarodnog krivi~nog prava u
politi~ke svrhe’.
Remzi Klark je profesor na
nekoliko fakulteta u SAD i po-
~asni je doktor Univerziteta u
Beogradu. Remzi Klark je i advokat
za qudska prava pred me|unarod-
nim sudovima. Nakon predavawa g.
Klark se zadr`ao u kra}em razgo-
voru sa studentima, kojima je pode-
lio i nekoliko prigodnih pok-
lona – kwige o me|unarodnom kri-
vi~nom pravosu|u.
�����
15. novembra 2005. g. na na{em
Fakultetu je gostovala dr Kaliopi
Burdara (Kalliopi Bourdara), profe-
sor Pravnog fakulteta Univerzi-
teta u Atini i zamenik gradona-
~elnika Atine. Kao istaknuti
stru~wak za vizantijsko pravo ona
je, u okviru nastave iz predmeta
Op{ta pravna istorija, odr`ala
predavawe studentima prve godine
na{eg Fakulteta na temu „Vizan-
tijsko zakonodavstvo u vreme Ma-
kedonske dinastije“. Predavawe sa
sli~nom temom je dan ranije prof.
Burdara imala i u Srpskoj aka-
demiji nauka i umetnosti. Preda-
vawu je prisustvovao i na{ istak-
nuti vizantolog, akademik prof.
dr Qubomir Maksimovi}, kao i
predstavnici ambasade Gr~ke. Po-
sle predavawa pred nekoliko sto-
tina slu{alaca u amfiteatru V,
studenti su go{}i postavili vi{e
desetina raznovrsnih i veoma ume-
snih pitawa, tako da se predavawe
pretvorilo u du`u diskusiju o
vizantijskom pravu. Vredi ista}i
izuzetno povoqan utisak koji je
prof. Burdara iznela o zaintere-
sovanosti, znawu i anga`ovanosti
na{ih studenata. Na kraju boravka
prof. Burdara je istakla svoju
spremnost da pomogne u razvijawu
saradwe izme|u na{a dva Fakul-
teta, kao i drugih oblika saradwe
saradwe sa Atinom, {to olak{ava
funkcija zamenika gradona~elni-
ka na kojoj se trenutno nalazi.
�����
Studenti koji poha|aju ve`be iz
predmeta Bankarsko i berzansko
poslovawe, kojima rukovodi mr
Tatjana Jovani}, posetili su 24.
novembra 2005. g. Beogradsku berzu.
Tom prilikom su prisustvovali
predavawu o Beogradskoj berzi:
wenoj istoriji, organizaciji, me-
todama trgovawa, servisima Beo-
gradske berze i va`e}oj regula-
tivi, a imali su i priliku da pra-
te trgovawe na Berzi u periodu od
10–12 ~asova.
Tokom ovog semestra na ve`bamaiz predmeta Bankarsko i berzan-sko poslovawe gostovalo je neko-liko istaknutih predava~a izprakse, ~ija su predavawa obuhva-tila slede}e teme: strategije ber-zanskog trgovawa, tuma~ewe fi-nansijskih izve{taja, regulativatr`i{ta hartija od vrednosti uSAD. Posebnu pa`wu izazvalo jepredavawe doc. dr Dobrosava Mi-lovanovi}a o ulozi Komisije zahartije od vrednosti na doma}emfinansijskom tr`i{tu.
�����
U okviru nastave na predmetu
Politi~ke i pravne teorije odr-
`ano je 30. novembra 2005. godine
predavawe ‘Feminist Political Theoryand Legal Theory’. Predava~ je bila
prof. dr Izabel Markus, sa Wujor-
{kog dr`avnog univerziteta u
Bafalu. Profesorka Markus je naj-
pre govorila o procesima ukqu~i-
Prof. dr Sima Avramovi} i prof. dr Kaliopi Burdara na predavawu u
amfiteatru V
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
17
17
17
vawa feministi~ke perspektive u
univerzitetske studije uop{te (a u
tom sklopu i u pravne studije), kao
i o zna~aju tih procesa. Posebnu
pa`wu je posvetila problemima
uspostavqawa i implementacije
zakonskih re{ewa u sferi poro-
di~nog, krivi~nog, socijalnog i
radnog zakonodavstva, koja imaju za
ciq afirmaciju jednakosti me|u
polovima i posebnu za{titu `ena
i dece.
�����
U okviru saradwe koja se odvija
ve} vi{e godina izme|u Francu-
ske Ambasade u Srbiji i Crnoj
Gori i Pravnog fakulteta Uni-
verziteta u Beogradu, dr Matijas
Odit, profesor prava na Univer-
zitetu u Kanu, 8. decembra 2005.
godine, studentima IV godine odr-
`ao je predavawe na temu „Razvoj
komunitarnog me|unarodnog pri-
vatnog prava“.
Pre predavawa profesor Odit
je razgovarao sa dekanom prof. dr
Mirkom Vasiqevi}em, kao i pro-
fesorima na predmetu me|unarod-
no privatno pravo dr Ga{om Kne-
`evi}em, dr Aleksandrom Jak{i-
}em i doc. dr Vladimirom Pa-
vi}em.
�����
9. decembra 2005. g. gost na{eg
Fakulteta je bio dr Gerhard Tir
(Gerhard Thür), profesor Pravnog
fakulteta Univerziteta u Gracu i
{ef Instituta za rimsko pravo,
anti~ku istoriju i istoriju novi-
jeg privatnog prava, dopisni ~lan
Austrijske akademije nauka i
upravnik wenog Odeqewa za prav-
nu istoriju anti~kih dr`ava, ne-
kada{wi dekan Pravnog fakulte-
ta Univerziteta u Minhenu, ured-
nik presti`nog ~asopisa Zeit-schrift der Savigny-Stiftung für Rechts-geschichte, jedan od najistaknutijih
stru~waka za pravnu istoriju an-
tike i istoriju novijeg privatnog
prava. Kao prijateq na{eg Fa-
kulteta na kome je vi{e puta do
sada boravio, prof. Tir je posetio
Beograd sa jedinim ciqem da odr-
`i predavawe studentima na{eg
Fakulteta, o kojima u inostran-
stvu uvek govori uz mnogo kompli-
menata. Posebno je poneo dobre
utiske o studentima koji su u maju
ove godine predstavqali na{ Fa-
kultet na me|unarodnom seminaru
u Sarajevu (Acta Diurna br. 5) i sa
wima se susreo tokom ovog borav-
ka. Prof. Tir je, u okviru nastave
iz predmeta Op{ta pravna isto-
rija, odr`ao i predavawe za stu-
dente prve godine pod nazivom ACorinthian Metic Woman as a Bankerin Athens. Pritom je analizirao je-
dan fragment iz gr~ke Nove ko-
medije, iz koga proizlazi da su `e-
Prof. dr Matijas Odit u razgovoru sa dekanom i nastavnicima na{eg Fakulteta
Prof. dr Gerhard Tir u razgovoru sa na{im studentima
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
18
18
18
ne u staroj Gr~koj mogle obavqati
i poslove bankara, {to baca dru-
ga~iju sliku na wihov ukupan
pravni i dru{tveni polo`aj.
Predavawu je prisustvovalo vi{e
stotina studenata, koji su po-
stavili gostu vi{e desetina pita-
wa. �
P rvi sastanak Op{teg semi-
nara u ovoj {kolskoj godini
odr`an je 15. novembra 2005. bavio
se novim izdawima biblioteke
„Politika i dru{tvo“. Naime, za-
hvaquju}i JP „Slu`beni glasnik“
na ovogodi{wem Sajmu kwiga po-
javile su se, nakon petogodi{we
pauze, slede}e kwige: Aleksandar
A. Miqkovi}, U slu`bi istine i
demokraitje, drugo izdawe. Milan
Grol, Isku{ewa demokratije, dru-
go izdawe, Jeremija D. Mitrovi},
Srbofobija i weni izvori, drugo
pro{ireno izdawe, Kosta ^avo{-
ki, Pravo kao ume}e slobode, drugo
pro{ireno izdawe, Bo`idar S.
Markovi} i saradnici, O demokra-
tiji, drugo izdawe, Hans Kelzen, O
su{tini i vrednosti demokratije,
drugo izdawe, Aleksandar A. Miq-
kovi}, Ka evolucionom socijaliz-
mu.
Na sastanku sve~arske atmos-
fere govorili su akademik prof.
dr Danilo Basta, predsednik ure-
|iva~kog odbora biblioteke,
prof. dr Momir Milojevi}, doc.
dr Zoran Mirkovi} i dr Alek-
sandar A. Miqkovi}. Auditorijum
su podsetili da je Biblioteku
„Politika i dru{tvo“ osnovala je
1937. godine grupa demokratski
nastrojenih profesora Pravnog
fakulteta u Beogradu, zajedno sa
nekolicionom advokata. Ciq Bi-
blioteke je bio da svojim pub-
likacijama doprinese ozdravqewu
i demokratizaciji politi~kog
`ivota Srbije. Urednici Biblio-
teke bili su profesori Mihailo
Ili}, Bo`idar S. Markovi} i
Milan @ujovi}. Oni su te`ili da
kao saradnike okupe istaknuta
imena tada{weg javnog `ivota i
da im omogu}e da izlo`e svoje sta-
vove o nekom va`nom dru{tvenom
pitawu ili doga|aju. Biblioteka je
svakog meseca izdavala po jednu
kwigu, koja je obra|ivala neko
va`no pitawe dru{tvenog `ivota.
U relativno kratkom vremenu od
1937. do 1941. godine oni su uspeli
da objave 50 kwiga. Saradnici Bi-
blioteke bili su: Slobodan Jova-
novi}, \or|e Tasi}, Dragoqub
Jovanovi}, Jovan \or|evi}, Mili-
voje Markovi} i dr.
Delatnost Biblioteke prekinuo
je Drugi svetski rat, u kojem je, kao
`rtva okupatora, stradao jedan od
wenih osniva~a, profesor Mihai-
lo Ili}. Zahvaquju}i zalagawu
prof. Bo`idara S. Markovi}a,
Biblioteka je obnovqena 1991.
godine. Obnoviteqi Biblioteke
okupili su se oko wenih na~ela,
kojima se rukovode. Ta na~ela su
istina, demokratija i intres srp-
skog naroda. U periodu od 1991.
godine do 2000. godine objavqeno
je pet kwiga u izdawu „Nau~ne
kwige“, {est kwga u izdawu IA
„Dragani}“ i {est kwiga u izdawu
Centra za unapre|ivawe pravnih
studija.
�����
Drugi sastanak Op{teg semi-
nara u ovoj {kolskoj godini bio je
22. novembra posve}en kwizi
prof. dr Zorana Vidojevi}a „Kuda
vodi globalizacija“, koja se u iz-
dawu „Filipa Vi{wi}a“ pojavila
po~etkom ove godine. O kwizi su
govorili: prof. dr Mla|en Kova-
~evi}, prof. dr Brana Markovi} i
autor. Oni su istakli da globa-
lizacija kao svetska pojava eko-
nomskog, tehnolo{kog, politi~-
kog i idejno-kulturnog objedina-
vawa sveta, a priori nije ni dobra
ni lo{a. Ona je bitno izmenila
sliku savremnog preduze}a, dr`a-
ve, regiona i sveta. Na pragu XXIveka globalizacija je izrazito am-
bivalentna: istovremeno sa otva-
Op{ti seminar
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
19
19
19
rawem novih horizonata slobode,
demokratije i progresa u svetu, ona
je osna`ila i procese dominacije,
hijerarhije i autoritarizma u sve-
tu i mogu}nosti pada u „novo var-
varstvo“. Iz tih razloga savreme-
nim nau~nicima i istra`iva~ima
tek predstoji napor da prona|u
izlaz iz postoje}e pojmovne zbrke,
da proniknu iza vi{ezna~nog i
protivre~nog zna~ewa globaliza-
cije, te da odgovore na niz otvo-
renih i kontroverznih pitawa.
Zakqu~eno je da kwiga Zorana Vi-
dojevi}a na ozbiqan na~in postav-
qa i problematizuje ova pitawa.
�����
Tema „Zlo~in nad mi{qewem –
osuda i izgon Mihaila \uri}a“,
bila je predmet rasprave na tre}em
sastanku Op{teg seminra 29. no-
vembra 2005. U raspravi su u~e-
stvovali akademici Nikola Mi-
lo{evi}, Kosta ^avo{ki, Danilo
Basta i prof. dr Jovica Trkuqa.
Skupu se na kraju obratio i
akademik Mihailo \uri}. Kao po-
vod za razgovor poslu`ila je kwi-
ga dokumenata o osudi i izgonu
Mihaila \uri}a, koju je priredio
profesor Trkuqa. Tema sastanka je
izazvala veliko interesovawe, pa
su pored nastavnika i saradnika
Fakulteta, bili prisutni i broj-
ni studenti i predstavnici medi-
ja.
U~esnici u raspravi su se slo-
`ili da su osuda i izgon Mihaila
\uri}a zbog prestupa mi{qewa
zadirali u samu sr` moralne sa-
vesti i duhovnog zdravqa na{eg
dru{tva. Oni su potvrda bezumqa
oholih vlastodr`aca i wihovih
ratni~kih pohoda na institucije
kulture. Istovremeno, to je bio i
znak besa, nesigurnosti, bolesti i
slepila tada{weg poretka, koji je
takvim pona{awem sebi samom od-
redio moralnu osudu pred istori-
jom.
Sa dana{we distance „slu~aj
profesora \uri}a“ se prikazuje
kao paradigma sa tragi~nim posle-
dicama, kako za daqi razvoj nauke
i filozofije, tako i za duhovno
zdravqe i intelektulani rad u ce-
lini Srbije krajem XX veka. Delo
i delatnost Mihaila \uri}a svo-
jevrsni su pledoaje za odgovoran,
hrabar i principijelan anga`man
intelektualca u na{em vremenu.
Svojim kwigama i javnim nastupi-
ma on je postavio obrazac i meru
takvog anga`mana sa te`i{tem na
autonomnoj principijelnoj pozi-
ciji, nagla{enom li~nom stavu i
na jedinstvu mi{qewa, govora i
~iwewa. Osloba|aju}i nas jed-
noumqa, mnogih zabluda i predra-
suda, la`ne vere, lo{ih autorite-
ta i pogre{nih alternativa, \u-
ri} je u~inio sve da wegovo delo
dolaze}im generacijama svetli
kao putokaz. Wegovim izgonom sa
Pravnog fakulteta naneta je veli-
ka nepravda prema ~itavom nizu
generacija mladih studenata prava
koji su u doba svog duhovnog pro-
filisawa bili li{eni tako dra-
gocenog i va`nog sagovornika ka-
kav je bio prof. \uri}.
�����
Na ~etvrtom sastanku Op{teg
seminara 13. decembra 2005. go-
dine bilo je re~i o kwizi prof. dr
@ike Bujukli}a „Forum Roma-
num“, koja se u izdawu Pravnog
fakulteta Univerziteta u Beogra-
du pojavila krajem juna ove godine
O kwizi su govorili prof. dr
Antun Malenica sa Pravnog fa-
kulteta Univerziteta u N. Sadu,
prof. dr Sima Avramovi} i autor.
Zbog velikog interesovawa stude-
nata i brojnih gostiju izvan Fa-
kulteta, sastanak je odr`an u
amfiteatru V.
Profesori Malenica i Avra-
movi} smatraju da rezultati do
kojih je prof. Bujukli} do{ao u
svom radu predstavqaju doprinos
na{im nau~nim saznawima kako o
istoriji Forum Romanuma, tako i
o kqu~nim pitawima rimskog
prava. On je uspeo da postavi so-
lidne pretpostavke za nau~nu ana-
lizu i da zadr`i visok nivo objek-
tivnog i kriti~kog pristupa.
Prou~io je ne samo obimnu izvor-
nu gra|u o Forumu Romanumu, ve}
se oslonio i na brojna dokumenta o
istorijskim zbivawima, ekonom-
skim, pravno-politi~kim i kul-
turnim protivre~jima rimske
dr`ave, prava, religije... Prof.
Bujukli} je metodolo{ki korekt-
no sakupio na jednom mestu i
teorijsku uspe{no obradio bogatu
istoriju Forum Romanuma, tako da
wegova kwiga predstavqa po svemu
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
20
20
vredan doprinos na{oj istorij-
skoj i pravnoj nauci.
�����
Peti sastanak Op{teg seminara
odr`an 20. decembra 2005. bio je
posve}en temi Ma|arsko-bugarska
propaganda prema Kraqevini Jugo-
slaviji izme|u dva rata. Uvodni-
~ar je bio na{ penzionisani pro-
fesor dr Miodrag Simi}, na ~iju
je biografiju i bibliografiju
prisutne podsetio Upravnik Se-
minara, prof. dr Jovica Trkuqa.
Svojim iscrpnim i zanimqivim,
na momente anegdotskim izla-
gawem, prof. Simi} je osvetlio
pojam, genezu i vrste propagande
uop{te i u nas, posebno afirmi-
{u}i istorijski pristup temi.
Osvr}u}i se naro~ito na vreme
izme|u dva svetska rata, on je {i-
roj, politikolo{ko-sociolo{koj
analizi podvrgnuo upravo one ele-
mente u kojima se prepoznavala ma-
|arska i bugarska propaganda pre-
ma Kraqevini Jugoslaviji, da bi
ukazao i na posledice te propa-
gande u vremenu tokom i neposred-
no posle Drugog svetskog rata. U
diskusiji koja je usledila ~ula su se
zanimqiva pitawa, pa i potresna
svedo~anstva o sudbinama qudi. �
20
D ekan Pravnog fakulteta Uni-
verziteta u Beogradu, prof.
dr Mirko Vasiqevi}, 18. novembra
2005. g. sve~ano je otvorio posle-
diplomske specijalisti~ke studi-
je za oblast Notar – javni bele`-
nik. Pravni fakultet u {kolskoj
2005/06. godini po drugi put orga-
nizuje ove studije za 130 polazni-
ka. Studije traju dva semestra sa
fondom od 120 ~asova (pet ~asova
nedeqno). Nastava je organizovana
Specijalisti~ke studije
Dekan prof. dr Mirko Vasiqevi} i prof. dr Dragor Hiber na otvarawu poslediplomskih specijalisti~kih studija za
oblast „Notar – javni bele`nik“ u amfiteatru V
petkom od 16,00 ~asova u amfi-
teatru IV „Toma @ivanovi}“. Pre-
dava~i su profesori dr Mirko
Vasiqevi}, dr Dejan Popovi}, dr
Sima Avramovi}, dr Georg Kodek,
dr Oliver Anti}, dr Kristof
Leon, dr Zoran Tomi}, dr Dragor
Hiber, dr Neboj{a Jovanovi}, dr
Aleksandar Jak{i}, dr Meliha
Deni{li}-Povlaki}, dr Marko
\ur|evi}, dr Dejan \ur|evi}, za-
tim Ferenc Serda Pavlovi}, kao i
drugi istaknuti stru~waci.
Rukovodilac ovih specijali-
sti~kih studija je prof. dr Dragor
Hiber a koordinator prof. dr
Mirko Vasiqevi}.
�����
Dekan Pravnog fakulteta Uni-
verziteta u Beogradu prof. dr
Mirko Vasiqevi}, rukovodilac
poslediplomskih specijalisti~-
kih studija iz Prava energetike, 4.
novembra 2005. g. sve~ano je otvo-
rio ove studije, koje je upisalo 30
polaznika. Studije traju dva semes-
tra, nastava obuhvata 100 ~asova i
organizovana je petkom posle po-
dne i subotom pre podne.
Predava~i su na{i profesori
dr Mirko Vasiqevi}, dr Neboj{a
Jovanovi}, dr Budimir Ko{uti},
dr Miodrag Orli}, dr Slobodan
Perovi}, dr Miodrag Trajkovi},
dr Zoran Tomi}, dr Dragor Hiber
i dr Predrag [uleji}, kao i stru~-
waci sa drugih institucija – dr
Jelena Vilus, dr Radovan Vukadi-
novi}, dr Qubi{a Dabi}, dr
Dobrosav Mitrovi}, dr Slobodan
Sokolovi}, dr Dragoslava Stojiq-
kovi} i dr Mihailo Crnobrwa.
Deo nastave }e izvoditi i drugi
stru~waci iz ove oblasti – Darka
Vujovi}, Vid Vukasovi}, Alek-
sandar Kova~evi}, Branislava Le-
poti}-Kova~evi}, Dragoqub Si-
monovi}, kao i gosti iz inostran-
stva po pozivu.
Pravo upisa na ove studije imaju
sva zainteresovana lica sa zavr-
{enim fakultetom. Polaznici sa
zavr{enim pravnim fakultetom
pola`u specijalisti~ki ispit i
sti~u zvawe specijaliste za pravo
energetike, a kandidati sa za-
vr{enim drugim fakultetom
prethodno pola`u dopunske ispi-
te iz redovnog programa pravnog
fakulteta, nakon ~ega imaju pravo
da pola`u specijalisti~ki ispit
i steknu zvawe specijaliste za
pravo energetike, ili se oprede-
quju samo za dobijawe potvrde o
odslu{anim predavawima na ovim
specijalisti~kim studijama.
�����
Pravni fakultet Univerziteta
u Beogradu, u saradwi sa Privred-
nom komorom Srbije i Privred-
nom komorom Beograda, u {kolskoj
2005/06. godini organizuje posle-
diplomske specijalisti~ke studi-
je „Akcionarska dru{tva, berze i
akcije“ („ABA“). Prof. dr Mirko
Vasiqevi}, dekan i rukovodilac
ovih studija, sve~ano ih je otvorio
3. decembra 2005. g. za 43 polazni-
ka. Specijalisti~ke studije traju
dva semestra (pet meseci). Nastava
obuhvata 145 ~asova i organizo-
va}e se subotom pre podne. Preda-
va~i su na{i profesori dr Mirko
Vasiqevi}, dr Dejan Popovi}, dr
Svetislav Taboro{i, dr Zoran To-
mi}, dr Predrag [uleji}, dr Bo-
rivoje [underi}, dr Gordana
Ili} Popov, dr Branko Lubarda,
dr Branko Quti} i dr Dobrosav
Milovanovi}.
U nastavi }e u~estvovati i dru-
gi doma}i i strani stru~waci iz
ove oblasti – profesori dr Zoran
Arsi}, dr Stevan [ogorov, dr
Branko Vasiqevi}, dr Bo{ko
@ivkovi}, dr Miodrag Zec, dr
Dejan Eri}, dr Dejan [o{ki}, za-
tim dr Aleksandar Gra~anac, Dra-
gi{a Slijep~evi}, Gordana Do-
stani}, Branislav Jorgi}, Dragica
Marjanovi}, Dragi{a Okoli{a-
nov, Branka Radovi} Jankovi}, Go-
ran Savi}, Slobodan Spasi}, Vida
Uzelac, Branislav ]osi}, Milko
[timac, kao i gosti iz inos-
transtva po pozivu.
Pravo upisa na poslediplomske
specijalisti~ke studije imaju sva
zainteresovana lica sa zavr{enim
fakultetom. Polaznici sa pravn-
im fakultetom pola`u specijal-
isti~ki ispit i dobijaju diplomu
specijaliste za akcionarsko pra-
vo. Polaznici koji nemaju zavr-
{en pravni fakultet prethodno
pola`u dopunske ispite iz redov-
nog programa pravnog fakulteta
(oko {est), nakon ~ega pola`u spe-
cijalisti~ki ispit i dobijaju
diplomu specijaliste za akcio-
narsko pravo ili se opredequju
samo za dobijawe potvrde o od-
slu{anim predavawima na ovim
specijalisti~kim studijama, uko-
liko ne `ele diplomu specija-
liste. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
21
21
21
P rof. dr Mirko Vasiqevi},
dekan Pravnog fakulteta
Univerziteta u Beogradu, prof. dr
Stevan Lili}, i Milo{ Pani},
direktor Kompanije „Paragraf“,
7. novembra 2005. g. odr`ali su
konferenciju za {tampu povodom
sve~anog po~etka obuke studenata u
okviru nastave na predmetu Prav-
na informatika. Obuka studenata
i nastava po~ela je istog dana u
studentskoj kompjuterskoj labora-
Novi kursevi na Fakultetu
M inistarstvo nauke i za{ti-
te `ivotne sredine zavr-
{ilo je evaluaciju nau~noistra-
`iva~kih projekata iz programa
Osnovnih istra`ivawa za period
01. 01. 2006 – 31. 12. 2010. godine.
Projekat Stawe kriminalitet u
Srbiji i pravna sredstva reagovawa
(rukovodilac prof. dr \or|e
Igwatovi}, sekretar asisistent
pripravnik Jelena Jovi~i}) u
kome je anga`ovano 19 istra`i-
va~a, rangiran je u prvu kategoriju
sa 92 istra`iva~ka meseca, {to
zna~i da }e Ministarstvo potpuno
pokrivati tro{kove projekta. �
toriji i trajala je narednih deset
dana. Odziv studenata je bio izu-
zetno veliki, pa je popuwen broj i
za slede}u grupu.
Pravni fakultet i kompanija
„Paragraf“, na osnovu Protokola
o saradwi zakqu~enog 23. juna
2005. godine, za studente na{eg fa-
kulteta organizovali su besplatni
kurs za rad na elektronskim baza-
ma pravnih podataka, koje obuh-
vataju propise, sudsku praksu,
pravna shvatawa, slu`bena
mi{qewa, modele (forme) za
izradu ugovora, pokretawe i
vo|ewe sudskih i drugih postupa-
ka, osnivawe, statusne promene,
promene pravne forme i reorga-
nizaciju privrednih subjekata,
izradu op{tih i pojedina~nih
akata i carinske tarife, itd.
27. decembra 2005. godine svim
polaznicima koji su uspe{no
zavr{ili kurs (wih 140) dekan
prof. dr Mirko Vasiqevi} je uru-
~io sertifikate o osposobqeno-
sti za osnovni nivo kori{}ewa
pravne baze, a dobili su i besplat-
nu licencu pravne baze Paragraf
Net v. 4.0. do zavr{etka studija.
Ova pravna baza }e im pomo}i pri
spremawu ispita iz pozitivno-
pravnih predmeta. Istovremeno,
pove}ane su im {anse pri zapo-
{qavawu kroz evidentirawe u
profesionalnoj kadrovskoj i ser-
tifikacionoj bazi Paragraf Net,
koja }e se neprekidno a`urirati
na internet adresi www.paragraf-co.co.yu, a sertifikat }e se poseb-
no vrednovati i pri polagawu
ispita Pravna informatika.
Obuka se odvijala u okviru nas-
tave iz predemeta Pravna infor-
matika, koju je vodio prof. dr Ste-
van Lili}. Prema re~ima dekana
prof. dr Mirka Vasiqevi}a, ovaj
kurs predstavqa dobar primer
implementacije Bolowske dekla-
racije, jer }e sertifikat o oso-
posobqenosti za rad sa pravnom
bazom Paragraf Net biti eviden-
tirana u Diploma suplement, kao
jedna od posebnih ve{tina i znawa
koje je student stekao za vreme stu-
dija. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
22
22
22
Dodela diploma polaznicima kursa u organizaciji
kompanije „Paragraf“ i na{eg Fakulteta
Projekti
S tudenti Pravnog fakulteta
Univerziteta u Beogradu i
ove godine }e uzeti u~e{}e na XIIIme|unarodnom takmi~ewu Willem
C. Vis Moot International CommercialArbitration Moot, u konkurenciji
161 pravnih fakulteta iz celog
sveta.
Ovo takmi~ewe se sastoji u
re{avawu jednog zadatog slu~aja iz
oblasti Me|unarodnog privred-
nog prava i Arbitra`nog prava,
Moot Courts
najpre pismeno, a zatim i usmeno,
gde se od studenata o~ekuje da pre-
uzmu aktivnu ulogu advokata u
re{avawu slu~aja, najpre na strani
tu`ioca, a zatim i na strani tu-
`enog.
Ove godine se za takmi~ewe
prijavilo preko 20 studenata,
apsolvenata i postdiplomaca na-
{eg Faklultetu, od kojih je za tak-
mi~ewe izabrano wih deset.
U sklopu priprema za ovo tak-
mi~ewe na{i studenti su, pod nad-
zorom doc. dr Vladimira Pavi}a i
asist. mr Milene \or|evi}, ve}
pripremili i 8. decembra 2005. g.
predali organizatoru takmi~ewa
tu`bu (Memorandum for Claimant)na engleskom jeziku. Odgovor na
na{u tu`bu (Memorandum forRespondent) priprema}e studenti
ameri~kog Kembel Univerziteta
(Campbell University).
Na{i studenti }e u slede}oj fa-
zi takmi~ewa raditi na izradi
odgovora na tu`bu ^ulalongkorn
Univerziteta (Chulalongkorn Uni-versity) sa Tajlanda. Rok za predaju
odgovora na tu`bu je 26. januar
2006. godine.
Finalni deo takmi~ewa }e se
odr`ati u aprilu 2006. godine.
Podse}amo da je tim na{eg Fakul-
teta pro{le godine zauzeo visoko
27. mesto u konkurenciji 151 fa-
kulteta iz 46 zemaqa sveta. Zato ne
~udi {to je nedavno na{em Fakul-
tetu upu}en poziv Pravnog fakul-
teta Univerziteta iz Minhena za
u~e{}e na zajedni~kim priprema-
ma za usmeni deo takmi~ewa sa jo{
10 presti`nih svetskih fakulteta
(iz Nema~ke, Austrije, [vajcar-
ske, Australije i SAD), koje }e se
marta 2005. godine odr`ati u
Minhenu. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
23
23
23
N a poziv ministra pravde Re-
publike Srbije Zorana Stoj-
kovi}a od 17. do 19. novembra 2005.
godine u Beogradu je boravila de-
legacija Ministarstva pravde Re-
publike Bugarske. Delegaciju su
~inili prof. dr Georgi Petkanov,
ministar pravde Republike Bugar-
ske, Margaret Ganev, zamenik min-
istra, Dimitar Dimitrov, {ef
kabineta ministra, Sowa Mom~i-
lov, savetnik i Petar Ra{kov, di-
rektor direkcije za me|unarodnu
saradwu.
Prvog dana boravka u na{oj zem-
qi delegacija je posetila Pravni
fakultet Univerziteta u Beogradu
i zadr`ala se u kra}em prijate-
qskom razgovoru sa dekanom prof.
dr Mirkom Vasiqevi}em. Dr Geor-
gi Petkanov, ministar pravde Re-
publike Bugarske, je profesor
finansijskog prava na Pravnom
fakultetu Univerziteta „Sv. Kli-
ment Ohridski“ u Sofiji. Raz-
govoru sa ovom delegacijom su pri-
sustvovali i profesori na{eg
Fakulteta dr Emilija Vukadin, dr
Aleksandra Jovanovi} i dr Milan
[kuli}.
�����
U utorak 6. decembra 2005. go-
dine predstavnici United NationHuman Setlemments Programme, koje
je predvodila rukovodiolac pro-
jekta Safer City Programme gospo|a
Sesilija Anderson, posetili su
Pravni fakultet Univerziteta u
Beogradu, radi dogovora o saradwi
nastavnika i saradnika na{eg
Fakulteta na tom programu, koji je
razvijen u nizu zemaqa u svetu. U
razgovoru sa prof. dr \or|em
Igwatovi}em predstavnici ove
organizacije su obave{teni o po-
tencijalima koje Fakultet u tom
pogledu ima i mogu}nostima da se
u takav projekat, pored nastavnika
i saradnika, ukqu~e i studenti na-
{eg Fakulteta. �
Me|unarodna saradwa
Delegacija bugarske vlade u poseti na{em Fakultetu
N a sve~anosti odr`anoj 20.
novembra 2005. godine, na-
{em profesoru, akademiku Danilu
Basti uru~ena je plaketa Zadu`bi-
ne Ilije Kolarca. Ova plaketa mu
je dodeqena, kako je re~eno u obra-
zlo`ewu, „za izvanredne zasluge u
programskoj delatnosti Kolar~eve
zadu`bine“. Plaketu je uru~ila
gospo|a Olga Milutinovi}, pred-
sednik Odbora Zadu`bine.
�����
Profesor na{eg Fakulteta dr
Ga{o Kne`evi} izabran je 15. de-
cembra 2005. godine odlukom
Skup{tine Privredne komore
Srbije, a na predlog Upravnog od-
bora Komore, za predsednika
Spoqnotrgovinske arbitra`e pri
Privrednoj komori Srbije. Pret-
hodnik prof. Kne`evi}a na ovoj
funkciji bio je dr Dobrosav Mi-
trovi}, profesor Fakulteta poli-
ti~kih nauka. Mandat predsednika
Arbitra`e je ~etiri godine. Iz-
bor prof. Kne`evi}a na ovako
va`nu funkciju je veliko pri-
znawe za skoro dve decenije wego-
vog rada kao arbitra pri ovoj Ar-
bitra`i, koji je zapo~eo odmah po
izboru za docenta na na{em Fa-
kultetu, kada je bio najmla|i ar-
bitar na listi.
Mo`e se o~ekivati da }e dola-
zak prof. Kne`evi}a na ~elo vo-
de}e arbitra`ne institucije u
zemqi povratiti wen nekada{wi
ugled i renome u regionu i osve-
`iti wen rad, pre svega osniva-
wem Centra za medijaciju, po
uzoru na reforme u radu stalnih
arbitra`a u Hrvatskoj i Slo-
veniji. Korekcije u listi arbi-
tara ve} su u~iwene od strane Pri-
vredne komore, sa ciqem wenog
podmla|ivawa. Tako se na listi
sada nalaze i mr Dra{ko Petro-
vi}, direktor Telekoma, kao pred-
stavnik privrede, dr Milan Pa-
rivodi}, Ministar za ekonomske
odnose sa inotranstvom u Vladi
Srbije i doskora{wi nastavnik
na{eg Fakulteta, kao predstavnik
Vlade, kao i dr Vladimir Pavi},
docent na{eg Fakulteta, kao pred-
stavnik akademske zajednice, koji
je ujedno postao i najmla|i arbi-
tar na listi. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
24
24
Nagrade i priznawa
U okviru kluba Forum Roma-num, u skladu sa tradicijom,
pored neformalnih sastanaka koji
se redovno odvijaju svakog petka u
19 ~asova, odr`ano je i nekoliko
zanimqivih predavawa.
Najpre su 18. novembra 2005. g.
gosti Foruma bili glavni urednik
izdava~ke ku}e Clio, Zoran Hamo-
vi}, direktor izdava~ke ku}e Geo-
politika Vladimir Bajac, arheo-
log Predrag Popovi}, kao i pisac
kwige Kelti u Evropi, koju je ove
godine objavio Clio. Autorka kwi-
ge, Tony Liversage, istori~arka,
spisateqica i prevodilac iz
Danske, ~lanovima kluba je odr-
`ala zanimqivo predavawe o kelt-
skoj civilizaciji na tlu Evrope i
u na{im krajevima. Poseban kuri-
ozitet predstavqa da su se pre-
davawe i razgovor koji je usledio
odvijali na na{em jeziku, s obzi-
rom da autorka wime veoma dobro
vlada. U razgovoru su, pored pisca,
u~estvovali svi gosti, kao i veli-
ki broj na{ih studenata.
Potom je 25. novembra 2005. g.
gost bio Slobodan Dan – Pai},
umetni~ki direktor Artship DanceTheatar iz Kalifornije, sa zanim-
qivim predavawem pod nazivom
Igre i rituali u Velikoj Gr~koj –
veze izme|u Dionisijskih igara i
italijanske tarantele. Pored
stalnih ~lanova Foruma, ovom sus-
Forum Romanum
retu je prisustvovao i ve}i broj
na{ih istaknutih intelektualaca,
koji su nekada bili u~enici Kla-
si~ne gimnazije u Beogradu (~iji je
nekada{wi u~enik bio i g. Pai}),
u~estvuju}i i sami u zanimqivoj
diskusiji posle predavawa.
Najzad, 2. decembra 2005. g., na
Forumu je gostovao wegov neka-
da{wi ~lan Oliver Pote`ica,
diplomata i autor kwige Drevna
Persija, {to je i bio naziv pre-
davawa koje je odr`ao. U razgovoru
o kwizi su u~estvovali i Slobo-
dan Kqaki}, urednik „Politike“
i Jago{ \ureti}, direktor i glav-
ni urednik IP „Filip Vi{wi}“.
Ovom veoma zanimqivom susretu
je, pored uobi~ajenog broja stude-
nata, prisustvovao i znatan broj
nekada{wih ~lanova kluba ForumRomanum, a razgovor je obuhvatio
i niz aktuelnih pitawa vezanih za
savremeni Iran, muslimanske zem-
qe i diplomatske odnose u svetu, za
{ta je Oliver Pote`ica jedan od
najmerodavnijih sagovornika. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
25
25
25
N a IX sednici Izbornog ve}a
Pravnog fakulteta, 24. okto-
bra doneta je odluka o izboru mr
Danice Tasi}, asistenta-priprav-
nika u zvawe asistenta za nau~nu
oblast Ekonomska politika.
�����
Asistent mr Vladan Petrov je
30. novembra 2005. godine sa odli-
kom odbranio doktorsku diserta-
ciju pod nazivom: „Engleski ustav
– priroda i struktura“, pred ko-
misijom u sastavu: prof. dr Ratko
Markovi}, prof. dr Olivera Vu-
~i} i prof. dr Marko Pavlovi} sa
Pravnog fakulteta Univerziteta u
Kragujevcu.
�����
Asistent-pripravnik Bal{a
Ka{}elan 22. decembra 2005. go-
dine, sa odlikom je odbranio mag-
istarski rad, pod nazivom: „Odnos
parni~nog i ostavinskog postup-
ka“, pred komisijom u sastavu:
prof. dr Veroqub Rajovi}, prof.
dr Oliver Anti} i prof. dr Olga
Cveji} Jan~i} sa Pravnog fakul-
teta Univerziteta u Novom Sadu. �
Fakultetski `ivot
F ond Biblioteke Pravnog fa-
kulteta Univerziteta u Beo-
gradu je oboga}en izvanredno vred-
nim poklonom firme The EnglishBook i Notingemskog univerzite-
ta, koji se sastoji od blizu 1.500
naslova kwiga pravne, istorijske
i politi~ke sadr`ine, re~nika i
priru~nika na engleskom jeziku.
Dar je uru~en 21. decembra 2005. g.,
prilikom sve~anog otvarawa pro-
dajne izlo`be kwiga The EnglishBook.
Prof. dr Mirko Vasiqevi} zah-
valio se u ime Fakulteta posebno
gospo|i Lizi Braun, direktoru
firme The English Book, jer je zah-
vaquju}i wenom anga`ovawu u ovaj
veliki poduhvat uspela da ukqu~i
i Univerzitet u Notingemu, ~ije
udeo u ovoj donaciji kwiga izuze-
tan.
Novosti iz fakultetske Biblioteke
Dejvid Melroj, prvi sekretar Ambasade Velike Britanije u Beogradu, Liza Braun,
direktor firme „The English Book“ i dekan prof. dr Mirko Vasiqevi}
�����
Boro Markovi}, na{ dosada{-wi radnik u Biblioteci, sa uspe-hom je polo`io stru~ni bibliote-karski ispit, i stekao zvawe bib-liotekara. Tema pismenog rada muje bila: Ilija A. Pr`i}, pravnik i
bibliograf.
�����
Biblioteka najsrda~nije zah-vaquje darodavcima koji su tokomnovembra i decembra 2005. godineobogatili wene fondove.
Institucije: Beogradska otvo-rena {kola; Beogradski forum za
svet ravnopravnih; English book iNotingemski univerzitet; Zadu`-bina Andrejevi}, Izdava~ka ku}aPunta, Ni{; Narodna bibliotekaSrbije, Policijska akademija,Pravni fakultet Univerziteta uKragujevcu, Rektorat Univerzi-teta u Beogradu; Udru`ewe pravni-ka Srbije; Fakultet za upravo,Univerza v Qubqani.
Pojedinci: prof. dr Sima Avra-movi}; prof. dr Oliver Anti};prof. dr Danilo Basta; Breneselo-vi} Luka, student prava, prof. dr@ika Bujukli}; prof. dr MirkoVasiqevi}; prof. dr Olivera Vu-~i}; prof. dr Dragica Vujadino-
vi}-Milinkovi}; Veqko Guberi-na, Qiqana Davidovi}, QubicaDini}-Gavrilovi}; prof. dr Ste-van \or|evi}, Ivkovi} \or|e izPirana; doc. dr Miodrag Jovano-vi}; prof. dr Budimir Ko{uti};prof. dr Branko Lubarda; prof. drMomir Milojevi}; dr SvetlanaMir~ov; Milan Pavlovi}; prof.dr Slobodan Perovi}; asistent drVladan Petrov; Qubinko Petro-vi}, predsednik suda u Ariqu; asi-stent mr Du{an Rakiti}; prof. drZoran Stojanovi}; Ilijana Uzelac,student prava; prof. dr JasminkaHasanbegovi}. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
26
26
26
N a na{em Fakultetu 17. no-vembra 2005. godine u amfi-
teatru V odr`ana je promocijakwige beogradskog novinara i pu-bliciste Ja{e Almulija: „Jevrejkegovore“, u organizaciji Pravnogfakulteta Univerziteta u Beogradu,Dru{tva srpsko jevrejskog prijate-qstva i izdava~a „Signature“.
O kwizi su govorili: akademi-ci Qubomir Tadi} i Vladeta Je-roti}, prof. dr Budimir Ko-{uti}, Isak Asijel, glavni rabinu Srbiji i Crnoj Gori, Milena[e}erovi}, glavni urednik Izda-va~ke ku}e „Signature“ i autor Ja{aAlmuli. Odlomke iz kwige ~itaoje dramski umetnik Dejan ^avi}.
U svojoj kwizi Almuli je obja-vio tridesetak razgovora sa jugo-slovenskim i gr~kim Jevrejkama.Holokaust je ovde predstavqen onaosnovu iskustava `ena i dece kojisu uspeli da sa~uvaju `ivot i osta-ve svedo~ewa o tome. Na osnovuistorijske literature i se}awaautor je predstavio i biografijenekoliko Jevrejki koje su stradaleu logorima i na strati{tima oku-pirane Jugoslavije. Autor pripadageneracijama koje su pre`iveleiskustva holokausta i antifa{i-sti~ke borbe, {to mu je omogu}ilo
da postavqa sagovornicima naj-va`nija pitawa.
Ja{a Almuli je ovom kwigompotvrdio da je neumorni sakupqa~i ~uvar dragocenih svedo~anstavao qudskim sudbinama. Wegovo og-romno `ivotno i profesionalnoiskustvo, iznad svega, dar da pa`-qivo slu{a i nenametqivo pod-sti~e svoje sagovornike da otvorenajskrovitije predele se}awa iuobli~e ih u potresne ispovesti o
godinama holokausta, omogu}ilisu da pred ~itaoca stigne kwiga ovelikoj patwi, nesre}i, ali i qud-skom dostojanstvu i snazi.
�����
The English Book i Pravni fa-kultet Univerziteta u Beograduorganizovali su prodajnu izlo`bunajnovijih akademskih naslova naengleskom jeziku iz oblasti prava,politike, istorije i drugih dru-
Promocije i izlo`be kwiga
Sa prodajne izlo`be kompanije „The English Book“ na na{em Fakultetu
{tvenih disciplina, u izdawupoznatih svetskih izdava~a, kao{to su: Elsevier Science, Oxford Uni-versity Press, John & Francis, PearsonEducation, Cambridge University Pressi mnogih drugih. Me|u izdawimasu se nalazili i brojni re~nici igramati~ki priru~nici.
Prodajna izlo`ba ovih izdawa
odr`ala se u periodu od 21. do 23.
decembra 2005. g. The English Bookovom prodajnom izlo`bom obele-
`ava deset godina rada na ovim
prostorima. Prof. dr Mirko Va-
siqevi}, dekan, gospodin Sa{a
Sedmak, savetnik ministra nauke
i za{tite `ivotne sredine u
Vladi Srbije i gospodin DavidMellroy, prvi sekretar Ambasade
Velike Britanije u Beogradu, sve-
~ano su otvorili ovu prodajnu
izlo`bu 21. decembra, uz prisustvo
mnogobrojnih nastavnika, sarad-
nika i studenata Pravnog fakulte-
ta.
�����
U prostorijama Kluba ForumRomanum 25–28. decembra 2005. g.
odr`ana je prodajna izlo`ba kwi-
ga izdava~ke ku}e Clio. Na raspola-
gawu je bio veliki broj naslova
koji su mogli biti zanimqivi za
studente prava, a kwige su se mogle
nabaviti sa popustom od 30–50%.
Ova izlo`ba predstavqa jednu
vrstu najave saradwe i sa drugim
izdava~kim ku}ama, koja se o~ekuje
u 2006. godini. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
27
27
27
P ravni fakultet Univerzi-teta u Beogradu, u saradwi sa
svetskom konsultantskom firmomDeloitte Beograd, raspisuje nagrad-ni konkurs za izradu eseja iz ob-lasti poreskog prava, na temu„Trade-off izme|u efikasnosti ipravi~nosti u oporezivawu“ Pra-vo na u~e{}e na konkursu imajustudenti IV godine i apsolventi
Pravnog fakulteta Univerziteta uBeogradu. Tri studenta, ~iji esejibudu oceweni kao najboqi, bi}enagra|eni pla}enom dvomese~nomletwom praksom (internship) u re-nomiranoj revizorsko-konsultant-skoj firmi Deloitte Beograd. Po
obavqenoj praksi, firma Deloitte}e, na osnovu pokazanih rezultata,izvr{iti izbor i zasnovatiradni odnos na odre|eno vreme sajednim od nagra|enih studenata.Drugo dvoje dobi}e preporuku naosnovu uspe{no obavqene prakse.Krajwi rok za predaju radova je 15.mart 2006. godine.
�����
Odbor „Zadu`bine Milivoja Jo-vanovi}a i Luke ]elovi}a“ Uni-verziteta u Beogradu, je raspisaotri konkursa za dodelu nagradastudentima Pravnog fakulteta uBeogradu u skladu sa voqom zadu`-binara. Nagra|uju se tri stru~narada iz oblasti pravnih nauka sva-ki sa po 25.000 dinara, deset sti-pendija najboqim studentima za{kolsku 2005/06. godinu u visiniod 4.500 dinara mese~no, kao inagrada u visini od 20.000 dinaraza participaciju u tro{kovima za{kolsku 2005/06. godinu neza-poslenom studentu poslediplom-skih magistarskih studija Prav-nog fakulteta Univerziteta u Beo-gradu, a koji je studije upisao kaosamofinansiraju}i student, saprose~nom ocenom preko 9,00 naosnovnim studijama.
Komisija Pravnog fakulteta usastavu prof. dr Olivera Vu~i},
prodekan za nastavu, prof. dr Slo-bodan Panov, doc. dr @ika Bujuk-li}, doc. dr Marko \ur|evi} idoc. dr Goran Ili}, na sastankuodr`anom 24. novembra 2005. g.donela je odluku da da se nagrade izove Zadu`bine stru~ne radove do-deli:
Vladimiru Petrovi}u, studentu~etvrte godine, za rad iz filo-zofije prava „O sistemu filo-zofije prava Radomira D. Luki}a“,odbrawenom kod prof. dr DanilaBaste kao mentora;
Miqani @ivadinovi}, studen-tu tre}e godine, za rad iz poro-di~nog prava na temu „Planiraweporodice“, odbrawenom kod men-tora prof. dr Marine Jawi} Ko-mar.
Luki Breneselovi}u, studentudruge godine, za rad iz Op{tepravne istorije „Krvna osveta kodSlovena“ odbrawenom kod prof.dr Sime Avramovi}a kao mentora.
Deset stipendija iz „Zadu`bineMilivoja Jovanovi}a i Luke ]elo-vi}a“ za {kolsku 2005/06. godinudobili su studenti Vuk Cuci},Dragi} Radovanovi} i MilicaMilenkovi}, studenti ~etvrte go-dine; Andreja Katan~evi}, MajaMi}i}, Ana Pavlovi}, Marko Vu-jeti} i Miqana @ivadinovi},studenti tre}e godine; Damjan De-
Studentski `ivot
spotovi}, student druge godine kaoi Marija Vuka{inovi}, studentprve godine studija.
Participaciju dela tro{kova{kolarine nezaposlenom studentuposlediplomskih magistarskihstudija sa prose~nom ocenom pre-ko 9,00 na osnovnim studijamadobila je Olga Popovi}, studentprve godine poslediplomskih stu-dija sa prose~nom ocenom naosnovnim studijama 9,29, sa smeraAutorsko pravo i pravo indu-strijske svojine.
Spisak nagra|enih studenataprosle|en je prof. dr AleksandruCvetanovi}u, prorektoru Univer-ziteta u Beogradu i predsednikuOdbora „Zadu`bine Milivoja Jo-vanovi}a i Luke ]elovi}a“.
�����
U periodu od 26–30. novembraodr`ano je X jubilarno savetovawestudenata prava na Zlatiboru uorganizaciji Studentske unijePravnog fakulteta Univerziteta uBeogradu. Tema ovogodi{weg se-minara bila je „Srbija na putu kaEU“, a predava~i su bili prof. drMilan Paunovi}, prof. dr Milan[kuli}, generalni inspektorMUP-a RS Vladimir Bo`ovi} iadvokat Nata{a Cveti}anin.
Na ovom skupu u~estvovalo je350 studenata na{eg Fakulteta i50 studenata Pravnog fakultetaUniverziteta u Pri{tini iz Ko-
sovske Mitrovice, koji su u imesvog Fakulteta dodelili zahval-nice na{im studentima NemawiBeri}u, Nikoli Babi}u i TomiMomirovi}u za nesebi~an dopri-nos o~uvawu srpskog univerzitetana Kosovu i Metohiji.
�����
Udru`ewe Ujediwenih nacija uSrbiji, po tre}i put organizujesimulaciju rada Ujediwenih naci-ja pod nazivom „Belgrade Interna-tional Model United Nations – BI-MUN“ u peridu od 30. marta do 2.aprila 2006. godine u Beogradu.BIMUN je konferencija mladihosmi{qena tako da obezbedi stu-dentima forum za rad na najte`imme|unarodnim pitawima izvanu~ionica i tako pro{iri wihovusvesnost o svetu politike.Simulacija rada UN ima nekolikociqeva koji ukqu~uju pomo}
u~esnicima u sagledavawu svet-skih problema iz raznih uglova irazvoj retori~kih i debatnihsposobnosti.
Prezentacija BIMUN projektaza 2006. godinu odr`ana je naPravnom fakultetu Univerzitetau Beogradu u utorak, 27. decembra2005. godine u amfiteatru II. Ovoj
prezentaciji prisustvovao je ve-liki broj studenata zaintereso-vanih da slede}e godine u~estvujuna ovom doga|aju.
�����
U prilog prakti~ne nastave iosavremewavawa rada na studij-skim i stru~nim grupama, studen-ti sa studijske grupe iz predmetaQudska prava sa profesorom drVladanom Jon~i}em posetili suPrvo op{tinsko javno tu`ila-{tvo u Beogradu gde ih je primioop{tinski javni tu`ilac mrGoran Ili}. Poseta je realizovanau saradwi sa Republi~kim javnimtu`ila{tvom i uz pomo} zameni-ka republi~kog javnog tu`iocaKrsmana Ili}a. Tokom posete,op{tinski javni tu`ilac mrGoran Ili} je studentima odr`aouvodno izlagawe o primeni me|u-narodnih instrumenata o qudskim
pravima u radu tu`ila{tva i pro-blemima sa kojima se praksa tu`i-la{tva susre}e u po{tovawu qud-skih prava. Nakon uvodnog izla-gawa ragovor je nastavqen pitaw-ima i diskusijom vezanim za prak-ti~nu primenu osnovnih qudskihprava u celokupnom krivi~nompostupku. �
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10M 100 Y 80 K 30 K
28
28
28
CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd
378(497.11)
ACTA diurna : bilten Pravnogfakulteta Univerziteta u Beogradu /urednik Sima Avramovi}. – 2004, br.1 (oktobar) – . – Beograd (Bulevarkraqa Aleksandra 67) : Pravnifakultet Univerziteta u Beogradu,2004 – (Beograd : Dosije). – 29 cm
Dvomese~no. – Nastavqa tradicijubiltena koji je izlazio u periodu od1990–1997. godine pod istimnaslovomISSN 1820-3981 = Acta diurna(Beograd)COBISS.SR-ID 118246156
Prof. dr Vladan Jon~i} i op{tinski javni tu`ilac mr Goran Ili} sa na{im
studentima u Prvom op{tinskom javnom tu`ila{tvu u Beogradu