USTAV I USTAVOTVORNA VLAST - pravo.unizg.hr · vlast koja se po definiciji izvršava extra ordinem...
Transcript of USTAV I USTAVOTVORNA VLAST - pravo.unizg.hr · vlast koja se po definiciji izvršava extra ordinem...
UPORABE IZRAZA ”USTAV”
1) ustav kao skup političkih činjenica (političko
uređenje)
ono što se stvarno događa u pol. životu države
2) ustav kao skup normi o ”obliku države”
n. o ustrojstvu vlasti (+ n. o odnosima drž. i građ.)
3) ustav kao osobit normativni dokument
”kodeks” ustavne materije (naziv, sadržaj, adresati)
4) ustav kao posebna vrsta političkog poretka
liberalni poredak: ustav kao skup normi kojima se
ograničava politička vlast i tako štiti sloboda građana
dioba vlasti + jamčenje građanskih pr. 2
FORMALNI I MATERIJALNI
USTAV
1) formalni ustav = skup normi o obliku države
2) materijalni ustav = političko uređenje
jedan FU – različiti MU-ovi
ili
1) formalni ustav = normativni dokument
2) materijalni ustav = skup normi o obliku
države
FU ne postoji nužno
neki ograničavaju MU na n. o proizvodnji općih n.
neki ograničavaju FU na krute ustave 3
VRSTE USTAVNIH NORMI
a) norme o ustrojstvu n. kojima se ustanovljuju organi i ueđuju načini njihova
formiranja (npr. čl. 71.-74. URH)
n. kojima se uređuju odnosi među organima (npr. čl. 105. i
110. URH)
b) norme o nadležnosti n. kojima se dodjeljuju vlasti (čl. 81. i 98. URH)
c) norme kojima se (ljudima i/ili građanima) pripisuju
subjektivna pr. n. kojima se ograničava nadležnost drž. organa (npr. čl.
21.-23. i 35.-38. URH)
d) norme-načela i programatske norme n. kojima se usmjerava izvršavanje vlasti (npr. čl. 3., 10.,
14., 58. URH) 4
TEHNIKE OGRANIČAVANJA
VLASTI 1) podvrgavanje vlasti normama o ponašanju
upućivanje smjernica, zapovijedi i zabrana drž.
organima
tzv. programatske norme
2) stvaranje protuvlasti
”vlast zaustavlja vlast” (Montesquieu)
npr. Vlada (izvršna vlast) ← Hrvatski sabor (protuvlast
opoziva) (čl. 116., st. 7. URH)
npr. Hrvatski sabor (zakonodavna vlast) ← Ustavni
sud (protuvlast ukidanja zakona) (čl. 131., st. 1. URH)
ovisnost dviju tehnika ograničavanja vlasti 5
DVA MODELA USTAVA
1) normativni model ustava
”ustav kao norma”
jamčenje građanskih pr. skupom zapovijedi i zabrana
upućenih državnim organima
norme o dobrom zakonodavstvu (i dobroj upravi)
2) mehanički model ustava
”ustav kao stroj”
jamčenje građanskih pr. skupom normi o ustrojstvu i
nadležnosti
sustav provjera i ravnoteža (checks and balances)
otežavanje kršenja prava
6
USTAV KAO IZVOR PRAVA
1) ustavnim iskazima izražavaju se pr. norme
2) ustavne norme (u uređenju krutog ustava)
mogu:
a) ukinuti i/ili učiniti nevaljanima s njima materijalno
nespojive ranije norme nižega ranga
b) učiniti nevaljanima s njima formalno ili
materijalno nespojive kasnije norme nižega
ranga
3) ustavne norme mogu neposredno uređivati i
”vodoravne” privatnopravne odnose 7
UTEMELJUJUĆA I
UTEMELJENE VLASTI
utemeljena (konstitutirana) vlast
”pravna” vlast
dinamičko utemeljenje normi
utemeljujuća/ustavotvorna (konstitutivna)
vlast
”činjenična” vlast
vlast kojom se uspostavlja ”prvi” ustav
prvi ustav bez dinamičkog utemeljenja u
pozitivnopr. normama
kriterij pr. postojanja prvog ustava je društvena
učinkovitost
8
UTEMELJUJUĆA I
UTEMELJENE VLASTI
9
Emmanuel
Joseph Sieyès
(1748-1836),
francuski
katolički
opat, političar
i esejist
DVA SHVAĆANJA
USTAVOTVORNE VLASTI
formalističko shvaćanje
vlast koja se po definiciji izvršava extra ordinem
vlast koja se izvršava u nezakonitim ili ne-
zakonitim oblicima
ustav je konačan skup normi
supstancijalističko shvaćanje
vlast koja izražava temeljnu političku odluku
vlast koja izabire vrhovna i/ili karakteristična
načela poretka (koja određuje ”oblik države”)
ustav je povezana ukupnost načela i/ili
vrijednosti 10
DVA KRITERIJA
IDENTITETA USTAVA
formalističko shvaćanje
− ustav (kao skup normi) gubi svoj identitet
uvođenjem nove norme ili uklanjanjem postojeće
− svakom izmjenom proizvodi se ”novi” ustav
− no: važno je razlikovati zakonite od nezakonitih
izmjena
supstancijalističko shvaćanje
− ustav (kao povezana ukupnost načela) zadržava
svoj materijalni identitet sve dok se ne izmijeni
neko od vrhovnih načela
− važan predmet, a ne toliko način mijenjanja
11
DVA SHVAĆANJA
MIJENJANJA USTAVA
formalističko shvaćanje
− promjena ustava u zakonitom obliku (bez obzira na
predmet) je puko mijenjanje ustava (iako se zapravo
formalno stvara ”novi” ustav)
− ne postoje logičke granice mijenjanja ustava
− ustav može biti temeljito preoblikovan u zakonitim
oblicima (bez revolucije)
supstancijalističko shvaćanje
− mijenjanje vrhovnih načela je uspostava novog
ustava (izvršavanje ustavotvorne vl.)
− vrh. načela ”logičke” su granice mijenjanja ustava
− ustav se može preoblikovati samo ne(-)zakonito
12
MIJENJANJE NORMI O
MIJENJANJU
1) n. o mijenjanju ustava ne može se izmijeniti u
postupku mijenjanja ustava
arg.: norma se ne može razumno odnositi na sebe
samu a da ne proizvede nerješivo proturječje
N1 temelj valjanosti N2; N2 proturječi N1
2) n. o mijenjanju ustava može se izmijeniti u
postupku mijenjanja ustava
1. arg.: norma može proturječiti normi iz koje
dinamički crpi valjanost (meki u.; kruti u. - ZIU)
2. arg.: N1 i N2 nisu na snazi u istom trenutku
(pripadaju različitim ustavima) 13