Ustaško-domobranski i italijanski dokumenti

II

T A L I J A N S K I I U S T A Š K O - D O M O B R A N S K I

D O K U M E N T I

BR. 136

IZVJEŠTAJ KOMANDANTA TALIJANSKE POSADE U KORE-NICI OD 3 SIJEČNJA 1942 GOD. O BORBAMA PROTIV PARTI-

ZANA KOD KORENICE1

Prevod KOMANDI SEKTORA OTOČAC

3 j anuara 1942

Predmet : Izvješ ta j o prvoj fazi operacija prot iv pobunjenika oko Korenice (Od 29 decembra 1941 do 2 j anuara 1942)

KOMANDI DIVIZIJE »KRALJ«5

U nemogućnosti da se opskrbimo hranom radi obilnog snijega koji je prekinuo naše veze sa Vrhovinama, i radi velikih poteškoća snabdi jevanja na domaćem tržištu, komandant Korenice je odredio da 25 decembra, potporučnici Revelant Giovanni i Pomerr i dr. Gior-gio, direktor menze u batal jonu, o t id ju u Bjelopolje da nabave ži-vežnih namirnica. U 13 sati, dana 29 decembra, imenovani oficiri, oboružani sa t ro je saonica i sa 13 l judi (medju kojima jedan tumač — crna košulja) sa jednim mitral jezom, otišli su za Bjelopolje.

Na večer, komandant , zabr inut radi toga što se oficiri nisu vraćali, a saznavši da su isti krenul i p rema Ponoru, poslao je za n j ima dvije čete da ih traže, p rvu na Ponor, a treću na Bjelopolje. (2. četa je bila otišla iz Korenice u j u t r o 29. da se spoji sa bata l jo-nom u Vrhovinama, poslije nekih 11 dana potpune izolovanosti). Dvije čete krenule su oko 20.30 sati, a noć je bila osvjet l jena mje -sečinom. Prva je došla do Ponora, gd je je dobila obavijesti o pro-lasku saonica; treća, stigavši blizu Bjelopolja, bila je zaustavljena, oko 23 sata iznenadnom i jakom vatrom, koja je dolazila sa visina oko Galovca i iz mjes ta Bukovac. Ceta je smjesta prešla u protu-napad. koji ipak ni je uspio, uzevši u obzir jaču va t ru i veći broj protivnika.

Medjut im, komandant prve čete, čuvši va t ru koja je dolazila iz Bjelopolja, dotrčao je sa p r imje rnom inicijat ivom u pomoć 3 četi.

Sutradan, 30 decembra, oko 8.35 sati, dvi je čete, 1. i 2. poja-čane sa jednim mitra l jeskim plotunom3 , krenule su iznova prema Bjelopolju. Ali žestoka reakci ja nepr i ja te l ja , koji su se utvrdil i u kućama, p o m a n j k a n j e munici je na našoj strani, učinili su uzalud-nim naša tr i uzastopna napada. Kolona se je u redu vrat i la na

1 Redakcija ne posjeduje original izvještaja nego prijevod koji je dostavio Štab grupe NOP odreda za Liku Qlavnom štabu NOP odreda Hrvatske uz svoj izvještaj od 5 veljače 1942 godine. Vidi dok. br. 38.

2 Divizija »Re« 3 Mitraljeski vod

26* 435

Gradinu, gd je je dostigla jedan novi odred. Ovdje pod zašti tom mitral jeza, povrati la se je u Korenicu.

Naši gubici u borbama kod Bjelopolja: poginulih: 4; r an jen ih 7; zarobl jenih 36; smrznuta 23.

Medju zarobl jenima ima 4 oficira i podporučnici: Revelant Giovanni, Pomerr i dr. Giorgio, Gennar in i Vittorio i Belfant i Carlo.4

Ti okršaj i su se odigravali na visokom snijegu, pr i t empera-tu r i od —28; u noćnoj bitci kod Bjelopolja, radi smrzavan ja u l ja za podmazivanje, mitral jezi nisu mogli raditi .

Obavješ ten iz Otočca o dogad ja j ima u Korenici, uput io sam se, oko 12 sati 30 decembra u Vrhovine da organiziram pomoć. Oko 16 sati otišao sam iz Vrhovina za Babin Potok na čelu jedne auto-kolone, koja se sastojala od: 2 pješačke čete, jedan mitra l jeski plo-tun (oko 90 l judi koji su razoružani od I. ba ta l jona kad su se v ra -tili sa dopusta. Svakom od ovih sam dao 4 ručne bombe), jedan plotun iz 6 čete sa dva mehaničara specijalista. Ovaj zadnj i plotun je bio odredjen da formira u Babinom Potoku jedan odred sa za-da tkom da obnovi ovdje čistač snijega koji je ovdje bio ukočen i da osigura čišćenje snijega. Sa svim tim, autokolona, na tr i kilo-met ra od Vrhovina, n i je mogla prosli jedit i dal je radi snijega. U toj si tuacij i preostajalo je:

— ili povra tak auta u mjes ta polaska (Vrhovine ili Otočac), — ili da podje p ješke odred 6. čete na Babin Potok, — ili da pješke podje 2. pojačana četa sa svrhom da osigura

položaj u Homoljcu i Klancu, — ili da jur išna kolona iz 81. čete podje na saonicama iz Vrho-

vina u Babin Potok, — ili da ode iz Vrhovina 7. pješačka četa pojačana sa jednim

mit ra l jeskim plotunom za Babin Potok i to na saonicama. Odlučio sam na koncu, da pošal jem jednu mobilnu kolonu iz

Otočca za Vrhovine. Ujutro , 31 decembra primio sam vijest oko podne o naglom

napadu 2. čete. Ova, stvarno, kada je došla blizu Homoljačkog Klanca, oko 23 sata dana 30 decembra bila je napadnu ta jakom ar t i l je r i j skom i mi t ra l jeskom va t rom koja je dolazila iz tog mjes ta , koje je već bilo zaposjednuto od pobunjenika . Posli je dva sata že-stoke borbe, 2. četa sa jakom akci jom zauzela je tu uzvisinu.

Nezgoda, što se je smrzlo u l je za automatsko oružje, a što se je dogodilo i prošle noći kod Bjelopolja, ponovila se je i na uzvisini Homoljac—Klanac.5

' Talijane su napali partizani Treće čete bataljona »Marko Ore-šković« i jedna četa bataljona »Ognjen Priča«. Ovom borbom otpočele su borbe za Korenicu. U borbi u srpskom selu Bjelopolje poginulo je 8-9 Hrvata. To je imalo ogroman značaj za učvršćenje bratstva i je-dinstva. Vidi dok. br. 8 i 9.

5 Homoljački Klanac

436

Gubici nepr i ja te l ja : 10 mrtvih, od kojih je jedan samo iden-tificiran. Naši gubici: 7 mrtvih, med ju koj ima jedan oficir, potpo-ručnik Gollia Renzo.

Pod zaštitom 2. čete, koja je osigurala zaposjedanje uzvisine Homoljačkog Klanca, većina pojačane kolone, na moj nalog (+ četa pješadije, 1 mit ra l jeski plotun, jur išna četa 81.) otišla je u 13 sati iz Babina Potoka i došla je u 16 sati na rečenu uzvisinu.

Treba spomenuti , u nemogućnosti da se p rod je sa saonicama iz Babina Potoka — radi novog snijega, kolona je bila prisi l jena da izvrši jedan vrlo teški put sa mi t ra l jez ima i radi prenosa jednog dijela oružja bili su upotrebl jeni civilni nosači.

Uhvativši kontakt sa oficirom Pedrazzeli, komandantom 2. čete, i stavivši mu na raspoloženje poručnika l i ječnika dr. Sieno i pomoćnog bolničara sa sani te tskim mater i ja lom za n jegu ranjenika , odlučio sam da se veći dio kolone povrat i za Korenicu, odredivši 2. četi slijedeće zadatke:

— da ostanu na položaju jedan sat da bi zaštitili k r a j kolone; — da predvide nosi l jke za prenos mr tv ih i r an jen ih u Kore-

nicu, iskoristivši one koji su bili razoružani; — da se upute p rema Korenici štiteći kolonu. Predvidivši požar nekoliko kuća koje su bile oko položaja i u

koj ima su se bili utvrdil i pobunjenici prošle noći, oko 17 sati ostavio sam sa 2. četom položaj i k renuo sa većim dijelom kolone prema Korenici.

Poslije pola sata hoda, oko 2 km od uzvisine Homoljac—Kla-nac, plotun prethodnice 7. čete je upozorio na pucn javu koja je do-lazila iz šume na koti 880. Četa je smjes ta odgovorila na vatru, i ja sam odredio da se zauzme položaj i da izdržimo napad.

Premoć našeg oružja je bila veća i nakon jedno pola sata nepr i ja te l j je uzmaknuo, ostavivši na terenu nekoliko mrtv ih od kojih se je samo jedan mogao identificirati . Jedna puška Männli-cher je zarobljena. Sa naše s t rane ni je bilo gubitaka.

Nešto iza 18 sati kolona je nastavi la put i oko 24 sata je stigla u Korenicu. Ovdje sam odmah uspostavio kontakt sa poručnikom Pagnini , komandantom koji me je informirao o Situaciji i saopćio mi je medju ostalim, da ima mnogo pobunjenika na uzvisinama istočno od Korenice a isto tako i u Gradini .

Ujutro, 1. o. mj. ostavivši dio snaga za odbranu Korenice, organizirao sam napada j na Gradinu sa svim ostalim raspoloživim snagama sa ciljem da pokažem nepr i j a te l ju svu našu snagu. Oko 13.30 sati, dvije čete pješadije, jedan mitra l jeski plotun i jurišna četa krenul i su u dvi je kolone prema Gradini, i usprkos otporu pobu-njenika, stigli su da zapale ovo zadnje mjesto, nani jevši nepr i ja te -l ju 60 mrtvih. Za vr i jeme borbe, mi smo osvojili dvije puške Männ-licher i nanovo smo osvojili jedan mitral jez, koji je bio u rukama nepr i ja te l ja .

437

Naši gubici: jedan mrtav , 20 ran jen ih med ju koj ima jedan oficir podporučnik Balducci Enrico.

Oko 8 sati odredio sam da se t rupe vra te u Korenicu. Istog dana, 1. o. mj . drugi odred se je sudario kod serpentina,

istočno od Vrela sa jednim jakim odredom pobunjenika . Po vijest ima djelomično kontradiktornim, mogao sam rekon-

s t ru i ra t i borbu na slijedeći način: Druga četa, koju sam ja ostavio sa zadatkom da ide iza naše

kolone na uzvisini Homoljački Klanac, zadržala se je na istom mjes tu oko dva sata da pr ipremi sve potrebno za prenos palih i r an jen ih .

Krenuvš i oko 19 sati 31 decembra, stigla je oko 23 sata u selo Homoljac poslije jednog mučnog hoda. Radi umornost i nosača, po-ručnik Pedrazzeli je odlučio da se odmori u tom mjestu. Oko 7.31 sat i 1. j anua ra poslije nego je u tom mjes tu uzeo neke skije, četa je nastavi la put u sli jedećoj formaci j i : jedan pješački plotun po ja -čan sa jednom eskadrom mitral jezaca radi sigurnosti, nosači saoni-ca, dva plotuna pješaka i jedna eskadra mitral jeska. Stigavši oko 9.30 na serpent ine istočno od Vrela bio je napadnut od jednog jakog odreda pobunjenika , koji, oboružani sa mitra l jezima i teškim mi-t ra l jezima, bili su se smjestil i na podnožju kote 892 i 942.

Visoki snijeg i slabe prt ine, koje su pravile put vrlo nezgod-nim, stavili su nas u vrlo teški položaj. Tako da nismo mogli po-duzeti n ikakvi ef ikasni manevar , dok je nepr i ja te l j , dobro smje-šten u dominantnoj zoni u šumi mogao da se t ime okoristi. Da je to tako, dokaz je da je poručnik Pedrazzeli, komandant 2. čete pao m e d j u prvima, a podporučnik Travaglini, komandant mitral jeskog plotuna, bio je vrlo teško r an jen i može se lako objasniti kako je mogla teći borba bez ikakvog jedinstvenog vodstva.

Žestoka borba je t ra ja la oko 8 sati, poslije koje je malo n j ih koji su preživjel i (3 oficira i 63 čovjeka) i vrati l i se u Korenicu u pojedinačnim grupama. Gubici u toj borbi su teški i ako još nisu tačno ustanovljeni . Ustanovl jena je sigurno smrt por. Pedrazzeli Bartolomeo. Zarobl jeno je — u očekivanju sigurnih podataka o mr tv ima i r an jen ima — slijedećih 5 oficira: li ječnik dr. Sieno Anto-ni, podp. Redigolo Antonio, Palmiero Giuseppe, Travaglini Giusep-pe i Gollia Renzo (ovaj posl jednj i je već ran i je u posl jednjoj bitci na Homoljcu zarobljen). Bolan je dogodja j da smo izgubili 4 teška mi t ra l jeza (mitragliatrici) — (koji izgleda da su neupotreblj ivi) i dosta novih puškomitra l jeza (fucili mitragliatori).

Iste večeri, 1. tekućeg mj. odredio sam da slijedećeg ju t ra po-ša l jem jedan odred sa saonicama na mjesto borbe 2. čete da sakupe r an jen ike i mrtve, premda sve veći pri t isak pobunjenika na Kore-nicu i zakašn jen je očekivanih pojačanja i sman jen j e snaga koje su jedva dovoljne da osiguraju obranu samog mjesta, primoral i su me da na bilo koji način rasporedim snage.

438

2. ov. mj . odlučio sam da preured im odrede i da usavršim obranu oko Korenice.

Nisam izostavio da zapalim kuće u Kalebovcu, odakle su, za vr i jeme našeg napada 2. o. mj . bili ispaljeni mnogi puščani hitci.

Navečer, 2. j anuara pr imio sam radiotelegrafski nalog da od-redim za dan 3. o. mj . jednu kolonu iz Korenice p rema Babinom Potoku u susret koloni koju je 33 ba ta l jon »crnih košulja« uputio iz Babinog Potoka prema Korenici, ali važni razlozi, gore izloženi su me naveli da ne izvršim tu akciju, a radi toga nisam mogao izvršiti, jer nisam imao n ikakve veze sa Babinim Potokom.

Završavajuć i izlaganja o prvoj fazi operacija oko Korenice, sma t ram potrebnim da javim, da odaši l janje dva ju oficira u Bjelopolje radi živežnih namirnica može osvjetlit i tešku i vrlo nesigurnu si tuaciju u kojoj se nalazimo u ovo zadnje vr i jeme u Korenici.

Faka t je da su mnogobrojni pobunjenici , sa automatskim oru-žjem različitih tipova, stigli iz Bosne i iz Crne Gore, koncentriral i se u zonama i spremni su da nas iznenada napadnu. Odaši l janje dvi ju četa I. ba ta l jona u Bjelopolje upozorilo nas je na n j ihovu pr i -sutnost.

Komandan t (Giuseppe Angelini)

BR. 137

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA PRVE HRVATSKE ORUZNlCKE PUKOVNIJE OD 5 SIJEČNJA 1942 GOD. O STRIJELJANJU U OGULINU KOJE SU IZVRŠILE TALIJANSKE VOJNE VLASTI

Priepis

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNICTVO

I. HRVATSKE ORUZNlCKE PUKOVNIJE ZAGREB

J. S. bro j 73/42 U Zagrebu, dne 5. siječnja 1942.

Predmet: Izkaz s t r i je l janih od s t rane tal i janskih vojnih vlasti. —

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE

Zagreb Oružnički vod Ogulin sa bro jem 1435 os. 30. prosinca godine

1941. dostavlja izkaz Zapovjedničtva 57. ta l i janske pješačke divizije »Lombardija« od 19. prosinca 1941. sliedeće sadržine:

439

»U toku mjeseca studenog godine 1941. od s t rane ta l i janskih vlasti u Jasenku, osudjene su na kaznu smrt i s t r ie l jan jem i s t r ie l ja-ne sliedeće osobe:

1) Tomić Dean (Nikolin) rodjen 1919. iz sela Tomića, pravo-slavni.

2) Vukelić Drago (Djurin) rod jen 1925. iz sela Vukelića, p r a -voslavni.

3) Tatalović Lazo (Jove) rod jen 1922. iz Drežnice. 4) Trbović Marko (Djure) rod jen 1899. iz Drežnice, pravo-

slavni. 5) Tatalović Jovan (Rade) rodjen 1897. iz Gred., pravoslavni. 6) Kosanović Milan (Milenka) rodjen 1915. iz Palića, pravo-

slavni. 7) Puškar ić Nikola (Jurin) rod jen 1916. iz Puškarića, r imo-

katoličke vjere. 8) Maravić Dušan (Nikole) rod jen 1924. iz Drežnice, pravo-

slavan. 9) Tomić Nikola (Petra) rod jen 1869. iz Tomića, pravoslavan.

10) Tatalović Jovan (Alekse) rodjen 1908. iz Drežnice, pravo-slavan.

Isto zapovjedničtvo spisom istoga da tuma izvješćuje, da su od s t rane ta l i janskih vojnih vlasti u Ogulinu osudjene na smrt s t r ie l ja-n j e m i s t r ie l jane sliedeće osobe:

1) Radolović Sava (Bože) rod jen 1919. iz Drežnice, pravo-slavan.

2) Tatalović Mane (Mane) rod jen 1902. iz Drežnice, pravo-slavan.

3) Tomić Nikola (Djukln) rod jen 1923. iz Tomića, pravoslavan. 4) Maravić Nikola (Nikole) rod jen 1907. iz Drežnice, pravo-

slavan. 5) Maravić Dušan (Dmitra) rodjen 1917. iz Drežnice, pravo-

slavan. 6) Tatalović Branko (Dušana) rodjen 1913. iz Drežnice, p r a -

voslavan. 7) Maravić Dušan (Rade) rod jen 1911. u Drežnici, pravoslavan. 8) Maravić Nikola (Rade) rod jen 1901. u Vručacu, pravo-

slavan. 9) Tatalović Milan (Velimira) rodjen 1919. iz Drežnice, p ra -

voslavan. 10) Radulović Vajo (Vaje) rodjen 1923. iz Radulovića, pravo-

slavan. 11) Vukelić Vitomir (Nikole) rodjen 1919. iz Drežnice, p ra -

voslavan.

440

12) Tomić Mile (Ilije) r.odjen 1918. iz Drežnice, pravoslavan. 13) Tomić Sava (Djurdja) rod jen 1921. iz Drežnice, pavoslavan. 14) Tomić Aleksa (Vase) rodjen 1897. iz Drežnice, pravoslavan. Sve napried navedene osobe od 1—14 st r ie l jane su u Ogulinu

dne 2. prosinca godine 1941.1

Sa svojim izvješćem, 57. ta l i janska pješačka divizija ne da je nikakovo tumačenje o tome, gd je i pod koj im okolnostima su na -vedene osobe pohvatane, kakove su im kr ivn je dokazane i kada su osudjene.«

Dostavl jam gornj i iskaz sa izvješćem na znanje.

Za točnost Častnik za javnu sigurnost, satnik: potpis nečit l j iv v. r.

Za točnost priepisa jamči. Zapovjednik, pukovnik

Čanić, Nadstojnik odjela

Potpis nečitak (M. P.=)

1 Vidi »Zbornik« tom V, knj. 2. dok. br. 44. 5 Okrugli pečat: Nezavisna Država Hrvatska Ustaška Nadzorna

služba Ravnateljstvo ustaškog redarstva Ured I.

441

BR. 138

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ORUŽNIČKOG KRILA U GOSPI-ĆU OD 9 SIJEČNJA 1942 GOD. O AKCIJAMA PARTIZANA U KORENIČKOM KOTARU KONCEM PROSINCA 1941 GODINE

N E Z A V I S N A D R Ž A V A H R V A T S K A OBĆE UPRAVNO POVJERENlCTVO

K O D D R U G E A R M A T E T A L I J A N S K E V O J S K E

Broj : Pov. 410 1942 Sušak, dne 14. s i ječnja 1942.

Predmet : Dogođaji u Korenici.

Ministarstvo Vanjskih Poslova, Zagreb, Ministarstvo Unuta rn j ih Poslova, Zagreb, (Tajničtvo)

Ured Poglavnika, Zagreb, Ured Vojskovodje, Zagreb, Poslanstvo Nezavisne Države Hrvatske, Rim.

Zapovjedničtvo oružničkog kri la Gospić dostavlja pod br. 255/42. od 9. 1. t. g. slijedeći izvješ ta j :

»30. prosinca 1941. godine oko Korenice vode se neprekidne borbe izmedju komunističko-četničkih bandi i ta l i janske voj-ske tako, da je samo mjes to Korenica opkoljeno od s t rane ovih bandita, koji su pokvaril i vodovodnu cijev koja snabdjeva Korenicu vodom i na t a j način je mjesto Korenica i tamošnja ta l i janska posada bez pi tke vode i pr imorani su trošiti vodu iz bunara . 1 — Dne 9. 1. t. g. u ju t ro dopraćeno je u s tojbinu ovoga krila 15 naših domobrana, i to trojica iz 2. sa tni je otočke doknadne bojne, koji su dne 2. o. mj . zarobljeni u selu Za-lužnici, kotara Otočac, pri l ikom komunističko-četničkog napa-da na poštanski samovoz, koji je vršio promet na putu Otočac —Vrhovine i obratno2 , a 12 pr ičuvnih domobrana, koji su dne 6. o. mj . zarobl jeni od s t rane bandita, na putu Korenica— Vrhovine u selu Vrelo, kotar Korenica, a koji su bili na službi na oružničkoj postaj i Korenica. Ovi pričuvni domobrani sa oružničke posta je Korenica izjavili su, da su 6. o. mj . po nalogu zapovjednika ta l i janske vojne posade u Korenici upućeni n j ih 14 sa oružničkim vodnicima Matom Cicvarićem i Nikolom Kristom, te 50 sel jaka grko-is točnjaka iz Korenice, da očiste snijeg sa puta Korenica—Vrhovine, prema Vrelu, i dal je u

1 Borbe protiv Talijana kod Korenice vodile su jedinice iz Grupe NOP odreda za Liku. Vidi dok. br. 9 i 10.

- Napad na domobrane izvršila je jedna desetina partizana iz Otočačkog bataljona. Vidi dok. br. 10.

442

pravcu Vrhovina, te kada su došli do sela Vrelo, kotar Kore-nica, gdje su ručali, da su ih na jedanput počeli opkoljavati bandit i i otvorili na n j ih va t ru iz pušaka i strojnica, te pošto im je nestalo strel j iva, da im drugo n i je preostalo, već su se morali predat i ovim bandit ima, koj ih je bilo oko 300.3 Ovi banditi , da su ih odmah razoružali i odprati l i u svoj štab4 u selo Krbavicu, kotara Korenica, gd je su im bandit i svukli do-mobransko odijelo i cipele, a obukli ih u s tara seljačka odijela i dali im vunene papuče za noge. Od odijela jedino su im osta-vili kape, sa kojih su poskidali vrhovničke znakove i pobacali. U Krbavici, da su ih predveli pred navodnog komandanta ovih bandita, koji tamo ima svoj štab u kući bivšeg pravo-slavnog paroha, i koji da ih je ispitivao, od kuda su i zašto su se opirali njegovim snagama, te da zašto se bore za Pave-lića i nagovarao ih, da s tupe u n j ihove redove, ali da oni na to nisu pristali. Tu u Krbavici da bandit i imaju svoj krugoval za p r iman je vijesti, te dok su se tu nalazili, da je dolazio kod nj ih poznati komunista Jakov Blažević i čitao im vijesti, koje je primio na krugoval, i da im je rekao da n jemačka vojska u Rusiji nazaduje , a Rusi napredu ju , da su n jemačke žene ht je le spriječiti odlazak svojih muževa i sinova na f ront i da ih je Hitler dao poubijat i , da Tal i jani bježe iz Afrike, da se u Italij i širi komunizam i da se narod u Itali j i buni. Taj Blažević, da je više puta dolazio k n j ima i da im se predstavio, da je on pravi Hrvat i advokat iz Gospića, pa neka stupe u nj ihove redove.

Nadal je ovi domobrani izjavili su, da u Krbavici ima oko 250 ta l i janskih vojnika zarobljenih, a oko 150 da ih je poubijano u borbama u Bjelopolju5 i Šijanovom Klancu", kotara Korenica. Sve poubi jane Tal i jane i zarobl jene su ko-munist i bandit i razoružali i oduzeli im opremu kao i šl jemove (kacige) tako, da bandit i u ovom dijelu sad raspolažu dovoljnim oružjem i strel j ivom. U Korenici, da se nalazi još oko 1.000 ta l i janskih vojnika, koji su opsjednuti i nema ju veze niti sa svojim, niti sa našim vlastima. —

Ove domobrane, pošto su bandi t i ispitali, pustili su ih i po svojim kur i r ima dali sprovesti do sela Čanka, kotara Ko-renice, odakle su ovi prebjegli do naše oružničke obhodnje, koja se nalazi u Čanku, a odavde su otpraćeni u Perušić, pa zatim u stojbinu ovog krila. —

3 Domobrane kod Vrela napali su dijelovi bataljona »Ognjen Pri-ča« i bataljona »Marko Orešković«. U ovoj borbi ukupno je učestvovalo 50-60 partizana.

4 Odnosi se na Štab grupe NOP odreda za Liku. 5 Vidi dok. br. 9 i 136. 8 Vidi dok. br. 9.

443

Nadal je ovi domobrani su izjavili, da u mjes tu Krbavici , gd je se nalazi š tab komunističko-četničkih banda, v ježba ju mladiće od 16—20 godina stare, koji v ježba ju sa puškama, a komanda im je bivše jugoslavenske vojske. Tako isto, da su primijet i l i nekoliko mladih žena obučenih u ski jaškim hlačama sa komunist ičkom kapom na glavi. Tako isto većina bandi ta da nosi komunist ičke kape na glavi, a jedan man j i dio šubare.

Pored toga bandit i u borbama upo t reb l j ava ju bi jele plahte čiju sredinu prorežu i navuku na glavu i na t a j način se maski ra ju po snijegu. — U borbama da imaju ta l i janske kacige (šljemove) na glavi.

Banditi su potpuno opkolili mjesto Korenicu, kako je već napried rečeno, tako, da tamošnja ta l i janska posada ni je u s tanju , da se oslobodi, ako ne dodje pomoć sa strane, a tako isto sa oružničkom postajom ovo krilo nema nikakve veze. —«

Za Dom — Spremni!

Obći Upravni Povjeren ik : Dr V Karčić

BR. 139

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA DRUGE ORUZNlCKE PUKOVNI-JE OD 9 SIJEČNJA 1942 GOD. O NAPADU PARTIZANA NA

TALIJANE NA CESTI SINJ—LIVNO

M I N I S T A R S T V O U N U T A R N J I H P O S L O V A RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGL'RNOST

T e l e f o n : 69-51, 69-52, (9-53 ZAGREB MARKOV TRG 7.

Broj: Prs . 1378. P. 1942. Zagreb, 19. s i ječnja 1942.

Predmet : Četničko-komunistička banda napala ta l i janski samovoz na Trnovim Pol janama.

MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA Zagreb

Zapovjedničtvo 2. oružničke pukovni je J. S. bro j 37 od 9. si-ječnja 1942. dostavl ja ovom ravna te l j s tvu slijedeće:

»3. s i ječnja oko 10 sati četničko-komunist ička banda napala je jedan tal i janski samovoz sa vojnicima na mjes tu zv. P rdn jac i na

444

Fotokopija dokumenta br. 117

državnom putu Livno—Sinj izmedju Bilogä Briga i Vagnja kod Runj in ih s ta ja na Trnovim Po l j anama na granici kotara Sinj i Livno.

Samovoz je napadnu t sa svih s t rana sa udaljenost i od 40—200 koraka pušćanom i s troj opušćanom vatrom.

U borbi je poginuo jedan ta l i janski podpukovnik, 3 vojnika, a 3 su vojnika r an jena i 4 zarobljena.1

Preduzeta je pot jera od jednog tal i janskog sklopa od 120 voj-nika sa 4 častnika i jednom našom ophodnjom, koja je bila u službi ispod Trnovih Pol jana.

Sa bandi t ima se ni je došlo u dodir. Oni su odmah po izvršenom dje lu pobjegli prema selu Vrdovu i Crnom Lugu, koj im predje lom oni dominiraju.

Sva 4 zarobl jena ta l i janska vojnika su bandit i pustili i oni su se istog dana vratili . J edan od n j ih znade po malo hrvatski , pa kaže, da je u napadu učestvovalo oko 200 osoba naoružanih puškama, s t rojopuškama i bombama, a n j ih da su pustili zato što nepr ipada ju Crnim košul jama.

Tali janski po t je rn i sklop popalio je sve Runjine, Džankove, Bilobrkove i Pol jakove košare u blizini gd je je napad izvršen.«

P redn je se dostavlja Naslovu na znanje i upotrebu.

ZA DOM SPREMNI!

Ravnate l j : Eugen Kvaternik

(M. P.) I

1 Napad su izvršili partizani Kamešničke čete. Vidi dok. br. 25.

447

BR. 140

IZVJEŠTAJ VELIKOG ŽUPANA ZUPE BARANJA U OSIJEKU OD 13 SIJEČNJA 1942 GOD. O AKCIJAMA U PREDJELU PA-

PUKA I KRNDIJE

Priepis! NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Tajničtvo ministra

T. J^ojJ_429-_I-A-1942_

Predmet : Komunist ičko-četnička akcija u predje lu Papuka i Krndi je . —

Zagreb, 17 siečnja 1942 Gospodinu

SLAVKU K V A T E R N I K U vojskovođi i minis t ru domobranstva

u Zagrebu

Od velikog župana župe Ba ran j a u Osijeku primilo je ovo mi-nistarstvo izvještaj od 13. siečnja 1942. broj 144 Pr . 1942 sliedećeg sadržaja :

»U ponedje l jak dne 12. s iečnja oko 1 sat po podne naišao je jedan odred ustaša iz Podr. Slat ine u selo Kometnik koje leži 3 km. istočno od Voćina, a 700 met. p rema s jeveru od željezničke pruge Slavonske podravske željeznice. — Ustaše su vršili redovnu obhod-nu službu.

Selo Kometnik nas tava ju žitelji pravoslavne v je re i još do da-nas niesu prešli na rkt . v jeru . — Iznenada je na Ustašku obhodnju usliedila puščana navala iz kuća sela Kometnika. — Na Ustaše se je pucalo iz dvie s t ro jne puške. — Borba između napadača i Ustaša t r a j a l a je do 6 sati po podne. — U toj su borbi poginuli 5 Ustaša svi članovi p r ip remne bojne iz Podr. Slatine, a od s t rane komunis ta je poginulo 7 l judi. — Među poginulima se nalazi i glasoviti od-metnik Pe ta r Stojnović iz Lisičine, koji je pobjegao iz logora u Koprivničkoj tvornici »Danici«. — On je nađen prilično raskoma-dan, jer su ga v je ro ja tno u sniegu lisice ili psi trgali. — Mislimo, da je među n j ima koj i su poginuli i odmetnik Marko Bogatić iz Lisičina. —

Ustanovljeno je, da je toga dana dakle jučer došlo u selo Ko-metn ik oko 50 četnika-komunis ta odmetnika, koji su većinom iz

448

sela Lisičina, a već su se pred par mjeseci odmetnuli . — Seljaci su ih primili i častili, pa kada je naišla Ustaška obhodnja, kako je gore opisano oni su na n j u navalili.1

Još istoga dana u noći došlo je u Voćin pojačanje Ustaške pr i -p remne bojne iz Osieka, Belišća i Virovitice tako, da se sada nalazi na terenu oko 300 Ustaša uz oružništvo i Domobrane, koji se već u tom k r a j u nalaze.

Danas dne 13. siečnja u j u t r o započeli su Ustaše i oružnici opkoljavat i selo Kometnik, te su ga obkolili, u nj ušli bez ikakove borbe, jer su se međut im odmetnici komunist i koji su preostali na životu iz sela nepoznato kamo u šume razbježali . —

Ustaše su proveli sa oružnicima premetačinu po kućama u selu Kometniku, te su pr i tom posluživši se sa odredbom Vojsko-vođe Doglavnika zapalili nekoliko kuća i š tagljeva u tom selu na -ročito one kuće iz kojih se je pucalo dan pr i j e na Ustaše, a žitelje su iz sela evakuiral i i dopremili u obćinu Voćin. — Kako je me-đu t im evakui ran ima bilo i takovih koj i su ht je l i bježat i i even-tualno se odmetnut i u goru, to su Ustaše pucali u takove i na t a j način je poginulo danas oko 25 l judi žitelja sela Kometnika p ra -voslavaca.

U Kometniku niesu pronašl i odmetnike, ali se je ukazala po-t reba obzirom da su davali zaklon i podporu odmetnicima, da se selo evakuira, te je to učinjeno i u jedno je iz sela dobavljeno u obćinu Voćin 107 komada razne marve i to: volova 47, junadi 17, k rava 9, k rmača 9, prasadi 17, ovaca 6 i 2 konja . —

Ja sam odredio da se to za dan dva prehrani u selu Voćinu, a potom da se jedan dio marve uz propisane ciene proda, nešto upo-tr iebi za p rehranu Ustaša na terenu, kojih ima oko 300, a ostalo da se dopremi u Dalj na državno dobro za prehranu .

Evakuiranih l judi imade oko 190 osoba sa ženama i djecom. U pr ivremenom logoru u Zdencima nema više mjesta . Ima doduše zgrada na koj ima nema prozora ni v ra ta a niti š t edn jaka ni peći, pa stoga će netko sutra otići onamo u Zdence da uredi što je n a j -potrebnije, da se te zgrade osposobe maka r za pr ivremeno p r iman je ovih evakuiranih. Ustaški nadporučnik Kočiš mi javl ja sa terena da će sutra t. j. 14. s i ječnja ponovo zaći i u selo Lisičine i ondje isto još jednom provesti premetačinu svih domova, je r kako on tvrdi da se iz ovoga sela najviše odmetnika regrut i ra .

Podjedno sam primio danas izvještaj , da je u kotarsku oblast Slat ina dopremljeno danas po podne 5-torica sel jaka iz zaselka Rijenci obćine Ćeral i je udal jeno od Ćeral i ja 1 do 1 i pol km. i to Bosanac Đuro, Bosanac Krsto, Nikolić Teodor, Filipović Stevo, Mi-hal jević Mićo i Mihaljević Gajo. — Bosanac Đuro je priznao da je

1 Napad na ustaše su izvršila 3 partizana i 32 Lisičana — »četnika«. U borbi su poginula 2 partizana. Vidi dok. br. 50.

29 Zbornik tom V, knj. 3 449

u noći od 8 na 9. o. mj . p r imio na konak 25 odmetn ika , koj i su imal i zadaću da te noći nava l e na selo Ćeral i je , naroči to na d ržavne i j a v n e zgrade i Ustaše ko j i se t amo nalaze. — Do nava le n i j e došlo samo zato, j e r n iesu mogli p r ibav i t i dovol jno oruž ja , ko je je t r ebao pr ibav i t i Mihal jev ić Gavro .

Iz svega ovoga se dakle vidi, da je cijeli t a j k r a j j ugozapad -nog ko ta ra Sla t inskog koji granič i sa P a k r a c o m i Požegom, dak le k r a j e m u pod ruč ju go r j a P a p u k a i K r n d i j e i da tu postoj i zna tno raš i rena o rgan iz i rana komunis t ičko četnička akcija .2

Tu s k r a j n j e j e v r i eme da se ovom k r a j u posvet i naroč i ta pažn j a i da se p romiš l j enom akc i jom pravodobno osuje t i š i r en je k o m u n i -st ičkog us tanka .

Zapov jedn ik našeg oružničkog kr i la bo jn ik Pelc p u t u j e danas u Zagreb, da ond j e u tanač i sa ostal im oružničk im kr i ln im zapov jed -nic ima sa područ ja Z u p a ' L i v a c - Z a p o l j e i P o s a v j e u sv rhu smiš l jene p l anske p ro tuakc i j e na cielom t e r e n u P a p u k a i Krnd i j e . —

K a k o takove akc i je iznenada od s t r ane komunis ta nas t a ju , pa kako n e m a v r e m e n a svak ipu t t raž i t i ovlast i ili us tanovl j iva t i , što je na jža losni je , nadležnost po jed in ih fak to ra , da se nešto poduzme, to je pot rebno, da se j edno j Zupi dadu gene ra lne ovlasti , da može za s luča j po t rebe raspolaga t i i sa vo j skom i sa oružnič tvom i sa o ru -ž j e m i sa imovinom odme tn ika i n j ihov ih obi te l j i sa neogran ičen im ovlas t ima p o s t u p a n j a u p o b u n j e n i m sel ima bez obzira na ko j em se p o d r u č j u to nalazi u ovom ugroženom k r a j u Pakrac , Daruva r , Po -žega, S la t ina i Virovit ica.

Sve jedno je ko ja se Zupa za to ovlasti , ali je važno da o t im i zvanredn im ovlas t ima dotične Zupe budu obavieš tene sve Oružnič -ke, vo jn ičke i Us taške organizac i je na ovom područ ju i da imadu na zah t j ev ovlaš tene Zupe s tavi t i sve raspoložive snage na raspo-l agan je . —

Traži s e dak le u ovoj akci j i p o n a j p r i j e j e d i n s t v o v o d -s t v a , k o j e m u se imade sve pokoravat i , j e r inače svaki vuče na svo ju s t r anu . —

Nadal je , po t r ebna su novčana s reds tva i ta se imadu to j Zupi s tavi t i na raspo laganje , da ne mora za svaki konkre tn i s luča j t r a -žiti i onda ili čekat i ili uopće ne dobiti . —

Nada l j e od Min is ta r s tva ve leobr ta os igurat i samo u tu akc i ju pa r h i l j ada kila benzina , da se mogu brzo mo to rn im vozil ima p r e -bacivat i snage ond je g d j e us t reba . —

Po t r eba evakuac i j e dak le obs tanka logora baš u sv rhu osu je -ćen j a akci je u tom k r a j u je neminovna , pa zato t r eba j edan logor podržavat i , koj i će bit i p r i k l adan da p r imi više s tot ina osoba. —

2 Na ovom terenu djelovala je Druga četa Slavonskog NOP bata-ljona. Vidi dok. br. 50.

450

Kako je naravno skopčano održavanje logora sa troškovima, t reba iste troškove osigurati i u jedno odrediti upravu logora ili to pre-pusti t i onoj Župi koja primi izvanredne ovlasti stavivši joj novčana sredstva na raspolaganju . —

Pokazuje se potreba i to vrlo žurna, da se Zupsko redarstvo iz temelja preudesi u Osijeku. — K r a j ovog sadanjeg s tanja ono apsolutno ne ut ječe baš ništa na akcije na terenu, jer imade doduše mnogo posla i u gradu obzirom na komunist ičke akcije, ali ipak ono mora biti sposobno da vodi br igu o javnoj sigurnosti na pod-ručju ciele Zupe. Pot rebna je stoga da na čelo Župskog redarstva dođe čovjek pravnik iskusan i sa s tanovitom praksom, životnom i uredovnom, a n j emu da se dodieli i s tanoviti broj sposobnih činov-nika. S ovim aparatom, koji danas postoji u Osijeku u Župskom re -dars tvu ne može se puno učiniti. Ja sam stoga predložio i sada to opetujem, da se na čelo Župskog redars tva u Osijeku postavi ili Majcan, kotarski predstojnik iz Vinkovaca ili Bratuša kotarski pred-stojnik iz Virovitice. — Ta j bi upravi te l j tada predložio ostalo či-novništvo i apara t koji mu je za va l jano funkcioni ran je potreban.

Jav l j a juć i sve ovo molim, da se ovaj izvještaj uzme na znanje time, da ću ja o da l jn jem razvoju stvari slati izvještaje no molim, da se o mojim priedlozima donese žurna konkre tna odluka, je r inače ja niesam u s t an ju snašati odgovornost, koju je Poglavnik odredio.«

Tim povodom ovo minis tars tvo posebice ističe onaj pasus iz-vješća, u kome se traži za cio t a j k r a j t. j. teren Papuka i Krnd i j e i nj ihovih obronaka jedinstvo vodstva u nas tupan ju prot iv četnika i nj ihovih ja taka . —

Zakonskom odredbom o oružništvu od 21. kolovoza 1941 u §-u 15 normirana je uporaba oružništva po Vel. Zupi, a zapovjed vojnog ureda zapovjedničtva vojske od 10 l ipnja 1941 br. K: T. V. 342 od-ređu je u točki 4 način, na koji up ravne vlasti za slučaj potrebe mogu tražiti uporabu vojske, nu te us tanove prema načinu, kako se one u praksi provode očito nisu dovoljne da osiguraju pravovre-meni zahvat u ovako teškim slučajevima kao što su akcije četnika-komunista. —

Predlaže se stoga, da se Vel. županu u Osijeku i Brodu, koje su župe na tom području interesirane, dadu zamoljene ovlasti u t raženom opsegu za vrieme, dok se ti k ra jev i ne pacificiraju. —

ZA DOM SPREMNI!

MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA Dr. Artuković, v. r.


BR. 141

IZVJEŠTAJ VODNOG ORUZNlCKOG ZAPOVJEDNIŠTVA U KARLOVCU OD 15 SIJEČNJA 1942 GOD. O ZAROBLJAVANJU

DOMOBRANSKE POSADE U VOJNICU

TAJNO Nezavisna Država Hrvatska

V R H O V N O ORUZNICKO ZAPOVJEDNlCTVO

J. S. Br. 128/Tajno U Zagrebu, dne 16. s ječnja 1942.

P redmet : Izvješće o s lučaju sa posadom iz Vojnića predlaže.

1. GLAVNOM STOŽERU DOMOBRANSTVA (Oč. odjel) 2. GLAVNOM STOŽERU DOMOBRANSTVA (Opr. odj.) 3. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST.

Vodno oružničko zapovjedničtvo u Karlovcu, spisom Br. 12/Taj. od 15. s ječnja 1942. dostavlja:

»U vezi moga brzoglasnog izvješća od danas izvješćujem, da se je tekom današnjeg dana sakupilo u Karlovcu već oko 100 do-mobrana od razbi jene posade iz Vojnića. Svi ovi domobrani jesu razoružani i većinom presvučeni u razna otrcana sel jačka odjela.

Posada u Vojniću broji la je preko 400 domobrana i oko 40 oružnika. Kod posade bilo je 7 častnika. Posadom je zapovjedao d je la tn i satnik Vuković.

Domobrani, koji su stigli u Karlovac, p r ipovjeda ju sliedeće: Posada u Vojniću bila je od 23. prosinca 1941. stalno obkoljena

po komunist ima i četnicima. Nitko ni je mogao iz Vojnića van, a niti u Vojnić. Hrane im je ponestajalo, a ponestajalo je i s trel j iva. Dva puta je kružio naš kri laš i bacao nešto hrane. Posliednjih dana je h rane posve nestalo, a nestalo im je i pi tke vode tako, da je s tan je bilo neizdrživo, je r pomoći od nikuda ni je bilo, a niti je bilo mo-guće uzpostaviti bilo kakovu vezu sa posadom u Karlovcu.

Zapovjedničtvo posade, kako domobrani kažu, je uvidjelo da se da l je izdržati ne može, pa je zaključeno, da se cijela posada sa oružnicima, f inancima i kotarskim predstojnikom probi je kroz obruč četnika i komunista i o tpu tu je u Karlovac, pa je 12. ov. mj . u 7 sati cijela posada napusti la Vojnić i uput i la se preko brda u pravcu željezničke pruge ka Utini. Kreta l i su se razmaknuto, ali ipak čim su se odmakli od Vojnića na jedan kilometar, bili su napadnut i sa obje s t rane jakom vat rom po četničko-komunist ičkoj bandi. Posada se je povlačila i dal je neprestano vodila borbu i tako

452

se je protukla do željezničke pruge, koja je od Vojnića udal jena 8—9 km. Kod same željezničke pruge bio je glavni napad sa svih s t rana na posadu, koja se je uslied p o m a n j k a n j a s trel j iva morala predat i jer su ih četnici zarobili i razoružali .

Domobrani navode, da je pri l ikom borbe palo mnogo naših, koji broj da p remašu je 100, a da je palo i komunista-četnika.

Kada je komunist ička banda izvršila razoružanje domobrana i ciele posade, odveli su sve zarobl jenike u Vojnić. Ova t ragedi ja odigrala se je, kažu prispjel i domobrani, oko 14 sati. Po izjavi ovih domobrana komunista i četnika bilo je 4 batal jona, koji su svi bili dobro naoružani sa: puškama, bombama i s t rojnim puškama, a imali su mnogo pušaka i tal i janskog izvora.

U Vojniću su komunist i razvrstal i zarobljenike: posebno čast-nike, posebno oružnike a posebno domobrane. Domobrane su 14. ov. mj . po g rupama puštali, sprovodeći ih kroz područje kotara Vojnić, koji je većinom pod n j ihovom vlašću. Častnike i oružnike su zadr-žali navodeći, da će za n j ih tražit i zamjenu.

Od častnika je za vr ieme borbe blizu Utine poginuo satnik Orešković, koji da se je izvanredno h rabro držao. Isto tako kažu, da je poginuo jedan oružnik a n i je isključeno da ih je poginulo i više.

Među domobranima čuje se kr i t ika postupka nekojih častnika, no to će rasčistiti istraga. Domobrani k r i t iku ju i sam način njihovog b ivanja u Vojniću i kažu, da se je za n j ihovo s tanje točno znalo u četničko-komunističkim redovima, po čemu zakl jučuju , da je bilo između njih, odnosno između članova posade izdajnika. Kažu, da su komunist i znali da će posada napust i t i Vojnić i da su nekoji komunisti podvlačili, kako tobož nisu mogli doći posadi dok je bila u Vojniću, ali u vani na debelom sniegu da je to išlo mnogo lakše. Navađaju , da je zapovjednik posade satnik Vuković zarobljen. Od oružnika ni je nitko do sada došao u Karlovac.1

Podnašam gornje izvješće.

Zastupa zapovjednika, pukovnik: (Pavić) Pavić

(M.P.)

1 Napad na Vojnić izvršili su Prvi bataljon i jedna četa Četvrtog bataljona Kordunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 20.

455

BR. 142

IZVJEŠTAJ ORUZNIČKE POSTAJE RAKOVICA OD 16 SIJEČNJA 1942 GOD. O NAPADU PARTIZANA NA ORUŽNIKE KOD VELI-

KE PRISJEKE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA V R H O V N O

ORUZNICKO ZAPOVJEDNIČTVO J. S. Br. 563

U Zagrebu, dne 17. s ječnja 1942.

P r e d m e t : Četničko-komunist ička banda u većim snagama napala p r a t n j u pošte Rakovica—Slunj .

1. GLAVNOM STOŽERU DOMOBRANSTVA (Očevidni odjel),

2. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST N. D. H.

Oružnička posta ja Rakovica, krila Ogulin, sa brojem 69 od 16. s ječn ja 1942. u 20 sati brzojavno jav l ja :

»Danas pr i os iguranju pošte za Slunj , napadnuto je osigura-n j e u jačini od 78 oružnika na Velikoj Pres jeki kod Rakovice od s t rane komunist ičko-četničke bande u jačini od nekoliko stotina. U ovoj borbi poginula su 4 oružnika i 3 pomoćna oružnika, a 1 pomoćni oružnik teško je ran jen . Bande n a p a d a j u sela. Molim žurnu pomoć vojske sa topovima i teškim mitraljezima1 .«

Podnašam gorn je izvješće.

(M.P.)* Zastupa zapovjednika, pukovnik,

Pavić 19/1 Očev

1 Napad na oružnike izvršili su partizani Drugog bataljona Kor-dunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 54.

1 Okrugli pečat: Nezavisna Država Hrvatska Vrhovno Oružničko Zapovjedništvo.

455

BR. 143

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA PRVE HRVATSKE ORUZNlCKE PUKOVNIJE O AKCIJAMA PARTIZANA U HRVATSKOJ OD 1

DO 22 SIJEČNJA 1942 GODINE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNIČTVO

1. HRV. ORUZNlCKE PUKOVNIJE J. S. Taj . Broj 40

U Zagrebu, dne 28. siečnja 1942.

Predmet : Doglasno izvješće sa područja ove pukovnije .

1.) VRHOVNOM ORUZNICKOM ZAPOVJEDNlCTVU ZAGREB 2.) ZAPOVJEDNlCTVU 2. HRV. ORUZ. PUKOVNIJE KNIN 3.) „ 3. „ „ „ BANJA LUKA 4.) „ 4. „ „ „ SARAJEVO 5.) „ VOJNE KRAJINE SARAJEVO

Na temel ju zapovjedi vrhovnog oružničkog zapovjedničtva Taj . b ro j 320/J. S. od 31. s rpn ja 1941., a p rema pr ikupl jen im podatcima predlažem izvješće o pr i l ikama javne sigurnosti na području ove pukovnije, za vr ieme minulih posl jednj ih 15 dana.

I. OPCA UNUTARNJA SITUACIJA:

1.) RASPOLOŽENJE NARODA: Većina hrvatskog naroda za-dovoljna je političkim s t an jem i pore tkom u zemlji, narod je odan Poglavniku i upravnim oblastima. Izuzetak čine pristalice Dr. Ma-čeka u kotarevima: Karlovac, Velika Gorica, Sisak, Podravska Sla-tina i' Virovitica. Kod ovih vlada prigušeno nezadovoljstvo s po-stupcima prema grčkoistočnjacima koji da su bili dobri pristalice Dr. Mačeka, pa takvi da bi i sada bili da je sn j ima bio drugi po-stupak. Veći dio hrvatskog naroda zabr inut je zbog sadašnjeg unu-ta rn jeg poremećaja uslied sve jačeg napada ja od s t rane četnika i komunista, zbog čega gube pov je ren je u zaštitu i moć mjerodav-nih oblasti. Hrvatski narod je zadovoljan promjenom tal i janskih vojnih zapovjednika na području okupiranom po n j ima.

Grčko istočnjaci u kra jev ima, gd je su u manj in i mirni su, a gd je su u većini prilaze na s t ranu četnika i komunista, jer se obzirom na van j sku si tuaci ju t. j. na istočnom bojištu, uzdaju u skoro oslobođenje, koje im part izani i četnici obećavaju, pa se stoga odmeću u šume i p r id ružu ju četnicima i komunist ima. Stari j i i

457

ozbil jni j i grčko istočnjaci ne nas jeda ju lahko promičbi komunizma, izb jegavaju mogućnost da pada ju pod ut icaj ovoga, dok mlađi na-raš ta j brzo i lahko podlegne komunizmu. Većina ovoga naroda nema raspoloženja p rema našoj državi, njegovom vodstvu i poli-t ičkom uređenju , jer sma t r a ju da je prošla godina bila za n j ih jedna od najvećih nesreća u poviesti, jer su uvjereni , da su bili osuđeni na smrt od djece iz kolievke do siedih staraca. Ima ih dosta koji su prešli na rim. kat. v jeru , te i sada još prelaze.

Zidovi su povučeni i nepovjerl j ivi , zabr inut i su za svoju sud-binu, svoje nezadovoljstvo ne i spol javaju od s t raha pred in te rna-cijom i pr iekim sudom, ali pomno pra te novinske i druge viesti o dogođaj ima na istočnom bojištu, nadajuć i se u pobjedu Sovjeta nad Njemačkom.

Ostale narodne man j ine su rađu ju sa hrvatsk im oblastima. Izuzetak čine Njemci u Erdeviku, koji odgovara ju pravoslavce od prielaza na rim. kat. v jeru , i šire viesti da će župa Vuka pasti pod pro tek tora t Beograda, ili će se pripoji t i Mađarskoj .

Na području krila Ogulin:

1. s iečnja o. g. u 4 sata nasta la je eksplozija pod putničkim vlakom između željez. postaje Josipdol—Vojnovac, koji je vozio iz Zagreba prema Plaškom, a na području kotara Ogulin. Ljudskih žr tava i druge štete n i je bilo.

1. s iečnja o. g. u 20 sati 2 naoružana četnika-komunis ta došli su u kuću Grbac Vladimira, u selo Ožlak, kotara Kral jevica, i odu-zeli 1 pisaći s troj »Remington«.

4. s iečnja o. g. četnici-komunist i odšerafil i su vi jke tračnica željezničke pruge između Gorn j ih i Donjih Dubrava, kotara Ogu-lin uslied čega su iskočila 4 vagona nadošlog putničkog vlaka. Ovi su vagoni oštetili 240 m. željez. pruge. Ljudskih žr tava n i je bilo.

5. siečnja o. g. u 21 sat nastala je eksplozija pod željezničkim strojem, koji je vozio iz Plasa p rema Sušaku, na području kotara Kral jevica, uslied čega je potrgano 80 m. želj. pruge, a i sam je s t roj malo oštećen. Ljudskih žr tava n i je bilo1.

5. siečnja o. g. četnici-komunist i opkolili su našu vojnu po-sadu u K r n j a k u , te su uspjeli nad jača t i posadu, što je bilo za po-sljedicu, da su se oružnici povukli u Barilović, a vojska u Kar -lovac1.

6. s iečnja o. g. četnici-komunist i napali su jedan ta l i janski odjel vojske kod sela Sekulići, kotara Slunj , koji je pretraživao

1 Ovu diverziju izvršili su partizani Drugog bataljona »Matija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 17.

1 Napad su izvršili dijelovi Prvog bataljona Kordunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 54.

458

zemljište, pa je tom pri l ikom poginuo 1 tal i janski častnik, a 1 vojnik je teško ranjen . Tal i jani su zarobili 2 četnika3 .

11. siečnja o. g. u 20 sati došlo je 5 nepoznatih naoružanih četnika-komunista u kuću Marohnić Mar i je u selu V. Dolci, ko-ta ra Kral jevica i oduzeli joj 1 krugovalni aparat .

12. siečnja o. g. četnici-komunisti prisilili su na povlačenje momčad oružničke posta je i vojnu domobransku posadu u Vojniću, kotara istoga, pa je ovom pri l ikom u povlačenju posada i oružnici savladana i razoružana, a Vojnić zauzet po četnicima. Ovom pri -likom bilo je na našoj s t rani oko 120 mrtv ih i ranjenih . Temelj i t i službeni podatci još man jka ju 4 .

12. siečnja o. g. u 22 sata nastala je eksplozija na željeznič. prugi između željez. posta je Plaše—Meja, kotara Kral jevica. Tom pri l ikom bila je potrgana jedna tračnica. Ljudskih žr tava n i je bilo5.

12. siečnja o. g. u 22.15 sati nastala je eksplozija pod ta l i jan-skim vojničkim vlakom između željez. postaje Drivenik—Zlobin, tom pril ikom potrgana je jedna tračnica. Vlak ni je oštećen. L jud-skih žrtava n i je bilo.

14. siečnja o. g. u 22 sata došli su 4 nepoznata naoružana četnika-komunista u kuću Maršić Krunoslava u selo V. Bošunje, kotara Crikvenica i oduzeli 1 krugovalni aparat .

16. siečnja o. g. u 19.30 sati četnici-komunisti oduzeli su voj-ničku pušku željezničkom ophodaru Josipu Radočaju u stražarnici 324, kod Donjih Dubrava, kotara Ogulin.

16. siečnja o. g. u selu Bročancu, kotara Slunj četnici-komu-nisti napali su naš odjel oružnika od 92 momka, koji su osiguravali poštu iz Rakovice u Slunj . Razvila se međusobna borba, u kojoj su poginula 4 stalna, i 3 pomoćna oružnika, a teško su ranjeni 2 pomoćna oružnika. Osim toga ubi jena su oba konja, koji su vozili poštu".

17. siečnja o. g. u zasjedi na Čuić Brdu, kotara S lun j četnici-komunisti napal i su dva voda s lunjske satni je . U toj borbi pogi-nula su 3 domobrana, a 1 je lakše ranjen 7 .

17. siečnja o. g. došla su 3 naoružana četnika-komunista u kuću sel jaka Ivana Marušića, u Marušići selu, kotara Crikvenica i odnieli mu 4 puške, 4 kg. masti, nešto k ruha i vina.

3 Napad na talijanski odjel izvršili su dijelovi Trećeg bataljona Kordunaškog NOP odreda.

* Vidi dok. br. 20 i 54. 5 Ovu diverziju izvršili su partizani Drugog bataljona »Matija

Gubec«. Lokomotiva i nekoliko vagona je oštećeno i promet obustavljen 16 sati. Vidi dok. br. 62.

6 Vidi dok. br. 54. T Napad su izvršili dijelovi Trećeg bataljona Kordunaškog NOP

odreda.

459

18. siečnja o. g. četnici komunist i oduzeli su 2 konja se l j aku Bel jaku, iz sela Liča, kotara Delnice.

19. siečnja o. g. oko 16 sati iznad sela Bribira, kotara Novi, sukobio se sa četnicima-komunist ima jedan naš odjel od 41 oružnik. U ovoj borbi poginulo je 14 oružnika, među poginulima je i vođa odjela oruž. stožerni narednik S t j epan Smolčić, zapovjednik po-s ta je Fužine, zatim narednik Pe ta r Maras, zapovjednik oruž. po-s ta je Hrv. Moravice" i narednik Vuković zapovjednik oruž. po-s ta je Brod Moravice, 5 oružnika je ranjeno, 16 oružnika zarobljeno, razoružano, svučeno i pušteni, dok je 7 oružnika u povlačenju se spasili i očuvali svoje oružje. Ovi podatci nisu još provjereni , nego su crpl jeni iz izjave onih, koji su se povukli, i onih koji su se po-vrat i l i iz zarobljeništva. Po saznanju u toj borbi poginulo je 6 ko-munista, i 2 su ranjeni 9 .

21. siečnja o. g. četnici komunist i razoružali su svu momčad oružničke posta je i domobransku posadu u selu Jasenak, kotara Ogulin, i ovo selo okupirali . P r ema dobivenim podacima 2 su oružnika poginula, 6 domobrana vrat i lo se u Ogulin, a za sudbinu ostale momčadi oružnika i posade nezna se10.

22. s iečnja o. g. u šumi Kapela, kotara Ogulin oružnička op-hodnja posta je Modruš sukobila se sa jednom skupinom naoruža -nih komunis ta-četnika n j ih oko 10. U borbi su ubi jeni 2 komu-nista, kod jednog je pronađen samokres »Gaser«.

Na području kri la Pe t r in ja : Na području oružničke pos ta je Lasinja, kotara Pisarovine, po-

sli je Božića pa dosada vršeno je i vrši se temelj i to čišćenje, te su četničko-komunističke snage pot isnute u pravcu Pet rove Gore. Vraća ju se tu i t amo pojedinci kradomice na garišta svojih do-mova, tražeći h ranu i ovi kao zvieri puca ju na ophodnje, ako se u s lučaju gdje pojave. P r i j e nekoliko dana sukobila se jedna ophodnja domobranske dočastničke škole u Las. Sjeničaku, te su dvojica p i -tomaca poginula. Deta l jn ih podataka po ovom sukobu nema.

6. o. mj . u Gor. Sjeničaku, kotar Vrginmost u borbi sa četni-cima poginuo je 1 pokusni oružnik, 1 je ran jen , a 1 je nestao, sva trojica su iz oružničkog naučnog odjela iz Hrv. Kamenice.

8. o. mj . uhvaćen je blizu sela Zivaje, sel jak Tomić Slavko, iz Zivaje, kotara Kostajnica, koji se 15 dana pr i je toga udalj io od svoje kuće. Na sas lušanju je izjavio, da četnici n a m j e r a v a j u preći, iz Bosne preko Une u selo Slabinje , kotara Kostajnica, tu podići ustanak, a potom ruši t i željez. p rugu između Sun je i Dubice i že-

8 Ustaše su nazivali Srpske Moravice Hrvatskim Moravicama. 9 Napad na oružnike izvršili su partizani Drugog bataljona »Mati-

ja Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 62 i 144. 10 Ovu domobransku posadu razoružali su dijelovi Prvog bata-

ljona »Marko Trbović« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 62 i 89.

460

l jez. mosta na Savi kod Jasenovca. U ovu svrhu imalo bi se pre-baciti oko 1000 komunista iz Bosne. U vezi sa ovim uhapšeni su seljaci Stevan Mećava, Duro i Mića Popović i Jovan Popović iz sela Zivaje, kotara Kostajnica i predat i kotarskoj oblasti u Ko-stajnicu.

9. o. mj . četnici komunist i odveli su sobom u šumu sel jaka Pe t ra Ostromana, Il i ju Kladarina, S tanu Kladarina, Dragana Bo-rojevića, S tanka Borojevića i Mar i ju Bukvić, svi iz sela Boroje-vića, kotara Kostajnica.

12. o. mj . oko 2 sata 300 četnika-komunista napali su selo Jabukovac, kotara Pe t r in ja , zapalili općinsku zgradu, pučku školu i 2 pr iva tne zgrade. Iz t rgovine Mari je Slavnić uzeli su duhana, šećera, .petroleja i čavala. Sa sobom su poveli Milku Čaldarević, učiteljicu i njezinog muža Mladena1 1 .

15. o. mj . stiglo je na kolodvor Topusko 101 domobran 2. p je -šačke pukovnije , od one grupe domobrana, koji su od s t rane četnika-komunista kod Ut in je bili zarobljeni 12. o. mj., sprove-deni u Vojnić i odatle pušteni.

15. o. mj . u selu Adamovići, kotara Pet r in ja , četnici-komunisti su uhvati l i i u nepoznatom pravcu odveli S t jepana Kostanjskog na-seljenog na posjedu Nikole Ćurića iz Gorn je Mlinoge, kotara Pe-t r in ja , a 16. o. mj . 5 četnika odveli su iz n jegove štale 2 kobile i 2 krave.

16. o. mj . oko 3 sata 400 četnika-komunista napalo je selo Donju Mlinogu, kotara Pe t r in ja , zapalili pučku školu, stan učite-ljice i kuću sel jaka Ilije Baltužića, ko jemu su uzeli 2 konja i 2 krave . Na ulazu u dvorište Il i je Baltužića na jednom stubcu osta-vili su plakat , na kome piše »Od sada sa ustaškim krvopi jama ovako ćemo postupati . Ziveo S. S. S. R. Dolje pas Pavelić. Pa r t i -zani.«

Noću 17. na 18. o. mj . k r a j puta Lasinja—Trepče, kotara Pi -sarovina od km. 37 do 42, četnici su presjekl i brzoglasne stupove, izolatore porazbijal i i žicu pokidali, a između km. 37 i 38 sam put na više mjes ta prekopali15 .

18. o. mj . u 6 sati, četnici-komunist i su zapalili željezničku s t ražaru u Donjem Hrastovcu, na pruzi Sunja—Kostajnica1 3 .

18. o. mj . u selu Mali Gradusi , ko ta r Pe t r in ja , četnici-komu-nisti napali su oružničku ophodnju posta je Bijelnik, te su pogi-nula 2, a nestala 4 oružnika1 4 .

11 Napad na s. Jabukovac izvršila je Prva četa Drugog bataljona Banijskog NOP odreda. Učitelj Čaldarević bio je partijski radnik; sa svojom ženom otišao je u partizane.

1S Ove telefonske i telegrafske veze pokidali su partizani iz Četvr-tog bataljona Kordunaškog NOP odreda.

19 Stražaru su zapalili partizani Prve čete Drugog bataljona Ba-nijskog NOP odreda.

» Vidi dok. br. 153.

461

18. o. mj . u 23 sata došuljao se do straže kod oružničke po-s ta je Bijelnik, kotara Pe t r in ja , sel jak Mića Ćorić, iz Bijelnika, na poziv ni je htio stati, već je napao jednog pričuvnog domobrana sa namje rom da mu otme pušku, ali ga je drugi s t ražar pok. oružnik Mart in Marković ubio. Na sebi je imao plahtu i šubaru preokre-nutu, da se na snijegu teže pr imjećuje . Išao je kao izvidnica pred četnicima.

19. o. mj . u 6 sati četnici su napal i oruž. postaju Bijelnik u kotaru Pet r in jskom. Oružnici su se branil i i bili opkoljeni sve do 20. o. mj . na večer, kad je stigla pomoć i četnici su otišli u pravcu sela Jošavice. — Žr tava ni je bilo15.

19. o. mj . u blizini sela Svinjice, kotara Pe t r in j a oruž. op-hodnja posta je Sunja , sastojeća se od 8 oružnika i 30 ustaša bila je napadnuta od jače skupine četnika-komunista . Nakon jedno-časne borbe uslied nadmoćnosti četnika naše su se snage morale povući. U ovoj borbi poginula su 2, a r an jen i 7 ustaša i 1 oružnik, dok su nestali 2 ustaša, kao i oruž. narednik Luka Krznar ić i na-rednik Jakov Podnar , za čiju se sudbinu do danas nezna16.

19. o. mj. u Orlovoj Šumi, kotar Vrginmost, četnici-komunisti su uhvat i l i i u nepoznatom pravcu odveli lugara J u r u Šporčića i sel jaka Iliju, Milu i Marka Petrića, svi iz sela Vel. Vranovine, ko-tara Vrginmost.

Na području krila Bjelovar:

12. o. mj. u selu Kometniku, kotara Podravska Slatina suko-bila se jedna skupina od 40 četnika sa jednim odjelom oružnika i ustaša. U borbi poginulo je 5 ustaša i 7 četnika, a da l jn jom akci-još čišćenja od četnika u selu Kometniku ubi jeno je oko 150 osoba, koje su ja takovale i pr ikr ivale četnike i komuniste1 7 .

Noću 13. na 14. o. mj . došlo je oko 150 četnika i komunista u selo Sekulinci, ko tara Podravska Slatina na području oruž. po-s ta je Slatinski Drenovac i od tamošnj ih seljaka ot jeral i 13 komada svinja, pokupili mnogo raznih živežnih namirnica i otišli u pla-ninu Papuk.

16. siečnja o. g. uhapšeni su i predat i kotarskom sudu u G r u -bišnom Pol ju Prodanović Nikola, Stevo, Pe ta r i Milica iz Gakova, kotara Grubišno Pol je kao jataci i odmetnici četnika, zatim Nikola i Dmitar Dančilović iz Malog Grđevca i komunista L juban Trbo-jević iz Gakova.

15 Napad na žandarmerijsku stanicu izvršili su partizani Trećeg bataljona Banijskog NOP odreda.

16 Ovaj napad izvršili su partizani Druge čete Trećeg bataljona Banijskog NOP odreda. 13 Vidi dok. br. 48.

462

Za uniš tenje četnika-komunis ta koji se kreću na području oruž. postaje Voćin i Slatinski Drenovac trebalo bi uputi t i jače oružane snage hrv. domobranstva, je r je oružništvo preslabo prema brojno jačim naoružanim četnicima i komunist ima.

3.) O KOMUNISTIMA: Na području krila: Pe t r in ja :

15. o. mj. u selu Buzeta, kotara Glina, Evici Krkač i njezinom sinu Ivanu, iz sela Maje, kotara, (kotara) Glina komunist i su dali letke da ih p reda ju ustašama u Maji. Letci nose naslov »Vjesnik narodno-oslobodilačkog f ron ta za Baniju« u koj ima se govori o si-tuaci j i na istočnom f ron tu u mjesecu prosincu 1941. i siečnju ov. godine.

19. o. mj . u selu Greda, kotara Sisak u borbi oružnika sa komunist ima ubi jen je komunista J u r a j Periček i Ivan Lapčević, koji su bili obučeni u vojničku odoru i naoružani sa puškama. Istoga dana na tavanu kuće, iz koje su pucali komunist i na oružni-ke, nađena je ubi jena Bara Lapčević, žena Ivanova, koja je zajedno sa mužem i njegovim drugom došla iz šume Samarica1 8 .

20. o. mj . kod sela Komareva, kotara Pe t r in ja uhvaćen je opasni komunista Tomo Benak1 9 iz Crnca, kotara Pet r in ja . Kod njega je nađeno oružje, razni kompr imi tu juć i mater i ja l , koji ima vezu sa nekim građanima u Sisku. Istog dana uhapšen je u svojoj kući na spavan ju komunista Miško Gorički20, u selu Er. Galdovo, kotara Sisak, koji je u času uhapšen ja imao u jednoj ruci bombu, a u drugoj samokres, ali n i je imao vremena upotrebit i oružje.

21. o. mj . uhapšen je u selu Gredi, kotara Sisak odbjegli ko-munista Mate Kukulić"1, koji je bio naoružan sa puškom.

22. o. mj . u selu Gor. Mlinogi, kotara Pet r in ja , uhvaćen je sel jak Pe ta r i Vladimir Dragaš, kod kojih je pronađen komunistički letak. Predat i su ' ko t a r sko j oblasti u Pe t r in ju .


10. o. mj . pred općinskom zgradom u Semovcu, kotara Đur-đevac uhapšen je nepoznat i komunista, ubio je oruž. vodnika F ra -n ju Jura j ića iz samokresa, a teško ranio oruž. vodnika Gabru Bek-šića i pričuvnog domobrana Lovru Bene. Istoga dana uhvaćen je

ls Ova lica su bila borci Banijskog NOP odreda; oni su nastra-dali prilikom rasturanja letaka u Sisku. Vidi dok. br. 149.

" Kurir Kotarskog komiteta KPH Sisak. Nakon hvatanja, upu-ćen u logor i strijeljan.

" Clan Okružnog komiteta KPH Sisak. Pred ustaškom policijom imao odlično držanje; kasnije upućen u logor i strijeljan.

S1 Zbog izdajstva i saradnje s neprijateljem .osuđen 1949 godine. Njegovom krivicom poginuli su u Sisku Jura j Periček, Ivan Lapčević i njegova žena Bara.

463

odbjegli komunista Karlo Prpić, rodom iz Smil jana, koji je imao vezu sa ovim ubojstvom.

Kao jataci uhvaćenih komunista , uhapšeni su i to: Ivan Ko-larević, općinski načelnik, Pe ta r i Mara Kolarević, Bara Kokor, S t jepan Ivorek i Blaž Kaličanac, svi iz Šemovca, kotara Đurđevac.

12. o. mj . predao se sam vlast ima komunista Ante Rončević, iz Šemovca, kotara Đurđevac.

Noću 20. na 21. o. mj . oko 10 naoružanih komunista nedaleko želj. posta je Gradec razoružali su i oružje oduzeli skre tn ičaru pruge Tomi Doskončiću, odnievši 1 pušku sa 15 naboja, te na 6 brzo-glasnih s tupova žice presjekli . Idući dal je prugom, isti su napal i čuvara pruge Mirka Jambreka , ali se ovaj opro oružjem, te jednog komunis tu ubio, dok su se ostali razbježali . Ubijenog komunis te identi tet ni je utvrđen.

Na području krila Vinkovci:

U Vukovaru presudio je pokretni prieki sud dosada 19 osoba. Osuda je izvršena 18. o. mj . Da l jn j e osude očekuju se sa zebnjom po pravoslavcima. J avno mnien je drži, da su kazne prestroge za mnoge osobe, koje nisu akt ivno sudjelovale u komunist ičkoj pro-mičbi.

17. siečnja o. g. u Bršadinu, kotara Vukovar našao je isto-mjesni sel jak Zivko Zivković u jednom stogu kukuruzovine 1 ne-zakl jučani vojnički kovčeg i u n j emu: 1 krugoval »Filips« sa žu-tom navlakom sa akumula torom, 1 drvenu ku t i ju sa 28 električnih bater i ja , 1 malenu kom. zastavu sa natpisom »Živio SSSR«, 1 ma-lenu kom. zastavu sa natpisom »Živio drug Stalj in« i 1 poveću komunist ičku zastavu od crvenog baršuna, na kojoj su ušiveni srp, ba t i biela ruska zviezda. Sve je predato kotarskoj oblasti u Vu-kovaru.

Na području krila Brod na Savi:

11. o. mj. 11 naoružanih komunis ta razoružali su 2 pružna čuvara i tom pril ikom odnieli 2 puške i 7 n a b o j a " .

17. o. mj . 6 naoružanih komunis ta odveli su iz sela Milisavca, kotara Novska se l jaka Đuru Milanovića, a iz sela Rađenovca, ko-ta ra Novska Mirka Pecikožu, Teodora Bjegovića i Đuru Stambo-li ju u šumu Ograda i tamo ih svu četvoricu ubili. Razlog je, što su se pr i javi l i za prelaz na rim. kat. v jeru , i što su održavali vezu sa našim oblastima.

— Ove stražare razoružali su partizani iz Slavonskog Broda i okolice.

464

19. o. mj . u borbi između oružnika i komunista u selu Ko-marnici, kotara Nova Gradiška, teško je r a n j e n komunis ta Drago-manović St jepan, a komunis ta Dragomanović Ivan, Klarić St jepan, Knežević Mato i Maj ček Josip su pohvatani , razoružani i predat i vlastima"3.

Na području kri la Osijek:

12. o. mj . učitelj Ivan Parmač, u selu Vel. Rastovcu, kotara Našice u gostioni Nikole Prše, u selu Zdencima, kotara Našice go-vorio je u napi tom s tan ju , da su Rusi naše domobrane i Njemce pot jera l i 500 km. na t r ag p rema Pol jskoj granici i rekao, ako to ne v je ru je te , otvorite krugovalnu pos ta ju London, pa ćete čuti. Dal je je rekao, da se četnici bore za svoja prava. Isti je uhapšen i p redan sa p r i j avom kotarskoj oblasti u Našice.

17. o. mj . u borbi sa komunis t ima nedaleko sela Kondrića, kotara Našice, uspjelo je oružnicima uhvat i t i komunis tu Stevu Dvoka i Jovu Panića, koji su vozili na dvoje saone živežne nami r -nice za komuniste, dok je komunis t i Andr i j i Sudić i nekom Jotu, neustanovl jenog imena uspjelo pobjeći u šumu.

Na uhvaćenim saonama pronađeno je: 476 kg. pšenice, 13 kg. kukuruza , 62 kg. graha, 20 kg. pšeničnog brašna, 19 kg. svinjske masti, 11 kg. petroleuma, 1 prazno bure od 30 litara, 10 praznih vreća, 2 polovna muška kaputa , 1 polovni bieli vojnički gunj, 1 vojničke cipele, 2 vojničke puške sa 57 naboja i 1 bod.

U vezi ovoga uhapšeni su: Milka Dvoka, Anka Panić, Pavao Pasler, svi iz Novog Topolja i Mar i ja Sudić iz Starog Topolja, svi kotara Brod na Savi, Ka ta i Danica Bošnjaković, Josip i Ju l i j ana Vajs, Sida Fišer, Stoj a Vučetić i Gašpar Andrešak, svi iz Đakova, kotara istog. Imenovani su snabdjeva l i komunis te sa h ranom i iste sakrivali . Svi su predani kotarskoj oblasti u Đakovu.

Na ostalom području ove pukovni je komunist i rade udruženi sa četnicima, pa su n j ihova nedje la navedena pod točkom 2 ovog izvješća.

Napominjem, da se je veći broj četnika pretopio u komuni-zam, te svu inici jat ivu ima ju kom. vođe u svojim rukama.

IV. OPCI ZAKLJUČAK

Političke pri l ike u h rva t skom narodu povoljno se razvi ja ju , ali se opaža zabrinutost radi pri l ika koje v lada ju u kra jevima, gd je su jake akcije komunis ta i četnika.

83 Borbu su vodili partizani Četvrtog voda Psunjske čete Slavon-skog NOP bataljona. U borbi je poginuo komandir voda Ivan Drago-manović, a ostali borci koji se pominju pohvatani su i nakon kratkog vremena strijeljani.


Pr i l ike j a v n e s igurnos t i na p o d r u č j u kr i la : Gospić, Ogulin, P e -t r i n j a i B je lovar usl ied jače akc i je komun i s t a i četnika, n isu po-vol jne , dok na ostalom p o d r u č j u ove p u k o v n i j e su dobre.

U vlas t i komuni s t a i če tn ika na laze se sl iedeće oružničke po-s t a j e : Nebl jusi , D. Lapac, Doljani , Srb, Z r m a n j a , Vrelo, B ruvno , Otrić, Bunić, Nova Krš l ja , Drežnica, Kr s t i n j a , K r n j a k , Vojn ić i J a -senak.

P o t r e b n o bi bilo, da se ove pos t a j e što p r i j e oslobode i uspo-s tavi naša vlast .

Za točnost: (M. P.) Cas tn ik za j a v n u s igurnost , Zas tupa zapovjednika ,

podpukovnik , 3. II. 1942 pukovnik , Benović Pavel ić

BR. 144

I Z V J E Š T A J KRILNOG O R U Z N l C K O G Z A P O V J E D N I Š T V A U OGULINU OD 23 S I J E Č N J A 1942 GOD. O N A P A D U P A R T I Z A N A

NA ORUŽNICKO O D J E L J E N J E KOD SELA BRIBIRA


I. HRVATSKE ORUZNlCKE PUKOVNIJE Z A G R E B

J. S. Bro j l i o / T a j n i

U Zagrebu , dne 28. s i j ečn ja 1942.

P r e d m e t : Borba između oružn ika i komunis ta kod sela Br ib i ra .

R A V N A T E L J S T V U ZA J A V N I RED I S I G U R N O S T NEZAVISNE DRŽAVE H R V A T S K E

VRHOVNOM ORUZNICKOM Z A P O V J E D N l C T V U Z a g r e b

Kri lno oružničko zapovjedn ič tvo Ogulin sa Br. 112 'Tajni od 23. s i j ečn ja 1942. j av l j a :

»Dne 18. s i j ečn ja 1942 zapov jedn ik oružničkog voda u Del-n icama sastavio je na oružničkoj pos ta j i u Fuž inama jedno po-

466

t j e r ao od je l jen je od 41 oružnika i domobrana sa raznih postaja svoga voda, sa kojima je imao n a m j e r u da provede izviđanje u kom mjes tu se nalaze komunist ički logori na području njegovog voda.

U noći između 18. i 19. o. mj . bio je izvršen a tenta t na že-l jezničku prugu na samom izlazu iz želj. postaje Fužine prema Liču sa podmetan jem eksploziva na tračnice1 . Ovaj eksploziv eksplo-dirao je kod prolaza vlaka. Istoga dana oko 4 sata navedeno odje-l j en je pod zapovjedničtvom stožernog narednika S t jepana Smol-čića krenulo je iz Fužina na mjes to atentata , gdje je izvršilo očevid i potom produžilo p rema selu Liču gdje je doznalo da su u istom selu nepoznati kradl j ivci ukral i dva konja . Trag krađenih konja kao i l judski vodio je od mjes ta a tentata , preko Liča u pravcu Bribira.

Odje l j en je se je kretalo slijedeć pomenut i t rag cestom prema selu Bribiru, kotara Novi. Nedaleko pomenutog sela u jednoj šumi susrelo se istog dana oko 15 sati sa jednom komunist ičkom pred-hodnicom od kakvih 7 l judi. Odmah kod susreta nastalo je puška-r an j e sa obje strane, našto se je predhodnica povukla u šumu, a iza sebe ostavila jednu torbu sa 102 naboja za pušku Mauzer 7.9 mm. i jednu kapu sa crvenom petorokrakom zvijezdom.

Od ovoga mjes ta pa dal je cestom odje l jen je se je kretalo u koloni po jedan u ods to janju po nekoliko koraka. Kada je došlo iz-nad sela Bribira udal jeno 4 km. tu je stožerni narednik Smolčić skupio cijelo od je l jen je i dao je momčadi uputstvo za dalnj i rad i kre tanje .

Kada je od je l jen je krenulo oko 200 metara od navedenog mje -sta, sa jedne visoke pećine bilo je napadnuto jakom puščanom i s t rojopuščanom vatrom. Odje l j en je je va t ru uzvratilo koja je t ra -jala 1 sat i pol.

U ovoj borbi i to odmah u početku poginulo je 14 oružnika i domobrana, a 7 ih je r an jeno dočim 16 n j ih je zarobljeno.

Među mr tv ima su: stožerni narednik Smolčić St jepan, na-rednik Maras Pe t a r i narednik Vuković.

Ranjeni oružnici i domobrani upućeni su u bolnicu Crikve-nica i Ogulin, a zarobl jeni su razoružani i svučeni, te po komuni-stima 21. ov. mj . pušteni na slobodu.

Tal i janska vojska iz mjes ta Novog pošla je u po t j e ru i došla na 300 metara do mjes ta borbe i iz nepoznatih razloga vrat i la se na t rag tako da mr tv i nisu mogli biti pokupl jeni već su ostali na mjes tu borbe.

Za mr tve i r an jene na s t rani komunista ni je ništa poznato.«

1 Ovu diverziju i napad izvršili su partizani Drugog bataljona »Matija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 62.

30* 467

Podnašam p r e d n j e izvješće time, da sam kr i lnom zapovjedn iku izdao nalog, da se odmah s tavi u sporazum sa naš im i t a l i j ansk im vo jn im vlas t ima radi o rgan iz i ran ja jedne j ake akci je čišćenja u tom k ra ju , te da se odmah upu te j ake kombin i rane jedinice kako bi se l ješ ine poginul ih oružnika i domobrana pronašle.

ZA TOČNOST: častnik za j a v n u sigurnost , Zast. zapovjednika , pukovnik ,

potpukovnik, Benović Pavelić, s. r.

BR. 145

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIKA ORUZNlCKOG KRILA MAKAR-SKA OD 27 SIJEČNJA 1942 GOD. O NAPADU PARTIZANA NA

ORUZNICKU POSTAJU GRADAC

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA V R H O V N O

ORUZNIČKO ZAPOVJEDNIČTVO J. S. Bro j 839

U Zagrebu, dne 29. s i ječnja 1942.

P r edme t : napad komunis ta na oružničku pos ta ju Gradac

1. GLAVNOM STOŽERU DOMOBRANSTVA (Očevidni odjel) 2. GLAVNOM-STOŽERU DOMOBRANSTVA (Operat ivni odjel) 3. R A V N A T E L J S T V U ZA J A V N I RED I S IGURNOST

Zapov jedn ik oružničkog kr i la Makarska , sa Ta j . b ro j em 47 od 27. s i j ečn ja 1942. b rzo javno j av l j a :

»Dne 24. ovog mjeseca oružnićka pos ta ja Gradac n a p a d n u t a od 200 komunis ta puščanom pal jbom. Do danas j edan pokusni oružnik umro od rana .

J e d a n oružnik zarobl jen. Tr i komunis ta ubi jena , a t r i teško r an j ena . 26. ovoga mjeseca upućen na lice mjes ta vodni zapovjednik sa pe t oružnika pos ta je Maka r ska i dvadeset ta l i j anskih vojn ika . Vojnici su se isti dan vrati l i , a vodnik sa oružnicima ostao. Brzo-j avne i brzoglasne l in i je prekinute , a saobraća j t akođer uslied po-rušenih d v a j u mostova.

468

Povod je uhićenje sedmorice neposlušnika koje oružnici nisu h t je l i pusti t i na slobodu na t raženje komunista. Radi se o neoda-zvanim domobranima. Izvješ ta j p r iml jen tek noćas, poslan od vodni-ka. Oružnička posta ja se i da l je brani . Na licu ima još sedam oru-žnika. Molim žurno pojačanje oružničkom pričuvom. Tri oružnika čuva ju samostan u Zaostrogu. Povućiću devet oružnika sa postaje Imotski, Zadvar je i Baška Voda i uputi t i kao prvo pojačanje«1 .

Podnašam gorn je izvješće time, da će preduzeti potrebno za-povjednik pukovnije , koji je po ovome izvješćen.

(M. P.) Zapovjednik, general: (Mizler) Mizler

1 Prema direktivi Okružnog komiteta KPH Makarska, uslijed po-manjkanja sredstava za ishranu, povratila se u Gradac grupa od 18 par-tizana. Na prijavu jednog špijuna, 22 siječnja 1942 god. uhapšeno je 7 drugova iz ove grupe. Iste noći, partijska organizacija u Gradcu sakupila je preostale pripadnike grupe i pripremila ih za oslobođenje uhapšenih. Istovremeno, dat je zadatk svim ostalim grupama u općini Gradac da se naoružaju, presijeku telefonsko-telegrafske veze, poruše ceste, postave zasjede i spriječe pristizanje pomoći žandarima. Ujutro, 23 siječnja, razo-ružana je financijska stanica u Gradcu. Zaplijenjeno je 7 pušaka, jedan žandar ubijen, jedan zarobljen, te ubijen poznati ustaški zlikovac Jozo Medar. U Drveniku razoružana je žandarmerijska stanica, zaplijenjene su 4 puške. Gradačka partizanska grupa vršila je u Gradcu napad na žandarmerijsku stanicu u koju su zatvoreni pohapšeni drugovi. Prilikom napada poginuo je jedan omladinac. Da bi demoralizirali napadače i za-tvorenike, žandari su bacili kroz prozor trećeg sprata Milorada Stipića. Ostali zatvorenici su se pobunili, i žandari su ih tako izranjavili, da je ranama podlegao Andrija Andrijašević. Ova blokada trajala je tri dana, za koje vrijeme vlast na području cijele općine bila je u ' rukama usta-nika. Cijeli narod općine Gradac i okolnih sela učestvovao je u rušenju cesta i mostova u selima Zivogošće, Drvenik, Zaostrog, Brist i Bačina. Posjećeno je oko 100 telefonsko-telegrafskih stupova.

Pri napadu na Gradac zaplijenjen je motorni jedrenjak »Merkur« sa 120 tona hrane (vidi dok. br. 151). Uz učešće cijelog naroda, hrana koja je bila predviđena za partizane prebačena je u planinu Biokovo. Na ta j način stvorena je materijalna baza za proširenje ustanka.

469

BR. 146

TELEGRAFSKI IZVJEŠTAJ OPĆEG UPRAVNOG POVJERENI-ŠTVA NA SUŠAKU OD 27 S I JEČNJA 1942 GOD. O STRIJELJA-NJU TALACA U SPLITU ZBOG ATENTATA NA TALIJANSKE

OFICIRE

Obće upravno-povjerenič tvo na Sušaku jav l ja 27. I. o. g. (brzo-glasno javio dr. Ružić — primio Omrčanin), da su u Spli tu u ne-d je l ju s t r ie l jana petorica Hrva ta — taoca, radi toga što je u častničku menzu u Splitu bačena jedna bomba od koje je bilo ran jeno osam častnika1 .

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA U ZAGREBU

Pr iml jeno: 28 I 1942

BR. 147

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ORUŽNIČKOG KRILA PULA OD 28 SIJEČNJA 1942 GOD. O GUBICIMA TALIJANA U BORBI

PROTIV PARTIZANA NA POLOŽAJU LJL BOVO—SERDARI

N E Z A V I S N A D R Ž A V A H R V A T S K A

OBĆE UPRAVNO POVJERENlCTVO K O D D R U G E A R M A T E T A L I J A N S K E V O J S K E

Broj: Pov. 1107/1942. Sušak, dne 2. veljače 1942.

Predmet : Čišćenje terena od pobunjenika .

Ministarstvo Vanjsk ih Poslova, Zagreb, Ministarstvo Unu ta rn j ih Poslova, (Taj.) Zagreb, Ured Poglavnika, Zagreb, Ured Vojskovođe, Zagreb. Poslanstvo N. D. H. Rim

Veza ovomašnjeg Pov. br. 832/42. od 25. I. 1942.,

Zapovjedničtvo oružničkog kri la Pula pod br. 857 i 889 od 28. I. t. g. dostavlja slijedeći izvještaj :

»Savezno izviešću ovoga kri la br. 857 od 27. o. mj . u vezi sa komunističko-četničkom akcijom na području ovoga krila izviešću-jem sliedeće:

1 Tu akciju je pripremio Mjesni komitet KPH Split.

470

Pril ikom akcije ta l i janske vojske dne 23. i 24. o. mj. protivu komunističko-četničkih bandi ta na položaju Ljubovo—Serdari , ko-ta ra Gospić, područje oružničke posta je Široka Kula, u kojoj je akciji učestvovalo oko 800 ta l i janskih vojnika, dok se jačina ban-dita n i je mogla utvrdit i , ta l i janska vojska prema dobivenim po-datcima sa mje rodavne strane, imala je sliedeće gubitke u mater i -jalu i l judstvu, a koji su mater i ja l bandi t i zaplijenili, i to:

4 topa, 2 tanka, 4 bačača mina, 9 teških strojnica,

450 komada topovskih granata , 300 komada mina,

55.000 komada naboja za strojnice i puške, 165 komada pješačkih pušaka, dok su od l judstva tal i janske

jedinice izgubile, i to: 80 mrtv ih vojnika, od kojih 9 častnika, 65 ranjenih , 70 zarobl jenih i

290 smrznut ih vojnika1 .

Ovi podatci pr iml jeni su iz pr ivatnog izvora, pošto ta l i janske vojne vlasti o svojim gubitcima ne žele da dadu nikakovih po-dataka. —

U mjes tu Gospiću među građans tvom pronose se vijesti, da bi p rednj i gubitci ta l i janske vojske u mater i ja lu mogli biti u vezi sa zarobl javanjem zapoviednika ta l i janske posade u Gospiću pu-kovnika g. Soddu-a, za kojeg su bandi t i tražili veću količinu oružja i s tr iel j iva kao odkup za njegovo puš tan je na slobodu, ali ove vi-jesti nisu provjerene i točne. —«

Gornje dostavlja se informaci je radi.

Za Dom — Spremni!

Obći Upravni Povjerenik (M. P.) Dr. V. Karčić

1 Napad na Talijane kod Ljubova izvršili su partizani Drugog bataljona Prvog ličkog odreda »Velebit« i jedna četa bataljona »Ognjen Prica«. Vidi dok. br. 38 i 82.

473

BR. 148

OPERATIVNI DNEVNIK PRVOG DOMOBRANSKOG ZBORA U SISKU ZA MJESEC SIJEČANJ 1942 GODINE

I. D I O

OPERACIJE I AKCIJE

u kojima su učestvovale pojedine čete na području I DS. u toku mjeseca s i ječnja 1942. sa stečenim iskustvima i uočenim nedostat-cima i gr i ješkama.

1. I. 1942. Novski posadni sat iz Suhače: akcija radi oslo-bođenja posade u Budimlić Japr i . Uslijed premoći pobunjenika akcija n i je uspjela.

Naši gubitci 5 domobrana poginulo i 2 ran jena .

2. I. 1942. Odred Ljub i je i Novski posadni sat iz Suhače: ponovna akcija radi oslobođenja posade Budimlić Japre . Akcija preduzeta istodobno iz B. Novog i L ju -bije. Odred iz L jub i j e zaustavl jen kod Antonie Brda (2 km. i. od Bud. Japre) i zbog premoći pobunjenika se morao vrati t i . Novski posadni sat po povra tku iz Bud. J ap re napadnu t sa Crnog Vrha.

Akcija uspjela djelomično. Naši gubitci 5 mr tv ih i 2 ran jena . Prot ivnik oko 20 mrtvih.

2. I. 1942. Pe t r in j ska doknadna bojna: napadnuta straža na željezničkoj pos ta j i Vlaović, te je navedena bojna pružila pomoć, ali bez osobitog uspjeha, jer su se napadači razbježali . Napadači se povukli u pravcu Šamarice1 .

Naši gubitci 2 mr tva i 12 ranjenih .

3. I. 1942. Pe t r in j ska doknadna bojna: akcija radi čišćenja u pravcu s. Drenovac—Bijele Vode i u pravcu Ma-log Gradca. Pobunjenic i dali otpor jedino u s. Dre-novcu.

Pobunjenic i odbijeni, gubi taka n i je bilo2.

1 Napad na stražu izvršili su partizani Druge čete Prvog bataljona Banijskog NOP odreda.

5 Na ovom sektoru nalazili su se partizani Prve čete Prvog bata-ljona Banijskog NOP odreda.

474

4. I. 1942. Zapovjedničtvo os iguranja željezničke linije: Izvršen vat reni napad na željezničku posta ju Ru-dice. Napad odbijen intervenci jom oklopnog vlaka i uspostavl jen mir.

5. I. 1942. Jedan vod 10. sa ta 3. pješ. pukovni je : Kao po-sada u s. K r n j a k u bio opkoljen i uspjeo pod vatrom se probiti i povući u s. Barilović3.

5 6. I. 1942. 7. sat. 12. pješ. pukovni je : od s t rane odmetnika izvršen napad na stražu, koja je čuvala željezničku posta ju Blagaj . Napad izvršen sa svih strana. J a -čina napada oko 500 naoružanih bandi ta sa 4 teške strojnice i više od 10 s t rojopušaka i 1 bacačem mina.

Borba je k ra tko t ra ja la , ali žestoko oko 40 mi-nuta u kojoj su se domobrani hrabro držali, ali uslied velike nadmoćnosti napadača podlegli.

Naši gubitci 3 mrtva, 2 ranjena , zarobljeno 26 koji su se vratili , osim 1.

Pobunjenic i imali su oko 40 koje mrtv ih koje ranjenih , koji su sa pobunjeničkom komorom, koja je išla neposredno pozadi napadača, odvučeni4 .

Naši domobrani su se h rabro borili do po-s l jednjeg naboja .

9. I. 1942. 1. sat Pe t r in j ske doknadne bojne: napadnuta straža u Gređanima sa više strana. J akom vat rom straže napada j odbijen5 .

Gubi taka nema.

10. I. 1942. Udarni vod Bjelovarske doknadne bojne i ko-turaška bojna: u s. Šemovcu (5 km j. od sela Virje, kotar Đurđevac — oružničtvo i redars tvene vlasti vršile su pre t res sela, te su navedene jedinice uče-stvovale u toj akciji.

Gubi taka n i je bilo.

11. I. 1942. Odje l j en je sas tavl jeno iz 21. i 24. sata V. bojne 2. p. p.: cilj — obskrba h ranom posade Ripač. Povoz h rane napadnu t kod Bijelog Brda od s t rane jačih pobunjeničkih snaga i povoz uništen.

Naši gubitci 2 poginula, 2 ranjena , 4 nestala. Odmetnici su zat im krenul i u m a n j i m skupi-

nama od s. Hrgar i preko Tihotine za Bijelo Brdo u cilju napada na Ripač. I ova posada je dala otpor.

3 Vidi dok. br. 54 i 143. 1 Ovaj napad su izvršili dijelovi Kordunaškog NOP odreda. 5 Napad na željezničku stražu izvršila je Druga četa Prvog bata-

ljona Banijskog NOP odreda.

475

11. I. 1942. Djelovi 12. p. p. — ponovni pokušaj obskrbe h ranom posade Ripač. Povoz napadnu t i opet uništen.

Naši gubitci 1 častnik poginuo, domobrana 5 poginulo, 6 r an jen ih i 3 nestala.

12. I. 1942. 7. i 8. sat 2. p. p. i III. bojna 3. p. p.: Napad na posadu Vojnić. Koncentr ični i dobro pr ipreml je -ni napad, kojom pri l ikom je posada zarobl jena i razoružana.

Naši gubitci: poginuo 1 častnik, 3 domobrana ran jena 6 .

12. I. 1942. Š t ra funski vod 12. p. p. — U cilju opravke bb. l inije Bihać—Ripač.

Akcija uspjela i popravak linije izvršen i ako je bilo odsječeno 5 bb. stupova.

14. I. 1942. III. bojna 2. p. p. — Jak napad na željezničku postaju Ravnice i okolinu. Pobunjenic i rušili neko-koliko bb. stupova.

Na našoj s t rani 2 r an jena domobrana.

V. bojna 2. p. p. — U cilju obskrbe h ranom po-sade u Ripču, napad na povoz iz Bihaća kod s. Go-lubića (j. od Bihaća). Povoz uništen i ako sa jačim osiguranjem.

Pobunjenic i se utvrdi l i na položaju iznad Bi-jele Vode i Pr i toke i kod Lahovskih Brda sa dovoljno strojnica i strojopuški.

16. I. 1942. Slunjski dobrovoljački sat — Izvršen napad na našu ophodnju na pu tu Slunj—Rakovica kod mjes ta Bročanac—V. Pr is jeka.

3 domobrana poginula7 . 17. I. 1942. Oruž. nauč. bojna, poluvod s s t rojnicama V.

bojne 2. p. p. š t ra funsk i vod 12. p. p. polubitnica III. top. sklopa, 13. i 14. sat 12. p. p. — akcija u cilju oslobođenja i povlačenja posade iz Ripča.

Naše snage nas tupa ju u dvi je kolone i to de-snom i l i jevom s t ranom r. Une. Pobunjenic i da ju snažan otpor, naročito jakom strojničkom vat rom iz s. Ripča i s. Bijelo Brdo, tako da svaki pokuša j pro-b i j an ja ne uspjeva.

Upućivanjem jednog brdskog i jednog pro tu -oklopnog topa u sam strel jački lanac ušu tka ju se

• Vidi dok. br. 20, 54 i 141. 7 Ovaj napad izvršila je jedna četa Trećeg bataljona Kordunaškog

NOP odreda.

476

djelomično strojnice i na t a j način uspjeva posadi Ripač oko 17,30 sati prebacit i se jednim čamcem na l i jevu obalu Une.

Na ovaj način izvučena je posada iz Ripča.

17. I. 1942. 10. sat III. bojne 2. p. p., 5. sat Bjelovarske doknadne bojne i 9. sat III. bojne 2. p. p. — u cilju obskrbe h ranom posade u Lješl janima.

Kod sela Kalinića" sačekani i opkoljeni. Oba-suti va t rom sa svih s t rana i pošto su bili opkoljeni se moral i povući.

Upućeno po jačan je (5. sat Bjelov. dok. boj. i 9. sat III. bojne 2. p. p.) i pomoć u pravcu lijevog krila. I ovo po jačanje dočekano je sa vatrom, ali se je većina napadača, po prilici oko 60, već daleko povukla u istočnome pravcu.

Na licu mjes ta nađen je mr tav nadporučnik Benčić i 5 domobrana, 6 ran jen ih i 3 nestala.

18. I. 1942. 2. vod 5. sata Pe t r in j ske doknadne bojne — izvršen vat reni prepad na Banjski Grabovac (12 km južno od Petr inje) . Napad odbijen, gubi taka ni je bilo.

18. I. 1942. 5. sat Varaždinske doknadne bojne — Napad na stražu na željezničkoj postaj i Hrastovac (4 km južno od Sunje). Željeznička posta ja zapaljena, straža zarobljena, 1 ranjen 9 .

19. I. 1942. 2. vod 5. sata Bjelovarske doknadne bojne sa 6. ustaškim satom — u cilju ponovnog pokušaja do-tu ra h rane u Lješ l jane — povoz napadnu t sa svih s t rana jakom va t rom i povoz se morao povući.

Pokuša j n i je uspio. Naši gubitci 3 poginula, 8 ranjenih , 26 nestalih.

20. I. 1942. Zapovjedničtvo osiguranja željezničke l inije Sunja—Svodna, B. Novi—Bihać.

Oklopni vlak koji je išao od Bihaća prema B. Novom po izlasku iz pos ta je Blatne na km. 12.300 nailazi prvi (štitni) vagon na prvu minu, koja eksplo-dira. Osim male štete, ko ju je prouzrokovala ova eksplozija (na š t i tnom vagonu) drugih kvarova ni je bilo. Vlak je k renuo da l je i na 300 m od mjes ta prve eksplozije, dolazi do druge eksplozije. Polu-oklopni vlak ras t rgan je u dvije polovice i r azmr-skan. Ljuds tvo u n j e m u ranjeno, poubi jano i razne-

* Kuljani » Vidi dok. br. 153.

477

šeno u komadima. 7 mrtv ih izvučeni su iz krhot ina vagona, 13 ranjenih . Među ran jen im je bio i zapo-vjednik osiguranja l ini je pukovnik Metzger, satnik Weber, satnik Husein Beg Biščević i poručnik Sti-višević. Odmah po eksploziji pobunjenici o tva ra ju žestoku va t ru iz automatskih oružja na oklopni vlak. Oklopni vlak kroz cijelu noć pa l jbom držao je po-bun jen ike na odstojanju, jer su se pobunjenici do-vukli u noći sasma blizu oklopnom vlaku i dovicima tražili da se p reda ju .

Istoga dana dolazi u pomoć oklopni vlak Br. II iz B. Novog i vraća se sa r an jen ima i poginulima.

21. I. vraća se oklopni vlak Br. II. na mjes to nesreće sa potrebnim radniš tvom za popravak pruge i d izanje unesrećenog vlaka, ali na 2 km ispred mje -sta unesrećenog vlaka Br. I. pošto je pruga bila po-rušena, isklizne sa tračnica. Lokomotiva, koja je gurala oklopni vlak, pošto je ostala na tračnicama, vraća se u B. Novi, da javi novu nesreću.

22. I. ruše pobunjenici željez. p rugu na 5 km od B. Novog prema Rudicama na dulj ini oko 100 m.

23. I. ruše pobunjenic i željeznič. prugu na 5 km od B. Novog prema Rudicama na dul j ini od da l jn j ih 200 m. Ukupno porušeno oko 300 m pruge. Is tovremeno mini ran je otvoreni propust 15 m du-l j ine na km 7,357.

24. I. vrši se popravak pruge na km 5 cijeli dan. Pobunjenic i stalno n a p a d a j u va t rom unatoč ja-kog osiguranja . Osiguranje s tupa u borbu. Topnička pal jba iz B. Novog podpomaže ovu akciju.

26. I. Radničtvo sa jakim osiguranjem kreće na propust Rudice da ga popravi.

P ruga kod km 5 s tavl jena je podpunoma u red i pr is tupa se izvlačenju oklopnih vlakova u čemu se i uspjelo.

20. I. 1942. 5. sat Karlovačke doknadne bojne — napadnu ta posada Jasenak (11 km zapadno od Ogulina).

Borba t ra ja la pola sata i posada zarobl jena, svučena i nakon tri dana vraćena, osim 2 častnika i 6 domobrana1 0 .

10 Napad su izvršili partizani Prvog bataljona »Marko Trbović« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 62 i 89.

478

21.—29.1. 1942. II. bojna kombinirane oružničke pukovnije, kombinirani sat 11. p. p., zdrug pukovnika Mraka — u cilju čišćenja prostor i je j. z. od Sun je obu-hvaćena između željez. p ruge Caprag—Sunja — gor-nj i i dol jn j i tok r i jeke Sunje , a na zapadu do crte dol jn jeg toka r i jeke Petr inj ice , od odmetnika koji su se spustili sa Šamarice i ugrožavali označenu pro-stori ju i željezničku prugu Sisak—Sunja.

21. I. II. bo jna oruž. kom. pukovni je nastupala je u 2 kolone. Desna preko Drl jače naišla je na sla-bij i odpor i zanoćila kod M. Graduse. Lijeva kolona kod Rakovca naišla na jači otpor i uslijed strojničke va t re ima 8 ran jen ih . Kolona zanoćila je u Svinjici.

Kom. sat 11. p. p. nas tupao je od Komareva bez otpora i zanoćio u Blinju. Odred pukovnika Mraka ovog dana ni je izvršio nikakav pokret.

22. I. Desna kolona izvršila čišćenje prostori je M. Gradusa—Severovac, gd je je zanoćila. Lijeva ko-lona izvršila je čišćenje s. Svinjice i V. Graduse, gd je je zanoćila.

Kom. sat 11. p. p. izvršio čišćenje prostori je Bl inje—Bijelnik—Staro Selo, na kojoj je crti zanoćio.

23. I. Odred pukovnika Mraka nastupao preko Mlinoge—Babinog Brda i ovladao s. Jošavicom pod borbom. II. bojna oruž. kom. pukovni je nastupala je od V. Graduse—Knezovljani , koje je zauzela i tu za-noćila.

Kom. sat 11. p. p. vršio je razviđanja u pravcu juga i za tvarao sve pravce na s jever i onemogućio b ježanje odmetnika t im pravcima.

24. I. odred pukovnika Mraka vršio je čišće-n j e prostor i je Jošavica—Zilići—Pastuša. Žilić upa-ljeno.

Oruž. bojna zauzela je u toku dana grupni raspored na prostoru Knezovljani—Borojevići i tu zanoćila.

Kom. sat 11. p. p. u istome rasporedu pret-hodnog dana.

25. I. Uslijed nadolaska radnih kolona Velike Zupe Gora odred pukovnika Mraka morao je se za-držati na prostorij i , koju je dostigao prethodnog dana. Ostale čete zadržale se na mjes t ima pret-hodnog dana.

479

26. I. Zdrug pukovnika Mraka nastupao ka Ko-mogovini, koja je evakui rana i zapaljena.

Ostale kolone ostale su na istim mjest ima. Pošto prostori ja j. z. od Sunje, naročito od II.

bojne kom. oruž. pukovni je ni je deta l jno pročišćena, to je naređeno, da II bojna oruž. kom. pukovni je 27. I. preduzme ponovno čišćenje pri povra tku u Su-nju . Početak ovog rada 28. I.

27. I. zdrug pukovnika Mraka po uspješno iz-vršenom zadatku vrat io se u Kral jevčane.

28. I. II bojna oruž. kom. pukovni je nastupala u dvije kolone. Desna pravcem Borojevići—Zivaja— Svinjica, gd je je tog dana zanoćila. Li jeva kolona pravcem Knezovljani—V. Gradusa—M. Gradusa, gd je je zanoćila.

29. I. desna kolona produžava nad i ran je p rav-cem Svinjica—Rakovac, a l i jeva M. Paukova—Drl ja -ča—Sunja . Desna kolona imala je otpora kod Ra-kovca, selo je evakui rano i potom upaljeno, pa je kolona produžila preko Hrastovca za Sunju1 1 .

Ova akcija čišćenja je uspjela. U ovoj akcij i na s t rani pobunjenika je bilo

70—100 ubijenih. 22. I. 1942. 9. sat 3. p. p. — napad na posadu u Vel junu,

koja je opkoljena još od 17. I. Napad odbijen. 2 domobrana ranjena 1 2 .

26. I. 1942. 3. sat Pe t r in j ske doknadne bojne — na dielu željezničke pruge između Maje—Vlaovića napadnute naše ophodnje puščanom vat rom sa pravca sela Maj -ski Trtnik1*.

Gubi taka n i je bilo. 26. I. 1942. Udarni vod Bjelovarske doknadne bojne — u

cilju hva t an j a komunis ta u šumi Gar jevica (kotar Čazma). Naišli na otpor, te je moralo biti upućeno pojačanje .

29. I. 1942. Ustaški zdrug pukovnika Jesenskog — akcija u cilju čišćenja terena od odmetnika oko Zrina.

11 Ove borbe vođene su protiv dijelova Banijskog NOP odreda. " Napad su vršile jedinice Prvog i Drugog bataljona Korduna-

škog NOP odreda. Četnik Milić Rakinić, poručnik bivše jugoslavenske vojske, proveo je neprijateljsku posadu iz blokiranog Veljuna. Kad je otkrivena njegova neprijateljska djelatnost, kao četničkog agenta, uni-štena je njegova četnička grupa, a Rakinić ubijen kasnije. Vidi dok. br. 133.

13 Vidi dok. br. 48.

480

Nakon topničke pr ip reme napredovao je zdrug prema Zr inu u dvema kolonama i bez gubi taka stigle pred veče u Zrin.

Osvojeno je selo Lovče, tako da je s jeverna gromada dobila spoj sa južnom u Zrinu.

Pobunjenic i evakuiral i su podbrežje od Zrina do Dobrl j ina sa selima Dabice, Lotina, Riječani, Ko-vačevići, Miljković i povukli se prema Rujevcu i Gvozdanskom1 4 .

Ova akcija je uspjela, blagodareći izvrsnom d je lovanju topničtva, koje je kod odmetnika pro-uzrokovalo metež i prisililo odmetnike na bjeg.

Oružnička posta ja i milicionari - četnici na-pali i zauzeli Tržačku Raštelu (20 km. s. z. od Bi-haća) i posadu razoružali1 5 .

III. bojna 2. p. p. — Napad na stražu sjev. od Dobrl j ina, koji je odbijen, ali potučena naša straža na mostu preko Str ižne (između Dobrlj ina i Ravnice), kojom pri l ikom su odmetnici porušili most16.

Poduzeta akcija čišćenja od s t rane III. bojne 2. p. p.

B) ISKUSTVA

Kod akcija protivu pobunjenika najveći izgled na uspjeh se ima pri iznenadnim noćnim prepadima ili u ranu zoru, ali je po-kret težak.

Svaki napada j mora imati obuhvatni karakter . Zima je bila na jpogodni je v r i j eme za ofanzivne akcije, jer

su pobunjenici bili p r ikupl jen i po selima i logorima. Za svaku akci ju se mora ju upotrebl javat i jače snage, a ne

pojedini rojevi ili vodovi. Nije preporučl j ivo upot rebl java t i novake, jer isti nisu još

dovoljno borbeno izobraženi. Pobunjenic i izbjegavaju borbu sa ja-čim jedinicama. Ima ju jako dobro razvi jenu obavješ ta jnu službu i

u Ustaški zdrug vodio je tada borbe protiv jedinica Drugog i Tre-ćeg bataljona Banijskog NOP odreda koje su se nalazile oko Zrina. Komandir Prve čete Trećeg bataljona Rudi Pečovnik bio je povezan s neprijateljem, kome je želio omogućiti opkoljavanje naših jedinica, a potom i uništenje u obruču. U ovoj svojoj namjeri, neprijatelj nije imao uspjeha. Sve čete su manevriranjem izbjegle opkoljavanje. Rudi Pečovnik je kasnije uhvaćen, osuđen i strijeljan. Vidi dok. br. 100.

15 Napad su izvršili partizani Druge čete Trećeg bataljona Kor-dunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 48, 49 i 54.

16 Napad na stražu i rušenje mosta izvršili su partizani Dvorske čete.

30. I. 1942.

31. I. 1942.


široku podržku kod pučanstva, tako, da su uvijek i o svemu blago-vremeno obavješteni.

Strojnička va t ra ima na pobunjenike jak moralni u t jeca j , ali osobito poštovanje ima ju od topničke vatre.

Najveći s t rah ima ju od bombardovan ja iz zraka, te isto bi se moralo što češće upot reb l java t i i u svakoj prilici, pa i u okviru man j ih akcija.

Pobunjenic i su obično raspoređeni po m a n j i m skupinama, koje su međusobno va t reno jako dobro povezane.

P r i napada ju pobunjenici uvi jek teže obuhvatu i opkol java-n ju .

Uvijek napada ju iz zasjede ne pr ihva ta juć i borbu do odluke, već se blagovremeno povuku sa položaja na položaj pod zaštitom mraka i pogodnog terena.

Uobće uzevši pobunjenici su jako vješt i i izvanredno isko-r išćuju teren.

Nj ihova dje la tnost se u najviše s lučajeva ispoljava u napa -da j ima na pojedine straže, ophodnje, posade, a također su vrlo vješ t i u rušen ju željezničkih pruga, mostova, propusta, prekopa-van ju cesta i t. si.

Pot rebno je da se akcije p reduz imaju sa jačim snagama, je r man j i dielovi b iva ju zarobl javani i uniš tavani iz zasjeda.

Za akcije prot ivu pobunjenika , obzirom na n j ihov način ope-r i ran ja , kao i obzirom na teren, bile bi zgodnije za uporabu bitnice lakšeg kalibra, kao gorske bitnice 65 mm 0.06 i 75 mm OBr. 15 i 28 i 80 mm OBr. 5/8, kao lakše pokret l j ive, pa makar se gorske bitnice i vozile. Haubičke bitnice nisu podesne za ovakve akcije, jer su pretežke. Ovo će se naročito pokazati opravdanim onda, kada uslijed o tap l j an ja ovih silnih naslaga snijega, tlo postane uslijed mekoće za haubičke bitnice skoro sasvim neupotreblj ivo.

Uopće pokazalo se, da je uporaba topničtva u svima akcijama, dalo odličnih rezul tata i t reba težiti, da se svaka akcija podupre topničkom vatrom.

Obzirom da pobunjenici raspolažu sa pril ičnim bro jem s t ro j -nica i s t roj opušaka, potrebno je da pješačke jedinice raspolažu sa daleko većim bro jem protuoklopnih bitnica (37 mm i 47 mm), radi uniš tenja s trojničkih gnjezda, a naročito onda, kada se u toku na-predovanja dođe do nepr i ja te l j sk ih u tvrđenja , koja su u mnogo slučajeva pril ične jačine. Za ovo mora ju p. o. topovi raspolagati razornim grana tama.

C). NEDOSTATCI I GRIJEŠKE

Zimi gorski topovi t reba da se prenose specijalnim saonicama. Ogroman m a n j a k na častnicima veoma loše utiče na tok i

rezul tat svake akcije.

482

Oprema l juds tva u zimskom periodu treba da je naročito pr i -preml jena . Nedosta je toplog rubl ja , bunde, rukavice, skije, bijeli plaštevi itd.

Uvijek je prižel jno da svaki odred bude naoružan i topničtvom. Na svaku bo jnu ili ba rem pukovni ju t reba imati po 2 lake

prenosne krugovalne postaje . Komunikaci je t reba osiguravati stalno i jačim snagama. Po-

kazalo se da su sadanje snage za os iguranje željezničkih komuni-kacija nedovol jne i da nisu u s t an ju izvršiti namjen jen i im zadatak.

Pr i vođenju operacija t reba obrat i t i osobitu pozornost na krila i zaleđe, a samo napredovan je izvršiti obuhvatom.

Između pojedinih djelova je skoro u svima pri l ikama slabo održavanje veza. Na ovo t reba obrat i t i naroči tu pozornost.

Domobrani o tva ra ju va t ru i onda kada ne treba, pa ovakvim radom ne samo da odaju pro tezanje lanca i položaj uobće, već i uzaludno troše strelj ivo.

Domobrani su skloni brzom napuš t an ju položaja i pred sla-b i j im napadačem.

Osim toga pojedine usaml jene straže nisu dovoljno oprezne i zbog toga b iva ju često razoružane i zarobljene.

Za veći uspjeh poželjno je da sve jedinice raspolažu sa većim bro jem strojnica i s t rojopušaka, nego što je to sada slučaj.

Pr i izvođenju akcija čišćenja n i je samo dovoljno nastupat i i napredovati , već je potrebno izvršiti deta l jno čišćenje terena, pa maka r i napredovan je bilo zbog toga sporije.

Radne kolone Velikih Zupa t rebale bi da rad oko evakuaci ja pojedinih nasel jenih mjes ta izvrše na vri jeme, te kako se ne bi zbog toga zadržavao tok same operacije, čete morale zadržavati i t ime dovele u p i tan je iznenađenje i uspjeh same akcije.

Zapovjednik, general, (Rumler) Rumler

(M.P.)17

17 Okrugli pečat: Nezavisna Država Hrvatska Zapovjedništvo I Do-mobranskog Sbora.

30* 483

BR. 149

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA PRVOG DOMOBRANSKOG ZBORA U SISKU U VREMENU OD 18 DO 31 SIJEČNJA 1942

GODINE


ZAPOVJEDNIČTVO I. DOMOBRANSKOG SBORA Br. 970/Taj.

U Sisku, dne 5. 11-1942

Predmet : doglasni izvje-š ta j za II polovinu mjeseca s i ječn ja 1942.

1. — Mindom — Glst — očev. odjel. 2. — Zapovjed. II. i III. D. S. 3. — Vrhovnom oružničkom zapovjed. 4. — Sastavak.

Na temel ju zapoviedi Mindom — Glst — Očevidni odjel Očev. broj 4163/taj. od 17. s tudenog 1941. dostavl jam doglasno izvješće za II polovinu mjeseca s i ječnja sastavl jeno prema pr ikupl jen im po-datcima i pr iml jenim dopisima u sliedećem:

I. OBĆA UNUTARNJA SITUACIJA.

1. RASPOLOŽENJE NARODA.

HRVATI: U pred je lu s jeverno od Save u kojem nema pobu-njeničke dielatnosti pučanstvo je dobro raspoloženo i odano sada-n jem poretku.

U predje lu južno od Save u ko jem je dje la tnost pobunjenika unatoč velike zime zauzela opsežnijeg zamaha, pučanstvo živi u sve većoj potišćenosti jer je izloženo čestim napada j ima odmetnika od kojih naše snage ni jesu u s t an ju da ih zaštite.

U posjednut im kra jev ima od Tal i jana bojazan od konačne aneksi je ovih k ra j eva I tal i j i i gladi unose još veće nespokojstvo u narod. Hrvatski dio pučanstva u ovim kra jev ima potišten je još u jačoj meri, pa se prema pobunjenicima osjeća zapostavljenim.

Za musl imanski dio pučanstva karakter is t ičan je slučaj napa -da ja na s. Vrnograč, kotar Glina, kojom pri l ikom su muslimani pots t reknut i od pojedinih građana musl imana iz Vrnograča insce-nirali napad četnika na s. Brezovo Pol je i u masi se uputi l i u od-branu sela Brezovo Polje, te na svom pohodu palili, pl jačkali i ubi-

484

jali s tanovništvo s. Pecka. Drenovac, Lajča1 , Poljane, Budrimić, Bojadije, Berenja . Grabč ić r , Urije3 , Grmuša, Kurjaš ica , Staza i Gradina. Stanovništvo ovih sela sas tojava se većim djelom samo od žena i d jece jer su muškarci već r an i j e odvedeni ili pobijeni.

Motiv ovog napada ja od s t rane musl imana leži u tome, što su muslimani prema odredbi Poglavnika morali vrat i t i pr i je opljač-kanu imovinu grkoistočnjacima-povratnicima, pa se sada čekao momenat radi osvete, te je insceniranim napadom pobijeno većim djelom pučanstvo i u jedno ponovno opl jačkana imovina, koja se sada ne bi imala kome vrati t i .

Ovom pri l ikom je bilo navodno oko 5—600 ubijenih osoba. Grkoistočnjaci rezervirani su prema N. D. H. i ustaškom po-

kretu, jer se osjećaju zapostavl jenima. Pr imjećeno je da se pod pri-tiskom odmetničkih grupa p r ik l juču ju istima čim im se za to ukaže mogućnost bilo iz ideoloških pobuda, bilo pod pri t iskom i pri-j e tn jom odvođenja na silu.

Grkoistočnjaci kotara Pisarovina, Vrginmost, Pe t r in ja i za-padnog diela kotara Kostajničkog prešli su dielom odmetnicima i pobjegli u šumu.

U kotar ima Pisarovina i Karlovac, u kojima ima dosta pri-stalica Dr. Mačeka, kao i u ostalim, vlada kod ovih pristalica pr i -gušeno nezadovoljstvo zbog postupaka sa grkoistočnjacima, koji su bili dobri pristalice Dr. Mačeka, pa takvi da bi i sada bili, da je s n j ima bio drugi postupak.

SRBI: žive povučeno i sa rezervom gledaju na razvoj doga-đaja, tiho pr ižel jkujući svršetak u n j ihovu korist.

Javno i t a jno podupiru rad odmetnika kadagod im se ukaže pril ika za to.

Na području V. Zupe Bribir i Sidraga (Knin) došlo je među grkoistočnjacima do p rev i ran ja i osjeća se jača s t ru j a koja je voljna da napust i pobunjenike i podčini se našoj vlasti, očekujući punu zaštitu i ravnopravnost . Tome je doprinio proglas ministra unu ta rn j ih diela i agilan rad V. župana, v raćan je učitel ja i drugih službenika koji su bili odpušteni i korektan postupak sa nj ima.

KOMUNISTI: Na području s jeverno od Save zapažena je jača djelatnost komunista, koja se oči tuje jačim širenjem komunističkih letaka i v ršen jem promičbe.

Komunis t ima se pr ip isuje napad na željezničku postaju Gra-dac kod Križevaca, koji je izvršen 20/21 I. t. g. kojom prilikom su napali skretnicu, presekli brzoglasne veze i kod napada na kućicu čuvara željezničke pruge bili odbijeni.

1 Lajša 2 Grabovčići 3 Urge

485

U industr iskim središt ima — Sisak i Varaždin — veći bro j radniš tva je komunist ički nas t ro jen i sa n j ihove s t rane se osjeća jača djelatnost .

Djelatnost komunista , a naročito ona južno od Save, se ne može točno razlikovati i odjeli t i od one koju vrše četnici, jer je jednim i drugima zajednički cilj, da napada j ima na oružane snage uopće, pučanstvo i saobraćajne veze, oslabe autor i te t vlasti i po-remete postojeći poredak u Državi.

ZIDOVI: Žive povučeno i u s t rahu za n j ihovu dal ju sudbinu. Po ta jno s impat iz i ra ju svaku djelatnost , koja je uperena pro-

tivu sadanjeg poretka u Državi u želji da sebi poprave položaj.

MANJINE: Lojalne su prema sadan jem poretku.

2. ČETNIČKA AKCIJA I PREDUZETE PROTIV MJERE.

Očekivanja da će akcija pobunjen ika zbog velike s tudeni opa-sti, nisu se obistinila, nego na suprot akcija je u svakom pogledu ojačana i uzima sve ozbil jni jeg zamaha.

Djelatnost se naročito ispoljava na rušenje b. b. veza, željez-ničkih pruga, napada j i i un iš tavanje željezničkih postaja, napada j i na domobranske posade. Naročito je zapaženo da se lako pokret l j i -vim skupinama n a p a d a j u domobranske posade i straže, kako bi došli do oružja, naročito s trojnica i s trel j iva.

I ako se komunist i i četnici ideološki ne slažu ipak zajednički rade i u akci jama se ne može odjeli t i n j ihova razorna djelatnost , jer im je zajednički cilj rušenje pore tka i javne sigurnosti u NHD.

Cetničko-komunist ičke snage mogu se podjel i t i u sliedeće skupine:

Kordunaške snage: g rupi rane su u glavnome u dvije veće sku-pine. Jedna skupina — Šamarica — koja obuhvaća u glavnom po-dručja kotareva G'.ina, Pet r in ja , Kostajnica i Dvor, jačine oko 1000 odmetnika. Ova skupina ugrožava u glavnom oružničke posta je Kostajnica, Sunja , Mečenčani, Bijelnik i Kral jevčani4 .

Druga skupina — Pet rova Gora — koja obuhvaća kotareve Vrginmost, Vojnić i Cazin i cijeni se jačine do 5000 odmetnika. Ova skupina je vrlo akt ivna i imade svoje sabiralište u Pet rovoj šumi iz koje se d i r ig i ra ju napada j i na željezničku p rugu Caprag—Karlo-vac, koja je zbog toga u s talnome prekidu5 .

Pored ovih dvi ju glavnih skupina nalazi se jedna m a n j a — skupina Obi ja j sa sabiral iš tem u Orlovoj Šumi i Prolom Šumi, jačine oko 200. Ova skupina u glavnome dominira cestom Glina—Vrno-

4 Odnosi se na partizane Banijskog NOP odreda, koji je u svom sastavu imao oko 1000 boraca.

5 Odnosi se na Kordunaški NOP odred, u kom je bilo oko 1000 partizana, ali je u pojedinim akcijama i borbama masovno učestvovalo i nenaoružano stanovništvo.

486

grač, Glina—V. Kladuša—Slunj . Ova skupina stoji u vezi sa skupi-nom Petrova Gora i Šamarica6 .

Snage oko Bihaća: o istima se ne raspolaže točnim podacima, ali p rema nj ihovoj djelatnost i na domobranske posade (Ripač) stalni napada j i i rušen je željezničke pruge Bihać—B. Novi, može se za-kl juči t i da su snage prilične, a pr i tome vrlo akt ivne i pokretl j ive.

Snage Korenica: cjene se na oko 8000 odmetnika sa sjedištem stožera u Krbavici, ko ta r Korenica7 . Sabiralište ovih snaga jesu šume između Kamenskog i Frkašića, Bijelog Pol ja i Lapca, a po-jedini se zadržavaju u selima, u koj ima ih grkoistočnjačko pučan-stvo podržava i zaštićuje. Odredi ove skupine jačine su 50—60 l judi naoružani vojničkim oružjem i ima ju 45 s t rojopušaka i 1 težku strojnicu. Oružje potiče najviše od biv. Jugoslavije, koje je u t im kra jev ima zaostalo i sakr iveno kod pučanstva, a djelomično se ku-p u j e iz Dalmacije ta l i jansko oružje u zamjenu sa blagom. Osim toga pos jeduju i bombe vlast i te izrade, kao i ta l i janskog porjekla, koje se kupu ju najviše u Otočcu i Vrhovinama.

Ove snage domini ra ju u glavnome cestom Korenica—Gospić i Korenica—Otočac.

Skupina Kozara: o istoj se ne raspolaže točnim podacima, ali je vrlo akt ivna s ta lnim napada j ima na željeznička post rojenja pruge Sunja—Pri jedor .

Kao na jvažn i je momente u ovoj četničko-komunist ičkoj akciji i prot ivakcij i naših snaga od poslednjeg izvješća do danas, navodim slijedeće događaje:

U kotaru Pe t r in ja :

Odmetničke snage sa Šamarice uperi le su svoje napada je na ž. p rugu Zagreb—Zemun i Sunja—B. Novi napada juć i ž. postaju Hrastovac i pr ibl ižavajući se preko M a j u r a glavnoj pruzi.

U tom cilju preduzeta je opširni ja akcija čišćenja j. z. od Sii-n j e na prostori j i Sunja—Majur—Mečenčani—Komogovina—Jošovi-ca—Blinja—Komarevo, koja je uspješno završena.

U selu D. Mlinoga zapalili su odmetnici — oko 400 — pučku školu i izvršili p l jačku i zapalili nekoliko domova8 .

18. ov. mjeseca napadnu ta je od s t rane četnika-komunista oružnička ophodnja pos ta je Bijelnik u s. M. Gradusi, kojom prili-kom su 2 oružnika poginula a 4 nestala9 .

9 Na ovom sektoru nalazila se Treća četa Prvog bataljona Banij-skog NOP odreda. 7 Misli se na jedinice Grupe NOP odreda za Liku.

8 Ovu' akciju su izvršili partizani Druge čete Drugog bataljona Banijskog NOP odreda. U većini sela banijski partizani su palili škole i druge veće zgrade, da bi onemogućili neprijatelju stanovanje i utvr-đivanje u njim^,

9 Napad na žandare izvršili su partizani Treće čete Trećeg bata-ljona Banijskog NOP odreda.

487

18. o. ra. došuljao se do straže kod oružničke postaje Bijelnik 1 sel jak sa namje rom da napadne s t ražara i otme mu pušku pa je tom pril ikom ubijen.

19. o. m. napal i su četnici oružničku posta ju Bijelnik koju su oružnici uspješno branil i sve do dolaska pomoći, kada su odmetnici odbijeni u pravcu s. Jošavice. — Gubi taka ni je bilo10.

19. o. m. u blizini s. Svinjice napadnu ta je oružnička ophodnja od 8 oružnika i 30 ustaša od jače odmetničke grupe. Nakon jedno-satne borbe morale su se naše snage povući uslied nadmoćnosti napadača, pa su u toj borbi poginula 2 ustaše, r an jeno 7 ustaša i 1 oružnik, dok su nestale 2 ustaše i 2 dočastnika11 .

Noću 30/31. s i ječnja izvršen je napad na posadu Kral jevčani , zapal jeno s. Dragotinac i nekoliko kuća u Kral jevčanima. U Kra -l jevčanima četnici zapalili školu, općinu i poštu i opljačkali nešto stoke. Iste noći razrušeno je oko 200 m željezničke pruge i posje-čeni stubovi bb linija između Bačuge i Grabovca1 2 .

U kotaru Glina:

18. I. napadnu ta je želj. pos ta ja Glina, četnici su se koristili bi je l im plahtama da bi se kamufl i ra l i . Napad je pravovremeno pr imjećen i suzbijen. Gubi taka n i je bilo, osim jednog ran jenog domobrana1 3 . ..

23. I. ponovno je opkoljena oružnička posta ja Obija j . Upućeno pojačanje iz Gline naišlo je na jači otpor na Petrovića Brdu i u tom okrša ju bilo je 3 mr tva i 7 ran jen ih ustaša14.

25. I. povukla se ojačana oružnička posta ja iz Obl ja ja u ko-jem je duže vr iemena bila opkoljena u Glini. Pr i ods tupanju na-padnuta je oružnička posada kod s. Haj t ić i tom pri l ikom imala je 1 poginulog i 6 r an jen ih ustaša15.

U kotaru Slunj :

16. I. napadnuto je od s t rane četnika-komunista s. Bročanac na sredini puta Rakovica—Slunj i opljačkano1 6 .

10 Vidi dok. br. 153. 11 Ovaj napad izvršili su partizani Prve čete Drugog bataljona

Banijskog NOP odreda. 12 Vidi dok. br. 153, objašnjenje 10. 13 Napad su izvršili partizani Prve čete Prvog bataljona Banijskog

NOP odreda. 14, 15 Ove napade na ustaše izvršila je Prva četa Prvog bataljona

Banijskog NOP odreda, koja se nalazila u zasjedi kod s. Hajtić prilikom opsade Obljaja. Vidi dok. br. 153, objašnjenje 5.

18 Napad su izvršili partizani Trećeg bataljona Kordunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 54.

488

U tom kotaru razvili su odmetnici vrlo jaku djelatnost u pravcu Veljuna u kojem se nalazila oružnička postaja oko 200 l judi sa 2 strojnice i potrebnim strel j ivom.

Tako 23. I. je izvršen napad od s t rane odmetnika na jedan odred oružnika i domobrana kod Hrv. Blagaja, kojom pril ikom je 5 domobrana poginulo, a zarobl jena su kola sa hranom i 5000 na-boja17.

Sa svojih utvrđenih pozicija odmetnici domini ra ju cestom Slunj—Veljun, a u svojim rukama drže i k r a j istočno od ove ceste kao i sjeveroistočno (Vojnić i Krn jak) i tako ozbiljno ugrožavaju Slunj , a može se očekivati i n j ihovo nad i ran je u pravcu Perjasica— G. Dubrave u cilju prekida želj. pruge prema Sušaku1".

Ovakovo s tanje i živa djelatnost odmetnika teško utiče na moral seoskog pučanstva u ovom kra ju , te postoji opasnost da bi i Hrvatsko pučanstvo da sačuva goli život, moglo popustiti pod pri-tiskom odmetničke promičbe i stupiti u neku vezu sa odmetnicima 1 komunist ima.

U kotaru Vrginmost:

27. I. razorena je između Topuskog i Vrginmosta željez. pruga nedavno popravljena. Između Maje i Vlahovića napadnute su naše ophodnje va t rom iz s. Majski Tr tnik kojom su prilikom poginula 2 oružnika i 4 ustaše19.

Ustaški sat iz Gline intervenirao je u ovom k ra ju i rasčistio prostor.

Osim toga u s. V. Vranovina odveden jedan lugar.

U kotaru Pisarovina:

Na području oružničke postaje Lasinja vrši se temelj i to či-šćenje, pa su četničko-komunist ičke snage potisnute u pravcu Pe-trove Gore. Pojedinci se kradomice v raća ju na garišta svojih do-mova i tom pril ikom žestoko napada ju svaku ophodnju na koju naiđu'-'".

Noću 17/18. I. presjekli su odmetnici na putu Lasinja—Trepča brzoglasne stubove u dužini od 5 km, porazbijal i izolatore i na više mjes ta prekopali put '1 .

17 Zandare i domobrane su napali partizani Drugog bataljona Kor-dunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 54 i 153.

18 Ovdje je djelovao Treći bataljon Kordunaškog NOP odreda. i" Diverziju na pruzi i napad na žandarsko-ustašku patrolu izvr-

šili su partizani Prve čete Prvog bataljona Banijskog NOP odreda. Vidi dok. br. 48.

20 Na ovom sektoru nalazile su se jedinice Četvrtog bataljona Kor-dunaškog NOP odreda.

21 Telefonsko-telegrafske stupove presjekli su partizani Četvrtog bataljona Kordunaškog NOP odreda.

489

U kotaru Cazin:

26. I. pr imjećeno je jako p r ikup l j an j e pobunjenika 2 2 u Kor-dunskom Ljeskovcu kod Rakovice.

Osim toga izvršena je u s. Podzvizd pl jačka i napad na pu-čanstvo.

U kotaru Čazma:

27. I. naišao je udarn i vod iz Bjelovara koji je upućen u po-t j e ru za komunist ima ka Moslavačkoj Gori na otpor te mu je pr i -tekao u pomoć ustaški pr ipremni sat iz Bjelovara.

U kotaru Kral jevica:

5. I. p rekinute su između želj. posta je Plaše i Meja želj. tračnice te je lokomotiva koja je naišla iskočila i oštetila oko 80"m pruge23.

12. I. između želj. posta je Plaše i Meja eksplodirao je pod te-retnim vlakom eksploziv kojeg su podmetnul i odmetnici uslied čega je prek inuta jedna tračnica i saobraćaj bio prekinut 4 sata24.

15. I. eksplodirao je eksploziv pod Tal i janskim vojnim vla-kom između želj. pos ta je Drivenik i Zlobin što je prouzrokovalo 4 sata prekinuća saobraćaja2 5 .

19. I. u blizini želj. posta je Fužine eksplodirao je eksploziv podmetnut od s t rane odmetnika pod te re tn im vlakom, oštetio 4 metra želj. pruge uslied čega je saobraćaj bio 6 sati prekinut"".

Osim toga izvršene su pl jačke i pal jevine u s. Ožljak i V. Dolci.

U kotaru Crikvenica:

19. I. sukobila se oružnička ophodnja posta je Fužine pojačana sa oružnicima susjednih posta ja u jakost i od 41 oružnika kod s. Bribira sa četničko-komunist ičkom grupom u kojoj je borbi pogi-nulo 14 oružnika, dok je 5 ranjeno, 7 se oružnika vratilo, a ostali su zarobljeni, svučeni i vraćeni natrag2 7 .

Osim toga izvršene su pl jačke u s. V. Bašunja , Marušić i Lič.

- Odnosi se na Drugu četu Trećeg bataljona Kordunaškog NOP odreda.

23 Vidi dok. br. 17. 2\ 2" Ove diverzije izvršili su partizani Drugog bataljona »Ma-

fija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 62. 27 Ovaj napad na žandare izvršili su dijelovi Drugog bataljona

»Matija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 62 i 144.

490

U kotarevima Knin i Grahovo:

U ovim kotarevima izvršene su pljačke, paljevine, napadi na pučanstvo u s. Ljubče i Unište.

3. KOMUNISTI. Komunist i i ako se idejno ne slažu sa četnicima ipak su u

akc i jama protiv naših snaga i pos t ro jenja solidarni jer im je za-jednički cilj rušen je sadanjeg državnog poretka.

Sa pojačanom akci jom odmetnika na terenu, pojačana je i d je la tnost komunista u pojedinim mjest ima, a koja se oči tuje ši-r en j em promičbenih letaka.

U vezi s t ime izvršena su u kotaru Sisak mnogobrojna hapše-nja . Tako je uhićeno u Komarevu jedno lice28, kod kojeg se našlo razno[g] kompromit i ra jućeg mater i ja la komunističkog sadrža ja na-mjenjen[og] izvjesnim građan ima u Sisku. Zat im je pri l ikom službe-nog uredovanja oružničke ophodnje u selu Greda (Sisak) na istu otvorena puščana pa l jba od dva ju komunis ta i jedne žene koji su u borbi ubijeni29 . Isto tako u Glini širili su se letci »vjesnik — na-rodnooslobodilačkog f ron ta za Baniju« u koj ima su se iznašale si-tuac i je na istočnome f ron tu u prosincu i s i ječnju.

Pri laže se jedan p r imje rak navedenog vjesnika, koji je pro-nađen u Čuntiću.

Pošto ima ju u svojim redovima inte lektualno jače l jude, to se u svojim promičbenim sredstvima služe veoma riečitim i vješt im f r azama i obećanjima, koj ima neuki svijet lako podlegne, a pogo-tovo onaj koji je van domašaja naših vlasti i naše zaštite.

IV. OBĆI ZAKLJUČAK.

Obće pri l ike u s jevernom dijelu ovog sbora povoljne su, za-pažena je samo nešto življa dje la tnost komunista naročito u ko-ta ru Sisak.

Obće pril ike u južnom dijelu ovog sbora i dal je su teške, a pogotovo u pogledu javne sigurnosti i željezničkog prometa koji je skoro potpunoma ukočen.

Osobita aktivnost odmetnika pojačana je u oblasti oko B. No-vog, tako da je već duže vr iemena prekinut saobraćaj sa Bihaćem, Pr i jedorom, a od 31. I. i sa Dobrl j inom.

Isto tako znatno je porasla pobunjenička akcija u ko ta ru Dvor, Vojnić i Slunj .

Akcija u Kordunu zauzela je opasne razmjere . U Lici su odmetnici još uvi jek jako aktivni, naročito u ko-

ta ru Korenica, Donji Lapac, a nešto slabij i i oko Otočca. 58 Tomo Benak. Vidi dok. br. 143.

29 Jura j Periček, Ivan Lapčević i Bara Lapčević. Vidi dok. br. 143.

491

Od s t rane naših snaga preduzeta su čišćenja na području jugo-zapadno od Sunje, oko B. Novog, Dvora i Gline.

Za ugušivanje pobunjeničke djelatnost i potrebne bi bile jače snage, koje bi istodobno mogle nadmoćno operirat i protiv pobun je -nika u raznim smjerovima.

Osim toga potrebno bi bilo odmetničku promičbu par i ra t i ja -čom vlasti tom promičbom, dir igiranom iz jednog središta.

Ekonomsko s tan je je teško, pa i pogoršano zimom, prekidom željezničkog prometa i pojačanom odmetničkom djelatnošću.

ZAPOVJEDNIK general (Rumler)

Rumler

BR. 150

IZVJEŠTAJ VELIKE ŽUPE CETINA U OMIŠU O NAPADIMA PARTIZANA OD 10 DO 14 VELJAČE 1942 GODINE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA Velika Zupa Cetina

V. T. broj: 7 42

Predmet : Nedje l jn i izvješ ta j Velike župe za vr ieme od 8. veljače 1942. do 14. veljače 1942. —

Omiš, dne 16. veljače 1942.

1. MINISTARSTVU UNUT. POSLOVA — TAJNlCTVO MINISTRA — ZAGREB

2. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST —. ZAGREB

3. MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA — ZAGREB 4. OBC. UPRAVNOM POVJERENIKU — SUŠAK 5. UREDU POGLAVNIKA — ZAGREB 6 MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

ZA GLAVNI STOŽER — ZAGREB

Savezno okružnici ministarstva unut. poslova od 15. siečnja 1942. V. T. 14-I-A-1942. podnosim sliedeći izvještaj :

ad I) Prema dosadašnj im izvještaj ima i dobivenim podatcima pobune ima na području kotara Sinj i na području kotara Omiš. Pobunjenic i se zadržavaju u četiri grupe,1 od kojih jedna u planini

1 Odnosi se na partizane Svilajske. Dinarske i Kamešničke ćete i na partizane sa Biokova.

492

Svilaji , druga u planini Dinari, treća u planini Kamešnici, a četvrta na k r a j n j e m jugu ove Velike župe u šumama i brdima više Gradca (kotar Omiš) te po svemu izgleda da nema veze sa prvim tr ima grupama radi velike udaljenosti .

Pobunjenici iz prvih t r i ju grupa silaze u pogranična sela kotara Sinj i ona sela kotara Omiš koja graniče sa kotarom Sinj. Svrha im je pljačka, ubojstva i v ršen je komunističke promidžbe. Ovakovi slučajevi dogadja ju se skoro danomice te je razmjer pobune svakako velik, a broj pobunjen ika iz dana u dan raste, jer uslied nepoduzimanja jačih mje r a proti pobunjenika sa s t rane tal i janskih vlasti vojnih i nemogućnosti slobodne akcije naših vlasti, narod gubi v je ru u moć vlasti i sve češći su slučajevi pr ik l juč ivanja pobunje-nicima. Pokazuju se i znakovi panike, što dokazuje okolnost da su župnici i učitelji iz ugroženih mjes ta napust i l i svoja mjesta, a to je opet loše djelovalo na seljake, koji se učvršćuju u uv j e r en ju da im prieti opasnost i da su vlasti nemoćne, čime je olakšan rad nepri-ja te l jskoj promidžbi.

Četvrta grupa pobunjenika — nakon biega u šume i brda više Gradca — ne silazi iz istih i nema slučajeva novih nasilja.

Nasilja izvršena od prvih t r i ju grupa tokom ove nedje l je su sliedeća:

a) dne 10. veljače t. g. u 21 sat u selu Koljanima, kotar Sinj , grupa od 10 naoružanih pobunjenika napala je lugara Luku Pavića, i odniela mu lovačku pušku. Pobunjenic i su lugara ht jel i odvesti, ali im je isti pobjegao.

b) dne 11. veljače t. g. oko 1.20 sati čula se je eksplozija kod talij . straže u Vrlici, kotar Sinj. Bačeno je pet bombi na tal i jansku stražu i četiri vojnika su ran jena . Napadači su se izgubili, a v je ru je se, da je napada j izvršila ista grupa koja je napala lugara Pavića, došavši po svoj prilici sa planine Svilaje.2

c) U noći od 11. na 12. vel jače t. g. upali su naoružani pobu-njenici u selo Bajagić (obćine i kotara Sinj) i odveli su glavara sela Š imuna Bakovića, koji im je kasni je pobjegao. Isti pobunjenici — nj ih oko 20 do 30 — odnieli su iz nekih kuća u selu žito, koje su natovari l i na dva magarca.

d) U noći od 11. na 12. vel jače t. g. u 11 sati čula se je u Vrlici (obćina i kotar Sinj) pucnjava iz pušaka i detonacija, na što su tal i jani podigli uzbunu i odgovorili pal jbom iz strojnica. Žr tava ni je bilo.

e) dne 12. veljače 1941. u 1.30 sati u noći pobunjenici su mini-rali most zvani »Kosinac« izmedju Hana i Gale (obćine i kotara Sinj) te su uništili vodovod za Sinj i mostove.3

s Talijansku stražu napali su partizani Svilajske čete. 3 Ove diverzije izvršili su partizani Kamešničke čete.

493

f) dne 13. veljače t. g. oko 15 sati nedaleko Omiša (kotar Omiš) na pu tu od Dugograta napadnu ta je od jedne grupe l judi oko 20 n j ih oružnička obhodnja, koja je sprovadja la četiri vojna neposlu-šnika. Iz revolvera teže je r a n j e n zamjenik oružničke posta je u Omišu, a lakše jedan domobran. Napadači su oslobodili vojne ne-poslušnike pobjegavši s n j ima prema brdu. Ranjen i službenici od-preml jeni su u splitsku bolnicu. Odmah je upućena energična po-traga u sporazumu s ta l i janskim vojnim vlastima. Napadači su v je -rovatno vojni bjegunci iz sela Jesenice i Duče (obćina Priko—Polj ica — kotar Omiš) odakle ima dosta vojnih bjegunaca, te odakle su i oni koje su oružnici sprovadjali .4

Nema podataka, da bi ovi napadači bili u vezi sa bilo kojom od već spomenutih grupa.

g) dne 14. vel jače 1942. u 13. sat i oružnička obhodnja od 12 l judi sa oružničke posta je Kijevo (obćina Vrlika — kotar Sinj) napadnuta je od pobunjenika četnika-komunis ta u još nepoznatom bro ju u selu Cetini (obćina Vrlika — kotar Sinj). U borbi r a n j e n je u nogu i ruku vod ja obhodnje S t j epan Šimić, a domobran Dušan Tadić ubijen, dok je devet domobrana zarobljeno, a jedan preostali oružnik pobjegao.5

Pobunjenic i oduzeli su sve oružje, s trel j ivo i jednu s t ro jnu pušku. Odmah je u selo Cetina upućena jedna obhodnja oružnička sa oružničke posta je Vrlika, i jedan odred ta l i janske vojske. Selo Cetina nas tan jeno je grkoistočnjacima. P rema naknadno dobivenoj obaviesti domobrani su pobjegli pobunjenicima, nakon što su ubili čuvara, koji ih je čuvao u selu Uništu, gd je su bili odvedeni.

0 gorn j im dogadja j ima ova Velika župa je obavještena brzo-javnim ili brzoglasnim putem, dočim detal jni izvještaj i još nisu primljeni , te će se isti poslati kad budu primljeni .

ad II) Do sada još nema konkre tn ih činjenica iz koj ih bi se dalo zaključiti , da bi postojalo r a z d v a j a n j e izmedju vodja pobun je -nika i grkoistočnog življa.

ad III) Akcija čišćenja još uviek ni je započela te je inicijativa i dal je u rukama četničko-komunističkih banda, kako to dokazuju slučajevi opisani pod t. I). ovog izvještaja .

U cilju da bi se akcija čišćenja pobunjeničkih gnijezda makla sa mr tve tačke, pošao je podpisani sa podžupanom g. Stanojevićem, t a jn ikom g. Penavićem i s tožernikom g. Markotićem u Sinj, gd je su ga kotarski predstojnik g. Kvezić, zapovjednik domobranskog popu-nidbenog zapovjedničtva u Sinju podpukovnik g. Potočnik i zapo-vjednik oružničkog voda u S in ju nadporučnik g. Ka raman potanko upoznali sa situacijom. Sva troj ica su složno izjavila da se dul je ne smije čekati, jer prieti pogibelj da pobuna zauzme nežel jene razmje -

1 Zandare su napali partizani Omiškog kotara 5 Napad na žandarmerijsku patrolu izvršili su partizani Svilajske

čete.

494

re uslied sve češćeg p reb jegavan ja našeg življa pobunjenicima i sve češćih napada ja pobunjenika .

Nakon toga potpisani je u p r a tn j i gore navedenih posjetio za-povjednika ta l i janske pješačke divizije »Bergamo« u S in ju generala g. Pe t ra Belletti-a, u njegovom uredu, gd je je zajednički razmotrena si tuacija u Sinjskoj kraj ini , a sa naše s t rane pr ikazano je teško s tan je pučanstva i opasnosti koje su na pomolu te je podpisani iznio i priedloge u pogledu mje ra koje smat ra uputn im da se po-duzmu i to svakako sporazumno sa ta l i janskim vojnim vlastima.

Nakon dugoga i srdačnog razgovora general g. Belletti napokon je pristao da se počne sa čišćenjem pobunjeničkih gnijezda. Akciju bi imale provesti zajednički naše i ta l i janske vojne snage u Sinju te bi se tokom sliedeće sedmice imalo početi sa un iš tavan jem grupe pobunjenika koja se zadržava u planini Kamešnici. Sa naše s t rane odmah su započele ozbiljne pr ip reme za ovu akciju, pak će se o rezul ta tu svega naknadno izviestiti.

ad IV) Naše g rad janske vlasti u svakoj prigodi gd je se radi 0 p i tan j ima javnog reda i sigurnosti pokazuju spremnost za surad-n j u sa ta l i janskim vlastima. Ništa se ne poduzimlje na svoju ruku, nego svakoj akcij i predhodi sav je tovan je sa predstavnicima ta l i jan-skih vojnih vlasti.

Tal i janske vojne vlasti pokazuju razumievanje i dobru volju za takovu su radn ju te u svakoj prigodi obećavaju svaku pomoć.

ad V) Držanje ta l i janskih vojnih vlasti p rema pobunjenicima do sada je bilo prilično pasivno, tako da su pobunjenici dosta ne-smetano vršili svoja nasil ja. Međut im dne 12. II. 42. došlo je u Si-n j u do sporazuma izmedju naših i tali j . vojnih vlasti u pogledu započimanja akcije* za l ikvidi ranje pobunjenika , kako je to opisano pod III. toč. ovog izvještaja , pak će se iz da l jn jeg toka dogadja ja izvesti potrebit i zaključci:

Držanje tali j . vojnih vlasti p rema našim grad jansk im i vojnim vlast ima je korektno i pr i ja te l jsko.

Tali jani se in teres i ra ju za sva p i tan ja iz d je lokruga naših gra-d janskih vlasti, osobito komunalna, kao i ono prehrane, pa niesu rietke ni sugest i je u tom pravcu, dočim su naše vojne vlasti do sada bile ograničene na sasvim defenzivno držanje , u glavnom čuvanje vojnih objekata. Očekuje se pobol jšanje u vezi sa akcijom na jav l j e -nom pod t. III) ovog izvještaja .

ad VI) J avna sigurnost našeg življa na području ove Zupe zadovoljava, osim u k ra j ev ima gdje se po jav l ju ju pobunjenici , jer su Tali jani prema istima bili neaktivni , a naše vojne vlasti nisu mogle voditi samostalnu akciju. I u tom pogledu očekuje se pobolj-šan je u vezi sa akcijom na jav l j enom pod t. III), ovog izvještaja .

ad VII) Raspoloženje našeg naroda u slučajevima pod a)., b)., 1 c). kao i u prošlim sedmicama.

495

ad VIII) Obzirom na predstojeću zajedničku akciju naših i tal i jans. vojnih vlasti, na j av l j enu u t. III), ovog izvještaja, očekuju se rezul tat i iste, pak će se tek nakon iste staviti eventualni novi priedlozi, napomenom da su pr i jašn j i priedlozi još uviek aktuelni .

Za Dom Spremni!

Veliki župan: (Potpis nečitak)

(M. P.)

BR. 151

UPUTSTVO MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA POSLAN-STVU U RIMU OD 21 VELJAČE 1942 GOD. POVODOM NAPADA

NA LUKU PLOČE Broj I. 1570'42.

Predmet : Neredi u luci Ploče. Zagreb, 21. veljače 1942.

POSLANSTVU NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE Rim

P rema obavješ tenj ima, koje je ovo ministarstvo primilo od mi-nis tars tva hrvatskog domobranstva, učinjen je od s t rane četničko-komunističkih banda, koncem mjeseca siečnja, napad na luku Ploče i mjesto Gradac u dolnjem toku rieke Neretve. —

Baš u času prepada nalazio se u Gradcu motorni j ed ren jak »Merkur« sa nekih deset vagona kukuruza i razne hrane za otoke Brač i Hvar. —

Odmetnici su iskrcali s motornog j ed ren jaka »Merkur« jedan dio robe i ukrcali je na motorni j ed ren jak »Labud« te na motorne čamce mornar ice »M 5« i »Nada«, koji su odmetnicima poslužili za prevoz robe morskim putem u obližnja sela. Kako pomenut i čamac mornarice služi za rad glibodera u Neretvi svaki da l jn j i rad s gli-boderom morao je biti obustavljen.1

Cim se za ovaj događaj saznalo upućeni su iz Makarske oru-žnici i jedan vod ta l i janskih vojnika, koji se je nakon 2—3 sata povratio u Makarsku. —

Savezno s ovim napadom minis tars tvo hrvatskog domobran-stva svojim dopisom od 14. vel jače o. g. obaviestilo je Zapovjedni-

13 Vidi dok. br. 48.

496

štvo II. ta l i janske armate, te je na k r a j u pomenutog dopisa rečeno: »Zapovjedničtvo hrva tske mornar ice je sa svoje s t rane nemoćno, te n i je u s tan ju ustroj i t i ni na j sk romni je redarstvo na moru, jer ne raspolaže uobće nikakovim jedinicama.

Na temel ju gore iznietih podataka glavni stožer hrvatskog do-mobranstva moli, da ta l i janske jedinice vrše pomorsko redarstvo na pomenutom obalnom području, jer inače ne bi bilo moguće pomoći pučanstvu toga kra ja , gd je vlada teško prehranbeno s tanje . —«

Mimogred se napominje , da su motorni čamci »M 5« i »Nada« te motorni j ed ren jak »Labud« vraćeni. —

Prema gorn jem proizlazi dakle, da p lovl jenje po J ad ranu ni je više sigurno i da naše pomorske vlasti, radi p o m a n j k a n j a potrebit ih sredstava, niesu u s t an ju da os iguraju i zaštite plovidbu u našim ter i tor i ja lnim vodama. —

Nije izključeno, da se na ovoj iztočnoj obali, obzirom na s tanje s tvar i u nedalekoj budućnost i razvi je neka vrst gusars tva što bi štetovalo ne samo našoj pr ivredi i os iguranju prehrane našeg pri-morskog pučanstva, gd je vlada vrlo teško prehranbeno s tan je nego i ugledu i reputaci j i naše države. —

I ako na dielu obale, koji pr ipada Hrvatskoj postoje pomorske vlasti, ipak, kako se iz navedenog slučaja vidi, ove niesu u s tanju, da izvrše namienjen i im zadatak redars tva na moru, jer ne raspo-lažu nikakovim plovnim jedinicama. Bilo je zato nužno, da se naše ministarstvo domobranstva radi zaštite plovidbe obrati ta l i janskim vojnim vlastima, koje također nisu bile u s t an ju da sprieče ovaj događaj, a p i t an je je, da li obzirom na rad na Sredozemlju mogu danas odvojiti za sigurnost J ad rana dovoljno sredstava i l judi . —

Da bi se bar donekle popravilo ovo stanje , moli se poslanstvo, da posreduje kod nadležnih ta l i janskih vlasti u pravcu, kako bi nam se povratio ili predao na pr iv remenu uporabu jedan dio plovnog parka, koji je ran i je pr ipadao f inanci ja lnoj straži na moru. —

Naši zaht jevi mogu se svesti na to, da nam se udieli na upo-rabu 4 do 6 jedinica bivše f inanci ja lne flotile, tako na p r imje r obe veće, motorne vedete »Mosor« i »Velebit« i čamci od 12 tona novog tipa (a, b, c i t. d.). —

S ovim naravno ne bi t rebalo pre judic i ra t i eventualnoj ko-načnoj podjeli državnog plovnog pa rka bivše Jugoslavi je te bi i p ravna forma preda je morala biti s t ime usklađena. Na k r a j u ovo je ministarstvo mišl jenja , da bi ta l i janskim vlastima trebalo pre-dočiti, da se ne radi samo o našim probitcima, osiguranja i dobave hrane, nego o obostranim probitcima osobito zato, što se duž ciele dalmat inske obale nalazi i ta l i janska vojska, te bi ova suradnja redarstvene službe na moru bila u skladu i analogna sa suradnjom


na kopnu, u koliko se odnosi na red i sigurnost. U pogledu što uže suradnje , moglo bi se predvidet i naročit i sporazum između naših i ta l i janskih vlasti. —

ZA DOM SPREMNI!

Po naredbi ministra:

Otpravl jeno Zagreb 23. II. 1942 Otpravio Paškiević

BR. 152

IZVJEŠTAJ VELIKE ŽUPE P O K U P J E U KARLOVCU OD 22 VELJAČE 1942 GOD. O SNAGAMA PARTIZANA NA KORDUNU

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA VELIKA ZUPA POKUPJE U KARLOVCU

T A J N O

Karlovac, 22. II. 1942. Broj : 12. Taj . 1942. P redmet : Nedje l jn i izvješ ta j Velike župe za vr i j eme od 15. II. 1942. do 22. II. 1942.

1) MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA, TAJNICTVO MINISTRA,

2) RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST, 3) MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA, 4) MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA,

GLAVNI STOŽER u Zagrebu

Savezno s okružnicom minis tars tva unu ta rn j ih poslova od 15. s i ječnja 1942, br. V. T. 14-I-A-1942. podnosim slijedeći t jedni izvješ ta j :

I) Pobune postoje na području kotareva Vrginmost i Vojnić ove župe, i to gotovo u svim mjes t ima i kra jevima, koje nastava grčko-istočno pučanstvo osim Popović Brda, Gornje i Dolnje Trebi-n j e i Cerovca u kotaru Vojnić, koje je pučanstvo prešlo sa grčko-istočne na katoličku v j e ru i ponudilo sve usluge Nezavisnoj Državi Hrva tsko j kao vjernost i odanost Poglavniku.

498

II) Danas više ne postoji r a zdva j an j e izmedju vodja pobuna i grčko-istočnog življa.

III) Ta se pobuna ne može smiri t i više nikakovim sredstvima, nego oružanom silom, a ta oružana sila mora biti što jača i što efikasnija . Mora se uvažiti, da su vod jama pobune u dva ta kotara još svi preostali komunist ički prvaci iz s jevernih k ra jeva hrvatske države, med ju koj ima imade mnogo izvježbanih časnika, a po svim podacima raspolažu pobunjenic i danas već sa više od 2000 pušaka i sada već oko 80 ako ne više što teških što lakih s t rojnih pušaka. Osim toga pobunjenici se nalaze na terenu, koji je n j ima dobro poznat i koj im pomaže cjelokupno pučanstvo toga k ra j a vršeći iz-vidničku i obav ješ ta jnu službu.1

Mišljenja sam, da je za ugušenje ove pobune potrebno n a j m a -n je 15 do 20.000 na jbol je oružane vojske i da cijeli k r a j bude opko-l jen sa tom vojskom i to na j j ačom snagom sjeverno od Karlovca, koja bi vršila uda rnu akciju kao operaciona vojska, dočim bi ostale vojske morale biti na straži kod Topuskog t j . sa istočne strane, kod Bosanske. Kladuše sa južne strane, a isto tako kod Slunja , te kod Ogulina sa zapadne strane.

Ove pobunjeničke komunist ičke bande mora ju biti bezuvjetno na ter i tor i ju ove župe uništene, da im se onemogući uzmak bilo u Bosnu, bilo u Liku, bilo u ostale naše kra jeve , jer bi iste nastavile svojom razornom djelatnošću, a u prot ivnom slučaju dobila bi hrvatska državna vlast mnogo na svom prestižu.

IV) Su radn ja naših grad jansk ih vlasti sa zapovjedničtvom tal i janske vojske razvi ja se u duhu savezničke kurtoazi je .

V) Tal i janske vojne vlasti držale su se prema pobunjenicima zadnje vr i jeme dosta energično, ali sada zadnj ih nekoliko mjeseci ne dolaze s istim uopće u kontakt .

P rema našim g rad jansk im i vojnim vlastima drže se ta l i jan-ske vojne vlasti formalno korektno u duhu savezničke kurtoazije.

VI) Javna sigurnost na ostalom području ove župe jest vrlo dobra, ali ta l i janske vlasti vo jne nisu ništa poduzele niti t rebale poduzimati za tu sigurnost.

VII) Raspoloženje našeg naroda jest: a) s obzirom na pri l ike u župi povoljno, jedino se traži maksi-

mi ran je tvorničkih proizvoda i trgovačkih predmeta, te povećanje odkupnih cijena blaga.

b) S obzirom na su radn ju s ta l i janskim vojnim vlastima mirno i neutralno.

c) S obzirom na nepr i ja te l j sku promičbu kod radniš tva i selje-štva mirno jedino kod gradske slavosrpske, slobodno zidarske i de-

1 Na ovom terenu djelovale su jedinice Grupe kordunaških NOP odreda.

30* 499

mokratske inteligencije opaža se rezerviranost i kr i t iz i ranje naših vlasti, ustaških organizacija i osovinskih velesila.

Po mojem miš l jen ju trebalo bi oduzimati krugovalne apara te svim m a n j e pouzdanim osobama, a isto tako bi bilo podesno da redarstvo takovim osobama ne podi je l ju je ni pod koj im uvje t ima dozvole za putovanje . Po moj im obavješ ten j ima vode se u vlako-vima razne debate po taknu te od prot ivničke promičbe, koj ima naše pučanstvo nasjeda, pa bi t rebalo u svakom vagonu metnut i po više konfidenata , koji bi prat i l i te vlakove. Osim toga trebalo bi sve židovsko nasel je iz Draganića t j . one Židove iz n jemačkog Reicha, koji su prebjegl i bivšoj Jugoslavi j i pred 3—4 godine odpremit i na drugo mjesto, jer se d je lovanje tih Židova osjeća na raspoloženju naroda okolnih sela.

VIII) Dužnosnici ovdašnje ustaške organizacije često čine ne-pri l ika političkoj vlasti svojim svojevol jnim i glupim ispadima i silom. Tako je tabornik u općini Barilović, pučki učitelj Brnardić dao putem oružnika bez prethodnog dogovora sa ovom župom i redars tvenom vlasti uhapsi t i 15 sel jaka iz Barilovića i okolice radi tobožnjeg komunizma, ali je to napravio radi toga, da se osveti l judima radi svadje, koju su isti imali s n jegovim ocem.

Za tva ran je tih l judi pobudilo je uzru janos t kod ta l i janskih vojnih krugova, jer je to imao biti po n j ihovom prvi s imptom da se hrva tsk i seljaci p r i k l an j a ju komunist ima.

Stavl jen je pri jedlog minis tars tvu nas tave za p remješ ten je istog učitelja.

Pot rebno je stavit i pod najs t rožu kontrolu izdavanje soli i duhana tako, da se pobunjenici ne mogu domoći nikako tih pred-meta.

Za Dom spremni!

Nezavisna Država Hrvatska

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA U ZAGREBU Pr iml jeno: 3. III. 1942. Ta jno

(M. P.)

- Okrugli pečat: Nezavisna Država Hrvatska Velika Zupa Pokupje, Karlovac.

Veliki župan: (Potpis nečitak)

5 00

BR. 153

IZVJEŠTAJ PRVE HRVATSKE ORUŽNIČKE PUKOVNIJE O BORBAMA I STANJU NA TERENU PUKOVNIJE OD 5 SIJEČNJA

DO 24 VELJAČE 1942 GODINE


1. HRV. ORUŽNIČKE PUKOVNIJE

U Zagrebu, dne 5. ožujka 1942.

Predmet : Doglasno izvješće sa područja ove pukovni je

1.) VRHOVNOM ORUZNICKOM ZAPOVJEDNlCTVU ZAGREB 2.) ZAPOVJEDNlCTVU 2. HRV. ORUZ. PUKOVNIJE KNIN 3.) „ 3. „ „ „ BANJA LUKA 4.) „ 4. „ „ „ SARAJEVO 5.) „ VOJNE KRAJINE SARAJEVO

Na temel ju zapovjedi vrhovnog oružničkog zapovjedničtva Taj . Broj 320/J. S. od 31. s rpn ja 1941., a prema pr ikupl jen im podat-cima predlažem izvješće o pr i l ikama javne sigurnosti na području ove pukovnije, za vr ieme minulih 30 dana.

I. OPĆA UNUTARNJA SITUACIJA:

1.) RASPOLOŽENJE NARODA: Hrvatski narod na području ove pukovnije, koje područje n i je ugroženo od četničko komuni-stičkih bandita zadovoljan je političkim s tan jem i poretkom u ze-mlji, odan je Poglavniku i upravnim oblastima. Izuzetak čine pri-stalice Dr. Mačeka, koji ga je nadu, da će ući u vladu N. D. H. i Dr. Maček, je r da bi se njegovim ulazkom u vladu pr i je postavio red i mir. Ove pristalice osuđuju postupak ustaških dužnostnika, koji su upravl ja l i rasproda jom židovskih stvari, jer su se navodno nepravi lnim radom obogatili na štetu N. D. H.

Na ostalom ugroženom dielu područja ove pukovni je od s t rane četničko-komunističkih bandita , hrvatski je narod u nekoliko po-pustio uslijed čestog napada ja četnika-komunista na mirno sta-novništvo. S druge s t rane ima 5% Hrvata , koji su postali simpati-zeri komunista i p repuš ta ju šutke dogođaje svom toku, dok jedan mali dio povukao se je, bojeći se p romjene s tanja .

Općenito je hrvatski narod zabrinut , kako će se svršiti ra t na istoku i kako će se pri l ike srediti u našoj državi obzirom na rad

501

prot ivu četničko-komunističkih bandi. Nadal je je narod dosta indi-fe ren tan i pokazuje slabu vol ju za su radn ju sa vlastima, više je zauzeo kri t ički stav, na jv iše zbog toga, što svoje proizvode nemože da proda je iz slobodne ruke.

Zidovi su povučeni i nepovjer l j ivi , zabrinut i su za svoju sud-binu, svoje nezadovoljstvo ne ispol javaju, nekoji su zadovoljni što se nalaze na području N. D. H., jer su prot iv n j ih blažija sredstva, nego što je to u Srbi j i ili Mađarskoj . Imenovani se drže pod paskom oružništva.

Ostale narodne man j ine lojalne su i su rađu ju sa h rva t sk im oblastima.

2.) ČETNIČKA AKCIJA: Na području krila Petrinja:

5. siečnja o. g. u selu Obi ja ju , kotara Glina oružnici u zasjedi zaustavili su oko 20 nepoznatih ljudi1 , koji na poziv nisu h t je l i stati, pa su oružnici na nj ih pripucali , te ubili Bal jaka Jovu i Š tu lu Stevu, koji su nosili h r a n u za četnike u šumu.

Noću 7. na 8. o. g. u selu Ob i j a ju četnici su zapalili školsku zgradu, crkvu i parohi jski stan.

18. siečnja o. g. oko 18.30 sati oko 30 četnika napal i su vo j -ničku stražu na želj. posta j i Hrastovac, kotara Pe t r in ja , 5 domo-brana zarobili, 1 domobran r an jen pobjegao, oduzeli 7 pušaka, 1 strojnicu, 2 sanduka naboja, nekoliko bombi, gunjeve, šatorska kri la i šljemove, a zatim zgradu zapalili.2

U razdoblju od 10. do 15. siečnja o. g. otišli su od svojih kuća i pridružil i se četnicima u Bosni, Jovo Popović iz sela Zivaje, Jovica Bul jak iz sela Slabinje, Duro Vranješević i Nikola Sevat i ja iz Du-bice, svi kotara Kostajnica.

Noću 17. na 18. siečnja o. g. u selu M. Gradusi , kotara Pe t r i -n j a četnici su zapalili općinsku zgradu sa svim namješ t a j em i pi-smohranom, te b laga jnom u kojoj je bilo 1.500 kuna. Sve je izgo-rilo. Šteta je 500.000 kuna.3

18. siečnja o. g. oko 18 sati nedaleko sela Gledići, kotara Vrgin-most, četnici su napali oružničku ophodnju od 5 momaka. Tom pr i -

1 Odnosi se na seljake Glinskog kotara koji su pribavljali hranu za partizane u Baniji.

5 Partizani Druge čete Trećeg bataljona Banijskog NOP odreda, preobučeni u seljačka odijela, a jedan od njih obučen u ženske haljine kao nevjesta, imitirali su svatove i tako došli do stražare na željezničkoj stanici. Koristeći se iznenađenjem neprijatelja, uspjeli su da razoružaju stražu.

3 Nekoliko partizana Druge čete Trećeg bataljona Banijskog NOP odreda zapalilo je općinsku zgradu i razoružalo 4 ustaše.

502

l ikom poginuo je pok. oružnik Mikulić Ivan i Škorić Luka. Četnici su od ubi jenih oduzeli oružje i strelj ivo, te svukli sa n j ih odoru.4

Od 18. do 23. s iečnja o. g. četnici su opkolili oružničku pos ta ju u Obijaju, kotara Glina. Na vo ja rnu su stalno pucali i bacali bombe. Izbacili su na vo ja rnu 38 t romblonskih bombi, uslijed čega se zapa-lila štala i drvarnica, krov na zgradi je razrušen i svi prozori polu-pani. Dne 23. s iečnja o. g. pr ispjele iz Gline 3 ustaške sa tni je oslo-bodile su pos ta ju od četničkog obruča, a 25. siečnja o. g. svi su sku-pa napust i l i Obi ja j i l judstvo posta je se nastanilo u Glini. Gubi taka na našoj s t rani n i je bilo.5

18. siečnja o. g. u selu Bijelnik, ko ta ra Pe t r in ja , četnici su napal i oružničku posta ju . Tom pri l ikom poginula su t r i oružnika i t r i domobrana, dok na prot ivnoj s t ran i ubi jena su 4 četnika, a 4 j a t aka uhvaćena. Četnici su od ubi jenih oduzeli sve oružje i s t re-l j ivo i svukli im odoru.6

20. siečnja o. g. jedna ustaška sa tn i ja uz pomoć oružnika v r -šila je p re t raž ivanje zemlj iš ta kod sela Botura, ko ta ra Vrginmost, ovom pri l ikom od s t rane četnika poginuo je pok. oružnik Mato Blažetić.

20. s iečnja o. g. između 4 i 5 sati u selu M. Gradusi , ko tara Pe t r in ja , četnici su zapalili školsku zgradu, koja je do temel ja iz-gorila. Šteta je oko 400.000 kuna 7 .

Noću 26. na 27. s iečnja o. g. kod sela Blatuše, kotara Vrgin-most, četnici su razoril i želj. p rugu u dul j ini od 300 m. porušili 50 b. b. s tubova i žice isprekidali. Odmah iza toga sukobio se 1 odjel ustaša i ta l i janske vojske sa četnicima, u ovoj borbi poginuo je 1 ustaša, 2 su ran jen i , dok je poginulo više četnika i 1 je živ uhvaćen5 .

27. s iečnja o. g. u selu Majsk i Trtnik, kotara Glina, sukobila se oružnička ophodnja sa četnicima. Ovom pril ikom poginuli su: pokus, oružnik Roko Vuković i J u r e Toljan, i 4 ustaše. Četnici su

4 Zandare su napali partizani Kordunaškog NOP odreda. 5 Žandarmerijsku kasarnu opkolili su partizani Treće čete Prvog

bataljona Banijskog NOP odreda, ojačani konjičkim vodom Prvog ba-taljona. U zasjedi u s. Hajtić nalazila se Prva četa Prvog bataljona, a u Orlovoj Sumi, pravcem prema Topuskom, — Druga četa Prvog bataljona Banijskog NOP odreda. U ovoj akciji dejstvovao je banijski partizanski top, napravljen u radionici odreda u s. Dangubi; dejstvovao je na 300 m udaljenosti, gađajući zgradu žandarmerije direktnim pogo-cima. Kasnije, ustaše su prodrle od Topuskog, oslobodile posadu i krenule prema Glini. U toku posljednje noći, partizani Prve čete su sačekali ustaše, koji su se nalazili u zasjedi u s. Hajtić. Vidi dok. br. 149, obja-šnjenje 14.

6 Napad su izvršili partizani Druge čete Trećeg bataljona Banij-skog NOP odreda.

7 Zgradu su zapalili partizani Druge čete Trećeg bataljona Ba-nijskog NOP odreda.

8 Ovu diverziju izvršio je Treći bataljon Kordunaškog NOP od-reda. Vidi dok. br. 48.

503

odnieli 2 karabina, 200 naboja, 2 nabojnjače , 2 noža, 1 kabanicu, 1 halj inac, 1 hlače, 1 par cipela i 2 kape'1.

28. s iečnja o. g. oko 12 sati u blizini sela Štipan, kotara Pi -sarovina oružnička ophodnja sukobila se sa četnicima i ubila 4 četnika.

Noću 30. na 31. s iečnja o. g. četnici su napal i oružničku po-s t a ju u Kral jevčanima, kotara Glina, ali im ni je uspjelo osvojiti vojarne. Na s t rani oružnika n i je bilo gubitaka, dok na s t rani četnika po t ragovima krvi bilo je žr tava. Pr i l ikom ovog napada ja četnici su zapalili općinsku i školsku zgradu10 .

30. siečnja o. g. oko 15 sati blizu sela Vidovića, kotara Pisa-rovina sukobila se oružnička ophodnja sa četnicima, kojom pril ikom je r a n j e n pok. oružnik S t jepan Kral jević, koji je kasni je na postaj i umro.

30. siečnja o. g. kod sela Lasinjsko Dugo-Selo oružnička op-hodnja bila je napadnu ta od s t rane četnika, koja je prat i la oduzeto sieno od grčko-istočnjaka. Ophodnja je četnike ras t jerala . Žrtava n i je bilo.

31. siečnja o. g. otišli su od svojih kuća iz Dubice, kotara Ko-stajnica, Drag in ja Bijuković i Je lena Stanisavac, s tare po 17 godina i pr ikl juči le se četničko-komunističkoj bandi.

6. veljače o. g. oko 3 sata nekoliko stotina četnika napalo je mjesto Lasinju kotara Pisarovina. Za vr i j eme borbe zapaljeno je općinska zgrada i oružnička vojarna, koje su izgorile. Poginuo je 1 oružnički narednik, 2 domobrana, i 1 domobran ran jen . Na s t rani napadača bilo je takođe gubi taka nepoznat i broj11 .

6. veljače o. g. u 9.30 sati u selu Vlahoviću, kotara Glina u sukobu sa četnicima poginuo je domobran Kropl jan S t jepan sa straže na želj. postaj i Vlahoviđ13.

7. vel jače o. g. 11 ustaša iz Gline otišli su po drva u Donje Selište, kotara Glina, gd je su oko 10 sati bili napadnu t i iz busi je po bandi t ima. Tom pri l ikom poginula su 2 ustaše, a 2 su teško ra-njeni1 3 .

6. vel jače o. g. kod napada j a bandi ta na Lasinju, zapalili su općinsku zgradu, poštu, vatrogasni dom, oružničku vojarnu i zgradu bivšeg trgovca Relje Vujičića. Opljačkali su od seoske straže 4 voj.

8 Zandarmerijsku patrolu su napali dijelovi Prvog bataljona Ba-nijskog NOP odreda. Vidi dok. br. 48.

10 Napad su izvršili partizani Prve čete Prvog bataljona Banijskog NOP odreda.

11 Lasinju su napali partizani Četvrtog bataljona Prvog kordu-naškog NOP odreda. Vidi dok. br. 48.

18 Domobrane su tada napali partizani Prvog bataljona Banijskog NOP odreda.

1S Napad na ustaše izvršili su partizani Druge čete Prvog bata-ljona Banijskog NOP odreda.

504

puške iz općinske zgrade 20.000 kuna, iz pošte 400 kuna, iz oruž. vo ja rne 7 voj. pušaka i 1 neispravnu tešku strojnicu i sve stvari iz trgovine Luke Kovačevića i još iz nekih pr ivatnih kuća. Pogi-nuli su oruž. narednik Zivičnjak August , i pr ičuvni domobran Ter-zić Marko i Buda j Josip, a r a n j e n domobran Parmačević Antun, koji je u bolnici kasni je od zadobivenih rana umro. U jut ro su čet-nici odvezli pune saonice mrtvaca u selo Cvetikovac14.

7. veljače o. g. su pohvatani i vlasti predani Il i ja i Pe ta r Ostroman1 5 iz sela Borojevići, Vlado i Simo Dabić i Joso Milo-savljević iz sela Komogovine, kotar Kostajnica, jer su pomagali četničko-komunist ičku propagandu, dok su se nalazili u selu Ko-mogovini.

7. veljače o. g. je potpuno spaljeno selo Komogovina, kotar Kostajnica od strane naših snaga, jer su se tu najviše zadržavale četničko-komunističke bande iz planine Šamarica16 .

9. veljače o. g. oko 21 sat četnici su iz sela Bačvana, kotara Bos. Dubica preko r ieke Une, uputili u selo Slabinje, kotar Ko-stajnica 17 domobrana. 6 satnije, 11 pješačke pukovnije, koje su četnici 4. o. mj. zarobili na osiguranju željez. pruge između Piska-vice i Omarske. Domobrani su bili obučeni u stara seljačka odiela.

U noći 8. na 9. veljače o. g. pušten je iz ropstva natporučnik 10. satnije, 11. pješačke pukovnije Mareiić Dragutin, koji je sa svojom satnijom bio zarobljen kod Svodne. Prebačen je preko Une između sela Bačvana i Slabinje do željezničke posta je Zivaja, gd je je uhapšen od domobranske straže, sproveli su ga četnik Mećava Jovo uz pomoć četničkih pomagača Božića Petra i Jakšića Nikole iz Slabinje i Đure, Steve i Jove Popovića iz Zivaje. Mećava je pobjegao natrag u Bosnu, a ostali su uhapšeni i predati kotarskoj oblasti u Kostajnicu.

10. veljače o. g. zrakoplovni namjesnik odreda pukovnika Mraka iz Kraljevčana, kotar Glina, Jančijev Ivan, došao je sa 12 ustaša u selo Šušnjar, kotar Glina radi kupljenja životnih namir-nica. U selo su došli potpuno neosigurani i iz kuće su napadnuti od četnika, te su ubijeni na mjestu Jančijev i ustaše Jozo Žestoki iz sela Slane. Mijo Bezić iz sela Križa, kotar Pet r in ja . Josip Maglić iz Lukavca, Karlo Horvatić iz Plješčenice, i Ivan Pelajić iz Suva je, kotar Sisak. 3 ustaše su zarobljeni, a 4 su pobjegla u Kraljevčane1 7 .

14 To su izvršili partizani Četvrtog bataljoaa Prvog kordunaškog NOP odreda. U ovoj borbi 3 partizana su pogirrula i 2 lakše ranjena. Vidi dok. br. 48.

15 Iliju Ostromana, Petra Ostromana i Josu Milosavljevića ustaše su strijeljale, a Vladu Dabića su pustile kao svog špijuna, kojeg su kasnije partizani Trećeg bataljona Banijskog NOP odreda uhvatili i strijeljali.

16 Odnosi se na partizane Trećeg bataljona Banijskog NOP odreda. 17 Ovaj napad izvršio je jedan vod Prve čete Prvog bataljona

Banijskog NOP odreda. Vidi dok. br. 100.

505

13. vel jače o. g. oko 9 sati na pruzi Petr in ja—Glina, kod sela Vlahovića, kotar Glina, od s t rane četnika napadnuta je ophodnja domobrana sa straže na željezničkoj postaj i Banski Grabovac. Ubi-jeno je 5 domobrana i 1 ranjen1 8 .

U noći 13. na 14. veljače o. g. pobjegli su iz zatvora kotarske oblasti u Glini i pridružil i se četničko-komunist ičkoj bandi, Marko Josip i Ivan Medved, S t jepan Klobučar, Duro Sta jduhar , svi iz Gline, Pavao Fra t rović iz Donjeg Selišta, Ante Goršeta iz Skele i Mara Crevar iz Šušnjara , kotar Glina19 .

18. veljače o. g. u selu Drljače, kotar Pe t r in ja , uhapšeno je 12 lica, koja su sudjelovala u pa l j en ju škole na 19. s iečnja o. g. i pomagali četnicima20 .

Noću 22. na 23. vel jače o. g. oko 0.30 sati u selu Donjoj Mli-nogi, ko ta r Pe t r in ja , dok se je nalazio na straži, r a n j e n je u pod-lakticu lieve ruke domobran novak 5. sata. Zdruga pukovnika Mraka Ribarić Vjekoslav. Otpreml jen u bolnicu.

24. vel jače o. g. ophodnja kombinovana iz oružnika i domo-brana Zdruga pukovnika Mraka, napadnu ta je u selu Dodoši, kotar Glina od četničko-komunist ičke bande i u ovoj borbi poginuli su oružnik Mile Markovinović, pokus, oružnik Ivan Dobrinić, dok je pokusni oružnik Đuro Jurčević nestao, nada l j e poginuli su domo-brani S t jepan Šebelić, Josip Mikojević, a od zadobivenih povrieda umrl i su u bolnici u Pe t r in j i domobrani novaci Klišan Pe t a r i Kuli-šić Mato. Iz Zdruga pukovnika Mraka poginuo je jedan domobran2 1 .

23. veljače o. g. u selu M. Šušnjar , kotar Glina u borbi sa bandi t ima ran jen i su domobrani, novaci Kolek Milan, a 25. o. mj . domobrani novaci Cvitak J u r a j i S t jepan Čvorak22 .

Na području kri la Ogulin:

20. siečnja o. g. oko 400 naoružanih četnika napal i su i za-uzeli oružničku posta ju Jasenak, ko tar Ogulin, sve l judstvo posta je od 72 oružnika i domobrana razoružali . Od zarobljenog l juds tva četnici su pustili na slobodu 40 domobrana i pomoćnih oružnika, koje su presvukli u građanska potrgana odiela. Tom pri l ikom četni-

18 Napad na domobrane izvršili su partizani Prve čete Prvog bata-ljona Banijskog NOP odreda. Vidi dok. br. 100.

19 Redakcija nije mogla ustanoviti šta je dalje bilo sa ovim dru-govima.

:o To su bili seljaci na koje su ustaše sumnjale da su pomagali partizane u akcijama.

!1 Ovaj napad izvršili su partizani Prve čete Prvog bataljona Ba-nijskog NOP odreda.

28 Napade na domobrane izvršili su partizani Drugog voda Prve čete Prvog bataljona Banijskog NOP odreda.

506

cima je palo u ruke: 72 puške, 2 s t ro jne puške, 10 samokresa, oko 120 bombi i oko 15.000 naboja2 3 .

20. siečnja o. g. pr imjećena je jedna skupina četnika u jakosti od 100 l judi na području posta je Lička Jesenica, kotara Ogulin. Ista skupina kreta la se kroz selo Skrad i Štefance. Pr i l ikom ovoga prolaza nisu nikoga napadali ,

20. siečnja o. g. kod sela Donjeg Poloja, kotar Vojnić, četnici su napal i naš odjel od 100 oružnika i domobrana. Tom pril ikom poginuo je u borbi oružnički vodnik Dušan Vučurević i pomoćni oružnik Ivo Matanović, a r an jen i su bili oruž. vodnik Antun Ra-fajac, oružnik Klišanić Josip i domobran Pe tar Miličić. Gubitci na s t rani četnika nisu poznati24.

22. siečnja o. g. u blizini sela Hrv. Blagaja, kotar Slunj , oko 250 četnika naoružani sa 4 s t ro jne puške napal i su naš odjel od 35 oružnika i domobrana, pa je tom pri l ikom na našoj s trani po-ginulo 5, i r an jeno 5 domobrana. Tom pri l ikom četnicima je došlo u ruke jedna s t ro jna puška, 12 pušaka i 4005 naboja2 5 .

24. siečnja o. g. četvorica naoružanih četnika sačekali su na pu tu između sela Ljubošine i Gomir ja , kotar Ogulin sel jaka Tata-lović Dušana i Jovana Musulina, koji su vozili sieno za Ogulin, iste ispitali i zaprietili im, da više ništa nesmiju voziti, jer će ih u prot ivnom postrel jat i .

24. siečnja o. g. kod vrela Dretul ja , kotar Ogulin nepoznati četnici ubili su iz puške 2 ta l i janska vojnika i oduzeli im oružje i streljivo26 .

25. siečnja o. g. nepoznati četnici odveli su sel jaka Miju Sa-lopek iz Salopek sela, kotar Ogulin, kada je išao u šumu po drva, koga su nakon 24 sata pustili .

25. siečnja o. g. kod sela Liča, kotar Delnice naišla su 3 na-oružana četnika na ta l i jansku stražu, koja je čuvala željez. prugu, kojom je pri l ikom došlo do međusobnog puškaran ja , pa je tom zgodom ubi jen četnik Đuro Pavlić27 iz Liča, kotar Delnice.

5. veljače o. g. kod sela Turkovići, kotar Ogulin pr imjećeno je da se jedna skupina četnika spustila dielom pješice, a dielom na sk i jama prema selu Vi tunju , ko tar Ogulin i prebacili se u smjeru

53 Napad su izvršili partizani Prvog bataljona »Marko Trbović« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 62 i 89.

54 Oružnike i domobrane napao je jurišni vod Prve čete Prvog bataljona Kordunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 54.

25 Napad je izvršila jedna četa Drugog bataljona Kordunaškog NOP odreda.

Ove talijanske vojnike ubili su partizani Prvog bataljona »Marko Trbović« Primorsko-goranskog NOP odreda.

27 Clan Kotarskog komiteta KPH Delnice; s njime su bili partizani Drugog bataljona »Matija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda.

507

Ljubošine, područje pos ta je Gomir je . Pri l ikom ovog prolaza nisu nikog napadali2 8 .

U noći 6. na 7. vel jače o. g. provali la je jedna skupina četnika komunista u željeznički vodovod, koji se nalazi na vrelu Dre tu l ja 2 km. udal jeno od Plaškog, kotar Ogulin, razbila sve motore i sprave za c rp l jen je vode, a poslie toga odveli su nepoznato kuda radnika ovog vodovoda Štrucel j J u r j a , iz sela Er javca, kotar K a r -lovac, za čiju se sudbinu nezna2 9 .

8. veljače o. g. oko 16 sati kod zaselka Janjanin i , kotar Ogu-lin komunist i su zarobili domobrane sa posta je Gorn je Dubrave, F r a n j u Brletića, S t jepana Rebrovića, Nikolu Cavraka, Mirka Ca-pana, Ivana Pribanića, koje su razoružali i nakon 2 sata pustili na slobodu30.

Istog dana oko 18 sati na pu tu između sela Mikašinovići i Kaluđerova četnici-komunisti napali su tr i domobrana, koji su išli iz Gornj ih Dubrava, koji su primili borbu, n j ima je uspjelo u borbi se povući i izbjeći robstvo. Gubi taka nisu imali31.

13. veljače o. g. oko 13 sati na putu kod zaselka Mikašinović, kotar Ogulin naš odjel jačine od 17 momaka napadnut je od s t r ane četnika-komunista puščanom vatrom, naši su borbu primili. U ovoj borbi poginuli su oruž. vodnik Fa rkaš Dominik, pokus, oružnik To-mac Anton i pr ičuvni domobran Amadori Mijo, dok su r an jen i oruž. vodnik Matijević Luka, pr ičuvni domobran Viktor Turek i Pe ta r Kveštek. Ostali su zarobljeni, prethodno razoružani i snj ih vojnička odora skinuta. Bandit i su r an jene oružnike u saonicama otpremili na oružničku postaju Gorn je Dubrave, a otuda upućeni u bolnicu u Dugu Resu na liečenje. Iste večeri su ostali zarobl je -nici pušteni na slobodu3 ' .

18. vel jače o. g. oko 12 sati ophodnja u jačini od 11 momaka upućena je na os iguranje puta Gomir je—Ljubošina, kotar Ogulin kao na dan sa jma u Ogulinu, imala se povrat i t i istoga dana u 20 sati, koja se do sada n i je povrati la, i svaki t rag joj se izgubio, v j e -rovatno je pala u robstvo kod četnika-komunista3 3 .

24. vel jače o. g. pod pri t iskom jakog četničko-komunističkog napada ja evakuisana je oružnička posta ja Pr imiš l je i među-posta ja

28 Odnosi se na partizane Prvog bataljona »Marko Trbović« Pr i -morsko-goranskog NOP odreda, koji su se tada kretali na skijama.

28 Ovu akciju izvršio je Treći vod Treće čete Trećeg bataljona Kordunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 48.

30 Ove domobrane zarobili su partizani voda Dubrave iz Drugog kordunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 48 i 104.

31 Domobrane su napali partizani voda Dubrave iz Drugog kordu-naškog NOP odreda.

35 Napad su izvršili dijelovi Drugog bataljona Drugog kordunaškog NOP odreda.

35 Ovu patrolu zarobio je jedan vod partizana Prvog bataljona »Marko Trbović« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 62.

508

Tržić na oružničku među-pos ta ju Kamenica. Na našoj s t rani ima nekoliko gubitaka. Točnih podataka još nema. Temelj i t i podaci iznieće se u budućem sliedećem izvješću34.

Na području krila Gospić: 19. siečnja o. g. oko 5 sati, oko 150 četnika komunista napali

su selo Ličko Lešće, kotar Otočac, kojom pri l ikom je r an j en seljak Joso Banić i otac mu Anton, iz istog mjesta, zapal jene su dvije štale. U ovoj borbi bilo je r an jeno nekoliko bandita, dok na našoj s t rani n i je bilo gubitaka. Napada j je odbijen35 .

23. siečnja o. g. oko 4 sata četnici komunist i napali su oruž-ničku postaju Dabar, kotar Otočac. Borba je t ra ja la 6 sati. Napadaj je odbijen30 . U borbi je ubi jen vođa bandi ta F ran jo Jelić Markov37 , poznati komunista, rodom iz Brod n/Savi.

26. siečnja o. g. oko 3.15 sati između željez. postaje Javornik— Rudopolje, kotar Otočac bandi t i su napal i vojni ta l i janski vlak kao i n j ihovu stražu, koja je čuvala prugu među prostora. Od •eksplozije r an jen i su 5 ta l i janskih vojnika. Tal i janska vojska uhap-sila je oko 40 osoba, od kojih su 10 strel jani , a ostali se nalaze u zatvoru3 8 .

27. s iečnja o. g. u 9 sati s tar ješ ina sela Čanak, kotar Kore-nica Ivan Naglić, od bandi ta primio je jedno zatvoreno pismo3", u kojem pismu poziva se s tanovništvo sela Čanak na predaju , te od-ređu je rok do 29. siečnja o. g. 4 sata poslie podne.

28. siečnja o. g. oko 4 sata između željez. postaje Raduč—Lo-vinac, kotar Gospić, bandi t i su na dva mjes ta oštetili želj. prugu na t a j način, što su poskidali spojnice, jednu š inju nepoznato od-nieli, na samom mostu cijelu prugu u jednu s t ranu pomakli, p ra -gove pilom prerezali , i ogradu na mostu porušili. K r a j pruge po-sjekli su 12 b. b. s tupova. Istodobno su napali ta l i jansku stražu, koja je čuvala želj. prugu4 0 .

Istog dana bandit i su napal i ta l i jansku vojničku stražu, koja je osiguravala popravak pruge. Borba je t r a ja la par sati, ali n i je bilo gubi taka na n i jednoj strani.

34 Napade na ove žandarmerijske stanice izvršili su dijelovi Dru-gog kordunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 100.

3:' Ličko Lešće napalo je nekoliko partizana Otočačkog bataljona, uz pomoć terenskih partizanskih radnika i simpatizera NOP-a iz samog Lešća. Napad je vršen radi hvatanja istaknutih ustaša.

36 Napad na Dabar izvršili su dijelovi Otočačkog bataljona. 37 Franjo Jelić, zvani Brico, bio je član SKOJ-a. 35 Napad su izvršili dijelovi Otočačkog bataljona. 39 Pismo je napisano da se narod upozori na pretstojeći napad na

s. Čanak. io p r u g u su razrušili i talijansku stražu napali partizani Prvog

ličkog odreda »Velebit«. Vidi dok. br. 38.

509

29. siečnja o. g. bandit i su napal i puščanom vat rom ta l i j an-sku stražu kod sela Raduč, kotar Gospić, koja je osiguravala po-pravak pruge. Ovaj napada j izvršen je iz kuća sela Raduča. Tali-jani su za odmazdu u selu Raduč zapalili 18 kuća i gospodarskih zgrada. Bandit i su poslie kraće borbe pobjegli. U selu Raduč ubi-jene su dvije djevojke, 1 umirovl jeni oružnik, a teško r an jen opasni komunista Vlado Ljeskovac, iz Metka, kotar Gospić41.

30. siečnja o. g. oko 13 sati oko 500 bandi ta opkolili su i napal i oružničku među posta ju Alan, kotar Senj, od kojih su 3 bandita obučeni u oružničku odoru ušli u vojarnu , oružnike pozdravili sa »Za dom« a kada su oružnici odgovorili »spremni« oružnici su na -padnuti , svezali su 2 oružnika, a u da l jn jo j borbi još 16 razoružali, dok se 17 oružnika spasio bjegstvom. Zarobl jene oružnike nakon što su s n j ih svukli odoru su ih pustili. U ovoj borbi r an jena su 2 domobrana4 2 .

1. vel jače o. g. oružnička među-posta ja Čanak, kotar Kore-nica primila je od bandi ta jedno pismo iz sela Trnovca, u kome se pozivaju oružnici i domobrani na zajedničku borbu protiv ta l i jan-ske vojske. Pismo je pisao komunista Tomo Nikšić iz Kozjana, ko-ta r Korenica.

2. vel jače o. g. bandi t i su napal i mjes to i oružničku vo ja rnu Dabar, ko ta r Otočac, prethodno pozvali oružnike na preda ju , pa kada ovom pozivu nisu oružnici udovoljili, pokupili su bandit i h r -vatsko stanovništvo i odveli u kuće grčko-istočnjaka kao taoce za nj ihov zaht jev, ali ni ovom dje lu oružnici nisu popustili, već su zatražili pojačanje4 3 .

4. veljače o. g. 10 četnika uvukl i se u jednu susjednu zgradu oružničke vojarne u Dabru, kotar Otočac, u namje r i da podmuklo napadnu vojarnu. Pos ta ja je pravodobno saznala za n j ihovu na -mjeru , na četnike izvršila je jur iš i tom pril ikom ubijeno je 5 ban-dita, oduzeto je 9 pušaka, 1 s t ro jna puška i oko 150 naboja. Osta-lim bandi t ima je uspjelo pobjeći.

6. veljače o. g. na putu Podlapac—Udbina, kotar Udbina na mjes tu Stipčići napal i su bandit i 30 sel jaka i 15 pomoćnih oružnika, t r a ja la je međusobna borba oko pol sata. Seljaci i oružnici su se

41 Vidi dok. br. 82. Poginuli drug Vlado Ljeskovac bio je borac Jurišne čete Prvog ličkog odreda »Velebit«.

42 Ovaj napad izvršili su dijelovi Prvog bataljona »Marko Trbović« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 62 i 89.

43 Napad su izvršili partizani iz Brinja i Otočca (bilo ukupno oko 60 boraca) pod rukovodstvom Stipe Ugarkovića i Milana Uzelca (umro od tifusa 1943 god.). Partizani nisu pokupili hrvatsko stanovništvo, kako to u ovom izvještaju stoji, nego samo nekoliko seljaka ustaški nastroje-nih, da ne bi obavijestili neprijatelja o akciji partizana, pa im je zbog toga bilo zabranjeno izlaziti iz kuće.

510

T

razbježali i za n j ihovu se sudbinu nezna. U ovoj borbi je navodno poginuo jedan četnik. Bandit i su oduzeli 6 volova vriedni 40.000 kuna4 1 .

6. veljače o. g. oko 6 sati oko 600 naoružanih bandi ta opkolili su i napal i hrvatsko selo Čanak, kotar Korenica. Oružnici su dali otpor. Borba je t r a j a l a do 12 sati istog dana. Banditi u nadmoći uspjel i su zauzeti selo Čanak, dok je oružnicima jedva uspjelo raz-biti banditski obruč, te se povukl i prema selu Jurković Dol, kotar Perušić. U ovoj borbi r an jen i su 2 pr ičuvna domobrana, dok je na prot ivnoj s t rani bilo 12 ubijenih, i 10 ran jen ih bandita . Nakon zauzeća sela Čanak, bandi t i su ubili 8 osoba, selo opljačkali — od-nievši h ranu i jedan dio stoke45.

9. veljače o. g. bandi t i su napusti l i selo Čanak, ali dnevno izašilju svoje ophodnje u selo u jačini od 10—20 ljudi. Među ban-dit ima prepoznati su komunist i : Ju r e Kolak4'1, Dane Balenović, Mi-lan Mandekić, Ivan Smolčić, Mile Kulaš, Joso Dasović, Nikola Milković, Mart in Hećimović i Mile Obućina, svi iz Perušića, ko-ta r isti.47

9. veljače o. g. vođa četnika Gavro Stojanović48 , rodom iz Užičke Požege (Srbija) sada nas tan jen u selu Kuklj icu, kotar Go-spić došao je sa 2 naoružana četnika u posjetu svojoj ženi u selo Me-dak, kotar Gospić i ovom pri l ikom se sastao sa ondašnj im zapo-vjednikom ta l i janske vojne posade u cil ju dogovora o zajedničkoj akciji protiv komunist ičke bande na području postaje Medak.

13. vel jače o. g. oko 12 sati u selo Medak, kotar Gospić umar -širala je skupina od 40 naoružanih četnika pod vodstvom četnika Gavre Stojanovića, koja je skupina došla iz sela Počitelj . Kroz selo Medak ispred oružničke vo ja rne četnici su pjeval i srpske nacionalne i četničke pjesme, a kad su stigli pred ta l i jansko posadno zapo-vjedničtvo, dočekao ih je zapovjednik ta l i janske posade sa svojim častnicima i vojnicima, tu su bili počašćeni vinom, a zatim se r a -zišli po selu Medak. Vođa četnika Stojanović zadržan je na ručku kod tal i janskog zapovjednika posade.

16. veljače o. g. u ju t ro , navodno su ta l i janski vojnici provalili u vagon kod željez. pos ta je Raduč, kotara Gospić, u kome se va-gonu nalazilo vino i druga t rgovačka roba. Vojnici su odnijeli iz-vjesnu količinu vina i robe, isto su to učinili i četnici, kao i ostali seljaci sela Kruškovca, kotar Gospić.

44 Zandare su napali partizani bataljona »Ognjen Priča«. Svi žandari su pohvatani i strijeljani, osim žandara Rukavine, za koga su seljaci podnijeli dokaze da je pošten.

45 Vidi dok. br. 82. 46 Tada član Okružnog komiteta SKOJ-a za Liku. Ubijen od ustaša

1944 godine. 47 Odnosi se na borce Druge čete bataljona »Ognjen Priča«, Pete

čete Drugog bataljona Prvog odreda i Lapačke čete. 4S Vidi dok. br. 82.

5 n

Istoga dana oko 10 sati željez. p rugom iz Gospića naišli su oružnik Mate Domšić i domobran J u r e Kovačević na četnike, koji su nosili robu iz napred spomenutog vagona, četnici su na oružnike pripucali, ubili domobrana Kovačevića, a oružnika Domšića razoru-žali, odoru mu svukli i pustili ga.

16. veljače o. g. oko 15 sati u selu Klenovcu, kotar Gospić, bandi t i su napali jedan odjel ta l i janske vojske-skijaša. Tali janski zapovjednik posade iz Široke Kule poslao je pomoć napadnu tom odjelu od 100 vojnika i 10 oružnika, ali su se bandi t i razbježali . U ovoj borbi ubi jena su 3 četnika, a trojica su živi uhvaćeni, koji su kasni je u Širokoj Kuli s trel jani . Na s t rani Tal i jana r an jen je 1 vojnik. Tali jani su zapalili 3 kuće u selu Klenovcu, iz kojih su ban-diti pucali49.

20. veljače o. g. oko 400—-500 komunista napal i su selo Me-dak, kotar Gospić, kada su ih četnici primjet i l i , povukli su se iz kuće bivšeg parohi ja lnog s tana u Medku, gd je su imali svoj štab. Nakon što su se četnici povukli, komunist i su zapalili zgradu paro-hiskog zvanja sa svim namješ ta j em.

Istoga dana oko 12 sati u selu Medku ta l i janska vojska u su-r adn j i sa četnicima potisnula je komuniste iz sela Medka u obližnji zaselak Papuča. Ovom pri l ikom ubi jeni su 2 komunista .

21. vel jače o. g. ta l i janska vojna vlast u su radn j i sa četnicima ponovno je poduzela akci ju prot iv komunista u okolini sela Medak, kotar Gospić, ovom pri l ikom ubijeni su 4 komunista kod same crkve, a četnici između sela Počitel ja i Medka ubili su 2 komunista . Istog dana komunist i su opljačkali t rgovinu Nikole Grbića, u Medku i ubili bivšeg državnog lugara Miću Grbića. Četnici izrazuju želju su radn je sa oružništvom i našim domobranima, dočim sa ustašama za sada odbi ja ju svaku suradnju .

21. veljače o. g. u 16 sati u selu Lučanima, kotar Brinje , na-pali su bandit i ophodnju oruž. posta je Brinje , koja je bila u sa-stavu jednog tal i janskog odjela. U borbi poginula su 2 domobrana, a 1 teže ran jen . Od Tal i jana poginulo je 8 vojnika i jedan častnik. Ovom pri l ikom poginuo je bi l ježnik općine Br in je Pavao Majs to-rović. Bandita je bilo oko 400. Gubitci na n j ihovoj s t rani nisu po-znati50.


Od posl jednjeg dostavljenog izvješća do danas četnici nisu ni-gdje napadali . Isti su se ulogorili u šumskim ba rakama iznad sela Sekulinci, područje oruž. posta je Slatinski Drenovac.

49 Napad su izvršili dijelovi bataljona »Ognjen Priča Akciju su izveli dijelovi Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi

dok. br. 62 i 89.

512

6. vel jače o. g. zapovjednik oruž. kri la Bjelovar, Osijek i SI. Brod u su radn j i sa ustaškim i vojnim post rojbama poduzeli su ak-c i ju prot iv bandita na području oruž. pos ta je Voćin i SI. Drenovac, koja akcija još n i je završena i nema podataka o rezultatu.

8. veljače o. g. poduzetom akcijom na području posta je Voćin i SI. Drenovac pro t je ran i su bandit i iz šumskih ba raka tvrdke »Gutman« i sada se nastani l i u Ravnoj Gori iznad sela Zajle, kotar Pak rac na brdu zv. »Kik«, područje kotara Našice.

Ugrožena sela na području oruž. posta je Voćin i SI. Drenovac, os igurana protiv napada ja bandi ta i da im se onemogući snabdi je-v a n j e životnim namirn icama dok se snieg slegne nakon čega će se poduzeti akcija nj ihovog uniš tenja .


3. vel jače o. g. oko 6 sati oko 80 naoružanih četnika iz Bosne prešli su preko zamrznute r ieke Save, opkolili oružničku ispostavu na »Domus Skeli«, kojom pri l ikom je došlo do žestoke borbe. Četni-cima je uspjelo potisnuti oružnike, zatim su provalili u nastanbu, pokupil i sve do čega su došli, a zatim zgradu ispostave zapalili, i p reko Save prema D. Crnje lovu (Bosna) pobjegli. U ovoj borbi je r a n j e n jedan četnik, koga su sobom četnici odvukli.

8. veljače o. g. u 15 sati vođa četnika Patković zv. (Mrakan) iz Bobote, kotar Vukovar us t r ie l jen je u samoj Boboti po zapo-v jedn iku tamošnje oružničke ispostave oružniku Nakiću Nikoli.

Na području krila Brod n/Savi:

31. siečnja o. g. nepoznati broj četnika prešli su pre [ko] za-mrznu te rieke Save na području oruž. posta je Stara Gradiška, te su kod Velikog Struga zapalili kuću i š tagal j državne šumar i je iz Raića. Po učinjenom djelu otišli su na t r ag u Bosnu.

Na području ostalih kri la ove pukovni je četnička akcija ni je zapažena.

3. O KOMUNISTIMA

Na području krila Pe t r in ja :

27. siečnja o. g. u selu Greda, ko tar Sisak kod kuće oružnici su uhvat i l i komunis tu Matu Kukolića, koji je došao iz šume od ko-munis t ičke skupine. Imao je kod sebe pušku i 57 naboja.

22. siečnja o. g. u selu Galdovu, kotar Sisak, oružnici su uhva-ti l i komunistu Miju Gorički iz istog sela. Kod njega je nađen 1 sa-mokres, 1 bomba i komunist ička l i tera tura .


22. siečnja o. g. u Gor. Mlinogi, kotar Pe t r in j a uhapšen je se-l jak Pe t a r Dragaš, kod koga je pronađen komunist ički letak, u ko -jem se letku piše o s t an ju na f ron tama .

23. siečnja o. g. u Dugoj Resi, kotar Karlovac oružnici su uhap -sili r adn ika tamošnje tvornice Augusta Borovca iz sela Mračine, i Pe t ra Mihalića iz sela Gerovca, oba kotar Karlovac, koji su n e -koj im vojnicima govorili da se ne t reba boriti, neka se bore ustaše, zašto jedna sirot inja da drugu tuče, da je na jbo l je ići u šumu, j e r da tamo idu i f ina gospoda.

25. siečnja o. g. napust i la je svoje mjesto s lužbovanja u Po-kupskom, kotar Pisarovina poštanska službenica Glavačević Zora, rođena u selu Beravci, kotar Brod n 'Savi . S u m n j a se da je otišla komunist ima.

28. siečnja o. g. u selu Leskovcu, kotaV Karlovac, u dvoriš tu Jose Laskača, pronađeni su komunist ički letci, koje je netko preko noći ubacio. Letci nose naslov »Braćo Hrvati«, »Čestitka za Novu Godinu naroda sovjetskog saveza« i »radio viesti za dan 11. s iečnja 1942«. i »Narodu Korduna i Banije«.

24. na 25. vel jače o. g. oružnici iz Siska pohvatal i su neke ko-muniste , sa koj ima se istraga još vodi, te za ovo izvješće podatci rezul ta ta m a n j k a j u .

Na području krila Osijek:

Na području oružničke posta je Đakovo komunizam je zauzeo većeg maha, kojeg promičbu vrši Židov Reginald Weis, koji se n a -lazi u bjegstvu i za koj im je raspisana t jeral ica. Imenovani je or-ganizirao komunist ičke ćelije u mjes tu Đakovu, Vel. Nabrđu, Slo-bodnoj Vlasti i S tarom Topolju.

17. siečnja o. g. poslao je nekog Jo tu Funarića, za koga se n i je još utvrdilo da l i mu je to pravo ime, nada l j e Andru Sudića iz Starog Topolja, Stevu Dvoku i Doku Panića iz Novog Topolja, naoružao ih sa vojničkim puškama u mjesto Đakovo radi prevoza životnih namirnica za komunist ički logor.

Oružnici iz Đakova dali se za ovim u pot je ru , ali su k o m u -nisti na oružnike otvorili puščanu vat ru .

Rezultat borbe je bio ta j , da su uhvaćeni komunist i Jovo P a -nić i Stevo Dvoka sa 2 saonice i u n j ima razne životne namirnice , dok su ostali pobjegli i za n j ima se traga.

Povodom ovoga uhvaćeni su jataci: Pavao Pasler, Anka P a -nić, Milka Dvoka, svi iz Novoga Topolja, Mar i ja Sudić iz Starog Topolja, Kata Bošnjaković, Danica Bošnjaković, Josip Weis i Ju l i -jana, Sida Fišer, Stojan Vučetić, Gašpar Androšek, Gabri je l i Ruža Hes, svi iz Đakova, kotar isti, Đuro Sei, P a j o Dimić, Dušan Ra-donić, Bude Banjeglav, svi iz Vel. Nabrđa, kotar Đakovo, Mi ta r

514

Vukadinović, Pavao i Ljubica Vukadinović i Mitar Galužčinski, svi iz Slobodne Vlasti, kotar Đakovo. Svi su uhapšeni i p redani žup-skom redars tvenom ravna te l j s tvu u Osijeku.

11. siečnja o. g. sel jak Mijo Mikić iz Velike Kopanice, ko ta r Đakovo u gostioni gostioničara Zivka I lakovac rekao je pred sv je -docima, da je on komunis ta bio i ostat će. Imenovani je uhapšen i predan kotarskoj oblasti u Đakovu sa dovoljnim dokazom za n j e -govu kr ivnju .


26. siečnja o. g. uhvaćeni su napadači na željez. p rugu kod Gradeca i to: Milan Čubra, Milan Rakić, Savo Milanković, Mihajlo Ilić, a kao jataci uhapšeni su Milan Manojlović i Duka Čubra. Svi iz sela Hrv. Kapela, ko tar Bjelovar.

26. siečnja o. g. u Ferdinandovcu, kotar Đurđevac uhapšena je Marta Đođ, rodom iz sela Blata, kotar Đurđevac, zato, što je pje-vala komunist ičku pjesmu.

2. vel jače o. g. uhapšen je zidarski radnik Pošta St jepan, ro-dom iz Drnja , kotara Koprivnica, zato, što je širio Sovjetsku i E n -glesku promičbu među narodom, koju je slušao preko svoga k r u -govala.

U mjesecu veljači o. g. oružnici iz Grubišnog Pol ja uhapsil i su Kundak L jubana i Đuru, sel jake iz Turčević Polja, kotar G r u -bišno Polje, što su u svom selu među stanovništvom širili komu-nističku promičbu, propovjedajući , da će komunizam zavladati cielim svijetom, da Rusi na sk i jama gone Niemce, koji bježe gla-vom bez obzira, da će se naskoro uspostaviti velika Srbi ja , a na -seljenici i ostali katolici Hrvat i , da će biti si tnij i od mravi .


5. veljače o. g. uhapšen je Boško Bogdanović iz Adaševaca, kotar Šid, jer su kod n jega pronađene knj ige »Ustav SSSR. i »Po-l jopr ivreda u SSSR«. Isti se izgovarao da su to znanstvene knjige.

1. veljače o. g. oko 22.30 sati pokušali su Turoman Zika, Malešević Bogdan i Obradović Sava iz Bosuta, kotar Hrv. Mitrovica preći zamrznutu Savu kod »Nićinove Bare« tik Bosuta. Turoman bio je naoružan vojničkom puškom, te je na oružničku ophodnju ispalio nekoliko hitaca, a nakon toga preko Save prešao. Ostala dvojica nenaoružani , uhapšeni su i predani kotarskoj oblasti Hrv . Mitrovica. Gubi taka n i je bilo na n i jednoj strani.

18. vel jače o. g. oko 20 sati u selu Ja rku , kotar Hrv. Mit ro-vica odupro se uhapšenju komunista Vaso Vračarić, koji je otvorio va t ru iz strojnice na oružnike i ustaše. U ovom sukobu je Vračar ić

30* 515

ubijen, a b ra t mu je pobjegao ran jen . Vračarić Ratko pri l ikom bjega ranio je jednog ustašu.

Povodom ovoga da l jn jom je istragom otkrivena komunist ička organizacija u selu Ja rku , a glavno središte je u Rumi. Organiza-cija je održavala vezu sa mjes tom Šašinci i Hrv. Mitrovicom. Svi su članovi bili zaprisegnuti . Do sada je uhapšeno 20 osoba, i kod n j ih je pronađeno 3 strojnice, 40 bombi, 2 pištolja N. F., jedna puška sa više naboja , 30 okvira za s trojnicu napun jen i naboj ima, 1 motor bicikl, 2 poljska brzoglasna apara ta , zatim više komuni-stičkih knjiga, le taka i brošura.

Na području kotara Hrv. Mitrovica vrši se uhapšenja i s taknu-tih komunista, pa je takovih do sada uhapšeno oko 140 osoba.

4. veljače o. g. pobjegli su ispred uhapšen ja Gaboš Savo, đak 5. razreda gimnazi je i sestra mu Gaboš Jovanka, đak svršenih 8 razreda gimnazije iz sela Martinaca, kotar Hrv. Mitrovica, koji se do danas nisu povratili , a niti su pronađeni . Sumnj iv i su [zbog] ko-munizma.

15. veljače o. g. oko 13 sati državni lugar manast i ra Beočin Đuraković Pe ta r i sel jak Malešević Stevan iz Beočina, kotar Ilok, u šumi Sančine, udal jeno 1 km. od manas t i ra opazio je bivšeg igu-m a n a Milenka sa još jednom osobom, obojica su bili naoružani .

Na području kri la Zemun:

Na području kotara Rume i Iriga vode se izvidi protiv otkr i-vene komunist ičke organizacije. Do sada ima pri tvorenih oko 160 osoba. Još je istraga u tečaju.

20. siečnja o. g. Blagojević Rista i Cvrgić Pante l i ja oba iz Bosne, a sada radnici u kamenolomu Rakovac širili su s t ranu pro-mičbu i govorili da t reba sve Hrva te potući, te da će doći Rusi i četnici, počistiti sve Hrvate , Švabe i Turke, da će jovogodišnji Uskrs biti slab za Hrvate, jer da će vaskrsnut i Srbima, da je lan jsk i Uskrs bio s re tan za Hrvate . Imenovani su uhapšeni i sa p r i j avom predani kotarskoj oblasti u Hrva tsk im Karlovcima.

10. veljače o. g. komunist i su izvršili napada j na oružničku ophodnju posta je Irig, ubili narednika Jakova Čondića i dva do-mobrana, koji su prat i l i 1 četnika i komunis tu iz Iriga u Rumu, i na t a j način obojicu oslobodili.

Povodom ovoga do sada je uhapšeno oko 250 osoba. Izvide vodi redarstvo Vel. Zupe iz Vukovara .

Na području kri la Brod n/Savi:

15. veljače o. g. u poštanskom kovčegu, koji se nalazi pred poštom u Lipiku, pronađen je jedan komunist ički letak pod na-slovom »Radnici, seljaci, intelektualci, svi rodoljubivi i slobodo-

516

l jubivi sinovi Hrvatskog naroda«. Pisac ovog letka još n i je pro-nađen, kao ni raspačavatel j .

23. vel jače o. g. u podnožju planine Psunj , komunisti, su zapl je-nili 2 šumske mašine, koje prevoze drva iz Psun j a u Okučane i sa n j ima se odvezli prema Psun ju . Po t j e ra u zajednici sa vojskom vodi se no rezultat do sada ni je poznat. Komunis ta je bilo oko 3051.

26. siečnja o. g. oko 30 komunis ta napal i su selo Pol jansku, kotar Požega, ali su mješ tan i ovog sela dali otpor, u borbi ubi jeni su 2 komunista, dok na s t rani mješ tana je bio 1 mr t av i 5 r a -njenih5".

29. siečnja o. g. na mjes tu zv. Vasino Brdo, kotar Požega ne-poznati broj komunista napal i su oružničku ophodnju postaje L je -skovica, borba je t r a j a l a k ra tko vrieme. Bandit i su pobjegli. Žr -tava n i je bilo na n i jednoj strani5 3 .

6. vel jače o. g. u selu Gromačniku, došlo je do borbe između oružnika i ustaša sa jedne s t rane i komunista s druge strane, borba je t r a ja la kra tko vrieme. U ovoj borbi poginuo je 1 ustaša i 1 do-mobran, a r an jen i su: 1 oružnik, 2 redara, i 2 domobrana. Na s t rani komunista n i je bilo gubi taka. Uhvaćen je 1 komunista i 8 nj ihovih jataka5 4 .

Na području ostalih kri la ove pukovni je akcija komunista je zajednička sa četnicima, pa su da l je iznešeni pod točkom 2 ov. izv.

IV. Z A K L J U Č A K

Političke pril ike u Hrva tskom narodu povoljno se razvi ja ju , ali se opaža zabrinutost radi prilika, koje v lada ju u k ra jev ima gdje su jake akcije komunista i četnika.

Pri l ike na području kri la Gospić, Ogulin, Pe t r in ja i Bjelovar uslijed jače akcije komunista i četnika nisu povoljne, dok na osta-lom području ove pukovni je su dobre.

U vlasti komunista i četnika nalaze se sliedeće oružničke po-s ta je : Nebljusi, Donji Lapac, Doljani i Srb, kotara Donji Lapac, Zrmanja , Vrelo, Otrić i Bruvno i Gorn ja Ploča, kotar Gračac i Bu-nić, kotar Korenica, Nova Kršl ja , Veljun, Perjasica, kotara Slunj , Krst inja , Krn jak , Vojnić, kotar Vojnić, te Jasenak i Drežnica, ko-tara Ogulin.

51 Odnosi se na partizane Psunjske čete Slavonskog NOP bataljona. 52 Napad su izvršili partizani Papučko-krndijske čete Slavonskog

NOP bataljona. Neprijatelj je dao tako jak otpor, da su se borci morali povući. U borbi je poginulo 6 partizana. 53 Žandarmerijsku patrolu napali su partizani Papučko-krndijske čete Slavonskog NOP bataljona.

54 Ovaj napad izvršili su partizani iz Slavonskog Broda i okolice.

517

Potrebno bi bilo, da se ove postaje, što pr i je oslobode i uspo-s tavi hrvatska vlast.

Ovaj izvještaj n i je se mogao dostaviti pravodobno, uslijed zapr ieka na saobraćaju.

(M. P.) >

Za tačnost: Zapovjednik, pukovnik Častnik za j avnu sigurnost, Čanić, v. r.

Podpukovnik, Benović

BR. 154

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA PRVE HRVATSKE ORUŽNIČKE PUKOVNIJE U ZAGREBU O AKCIJAMA PARTIZANA OD 21

VELJAČE DO 10 OŽUJKA 1942 GODINE


I. HRV. ORUŽNIČKE PUKOVNIJE J. S. Taj . Broj 301

U Zagrebu, dne 16. ožujka 1942.

Predmet: Doglasno izvješće sa područja ove pukovnije .

1.) VRHOVNOM ORUZNICKOM ZAPOVJEDNlCTVU ZAGREB. 2.) ZAPOVJEDNlCTVU 2. HRV. ORUZ. PUKOVNIJE KNIN. 3.) „ 3. „ „ „ BANJA

LUKA. 4.) „ 4. „ „ „ SARAJEVO. 5.) „ VOJNE KRAJINE SARAJEVO.

Na temel ju zapovjedi vrhovnog oružničkog zapovjedničtva J. S. Taj . Broj 320 od 31. s rpn ja 1941., a p rema pr ikupl jen im podat-cima predlažem izvješće o pr i l ikama javne sigurnosti na području ove pukovnije, za vr ieme minulih 15 dana.

I. OPCA UNUTARNJA SITUACIJA:

1.) Raspoloženje naroda: Hrva tsk i narod na području ove pu-kovni je , koje n i je ugroženo od četničko-komunističkih bandi ta za-dovol jan je političkim s t an jem i pore tkom u zemlji, odan je Po-g lavn iku i upravnim oblastima. Na ostalom dielu područja ove pu-

518

kovni je zadovoljstvo Hrva ta n i je na dostojnoj visini, a ovo potiče iz raznih razloga; kao: većim djelom ugroženost od s t rane četničko-komunist ičkih bandita, do sada vrlo slab rad od s t rane savezničke vojske na čišćenju, zatim veoma loše p rehranbene pri l ike i na po-slietku ilegalna promičba od s t rane nezadovoljnika, koji na svaki način nastoje pridobit i za sebe što viši broj Hrvata , radi lakšeg p rovadan ja svojih ciljeva, što im je donekle i uspjelo.

Kod grko-istočnjaka o zadovoljstvu nema ni govora. Ovi se mahom ne slažu sa današn j im s tanjem, ne pr izna ju Hrva tsku dr-žavu niti n jezinu upravu, a n a j m a n j e hoće da čuju za ustaška na-čela, na kojima se i temelj i današn je političko stanje.

S jedne s t rane grko-istočnjaci, a s druge s t rane zalutali Hr-vati, formiral i su u raznim predje l ima bande, te ove povremeno vrše napada j e na sela, koja im se ne pokorava ju ili brane, te još uv jek ovi nezadovoljnici na ru šava ju red, i mir, i sigurnost.

Razlozi zbog kojih se ove bande ne u m a n j u j u , već na protiv povećavaju jesu, vrlo oštra zima, veliki snijeg, te prema tome s tvarna nemogućnost poduzimanja opsežnijih akcija od oružanih snaga na terenu, te što su stalno do sada savezničke oružničke snage gotovo tolerirale svaku nezakonitost od s t rane grko-istočnjaka, pak će t rebat i kada to dozvole vremenske prilike, poduzeti vrlo ozbil jne akcije da bi se ovome zlu stalo na kra j .

U posl jednje vr ieme zapaženo je i utvrđeno, da u pojedinim mjes t ima nezadovoljnici grko-istočnjaci, sk lapa ju neke sporazume sa pojedinim djelovima ta l i janske vojske, sa ovima skupa su rađu ju navodno prot iv komunista . Tal i jani naoružava ju grko-istočnjake, ali je još uv jek nejasno, što se sve sa ovakovim potezima Tal i jana hoće, te je teško donieti zaključak, da li će na posljetku podvalit i Tal i jani Srbima — dosadanj im četnicima, ili će biti obratno. Po-znato je i to, da su Tal i jani odjeli u un i forme tal i janskih častnika pojedine četničke prvake, ovima omogućavaju dolazak u sam grad Gospić, kao što je to bio slučaj dne 5. i 6. o. mj . kada se je nalazio u Gospiću vođa četnika iz sela Medka, kotara Gospić, Gavro Sto-janović, koji je dolazio u Gospić u uni formi tal i janskog poručnika i osiguravan je bio od s t rane ta l i janske vojske.

Zidovi su povučeni i nepovjer l j ivi , zabrinuti su za svoju sud-binu, svoje nezadovoljstvo ne ispol javaju. Imenovani se drže pod paskom oružništva.

Ostale narodne man j ine lojalne su i sa rađu ju sa hrvatsk im oblastima.

Na području krila Ogulin:

6. ožujka o. g. u 22 sata kod željez. posta je Plaše, kotara Kra -ljevica na željez. prugi pod s t rojem nadošlog i tal i janskog vojnog

519

t e re tnog vlaka eksplodirao je pakleni stroj . S t ro j vlaka je iskočio i malo je oštećen1.

I na područ ju ovog kri la sva opisana djela izvršena su sa s t r ane četnika i komunis ta zajednički.

Na području kri la Pe t r in ja :

26. vel jače o. g. oko 23 sata na pruzi Pe t r in ja—Glina ispod sela Majsk i Trtnik, kotar Glina, četnici su razorili željez. p rugu u dul j in i 90 m., 5 b. b. s tupova prepilili, i žice pokidali2 .

Noću 23. na 24. vel jače o. g. u neposrednoj blizini Vrginmosta, ko ta ra isti, iz kuće Marice Kozmec i J a n j e Polimac su odnieli sve živežne namirn ice i sobom odveli 1 ta l i janskog narednika, koji je bio tu na spavanju .

Noću 28. II. na 1. III. o. g. oko 200 četnika razrušil i su eksplo-zivom most na rieki Maji, prelaz željez. p ruge Maja—Glina3 .

1. ožujka o. g. oko 4 sata oko 100 četnika napalo je domo-b ransku s t ražu na željez. pruzi Sunja—Maja , kod sela Hrastovca, ko ta ra Kostajnica. Jednog domobrana zarobili i svukli, i pustili , a s t r aža ru zapalili.

Noću 4. na 5. ožujka o. g. oko 400 četnika4 napalo je na selo Skelu, ko ta ra Glina, tom pri l ikom su oduzeli od Pe t ra Vrbanca 1 sat, 1 civilnu pušku i sobom odveli ustašu Ivana Rafa, koji je bio nao ružan vojničkom puškom.

6. ožujka o. g. u selu S ta rom Selu, kotara Pe t r in j a četnici su napa l i oružničku ophodnju od 16 oružnika i pr ičuvnih domobrana. U ovoj borbi poginuo je pokus, oružnik S t j epan Gajski , a teže je r a n j e n pokus, oružnik Ivan Ogrizek, dok se za 7 oružnika i p r i -čuvnih domobrana sudbina n i je poznata5 .

Na područ ju kri la Osijek:

Od 18. do 22. vel jače o. g. iz sela Kokočaka pobjeglo je 5, a iz sela K r a j n e 3 sel jaka, te se prikl juči l i četničko-komunist ičkoj band i u šumi Krndi ja . Svi su iz općine Orahovica, kotara Našice.

28. vel jače o. g. oko 22 sata oko 80 četnika-komunista 6 došli iz P lan ine Krndi ja , te upali u selo Piš tanu, kotara Našice, opl jačkal i

1 Diverziju su izvršili partizani Drugog bataljona »Matija Gubec« Primorsko-goranskog odreda. Vidi dok. br. 102.

2 Ovu i slične diverzije vršili su seljaci iz kotara Glina. 3 Diverziju su izvršili partizani Prve čete Prvog bataljona Banij-

skog NOP odreda. Vidi dok. br. 87. 4 Napad su izvršili partizani Prve i Druge čete Prvog bataljona

Banijskog NOP odreda. Vidi dok. br. 87 i 100. 6 Napad su izvršili partizani Druge čete Trećeg bataljona Banij-

skog NOP odreda. Vidi dok. br. 100. ' Odnosi se na partizane Papučko-krndijske čete Slavonskog NOP

bataljona, koji su sakupljali hranu za četu.

520

oko 15 seljačkih kuća, tom pri l ikom su odnieli 110 kg. graha, 10 kg. suhog mesa, 70 kg. kukuruznog brašna, 15 kg. bijelog brašna i 50 kg. krumpira .

5. ožujka o. g. odmetnik Jovo Stanojević iz sela Gorn je Piš tane kotara Našice predao se oružničkoj ophodnj i posta je Orahovica, koj i je izjavio, da su bandi t i pošto su otkriveni n j ihovi logori u planini Papuk napust i l i dosadanje i otišli u drugo nepoznato logorište.

28. veljače o. g. u selu Orahovica, kotara Podravska Slatina ustaše su uhapsile sel jaka Savu Radulovića i n jegovu priležnicu Dragin ju Vučićević iz Donje Bazje, kotara Podravska Slatina, jer su bili jataci i sakrivači odmetnika.


Noću 26. vel jače o. g. oko 22 sata u selo Pušine, kotara Po-dravska Slatina naišlo je 5 naoružanih bandi ta radi uz imanja hrane, gdje su u zasjedi sačekani od ustaša, u borbi je ubi jen bandit Lazo Milaković, iz Pušine, koji je bio naoružan vojničkom puškom sa 75 naboja i ručnom bombom. Ostali su koristeći mrak pobjegli.

2. ožujka o. g. u selu Pivnice, kotara Virovitica opažena je jedna skupina od 5 bandita , ustaše i oružnici su ih stigli i stupili s n j ima u borbu, ubi jena su 2 bandi ta , 7 je ustaša poginulo, a 3 su ustaše ranjeni .7

3. ožujka o. g. u selu Turčević Pol ju , kotara Grubišno Pol je sukobio se sa oružnicima i us tašama razbojnik i četnik Bogdanović Gedeon, u borbi je ubio dvojicu ustaša, a jednog ustašu i 1 oružnika ranio i pobjegao. Na području ostalih kri la akcija četnika n i je zapažena.

3. O KOMUNISTIMA:

Na području krila Gospić:

U toku mjeseca vel jače o. g. odmetnulo se u šumu sa područja općine Bribir, kotara Novi 43 muškarca, većim djelom oni, koji su dobili pozive za vojnu vježbu. Isti su se pridružil i komunist ima.

U zadnje vr ieme u pojedinim mjes t ima ras turan i su komu-nistički letci pod naslovom »U boj za uniš tenje fašističkih okupa-tora i krvave ustaške s t rahovlade — za jednu zaista nezavisnu, slo-bodnu i s re tnu Hrvatsku«! sa da tumom od 15. siečnja 1942. izdat od Centralnog komiteta komunist ičke s t ranke Hrvatske. Druga ko-munistička l i te ra tura n i je pr imjećena.

7 Borbu protiv ustaša vodili su partizani Druge čete Slavonskog NOP bataljona.

5 21

Na području krila Pe t r in ja :

24. II. o. g. u šumi blizu sela Pa lan jka , kotara Sisak po oru-žnicima posta je Sisak uhvaćen je komunis ta Tominac Ivanh iz sela Hrastelnice, kotar Sisak. Istodobno su uhvaćeni i komunist i Mijo Gec i Ivan Krznarić11 iz sela Hrastelnice, kotara Sisak, koji su u saonicama vozili h r anu za komunis te u šumi. Kod kuće Mije Geca pronađena je jedna kožnata taška i u n j o j razne ženske potrebšt ine i razna komunist ička l i tera tura . Roditel j i Geca i Krznarića jesu uhapšeni i predani kotarskoj oblasti u Sisak.

Na području krila Brod n/Savi :

Noću 27. na 28. veljače o. g. oko 60 do 70 komunista napala je i razoružala s tražu u Badljevini , k-otara Pakrac , odnieli 14 voj. pušaka, 1 lovačku pušku 4 bombe i 500 naboja. U zgradi općine oštetili namješ t a j i odnieli 24.000 kuna.1 0

1. ožujka o. g. u 11 sati 2 komunis ta naišli su na oružničku zasjedu kod sela Koturići, ko tara Pakrac . U borbi je ubi jen 1 komu-nista, a 1 je r an j en i uhvaćen.

4. ožujka o. g. kod sela Španovice, kotara Pak rac 12 naoruža-nih komunista napal i su domobransku ophodnju, koja je sprovodila poznatog komunis tu Marušića. Za vr ieme borbe uhapšeni komunis ta je pobjegao, a domobrani se bez gubi taka povukli .

9. ožujka o. g. neus tanovl jeni b ro j komunis ta ubacili su bombu kroz prozor u kuću u selu Paklenici , ko tara Novska, u kojoj je bilo smješteno 8 domobrana, koji čuva ju željez. prugu. Tri su domobra-na ranjeni , a komunist i su pobjegli.1 1

Iste noći komunist i su napal i u selu Voćarici, kotara Novska drugu stražu domobrana, koja čuva željez. prugu, iz puške ranili 1 razvodnika. I ovdje su komunist i pobjegli.12

Noću 9. na 10. ožujka o. g. jedna komunist ička skupina pre-pilila je 59 postavl jenih brzojavnih s tupova k r a j pu ta između sela Kamenskog i Bučja, kotara Pakrac , i ovim načinom onemogućili brzoglasnu vezu sa Pakracem. Isto tako oštetila je jedan most dug

s Pred ustaškom policijom izdajnički se držao: denuncirao prista-lice NOP-a, koje su ustaše otjerale u logor. U logoru Jasenovac lično maltretirao logoraše; kasnije su i njega ubili.

9 Bio je član SKOJ-a; pred ustaškom policijom imao odlično držanje. Poginuo lipnja 1942 god., u borbi protiv ustaša kod Dvora.

10 Ovaj napad izvršili su partizani Prve čete Slavonskog NOP bataljona.

11 Ovu bombu ubacili su partizani Prve čete Slavonskog NOP bataljona.

11 Napad su izvršili dijelovi Prve čete Slavonskog NOP bataljona.

522

4 km. koji je brzo popravl jen i prepilila izvjestan broj brzoglasnih stupova, vlasništvo industr i jskog poduzeća SLAVEKS.1 3

Na području kri la Bjelovar:

23. vel jače o. g. u selu Jasenaša, kotara Grubišno Polje uhapšen je po oružnicima sel jak Papić S to jan iz istog mjesta, jer je širio komunist ičku promičbu među svojim seljacima.

28. vel jače o. g. po oružnicima uhapšen je komunista Raušel Josip iz Gornj ih Gredica,14 općine Kapela, kotara Bjelovar, koji je 17. prosinca 1941, sudjelovao u n a p a d a j u na oruž. postaju Kapela. Kod njega je pronađena voj. puška sa 70 naboja, 1 bomba i 1 voj-ničko odielo. Sa Raušelom je uhapšeno još 7 sel jaka iz njegova sela, koji su ga prikrivali , i

28. vel jače o. g. u selu Novi Grad, kotara Koprivnica, oružnici i ustaše opkolili su kuću vojnog bjegunca i komuniste Horvatić Ivana, u kojoj se on sa još jednim nepoznatim komunistom nala-zio. Opkoljeni nisu se h t je l i predati , pa je nastala pucnjava . Komu-nisti su bacili bombu na ustaše, koji su se zbunili, komunist i su zabunu iskoristili i pored ustaša pobjegli i u mraku se izgubili.

IV. Z A K L J U Č A K :

Političke pri l ike u Hrva tskom narodu se povoljno razvi ja ju , ali se opaža zabrinutost radi prilika, koje v lada ju u k ra jev ima gd je su jake akcije komunis ta i četnika.

Pri l ike na području krila Gospić, Ogulin, Pe t r in ja i Bjelovar usljed jače akcije komunis ta i četnika nisu povoljne, dok na osta-lom području ove pukovni je su dobre.

U vlasti komunista i četnika nalaze se sliedeće oružničke po-s ta je : Donji Lapac, Nebljusi, Doljani, Srb, Zrmanja-Vrelo, Otrić, Bruvno, Gornja Ploča, Nova Kršl ja , Drežnica, Krs t in ja , Krn jak , Vojnić, Jasenak, Per jas ica i Primišl je, te među posta ja Tržić.

Potrebno bi bilo da se ove posta je što pr i je oslobode i uspo-stavi hrvatska vlast.

(M. P.) Za točnost Zapovjednik, pukovnik

Častnik za j avnu sigurnost Canić, v. r. podpukovnik 20. III. 1942

Mavrić, Mavrić

13 Ove diverzije izvršili su partizani Prve čete Slavonskog NOP bataljona. Srušeni most šumske pruge Pakrac—Kamensko nije bio dug 4 km, već se nalazio na 4 km.

14 G. Sredice

523

BR. 155

IZVJEŠTAJ VELIKE ŽUPE MODRUŠ U OGULINU O STANJU I AKCIJAMA PARTIZANA OD 3 VELJAČE DO 13 OŽUJKA 1942

GODINE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA VELIKA ZUPA MODRUŠ U OGULINU

Broj: Taj . 347—1942. Ogulin, 15. ožujka 1942.

Predmet : Izvješće o položaju. Na broj : 12565. od 9. XII. 1941. g.

1. Ustaškoj nadzornoj službi Zagreb

2. Ravnate l js tvu za javni red i sigurnost Zagreb

3. Obćem Upravnom povjereničtvu kod II. Armate tal i jan. vojske

Sušak

Znan ja radi.

Savezno okružnici broj i p redmet gornj i podnosim slijedeći izvješ ta j :

a) Komunizam:

Na području Velike župe Modruš p r imjeću je se sve to jača d j e -latnost komunističko par t izanskih odreda i to kako ona terenska (teroristička) a tako isto je pojačana i promičbena djelatnost .

Komunist ički odredi i dal je ima ju inici jat ivu u svojim rukama, a t ime i sve prednost i napadača, kako one moralne a tako i voj -ničke. Naše vojničke snage, domobranstvo i oružničtvo, i ta l i janske vojničke snage sma t r a ju za osobiti uspjeh ako odbi ju nepri ja te l jski napad.

Tu nemoć naših i ta l i janskih oružanih snaga pučanstvo dobro uočava, posebno pak ono seosko, te je pr imorano silom prilika, da se pri lagođuje, da prav i kompromise, koji su često u vrlo oštroj suprotnosti sa postojećim zakonskim propisima (da sud je lu je na ko-munist ičkim sastancima, p redavan j ima i si., na pr.). —

Komunist ička promičba u pos l jednje vr ieme osobito je d je-la tna i ne može se reći, da je bez svakog uspjeha. Nastupajući pod kr inkom — nacionalizma, komunisti vješto iskorišćuju današnje te-žke, ra tne pri l ike u koj ima se nalazi naša država i odlučno tvrde, da se baš oni, komunisti , bore za slobodu i istinsku nezavisnost Hrvatske. S parolom St jepana Radića »budimo svaki na svom, b ra -

524

Fotokopija prve stranice dokumenta br. 130

nimo složno hrvatski sel jački dom« komunist i pozivaju Hrvate, da se prikl juče »narodno oslobodilačkom pokretu protiv tlačitelja, usta-ša, fašista i nacista«. —

Pozivaju domobrance, da im neće ništa na žao učiniti ako se predadu, komunist i su uspjel i o sebi stvori t i f amu koja je za n j ih vrlo povoljna i koja u pos l jednje vrieme da je za komuniste dobre rezultate. Krstareći slobodno i nesmetano po selima, kako onim srbskim a tako isto i onim hrvatskim, komunist i održavaju politička predavanja , iskorišćujući pr i tom protuta l i jansko raspoloženje hrvatskog stanovničtva, a protuustaško raspoloženje pravoslavnog življa. Komunist i u v j e r a v a j u hrvatski živalj pu tem letaka i preda-van ja kako se je komunist ička par t i j a i p r i je »najdosl jedni je borila za slobodu i ravnopravnost hrvatskog naroda« te kako je to »ga-ranci ja da će borba protiv okupatora i nj ihovih f rankovačkih slugu biti dosljedna, da se s pravog puta neće skretati«. —

Komunist ička promičba svojim pli tkim i stalno ponavl janim parolama poziva Hrva te i Srbe, da pr is tupe »narodno oslobodilač-kom pokretu«. Komunist i su »širokogrudni« i ne pozivaju samo ko-muniste, nego i sve prot ivnike Novog poredka, sve demokrate i sve rodoljube. Svi ti elementi, i »demokrati« i »rodoljubi« i Srbi, mogu da se okupe oko par t izana i da se bore za svoje ideale. Za sve n j ih komunist i u svojim letcima razbacuju se pr imamlj iv im frazama. Za rodol jube naročito ističu gubi tak Dalmacije, Međumur ja , Gorskog Kotara, Hrvatskog Pr imor ja , te na jh rva t sk i j e pokraj ine, a za »de-mokrate« svih boja i uv j e ren ja despotizam fašističkih režima. Tako isto i f raza o »slavenskoj solidarnosti« je na dnevnom redu i već poznata teza, da je »fašističkim okupator ima cilj da unište naše slavenske narode, na jp r i j e srbski, pa onda i hrvatski«. Ova pro-mičba ima uspjeha. Ona ima uspjeha u toliko više, što se sa slu-žbene strane, iz podpuno razumlj iv ih razloga izbjegava svaka ra -sprava o gubi tku nacionalnog ter i tor i ja , a potom što držanje tali-janskih vojničkih snaga prema mjes tnom grko-istočnom življu ni je nepri ja te l jsko (misli se naravno na grko-istočno stanovničtvo, koje je ostalo kod svojih kuća) nego mnogi znaci govore upravo obrnuto.

b) Židovi.

P i t an je Židova na području ove župe uobće se i ne postavlja. Ono malo židovskog življa na području ove župe podpuno je povučeno i n ikakva sumnj iva politička djelatnost kod istih n i je pr imjećena.

c) Srbstvo.

Raspoloženje srbskog življa na području ove župe daleko je od toga da bude državotvorno. Ono čak ni je ni korektno. Srbsko stanovničtvo živo pr iže l jku je povra tak Jugoslavi je u čije uskrsnuće

527

ono ni je prestalo vjerovat i . Njihov odnos prema Tal i janima (misli se na srbsko žiteljstvo koje je ostalo kod svojih kuća) je u na jve -ćem s tupn ju susretl j iv, pažlj iv i srdačan. Srbsko stanovničtvo u alternativi : Hrva tska ili I tali ja, svakako da bi bilo za ovu drugu. To i ta l i janske vojne vlasti dobro pr imjeću ju , te se je bojati , da od toga Tal i jani ne pokuša ju izbiti za sebe neki politički probitak.

Pr imjećeno je, naročito u pos l jednje vrieme, da se Srbi (a i Hrvati) sve više obraćaju ta l i janskim vojnim vlast ima u žalbenom postupku i od n j ih traže, da se odluke i presude naših upravnih vlasti nište ili zadrže od izvršenja. Tal i janske pak vojničke vlasti rado, naročito srbskom elementu, izilaze u susret i pos tav l ja ju od-govara juće zaht jeve na naše up ravne vlasti, opravdavajući to »gra-djanskim ovlastima« koje vrše na ovdašnjem području ili pak okol-nošću, da su te odluke u suprotnost i sa mje r ama pacif ikaci je na ovom području. Tako na pr. podržavl jen jem imovine osoba, koje su se iselile iz područja Nezavisne Države Hrva tske ta l i janske vlasti ne dozvol javaju izvršenje, opravdavajuć i to m j e r a m a pacifikacije.

d) Četnikovanje.

U prošlom izvješću broj Taj . 142. od 31. I. 1942. izneseno je shvatanje , da na ovom području četnički postrojbi zapravo i nema. To miš l jen je i dal je u potpunosti ostaje, a posl jednj i dogodjaj i pod-puno ga u tv rd ju ju . Četnikovanje postoji, ali samo kao vojnički ter -minus tehnicus za jednu odredjenu vrst ra tovanja . Čisto četničke postrojbe sjedinile su se sa komunist ičkim i ovima se posl jednj im podpuno podčinile. To je nesumnj ivo jedan veliki uspjeh komuni-sta, jer su sad jači, d j e lu ju zajednički a izbjegnuti su sukobi na terenu, koji su pr i je bili prilično česti. Grko-istočno žiteljstvo to dobro zna, pa ipak ono u komunizmu i u njegovoj zaštitnici »maj-čici« Rusij i vidi jedini izlaz, jedino povoljno r iešenje ne samo za srbstvo nego i za pravoslavlje.

e) Socijalno pi tanje .

Na jak tue ln i j e socijalno p i t an je i dal je ostaje p rehrana s ta-novničtva. U nekim predje l ima ove župe s tvarno već i sada vlada glad, a u drugim pak vlada prikaza gladi. Stanovničtvo sve više stiče uvjeren je , da država ni je u mogućnosti snabdje t i svoje gra-d jane čak ni sa onim neznatnim količinama živežnih namirnica, koje su racionirane. Uslijed takvog s tan ja stvari, bolje stojeći gra-d jan i k u p u j u sve do čega dodju ne pi ta jući pri tom za cienu. Ve-rižna trgovina cvate kao još nikada do sada, a izvršno redars tveno osoblje opterećeno drugim i važnij im poslovima (održavanje javnog reda i sigurnosti) ne dospije, da obrat i ovom p i tan ju onu pažnju , koju ono, po svom značenju, zaslužuje.

528

f) Možebitnosti.

Uz problem prehrane, drugo po redu najbolni je p i t an je ove župe jest problem javnog reda i sigurnosti. Ovaj pak problem mo-že se riešiti samo u s lučaju ako mjerodavni činioci isti shvate n a j -ozbiljnije, a to znači da se započne planski u tv rd jenom akcijom čišćenja, jer samo fizičko uniš tenje komunist ičkih postrojbi može donijet i ovim kra jev ima miran život, imovnu i osobnu sigurnost, a t ime i pov je ren je u autori tet hrvatskih državnih vlasti.

g) Kratki pregled terorističke djelatnosti komunističko parti-zanskih odreda u mjesecu veljači i prvoj polovici ožujka. .

1.) 3. veljače t. g. naša vojnička posada u Vel junu u jačini od 190 momaka evakuira la je mjesto Veljun, jer je prietila opasnost da bude po par t izanima zarobl jena odnosno uništena.1

2.) Dana 7. II. t. g. komunist i su zarobili petoricu naših oružni-ka u blizini Gornj ih Dubrava, a potom ih pustili, pošto su ih pred-hodno razoružali.-

3.) U noći izmedju 6. i 7. vel jače jedan odred komunista napao je željeznički vodovod u blizini Plaškog, kotar Ogulin, i tom pri-likom uništio sve naprave za c rp l jen je vode, a čuvara vodovoda Št rucel j J u r j a sa sobom u šumu poveo.3

4.) 8. vel jače jedna oružnička obhodnja od 5 oružnika napad-nu ta je od par t izana na pu tu iz Gorn j ih Dubrava u selo Rebrović, zarobljena, razoružana i po tom puštena na slobodu.4

5.) 9. veljače jedan odred tal i janskih vojnika napadnut je od s t rane komunista u blizini Cetingrada. U borbi je poginulo nekoliko ta l i janskih vojnika, a nekoliko je ranjeno, a ostalo zarobljeno. Odred je bio jak od 30 do 40 ljudi.5

6.) 13. II. jedan komunističko part izanski odred u jačini od 15 do 20 l judi napao je s t ro jarnicu sisaljke državnih željeznica u Ma-lom Vrelu blizu Ličke Jesenice, obćina Plaški, kotar Ogulin, te tom pri l ikom ta j je odred uništio sve s t rojeve tako, da je pričinio veliku mate r i j a lnu štetu.6

7.) Dana 13. veljače jedna oružnička obhodnja u jačini od 18 momaka napadnuta je iz zasjede od komunista i tom pri l ikom na našoj s t rani su poginula tr i čovjeka i t r i ranjena , a ostali su dopali

1 Vidi dok. br. 40. 4 Ove žandare razoružali su partizani iz voda Dubrave Drugog

kordunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 48. 3 Ovu akciju su izvršili partizani Trećeg bataljona Drugog kor-

dunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 48. 5 Napad su izvršili partizani Drugog bataljona Drugog kordu-

naškog NOP odreda. Vidi dok. br. 48. 6 Akciju je izvršio Treći vod Treće čete Trećeg bataljona Drugog

kordunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 49.


zarobljeničtva. Ran jene su komunist i odpremili s jednim kolima u bolnicu, a zarobljene pošto su razoružali i djelomično svukli pusti l i su ih svojim kućama

8.) 18. veljače jedna oružnička obhodnja u jačini od 11 oružnika u blizini Gomir ja je od s t rane komunist ičko part izanskih odreda napadnuta , po istima zarobl jena i pošto je razoružana i svučena članovi obhodnje pušteni su svojim kućama.7

9.) 21. veljače u borbi sa komunističko par t izanskim odredima u blizini Tržića poginuo je jedan oružnik a tr i domobrana su nestala.8

10.) 22. veljače komunist i su napal i mjesto Pr imiš l je i u borbi koja se razvila izmedju komunist ičkih odreda i jednog ta l i janskog odreda koji je dolazio iz S lunja u cilju da p ro t j e ra komuniste, ko-munist i su zarobili 19 tal i janskih vojnika i na pu tu prema Per jas ic i ih poubijal i . '

11.) 24. veljače ta l i janska vojska u jačini od 500 momaka iz-praznila je Pr imiš l je a tako isto i naši oružnici, te je Pr imišl je palo u ruke komunist ima, a odmah potom i mjes to Tržić, koje je važno iz razloga jer se nalazi na putu izmedju Ogulina i Slunja.1 0

12.) U noći između 8. i 9. ožujka jedan komunističko par t izan-ski odred provalio je u ta l i janski vojni magazin u Hre l j inu (Ogu-linskom), koji je bio bez nadzora i iz n jega odnieli dvi je s t ro jne puške, 15 pušaka i nešto naboja. Nakon toga bacili su dvije bombe u magazin i učinili znatnu mate r i j a lnu štetu. Dvije satni je ta l i j an-ske vojske pošle su u Hrel j in i zapalile dvije kuće u Hrelj inu.1 1

Tali janska vojska prolazeći kroz selo Vitunj , obćina i kotar Ogulin, zapalila je jednu t rećinu kuća u Vi tun j u zbog toga što se je iz mjes ta Vi tunj a na ta l i jansku vojsku pucalo.

13.) 9. II. 1942. napadnut je Vojnovac, obćina Josipdol, kotar Ogulin, po jednom komunist ičko par t izanskom odredu. Komunis t i su odbijeni, a ima ih i nešto zarobljenih.1 2

14.) Noću izmedju 1. i 2. ožujka oko 24. sata 3 komunista, od kojih dvojica obučena u domobransku uni formu a jedan u ta l i j an-sku, naoružani sa vojničkim puškama i revolverima, došli su pred kuću Jelić Antona i Augustinčić Pe t ra u mjes tu Donj i Matić, obćina ista, kotar Vrbovsko, pozvali ih da im otvore vra ta a potom ovu dvojicu ubili a ženu Augustinčića teže ranili .

7 Akciju je izvršio jedan vod Prvog bataljona »Marko Trbović« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 62 i 113.

V,10 Ove borbe oko Tržića, Primišlja i Slunja vodili su partizani Drugog kordunaškog NOP odreda. Vidi dok. br. 74 i 127.

11 Ovu akciju izvršili su partizani Prvog bataljona »Marko Trbo-vić« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 113.

12 Prepad na s. Vojnovac izvršili su partizani Prvog bataljona »Marko Trbović« Primorsko-goranskog NOP odreda.

530

15.) U noći izmedju 6. i 7. ožujka jedan komunističko par t izan-ski odred napao je željezničku s t ražaru bro j 49 izmedju postaje Fužine i Lič. Ovom pri l ikom jedan ta l i janski vojnik je ubijen, a trojica su ranjena. 1 3

16.) 14. ožujka 1942. g. oko 5 sati u ju t ro krenula je jedna oružnička obhodnja u jačini od 13 l judi sa oružničke posta je Seve-rin na Kupi, kotar Vrbovsko, a jedna druga obhodnja u jačini od 20 l judi krenula je od oružničke posta je Bosiljevo u pravcu sela Ponikve. Ove dvije obhodnje sukobile su se istoga dana oko 10,30 sati sa jednim komunist ičko par t izanskim odredom, koji je p rvu oružničku obhodnju obkolio i n j eno l judstvo zarobio.14

17.) Dana 10. ožujka u noći j edan odred par t izana napao je kuću bivšeg ministra Šibenik Stanka u mjes tu Toplice Lešće, obćina Bosiljevo, kotar Vrbovsko, i tom pri l ikom iz kuće mu odnieli jedan krugoval, jednu automatsku broving pušku kalibra 16. mm. i 20 naboja, te jedan dogled. Ta j isti odred provalio je i u kuću Sviben Mihovila, postolara u mjes tu Erdel ju , obćina Generalski Stol, kotar Ogulin i oduzeli mu krugoval .

18.) 15. III. napadnuta je jedna veća obhodnja sastavl jena od ta l i janskih ka rab in je ra i naših oružnika na putu od željezničke po-s ta je Lokve prema Mrkopl ju . Tom pri l ikom 7 naših oružnika i 4 ta l i janska ka rab in je ra su poginula. Medju poginulima karab in je r i -ma nalazi se i zapovjednik koji je zapoviedao sa obhodnjom. Ukupno žrtava sa jedne i druge s t rane cijeni se da ima oko 50. Ova j komunističko part izanski odred sastavl jen je gotovo isključivo od samih Hrvata.1 5

19.) U noći od 12. na 13. ožujka komunist i su posjekli 6 b. b. s tupova kod Liča i sa sobom odnijeli su svu žicu.16

Gornj i pregled nedje la komunist ičko part izanske djelatnost i n i je podpun. Mnoga zlodjela uobće ne dodju do znan ja vlasti, a o zlodjelima pak koje komunist i vrše u predje l ima ove župe, koji nisu nadzirani od s t rane naše ili ta l i janske oružane sile (a ti predjel i su vrlo prostrani) podatci sasvim razumlj ivo podpuno m a n j k a j u .

ZA DOM SPREMNI!

VELIKI ŽUPAN: Jur ica Marković

(M. P.)17

13 Napad su izvršili partizani Druge čete Drugog bataljona »Matija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 113.

14 Ovaj napad izvršila je četa partizana Prvog bataljona »Marko Trbović« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 102.

15 Vidi dok. br. 159. 16 Telefonsko-telegrafske stupove su presjekli partizani Drugog

bataljona »Matija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda. 17 Okrugli pečat: Nezavisna Država Hrvatska — Velika Zupa

Modruš—Ogulin.

30* 531

BR. 156

IZVJEŠTAJ VELIKE ŽUPE CETINA U OMIŠU O NAPADIMA PARTIZANA OD 8 DO 14 OŽUJKA 1942 GODINE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA Velika Zupa Cetina

V. T. Broj: 13/42

P redmet : Nedje l jn i izvještaj Velike župe za vrieme od 8. ožujka 1942. do 14. ožujka 1942. — Omiš, dne 14. ožujka 1942.

1. MINISTARSTVU UNUT. POSLOVA — TAJNlCTVO MINISTRA — ZAGREB

2. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST — ZAGREB

3. MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA — ZAGREB 4. UREDU POGLAVNIKA — ZAGREB 5. MINISTARSTVU HRVATSKOG PADOBRANSTVA —

ZA GLAVNI STOŽER — ZAGREB 6. OBCEM UPRAVNOM POVJERENIKU — SUŠAK.

Savezno okružnici Ministarstva unut . poslova od 15. siečnja 1942 V. T. br. 14-I-A-1942. podnosim sliedeći izvještaj :

Ad I). Grupe pobunjenika o koj ima je govor u prošlonedjel jnim iz-

v ješ ta j ima i dal je postoje i to: u planini Svilaji , u planini Dinari, u planini Kamešnici, u planini Mosoru i kod Gradca.

Razmjer i pobune prema prošlim ned je l j ama može se smat ra t i povećanim, jer su posliednje dvie grupe brojčano silno ojačale, tako da pretstoj i neposredna opasnost i za veća mjesta. Pučanstvo zahva-ća sve veći s t rah i panika. Pobunjenic i u Kota ru s injskom udara ju neke vrsti harača na pučanstvo, koje od s t raha pred ubi js tv ima i paležima pruža pobunjenicima pomoć. P rema nekim znakovima po-bunjenici su izvršili po ta jnu mobilizaciju med ju svojim pr is tašama u mnogim mjest ima, jer je nedvojbeno ustanovl jeno da su se istog dana u većini pr imorskih mjes ta sukobili mladj i ljudi, poznati inače o tpr i je kao komunisti , a koji su do sad mirovali, odmetnuli u brda te pojačali naročito grupu u planini Mosoru.

Nasilja izvršena u ovoj sedmici od pobunjenika su sliedeća: a) Dne 8. ožujka 1942 u selu Bačini (kotar Makarska) pobu-

njenici su napal i va t ren im oružjem oružn. ophodnju od 10 momaka. U borbi, koja je t r a ja la od 11 do 18 sati, 2 su oružnika poginula,

532

a tr i su ranjena , kao i jedan domobran, a ostali kad su istrošili sve metke razoružani su i zarobljeni . Naknadno su med ju t im pušteni na slobodu svi, osim oružnika S t j epana Djirlića, koji je u borbi ubio jednog od vodja pobunjen ika i to Vitka Viskića.1 Osim pogi-nulog Viskića na s t rani pobunjenika ima više ranjenih , od koj ih dva teže. Pošto se ova ophodnja n i je vrat i la u odredjeno vrieme, su t radan dne 9. ožujka poslata je jedna ophodnja od 5 l judi da izvidi što je sa prvom ophodnjom, ali je i ova druga ophodnja u selu Bačini napadnu ta iz zasjede, kojom pril ikom su teško ran jen i oružnik Ratković, domobran-pr ičuvnik Damljanović i ustaša Kunst . P rva dvojica su zarobljeni, a ustaša Kuns t i ostala dva domobrana uspjeli su povući se.2

b) Dne 11. ožujka 1942. kod sela Ugl jane (kotar Sinj) pobu-njenici su napali ta l i janske samovoze pune vojnika, kojom pri l ikom su poginula 3 tali j . vojnika, a r an jeno je 8 talij . vojnika te 2 časni-ka, od kojih je jedan kasni je preminuo.3

Radi ovoga su Tal i jani dne 12. i 13. ožujka 1942. vršili r epre -salije nad selom Ugljane te su popalili nekoliko kuća u kojima bi pobunjenici bili noćili, a jedan sel jak je ubijen. Selo Ugljane nalazi se na granici kotara Omiš, te do ovog slučaja n i je bilo znakova da bi se tu skrivali pobunjenici , pak je v je ro ja tno da se i ova grupa pobunjenika spustila sa planine Kamešnice.

Ad II).

P rema dosadašnjem razvoju dogadja ja i p r iml jenim izvješta-j ima očito je da grkoistočni živalj s a r a d j u j e sa pobunjenicima te nema razloga v je rovan ju da bi postojalo razdva jan je izmedju vodja pobunjenika i grkoistočnog življa.

Ad III).

Tokom ove nedje l je ta l i janske vojne vlasti na području kotara Sinj nastavile su akci ju čišćenja pobunjeničkih gniezda uz sa radn ju naših vojnih vlasti te dobrovoljaca iz sela Maljkovo i Po t rav l je u pravcu planine Svilaje dne 8. III. 42. Ove snage sukobile su se sa pobunjenicima u samoj planini Svilaj i te je u borbi poginulo 10

1 Komandir Gradačke partizanske grupe 2 Napad su izvršili partizani sa Biokova, Gradčani i Makarani.

Ubijeno sedam žandara, zarobljeno sedam, ranjena dva. Drugu grupu žandara napali su omladinci iz s. Bačine, koji su

bili naoružani puškama kremenjačama. Dva žandara su zarobili, a dva lakše ranili.

Poslije ovih akcija, 13 ožujka 1942 god. — od svih postojećih grupa na teritoriji općine Gradac i drugova iz Makarske — formirana je Prva biokovska partizanska četa, koja je brojala oko 150 boraca.

® Ovaj napad su izvršili partizani Kamešničke čete.

5 32

pobunjen ika i zaplienjeno 4 puške, dočim na strani našoj i ta l i jana nema žrtava. Iste večeri akcija je prekinuta.4

Dok inicijativa pobunjenika — kako se iz ad II) navedenog vidi — ni je jenjala , sve više zab r in ju j e s t an je u planini Mosoru i kod Gradca, jer tamo grupe pobunjenika sve više jačaju , a ni je niš ta poduzeto kako bi se to spriečilo, kao i n j ihova pojačana akt iv-nost koja se predvidja .

Ova Velika župa u cilju da se proti ovih grupa nešto poduzme, uz sa radn ju oružničkih kri lnih zapovjedničtava Omiš i Makarska, s tavi la se je u vezu sa ta l i janskim presidi j ima u Omišu i Makar -skoj, te je ta l i janskom presidi ju u Omišu dostavila i pismeni pr ied-log, o mje r ama koje bi zajednički t rebalo poduzeti i t a j priedlog je upućen talij . diviziji u S in ju na odobrenje. Za sada su medju t im pojačane naše oružničke posta je u ugroženij im predjel ima, kako bi se ba rem osigurali veći centri od neposrednog napada ja pobun je -nika. U koliko tali j . divizija pr is tane na priedloge ove Velike župe i stavi na raspoloženje dovoljan bro j vojnika i spreme, povest će se is tovremeno akcija proti pobunjenika u pravcu Mosora i kod Grad-ca. Cilj će ovoj akcij i biti po mogućnosti uniš tenje ovih grupa, a svakako spriečavanje, da se ove grupe medjusobno spoje, jer su jedna drugoj došle u vrlo opasnu blizinu.

Ad IV).

Naše g rad janske vlasti u svakoj prigodi gdje se radi o pi ta-n j ima javnog reda i sigurnosti pokazuju spremnost za su radn ju sa tali j . vojnim vlast ima. Ništa se ne poduzimlje na svoju ruku, nego svakoj namje ravano j akciji predhodi sav je tovanje sa predstavnici-ma tali j . vojnih vlasti. Po tonje pokazuju razumievanje i dobru vol ju za takovu s u r a d n j u te u svakoj prigodi obećavaju svoju su-r a d n j u i punu pomoć.

Ad V).

Tal i janske vojne vlasti sve više pokazuju volju za ofenzivne akci je proti pobunjen ika i to jedino na području kotara Sinj, ali te akcije još n e m a j u ka rak te r t r a j n e ofenzive, čija bi posljedica bila potpuno l ikvidi ranje pobunjenika , jer svaka akcija započeta iz ju t ra završava uveče povra tkom vojske u Sinj. Ipak i ovakove akcije i ako u maloj mje r i podižu kod naroda v j e ru i dobru volju vojnih vlasti da rade na zašt ićivanju pučanstva, a s druge s t rane ograni-čava ju podpunu slobodu akcije pobunjenika .

Držanje ta l i janskih vojnih vlasti p rema našim grad jansk im i vojnim vlast ima korektno je i pr i ja te l jsko.

4 Borba je vođena protiv partizana Svilajske čete.

534

Tali jani se in teres i ra ju za sva p i t an ja i d je lokrug naših g ra -d jansk ih vlasti, osobito komunalna, kao i ona prehrane i sve češće su sugestije u tom pravcu.

Ad VI).

J avna sigurnost našeg življa na području ove župe zadovo-l java jedino u kotarevima Imotski, Brač i Hvar.

Ad VII).

Raspoloženje naroda u s lučajevima pod VII) a), b) i c) raspisa kao i u prošlim sedmicama.

Ad VIII).

Kao u prošlim izvješ ta j ima.

Za Dom Spremni! Veliki Župan, Potpis nečitak

(M. P.)

BR. 157

IZVJEŠTAJ VELIKE ŽUPE LIVAC—ZAPOLJE O AKCIJAMA PARTIZANA OD 4 SIJEČNJA DO 18 OŽUJKA 1942 GODINE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA Velika Župa Livac Zapol je

Nova Gradiška Broj: Taj . 715-1942. Nova Gradiška, dne 17. III. 1942.

P redmet : Četničko komunist ičke akcije u slavonskim kotarevima velike župe Livac Zapolje.

Gast mi je u gorn jem predmetu podnesti izvješće kronološkim redom kako slijedi:

35. Dana 4. I. 1942. upali su oko 30 komunista1 u selo Rogolje kotara Pak rac opkolili kuću lugara Brkljačić Dane, ušli u kuću,

1 Odnosi se na partizane Psunjske čete Slavonskog NOP bata-ljona. Oni su razoružavali lugare koje su ustaše naoružale za borbu pro-tiv partizana.

535

istoga razoružali i poveli ga sa sobom. U odlasku pokušao je Brk l j a -čić da bježi, što mu ali ni je uspjelo jer su komunist i pripucali i ubili ga. Napadači su nakon toga došli do kuće Save Tr i funovića i tražili lugara Bošnjaković Antu koji tamo s tanuje . Tom pri l ikom su lugara Bošnjakovića razoružali oduzevši mu lovačku pušku i munic i ju te ga odveli sa sobom. Nakon toga došli su kući Zige P u h m a j e r a te i ovoga poveli sa sobom. Bošnjakovića su kasni je p u -stili dok se P u h m a j e r do danas n i je vrat io kući pa postoji s u m n j a da je ubijen. Posli je toga uzeli su sa sobom i lugara Obrovca no t a j je uspio komunist ima pobjeći. Posli je su zarobili i lugara St i l ino-vića no kako t a j više n i je imao oružje jer mu je bilo isto već r an i j e oduzeto po bandit ima, pustili su ga kući. Tom zgodom su komunis t i u selu iz dućana zemljoradničke nabavl jačke zadruge odnijeli neko-liko kut i ja cigareta, šibica te ba ter i ja električnih. Za napadačima je povedena potraga ali je ostala bez uspjeha.

36. Dana 11. I. 1942. izvršen je napad bandi ta na pružne s t r a -žare izmedju postaje Ljeskovica i Caglina kotara Požega. Tom pril i-kom razoružani su s t ražari pruge Branežac Jačim i Mrkojević Gliša te su im bile oduzete dvije puške sa nekoliko metaka. Napadačima ni je se moglo ući u trag."

37. Dana 16. I. 1942. uputi l i su se seljaci iz Biškupaca3 sa koli-ma u spal jeno selo Gornj i Vrhovci da bi odvezli tamo još n e k e preostale predmete. Ovo selo bilo je spaljeno pril ikom posl jednj ih akcija čišćenja vojske i ustaških postrojbi s razloga jer je us ta-novljeno da su se tamo zadržavale komunist ičke bande i jer su mnogi l judi iz tog sela odbjegli u šumu. Seljaci iz Biškupaca h t je l i su si t ime prisvoji t i neke još zaostale s tvari u selu Vrhovci. Kad su isti došli u blizini sela bili su napadnut i puščanom va t rom iz obližnje šume kojom pril ikom su bila dvojica ran jena . Ustanovl jeno je da su t a j napada j izvršili odbjegli seljaci iz Vrhovaca pa je po-duzeta u tom predmetu ponovna akcija čišćenja.4

38. U noći 17. na 18. I. 1942. upali su u selo Goleši obćine Rajić kotara Novska 6 bandita koji su prisilili seosku stražu da im pokaže kuće nekih sel jaka. Straža je to morala učiniti i tom prili-kom su banditi odveli sa sobom sel jake Djuru Milanovića, seoskog kneza Mirka Pecikozu, Teodora Bjegovića i Djuru Stamboli ju5 . Razlog odvođenja ovih l judi ni je se mogao utvrdi t i ali je n a j v j e -ro ja tn i je da su odvedeni za to što su pred neko vr i jeme pripomogli

* Čuvare pruge razoružali su partizani Papučko-krndijske čete Slavonskog NOP bataljona.

3 Biskupci ' Borci Papučko-krndijske čete Slavonskog NOP bataljona napali

su seljake koji su htjeli pljačkati popaljeno selo Vrhovce. 5 Odnosi se na četiri partizana Psunjske čete Slavonskog NOP

bataljona. Ovi seljaci bili su ustaški špijuni.

536

oružničkoj ophodnji uhvat i t i zloglasnog komunis tu Kljaića/ ' Po t je ra za napadačima ostala je med ju t im bezuspješna, jer se je t rag ove bande izgubio u šumi p rema Psunju . 21. I. t. g. p ronad jene su neda-leko sela Benkovca kotar Nova Gradiška u snijegu 4 l ješine za koje se je ustanovilo da su odvedeni navedeni seljaci.

39. U noći od 25. na 26. I. t. g. napala je komunist ička banda od kojih 70 l judi selo Pol jansku, općine Stražeman kotara Požega. Banda je naišla na seosku s t ražu pa se je razvila oštra puščana borba u kojoj je uspjelo bandite odbiti. Tom prigodom ubi jen je od bandita Berić Luka iz Seovaca kotar Pakrac , dok je od sigurnosne straže poginuo Š l jubura Lazo a ostala trojica ran jena . Napadači su se povukli u pravcu Papuka kuda je organizirana pot jera , no i ta je ostala bezuspješna.7

40. Dne 29. I. 1942. uvukla su se dvojica nepoznatih bandita u Pakračku bolnicu te u bolesničkoj sobi izvršila napad na tamo se nalazećeg Pe t ra Nemeta remenara iz Pakraca ispalivši na istoga nekoliko metaka iz revolvera lako ga ranivši, nakon čega su pobjegli iz bolnice i uputi l i se u pravcu Psun ja . Provedenom pot jerom za napadačima istima se n i je moglo ući u trag.8

41. Dne 30. I. 1942. na putu Pakrac—Požega naišla je oružnička ophodnja kod Koturić mosta na komunist ičku bandu jačine oko 40 ljudi. Oružnici su stupili smjes ta u borbu i tom zgodom ubijen je oružnik vodnik Grgat Janko, a r an jena još tr i oružnika od kojih je jedan u Požeškoj bolnici preminuo. Povedena potraga za bandit ima ostala je bezuspješna."

42. Dne 8. II. 1942. g. ubi jen je iz zasjede pred svojom kućom revolverskim metcima Ostojić Jovo sel jak iz Ratkovca kotara Nova Gradiška. Ostojić se vraćao iz Smrtića gdje je već dul je vremena noćivao kod jednog svog rod jaka jer su mu se odmetnici iz šume stalno pri jet i l i ubi js tvom za to što je saradj ivao sa hrvatsk im vla-stima kod progona komunist ičkih bandi ta . Pokojni je primio radi osobne obrane jednu vojničku pušku od ustaškog stožera. Napadači su po tom pušku oteli i pobjegli. Po t j e r a za istima ostala je bez-uspješna.1 0

" Marko Kljajić, zbog kukavičkog i izdajničkog držanja pred ustaškom policijom, osuđen ožujka 1942 god. na smrt strijeljanjem od suda Prvog slavonskog NOP odreda.

7 Napad su izvršili partizani Papučko-krndijske čete Slavonskog NOP bataljona.

" Atentat na Petra Nemeta, ustaškog logornika za kotar Pakrac, izvršili su Marko Končar-Bura (poginuo 24 ožujka 1942 god., kao vodnik, u borbi protiv ustaša i Nijemaca na Begovači) i 2ivković Rade (pogi-nuo aprila 1942 godine).

9 Borba je vođena protiv partizana iz Psunjske čete Slavonskog NOP bataljona.

10 Ovog ustaškog saradnika ubila su dva partizana Psunjske čete Slavonskog NOP bataljona.

537

45. Dana 16. vel jače 1942. g. noću oko 9 sati upala je u selo Novi Grabovac kotara Novska jedna komunist ička banda1 1 jačine oko 200 koja je prisilila sve mješ tane da dodju u mjesnu školu što su ovi morali i učiniti gdje su im održani promičbeni komunistički govori. Kod toga morao je pr isustvovat i i tamošnj i učitelj . Komu-nisti zadržali su se u selu do 3 sata u ju t ro a onda se izgubili i napusti l i područje kotara Novska u nepoznatom pravcu tako da je po t je ra za istima ostala bezuspješna.

46. Dana 20. II. t. g. napal i su komunist i n j ih 5 lugara Plani -nac Mirka kod sela Borci12 kotara Daruvar . Isti razoružali lugara i oduzeli mu vojničku pušku sa 15 naboja. Bandit i su ukral i nekim seljacima tr i ovce i izgubili se p rema Papuku . Pot raga za istima ostala je bezuspješna.1 3

47. Dana 23. vel jače 1942. izvršen je po komunist ičkoj bandi napad na šumski vlak državne manipulaci je iz Okučana i to na 8 i 12 kim. industr i jske pruge prema Psunju . Napadači su odveli sobom dvije lokomotive u šumi ih srušili u^jarak a radničtvo u šumi pot je ra l i i zabranil i im da se povrate na posao. Tim povodom trpi šumska manipulaci ja u Okučanima mi l i junsku štetu. Poduzete su pot rebne mje r e radi dalnjeg os iguranja rada u šumi dok se od-metnicima ni je moglo ući u trag, jer su se isti predbježno povukli sa tog područja1 4 .

54. Dne 28. vel jače t. g. pr i javi l i su seljaci iz sela Oljasa Ozla-kovaca15, i Smoljanovaca Kotara požeškog da su u nj ihova sela te dane dolazili četničko-komunistički bandi t i koj i su ih prisi l javali da se organizira ju kao komunist i i u tom smislu u svim selima održali komunist ičke promičbene govore. Seljaci nisu promičbi na -sjeli već su sve pri javi l i vlast ima.

55. Dne 27. vel jače t. g. izvršen je napad komunist ičke bande na železničku postaju, poštu i obćinu u Badljevini. Na željezničkoj postaj i oduzeli su od čuvara vojničku pušku sa 30 naboja, demon-tirali službeni brzoglas uzevši ga sobom a iz kase uzeli 900 Kuna u novcu. K r a j pos ta je razoružali su s t ražare koji čuvaju most preko Bijele i n j ima oduzeli dvi je puške sa 15 naboja. U poštanskoj zgradi, u Badljevini razoružala je banda dvojicu s t ražara oduzevši im puške. Na pošti su demontiral i poštansku centralu i pokidali žice, dok novac iz b laga jne nisu dirali. Kod obćinskog poglavarstva razo-

11 Odnosi se na partizane Druge čete Slavonskog NOP bataljona. Partizana je bilo oko 60. Oni su održali zbor na kome su pozvali narod da stupi u partizanske odrede.

12 Borki 13 Ovog lugara su razoružali partizani Papučko-krndijske čete

Slavonskog NOP bataljona. 14 Napad su izvršili partizani Slavonskog NOP bataljona. 15 Odžakovci

538

ružali su zatim petoricu s t ražara oduzevši im također puške. U bi-lježničkoj sobi polupali su brzoglas te uništili uredski mater i ja l te obćinsku bilježničku pismaru. Tom prigodom oduzeli su i pušku od obćinskog načelnika te jednu vojničku pušku od obćinskog bi-lježnika kao i kompletnu vojnu odoru od istoga koji se je vratio tek iz vojne vježbe. Bandit i su nada l je otvorili obćinsku b laga jnu i iz iste uzeli 24.230 Kuna u gotovom. Od tog novca dali su u ime plaće obćinskom načelniku 1500 Kuna, jednom pisaru 1500 Kuna, te obćinskom bil ježniku Remenar Ivanu 3.400 Kuna. U blagajničkoj sobi razlupali su pisaći s troj Remington vr i jedan 10.000 Kuna a man j i s t roj marke Adler u vriednosti od 8.000 Kuna uzeli su so-bom. Blagajničke knj ige i dnevnike nisu dirali već su ih samo raz-bacali po sobi. Iz sanduka mobilizacionog mater i ja la odnijeli su oko 500 puščanih naboja, dvi je bombe, 1 lovačku pušku, i 2 revolvera dok su sav mater i ja l mobilizacioni uništili. Nakon te pl jačke otišli su bandit i do trgovca Binder F r a n j e i od istoga oduzeli kompletni krugoval v r i jedan 6.200 Kuna. Do sada vođenim izvidima ni je se mogao ustanovit i identi tet napadača osim jednog koji bi navodno bio Milan Perković1 0 rodom iz Brinja . Jačina te komunističke bande bila je oko 70 dobro naoružanih lica sa 4 strojnice. Provedenom pot jerom ni je se bandi t ima moglo ući u trag17.

56. U noći 25. II. t. g. upalo je u selo Klisu obćine Lipik oko 30 komunist ičkih bandi ta koji su n a j p r i j e napali kuću Ter ihaj Vinka, n jega ranil i a po tom opkolili kuću Herceg J a n k a koji im je pružio otpor. U borbi koja je t r a ja la skoro jedan sat Herceg je ubio komunistu P r a j h a Josipa1" radnika iz Španovice no bandit ima je konačno uspjelo ubit i i Hercega koji je borbu sam vodio a teže mu ranili jedno di jete i lakše ženu i jedno dijete. Nakon ubi js tva Hercega bandit i su mu oduzeli 1 pušku s nabojima, opljačkali mu svu kuću odnevši iz n je sve rub l j e i odijelo. Tom prigodom bandit i su razoružali seoski; stražu i to Galko Augusta te Cesar Mati ju i G ju ru oduzevši im puške i odveli ih sobom. Odmah povedena po-t j e ra za napadačima ostala je bezuspješna1 9 .

57. U noći 22. na 23. II. t. g. mini ran je most šumske željez-nice t . t . Slaveks na potoku Pakr i kod sela Kusonja k r a j Pakraca. Most eksplozijom n i je mnogo oštećen, no za popravak će t rebat i oko 23.000 Kuna. Tim povodom zločinci su prekinul i i brzoglasni vod navedene f i rme i odnijeli oko 150 metara brzoglasne žice. Usta-novljeno je da su t a j napada j izvršili komunistički bandit i koji su se po izvršenom činu povukli u planinu Psunj . Potraga za napada-

" Redakcija nije mogla utvrditi o kojem se licu radi. 17 Ove napade su izvršili partizani Prve čete Slavonskog NOP

bataljona. 18 Josip Prajka, borac Slavonskog NOP bataljona. 19 Odnosi se na partizane Prvog voda Prve čete Slavonskog NOP

bataljona.

539

čima ni je dala pozitivne rezul ta te uslijed premal ih snaga oružnika i domobrana koji se u tom predje lu nalaze20.

58. U noću od 8. ožujka t. g. izvršen je napad od četničko-komunist ičkih odmetnika u selima Paklenici i Voćarici na domo-branske straže. Napadi nisu uspjel i jer su se domobrani oprli pu-ščanom va t rom tako da su napadači morali pobjeći. Tom prigodom ubacili su komunist i u s t ražarnicu u Paklenici jednu bombu od koje su trojica domobrana bila ran jena . Rane su lakše naravi . Napada-čima uspjelo je jedino da u selu Voćarici razoružaju seosku stražu te su tom prigodom oduzeli od s t ražara jednu lovačku pušku'-'1.

59. U noći od 9. na 10. III. o. g. spal jena su između sela Bučja i Kamenskog kotara Pakrac po bandi t ima 2 mosta i presječene brzoglasne veze između Pakraca i glavne linije. Ustanovljeno je nada l je da su toga dana držali komunist i na Blatiškom Brdu op-ćine Caglić neki sastanak sa bjeguncima iz obližnjih sela koji su pozvani na rad u Njemačku. Tom prigodom bilo je oko 500 naoru-žanih bandita na tom sastanku- ' .

60. Dne 24. II. o. g. pojavili su se komunist i u selu Šeovcima i Amatovcima obćine Bučje kotara Pak rac gd je su uzimali od se-l jaka živežne namirnice, uglavnom mesa i brašna. Napadači su se poslije povukli prema planini Papuk. Po t j e ra za istima ni je uspjela.

61. Dne 1. ožujka imala je oružnička posta ja Kamenska ko-tara Pak rac sukob sa komunis t ima kod sela Koturića kojom pri-godom bio je jedan komunista ubi jen a jedan ranjen . Konsta t i rano je da je to banda koja se nalazi pod samim vrhom Ravna Gora na Papuku . Ranjen i komunis ta zove se Jovo Milanović23, krojački pomoćnik iz Sloboštine kotara Požega, koji je kasni je od rane umro.

62. U noći 5. III. t. g. izvršen je napad po komunist ičkoj bandi na selo Maš.24 Sagovina kojom prilikom su • napadači razoružali seosku stražu i odnijeli dvi je puške sa 30 naboja. Tom pril ikom na-valili su bandit i na kuću Osvald S t jepana ali je ovaj odgovorio va t rom i kasni je uspio pobjeći te pr i javio napada j vlastima. U to vr i jeme sazvali su bandit i sve sel jane u školu gdje su im držali promičbene komunist ičke govore. Odmah je izvršena pot je ra za

2U Ovu akciju su izvršili partizani Prve čete Slavonskog NOP bataljona.

21 Vidi dok. br. 154. 22 Ove akcije su izvršili partizani Slavonskog NOP bataljona.

Na Blatiškom Brdu nalazilo se 110 partizana Druge čete Slavonskog NOP bataljona. Na zboru su pozvali narod da ne ide u domobrane i na rad u Njemačku.

23 Zvani »Crnja«, sekretar Kotarskog komiteta KPH Slavonska Požega. Tada se nalazio sa borcima Psunjske čete Slavonskog NOP bataljona.

24 Mašička

540

bandit ima te je došlo do borbe kod šume navedenog sela, ali uspjeh n i je uslijedio jer su bile premalene snage oružnika i ustaše tako da je napadačima uspjelo izgubiti se p rema Psunju 2 5 .

63. Noću 12. III. t. g. napal i su komunist i n j ih oko 200 do-mobransku stražu na mostu državne željeznice u šumi Krndi ja k r a j Pakraca. Tom prigodom bandit i su uspjeli razoružat i 15 do-mobrana koji su t a j most čuvali, oduzevši im sve oružje t. j. 15 pu-šaka, 30 komada bombi, i 2.300 naboja . Domobrani se napadu uopće nisu oprli već su se bez otpora predali . Isti p r ipada ju 5. satu po-žeške doknadne bojne koja se nalazi u Pakracu. Željeznička s t ra-žara koja se nalazi na mostu srušena je po bandi t ima dok su že-ljezničkog stražara odveli. Ta banda je iste noći razorila željezničku prugu između Badl jevine i Sirača na području kotara Daruvar uslijed čega se je prevali la izvidnička lokomotiva koja je u ju t ro vršila izvidnu vožnju. P ruga je razorena na dužini od 30 m., a prekid prometa bio je kroz 12 sati uspostavljen. Odakle su komu-nisti došli i kamo su nakon počinjenog n i je se moglo ustanoviti pa je i pot jera za istima ostala bezuspješna2 6 .

64. U noći 10. III. t. g. prekinul i su komunist i brzoglasnu žicu državnu kao i brzoglas t. t. Slaveks iz Pakraca na dužini od 3 i pol kim. na dužini od 3 i pola kim. na cesti Požega—Pakrac. Isto-dobno prepilili su 50 stupova državnog i 42 stupa Slaveksovog br -zoglasa, srušili zatim državni drveni most, blizu zaselka Vladikin Križ dok su željeznički most t. t. Slaveks kod tog mjes ta zapalili. Nije se moglo ustanovit i koliko je bandi ta kod tog dje la sudjelo-valo. Zna se jedino toliko da su bandi t i došli sa Papuka i to iz šume Ravna Gora kamo su se i vratili . Pozitivno je u tvrđeno da se u Papuku nalazi komunistički logor gdje imade 300 do 400 bandita, no tamo do danas vojska n i je uredovala iz nepoznatih razloga. Most na državnoj cesti kod Vladikinog Križa odmah je popravl jen i saobraćaj uspostavljen2 7 .

67. Dne 13. III. t. g. izvršen je napad po bandi t ima u selu Me-dar ima kotar Nova Gradiška koj im povodom su bandi t i upali u r adn ju krojača Zapsen Ivana koji radi za vojsku vojnu odjeću. Tim povodom oduzeli su od spomenutog ukupno 100 vojnih odora što gotovih a što djel imično skrojenih i nesašivenih28 .

68. Dne 16. III. t. g. upala je neka banda pred noć u selo Cer. Sagovina te je kod nekih l judi obavljala pretres stanova radi pro-

25 Napad su izvršili partizani Psunjske čete Slavonskog NOP bataljona.

26 Ovaj napad i akcije izvršili su dijelovi Slavonskog NOP bata-ljona. Vidi dok. br. 117.

27 Akcije su izvršili partizani Prve i Druge čete Slavonskog NOP bataljona.

2S Napad su izvršili dijelovi Slavonskog NOP bataljona. Vidi dok. br. 117.

541

nalaska oružja i tom prigodom odnijeli su bandi t i 5 vojničkih i 5 civilnih pušaka sa nešto municije. Ident i tet bandi ta n i je se mogao utvrdit i .

Kako je iz svega napred izloženog vidlj ivo je da akcija komu-nističkih bandi koj i se za sada zadržava ju u šumama masiva Psun j i Papuk ne samo da nisu j en ja le već naprot iv bandit i su svaki dan sve akt ivni j i i drski j i u svojim napadaj ima. Tim dosadašnjim upa-dima uspjelo je bandi t ima oteti p rema gorn jem iskazu 85 uglav-nom vojničkih pušaka, 6 revolvera, sa oko 3.700 metaka. Osim toga oteli su ukupno 106 komada kompletne vojničke odore. Od napada u pojedine obćine t rp i država štetu od ukupno 336.510 Kuna go-tovog novca dok su štete počinjene u t im obćinama procjenjene na circa 150.000 Kuna, ne uračunavši u to mil i junske štete koju je pre t rp i la država uslijed uniš tenja odnosno oštećenja vlaka koji je srušen kod R a j i ć a " kao i lokomotive oštećene kod Badl jevine te također mil i junska šteta koja je nastala eksplozijom kod kameno-loma u Siraču te oštećenjem dvi ju šumskih lokomotiva državne manipulaci je u Okučanima, kako je to sve napred izloženo.

Sve dosadašnje akcije u pogledu čišćenja terena od komuni-stičkih banda nisu do sada imale n ikakav uspjeh je r su se iste pro-vađale suviše lokalno i na brzu ruku . Da se već jednom konačno l ikvidira sa komunis t ima na području povjerene mi župe predla-žem i molim na jžu rn i j e da naslov sa svoje s t rane pr ihvat i s tvar energično u ruke i da se u na jk r aćem roku poduzmu sve potrebne mje re radi sprovođenja brze, generalne i planski učinjene akcije u tom predmetu .

P r i j e završetka ovog izvješća primila je ova velika župa oba-vjes t od područnih vlasti o nova t r i upada komunist ičke bande u pojedinim mjes t ima i to kako slijedi:

Dne 14. III. t. g. oko 2 sata upala je banda od 40 l judi u ma-nast i r P a k r u kotara Daruvar gd je su tražili od tamošnjeg čuvara da im se dade večera. Nakon što su dobili h r a n u udalj i l i su se u selo Bijelu gdje su upali u s tan upravi te l ja iman ja tog manas t i ra tražeći od njega 5.000 Kuna. Kad novac nisu dobili odnijeli30

Dne 15. III. o. g. napala je jedna banda od 500 odmetnika selo Veliki Bastaj i . Napad je izvršen noću oko 2 sata. Provali l i su u obćinsku zgradu gdje su uzeli iz b laga jne 8.830 Kuna a zatim su pošli u poštanski ured od kuda su uzeli 60.418 Kuna. P r i j e tog su u obćini razbili dvi je pisaće mašine i sobom odnijeli jedno s t ra-žarsko odijelo i cipele. Od mjesnih straža i građanstva oduzeli su ukupno 29 vojničkih pušaka sa oko 600 metaka. Tom pril ikom ra-n j en je u selu ustaša Petrović F r a n j o i Njemac Pere Ivan. Odmetnici su tom pri l ikom poveli sobom sel jaka Čivić Pe t ra v jerovatno radi

29 Vidi »Zbornik« tom V, knjiga 2, dok. br. 155. M U originalu ova rečenica nije dovršena.

542

toga što su sumnja l i da je potonj i dostavio vlastima izvješće o ko-munist ičkom sastanku u Zalimama3 1 . Odmetnici su se poslije po-činjenog djela povukli p rema Slat inskom kotaru3 2 .

Dana 18. III. o. g. izvršen je napad na lječilište S t rmac k r a j Nove Gradiške kog su opkolili oko 20 komunista . Kako je međut im lječilište S t rmac osigurano domobranskom stražom, domobrani su napad odbili i ako je borba t r a j a l a nekoliko sati. Tom pril ikom ubi-jena su tri bandi ta čiji se identi tet ni je mogao utvrditi . Kod naše s t rane bio je r a n j e n lakše u ruku jedan domobran i isto tako jedna d jevojka služavka iz lječilišta. P r i j e toga bandit i su prerezali brzo-glasnu žicu sa Novom Gradiškom tako da se ni je mogao na vr i jeme prepad javit i ovdašnj im vlastima. Kako je međut im u blizini selo Sumetliva3 3 borbu moralo čuti a ni tko iz tog sela ni je to pri javio vlast ima vodi se u tom pravcu istraga te će krivci biti povučeni na odgovornost34.

Predlažući ovo izvješće molim da se po istom na jžurn i j e ure-du je kako je napred zamoljeno sa napomenom, da se u predmetu radi samo o slavonskim kotarevima povjerene mi velike župe dok su pril ike u bosanskim kotarevima ove velike župe još teže, što je općenito poznato.

Za Dom Spremni!

26. III. 1942 (M. P.)35 Veliki Župan Uroić S t jepan

51 Zailama 32 Ovaj napad su izvršili dijelovi Slavonskog NOP bataljona. Vidi

dok. br. 117. 33 Sumetlica 34 Napad na domobransku stražu lječilišta vršili su dijelovi Slavon-

skog bataljona. Vidi dok. br. 117. 34 Okrugli pečat: Nezavisna Država Hrvatska, Velika 2upa Livac-

Zapolje, Nova Gradiška.

543

BR. 158

IZVJEŠTAJ VELIKE ŽUPE VINODOL I PODGORJE U SENJU OD 23 OŽUJKA 1942 GOD. O STANJU NA PODRUĆJU ŽUPE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA VELIKA ZUPA VINODOL I PODGORJE.

V. T. broj : 85/1942. U Senju, dne 23. ožujka 1942.

Predmet : SENJ-vel ika župa, ned je l jno izviešće od 16. do 22. ožujka 1942.

OBĆEM UPRAVNOM POVJERENIKU KOD II. ARMATE

u Sušaku.

Savezno sa okružnicom od 15. siečnja o. g. V. T. broj 14-I-A-1942. čast mi je izviestiti sliedeće:

ad 1.) Na području župe nema pobune. J a v n a sigurnost ugro-žena od odmetnika, naročito na području obćine Bribir i Ledenice, kotar Novi, obćine Krivi Put , kotar Senj i cielog područja kotara Brinje . Pojedina nasel ja spomenut ih obćina drže odmetnici pod-punoma u svojoj vlasti i vrše akte iste kao n. pr. popis i prese l ja-van je stanovničtva i rekviziciju h rane i t. d.

ad 2.) Sudeći po n a p a d a j u na selo Alan, kotar Senj, koji je izvršen 18. III. 1942., a u kojem su učestvovali grčko-istočnjaci iz Drežnice i Hrvat i -komunis t i iz okolnih mjesta , nema r azdva j an j a između istih1.

ad 3.) Ne opaža se napredak u smjeru smir ivanja . Sve češće i žešće akcije odmetnika, koj im se ugrožuje imetak i životi pučan-stva, d je lu je na psihološko raspoloženje istog. U posl jednje vrieme podržavaju se viesti, nezna se izvor istih, da se odmetnici sp remaju na sveobći napad na veća naselja. Takve viesti kao i p r ipreme sa-vezničke ta l i janske vojske d j e lu ju teško na raspoloženje naroda.

ad 4.) Sa naše s t rane na j sp remni je se poduzimlje sve, da se djelotvorno očituje naša iskrena, korisna i puna suradnja .

ad 5.) Držanje ta l i janske vojske skroz pasivno. Izuzetak čini napad ta l i janske vojske i naših oružnika na selo Alan, kotar Senj, koji su držali odmetnici. Tom pri l ikom poginula su 4 odmetnika bez vlasti t ih gubi taka.

Odnos prema građanskim vlast ima korektan.

1 Napad na selo Alan izvršila je Ledenička četa, sastavljena od samih Hrvata, kao i dijelovi Prvog bataljona »Marko Trbović« Primor-sko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 121.

544

ad 6.) Kao pod 1 i 5. ad 7.) a. Raspoloženje naroda obzirom na pril ike dosta dobro.

Teži ispadi nezadovoljstva nisu opaženi. b. Raspoloženje naroda obzirom na su radn ju sa ta l i janskom

vojskom ni je zadovoljavajuće. Ne poznavajući jezika, t rpi od kom-pliciranosti u redovanja i postupaka pojedinih zapovjednika u ma-n j im mjest ima.

c. Nepr i ja te l j ska promičba u širokim narodnim slojevima ne opaža se, a uspjehom se pobija našim promičbenim sredstvima, kao Zidnim novinama, plakatima, i lustraci jama i t. d.

Moli se naslov, da izvoli p redn je uzeti na znanje.

Za Dom spremni!

Veliki župan: (M. P.)2 Potpis nečitak

BR. 159

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA PRVE HRVATSKE ORUZNlCKE PUKOVNIJE OD 24 OŽUJKA 1942 GOD. O NAPADU PARTIZANA

NA TALIJANSKU IZVIDNICU I GRUPU DOMOBRANA

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNlCTVO

I. HRVATSKE ORUZNlCKE PUKOVNIJE Z A G R E B

J. S. Broj 2469

U Zagrebu, dne 24. ožujka 1942. Predmet : Napada j na ta l i janske karabinjere , domobrane i oružnike.

1. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE

2. VRHOVNOM ORUZNlCKOM ZAPOVJEDNlCTVU Z a g r e b

Oružnička postaja Mrkopal j sa dopisom Br. 334 od 16. ožujka 1942. javl ja :

»Dne 15. ožujka 1942. ta l i janska posada u jačini od 200 voj-nika, 3 častnika i 5 dočastnika presel javala se iz Mrkoplja u mje -sto Delnice.

3 Okrugli pečat: Nezavisna Država Hrvatska, Velika Zupa Vino-dol i Podgorje Senj.

33 Zbornik tom V, knj. 3 5 4 5

Kao izvidnica ovoj t rupi izaslato je 8 karabin jera , nekoliko vojnika i 3 brzoglasača. Kada je ovaj is tureni odjel došao u šumu zv. »Plana«, na putu između Mrkoplja i Lokava, kotara Delnice, udal jeno od Mrkopl ja oko 6 km, susreo se je sa skupinom od 22 naša domobrana i jednim oružnikom. Čim su se naši domobrani su-sreli sa ta l i janskim odredom, saopćili su ovome, da su usput p r imje -tili neke naoružane u šumi pokra j puta .

Tali janski ka rab in je r i i vojnici, odmah su sašli iz saonica i sa naših 6 domobrana i 1 oružnikom pošli u pre t raž ivanje šume. Cim su se udalj i l i od saonica nekoliko koraka, otvorena je na n j i h puščana i s t rojopuščana va t ra iz zasjede sa obje s t rane puta.

Prigodom ovog napada j a pobijeni su svi iz ta l i janskog odjela, kao i naši domobrani i oružnik, osim 1 ka rab in je ra koji je lahko r an jen i pr i ta j io se da je mr tav i 2 telefonista, koji su teško ra -njeni . Konj i kod saonica su također ubijeni, a vozar Viktor J ako -vac iz Mrkoplja se spasao ležeći u snijegu.

Od našeg l juds tva ovom prigodom poginuli su i to: Oružnik Je ron im Lokin, domobrani: Ante Jokić, Josip Vučko-

vić, Duro Tkalčić, Janko Sović, Anton Maraković i Anton Brozović. Po učinjenom napada ju , napadači su od ubi jenih oduzeli

oružje i streljivo, a od ka rab in je ra samokrese i jednu strojnicu, skinuli im cipele, a zat im otišli šumom u smje ru Bi tora ja prema Fužinama, kotara Delnice.

Ovaj napada j učinili su komunisti , koji se po okolnim šumama kri ju1 .

Ovom zgodom poginuo je i radnik Albert Vesel, iz Bogova Razdolja, općine Mrkopal j , koji se s lučajno tu zatekao.

Za vrieme ovog napada ja , glavnina tal i janske vojske na la-zila se u selu Sungeru, udal jeno od mjes ta napada j a oko 3 km.

U cilju pronalaska ove bande poduzete su potrebne mje re od s t rane ove postaje, ali se do sada nisu mogli pronaći.

Po ovome je dostavljeno izvješće Ministar. Hrvatskog Domo-brans tva i Vrhovnom oružničkom zapovjedničtvu.«

Dostavlja se gorn je izvješće na znanje . Zapovjedniku oružničkog kri la Ogulin izdana je zapovjed, da

u suradnj i sa ta l i janskim vojnim vlast ima žurno poduzme po t rebne mjere , u cilju pronalazka i uniš tenja komunist ičke bande i o ishodu poduzetih mjera dostavi iscrpno izvješće.

Zastupa zapovjednika, podpukovnik: Mavrić

1 Ovaj napad izvršili su partizani Drugog bataljona »Matija Gu-bec« Primorsko-goranskog NOP odreda, pod komandom narodnog he-roja Nikole Cara. Vidi dok. br. 121.

546

BR. 160

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIKA ORUŽNIČKE POSTAJE ŠIROKA KULA OD 25 OŽUJKA 1942 GOD. O NAPADU PARTIZANA NA DOMOBRANE, ŽANDARE I SEOSKU MILICIJU KOD MJESTA

LIVADE


ORUŽNIČKA POSTAJA Š I R O K A KULA

Broj 422

Široka Kula 25. ožujka 1942.

Predmet : Izvješće o n a p a d a j u četnika na našu vojsku dostavlja .

OPĆEM UP. POVJERENSTVU KOD 2. ITALIJANSKE AR-MATE

Sušak.

Dne 24. ožujka 1942 godine, iz Gospića došla je naša vojska to jest domobrani sa oružnicima i časnicima u jačini od 150 mo-maka i oko 8 sati krenul i da p rodru do mjes ta Podlapca, sa do-mobranima pošla je seoska milicija oko 15 momaka i t ro je kola koji su vozili mali top i munici ju, pa kada je naša vojska došla na mjes to Livade zvane Golubnjače, u blizini sela Jezera, četnička banda otvorila je va t ru iz teških i lakih mitral jeza, sa Jezeranskog Vrha, sa vrha Čardačiške1 i vrha Razboj ište, tako da su našu vojsku sa tr i s t rane tukli, spreda, te su sa desne i leve strane, našto je i naša vojska otvorila va t ru na napadače i borilise oko 3 sata.

Kada je naša vojska obkoljena sa svih s t rana bila je pr is i -l jena da se povuče nazad, pa kada se je povlačila isto je dočekana sa leve s t rane mjes ta Lisine po četničkoj bandi koja je dolazila iz Cukovca ali u isti mah stigli su oružnici iz Š. Kule i Vukave, i zadržavali va t ru dok se naša vojska n i je povukla do mjesta Š. Kule.

Prigodom borbe na našoj s t rani r an j en je 1 častnik, 1 do-častnik, 5 momaka, a nestalo je 6 momaka vojnika i 6 civila mi -licije za koje se nezna, šta je sa istima bilo, a kod bandi ta nepo-znati uspjeh.

U borbi sa četničko-komunist . bandama 1 naš mali top ostao je sa nekoliko kištra1 ' naboja , 3 puške milicije koj ima je ova po-

1 Cardačište s Sanduka

35* 5 47

s ta ja izdala, a od pušaka vojnika koji se nisu povrati l i nepoznat je broj man jka i 3 para konja na mjes tu je izginulo koji su mater i -jal vozili sa vojskom3 .

Gore pomenut i ranjenici odmah su prevezeni sa kami jonom u Gospić radi p ružan ja lekarske pomoći.

P redn je se dostavl ja s molbom na mjerodavnost .

Zapovjednik vodnik. Sal. Salihavić

BR. 161

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIKA LIČKE ORUŽNIČKE UDARNE BOJNE OD 25 OŽUJKA 1942 GOD. O NAPADU PARTIZANA NA

PUTU ZA PODLAPAC

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA L I C K A

ORUŽNIČKA UDARNA BOJNA Broj 1 Taj .

U Gospiću, dne 25. ožujka 1942.

Predmet : Akcija bojne radi veze sa oruž. pos ta jom Pod-lapac.

OBČEM UPRAVNOM POVJERENIČTVU KOD V. TALIJANSKE ARMATE SUŠAK

ZAPOVJEDNIČTVU 2. PJEŠ. DIVIZIJE BIHAČ ZAPOVJEDNIČTVU ORUZ. KRILA GOSPIĆ VELIKOJ ZUPI GACKA I LIKA GOSPIĆ

Savezno t ražen ju Velike Zupe Gacke i Like T. Broj 282/42. od 23. ožujka 1942. godine i odobrenju ta l i janskih vojnih vlasti u Gospiću preduzeta je 24. o. mj . akci ja od s t rane naših snaga u cilju uspostave veze sa mjes tom Podlapac, odnošenja tamošnj im mješ ta -n ima i oružnicima životnih potreba, odnošenja profi laktičkih sred-stava za spr i ječavanje zaraze — svraba, potrebnog s trel j iva te p ru-žanja potrebne pomoći tamošnjo j oružničkoj posadi.

3 Ovaj napad izvršili su dijelovi Prvog bataljona Prvog ličkog odreda »Velebit«.

548

U cilju ovoga uput io sam 24. ožujka 1942. godine još u toku noći samovozima ta l i janske vojne vlasti 1. sat ove bojne sa poja-čanjem od strojnog sata sa 1 sklopom te 50 momaka oružničkih novaka oružničkog kri la Gospić. Momčadi: Cjelokupna naša snaga iznosila je i to:

1. sat ove bojne 90 momaka sa jednim častnikom, 4. sat ove bojne 15 momaka sa strojnicom i jednim

častnikom, Iz naučnog odjela oružničkih novaka 50 momaka, 2 do-

častnika-obučavatel ja i 1 častnik. Oružje: 1 strojnica, 9 s t rojnih pušaka i 150 pušaka, te 90 obram. bombi.

Svega častnika 3, dočastnika i momaka 157, Cijela ova snaga upućena je pod zapovjedničtvom pješačkog

satnika Ivana Vilhara, na službi pr i Velikoj Župi Gacka i Lika u Gospiću.

Sat polazka bio je iz domobranske vo ja rne u Gospiću u 3 sata u ju t ro pomenutog dana, pravcem Gospić—Lički Osik—Široka Kula, ta l i janskim samovozima, a odavlen u zoru pješice Stirčić— Kneževića s tan—Gunjeve Drage—južno od Jezeranskog Vrha—Can-kovi stanovi—Brezov Dol—k. 832—Jagodnje (selo)—Podlapac. (Sek-cija jugosl. izdanje razmjera 1 : 100000—Gospić.)

Označenog dana u 4 sata osobno sam izdao gore navedeni zadatak i u tančine usmene upute u Širokoj Kuli; prekontrol irao sam raspored sa svima djelovima razv iđanja i os iguranja i ispra-tio ih iza Široke Kule do južno od k. 663.

P rema izvješ ta ju zapovjednika satnika Vilhara, kao i izvješta ju zapovjednika izvidnice poručnika Ognjanovca cijelo kre tanje , rad i ishod istoga rada bio je sliedeći:

Kad je kolona stigla sa svojim prvim razvidničkim djelovima do k. 845 i 936 (njezin zapadni vrh kod slova J od Jezeranski) do-bivena je slabija pal jba iz pušaka sa napomenut ih kota. Razvidnica je ovu va t ru odgovorom iz s t ro jne puške nadvladala i nastavila pod zaštitom vat re pokret predviđajući da će sa ovim nepr i ja te l j -skim snagama l i jevokri lna ophodnja lako obračunati . Kad je glav-nina prošla oko 200 m. unapr ied dobila je sa istoga vrha sad ona vatru, ali ovo je bilo iz 2 s trojnice koje su prvenstveno gađale kon je kod naše strojnice i pr ibor ove kao i životne potrebe, koje su se kretale s kolima. Ove nepr i ja te l j ske s trojnice bile su na razdal je-nosti jedna od druge na oko 50 metara . Toga momenta naša glav-nina kretala se u raz tegnutoj koloni i izvan puta tako, da je bilo dovoljno obrt na l i jevu s t ranu i da se već dobije potreban položaj i zaklon u pravcu banditski strojnica. Posluga naše strojnice pr i -stupila je pod zaštitom naše va t re d je lovan ju naše strojnice s uspje-hom, jer je nepr i ja te l ja ušutila. Ovoga momenta dobili smo ponova va t ru ali sad od- t reće bandi tske strojnice sa Jezeranskog vrha k.

549

936 t. j. ovim smo dobili bočnu vat ru , ova s trojnička va t ra je po-jačavana i bandi tskom puščanom va t rom sa k. 843 t. j. ovim smo dobili va t ru sa leđa. Ovaj okrša j je počeo u 10.27 sati. Naša s t ro j -nica sada kada je t rebala da pokaže na jveć i uspjeh za nas, odka-zala je jer je u istoj nastao zastoj, posluga ove i ako pod jakom nepr i ja te l j skom strojničkom vatrom, n i je mogla uz na jveće požr-tvovan je odkloniti pogriešku pogotovo, kada se uzme u obzir da je baš tu u samoj blizini ove strojnice ran jeno više naših momaka, a među inima i lično zapovjednik satnik g. Vilhar. Ovim smo mo-mentom utvrdil i da smo sa svih s t rana napadnut i , a naša strojnica z grieškom, od nepr i ja te l j skog pogodka po svim izgledima od lakog topa-grana te sa bandi tske strane.

Zapriega — konj i za pr i jenos strojnice i h rane također su obasuti va t rom i pobijeni pr i je nego su se mogli ispregnuti . Ovako s tvorenom situacijom zapovjednik i ako ran jen , donio je odluku da cijele naše snage još na vr ieme povuče prema Širokoj Kuli, jer je pr imjećeno da se iz okolnih sela u masama četničko-komunističke bande p r ikup l j a ju radi opkol javanja . Zadržavanjem va t re vršeni su pokret i u skokovima odstupanja , koje je vršeno pod najžešćom ne-pr i ja te l j skom stroj opuščanom, puščanom i topovskom neuređenom vatrom. Pokvarena strojnica ras tavl jena je od s t rane naših mo-m a k a s t rojničara i u dje lovima vraćena u Široku Kulu.

Cijela kolona sa svim naoružan jem vrat i la se je u vrlo dobrom redu u Široku Kulu i ako je na cijelom pu tu dobivala i f ronta lnu , bočnu i leđnu va t ru uslijed čega su pokret i vršeni većinom puza-n j e m i k ra tk im skokovima, pa zahval ju juć i prisebnosti i na jzadn jega momka ova akcija je prošla bez većih gubi taka. Kolona se je v ra -tila u Kulu oko 17 sati.

Gubitci su sliedeći: Oružnička bojna: 1 sat đak narednik Je rko Došen r a n j e n lakše

iznad koljena, domobran J u r e Vukušić s t rojničkom vat rom od 3 t ane ta lakše u bedru.

4 s trojnički sat: prič. domob. Ivan Lulić lakše u l i jevu ruku i teže u desnu šaku pri l ikom dje lovanja iz strojnice, prič. domb. Milan Sertić lakše kroz u desnu bedru i prič. domobran Marko Frković lakše u glavu od rasprsnutog zrna.

Iz odjela oružničkih novaka Gospić: domobran novak Il i ja Pleša i Drago Kelava su lakše ranjeni , prvi u vrat , a drugi iznad l i jevog koljena.

Od građana koji su sarađival i u ovoj akcij i kao t jeraoci kola i konja , te onih koji su bili vodići puta, odnosno pomoćni oružnici, r a n j e n je jedan u ruku lakše pri l ikom isprezanja konja .

Nestali i do danas nisu se povrati l i : Oružnička bojna: 1 sat pr ičuvni domobrani Mart in Tomlje-

nović i Ivan Devčić, a iz 4 sata pr ičuvni domobran Marko Frković, Ivan Alić i Ivan Babić.

550

Iz naučnog odjela Gospić: Obučavatel j vodnik Nikola Pavlović, zamjenik zapovjednika

oružničke posta je Podlapac oružnik Mija t Starčević i 2 domobrana rodom iz Podlapca, koji su išli sa ovom kolonom kući na dopust.

Za sve ove nestale postoji mogućnost da su se probili u Pod-lapac, a prema pr ikupl jen im podatcima od onih koji su ih vidili i slušali n j ihove namjere .

Gubitci u oružju, s t re l j ivu i tvorivu: Istrošeno: Stre l j iva za puške, s t ro jopuške i s trojnicu iz:

kao i sve ono šro su odnijeli sa sobom napr i jed pomenut i za čiju se sudbinu nezna1 .

Nepri ja te l jske snage po svim izgledima i podatcima, bile su sliedeće:

1 top, koji je izbacio nekoliko grana ta sa slabim rezultatima, 4 strojnice, 4—5 strojnih pušaka, te oko 4—500 pušaka. Sva oruđa bila su fort if ikaciski jako dobro maskirana i u tv r -

đena, a strojnice su imale ubil ježen i upucani prostor koj i je bio praznom s lamnjačom na grmu i sa dvije bijele košul je omeđen i u kom prostoru je bilo na jv iše naših ranjenih .

Vatra nepr i ja te l j ska je uređena, ali izgleda da je slabi uspjeh u tome što su naši koristili svaki zaklon i odgovarali vatrom.

Sami tal i janski zapoviednici tvrde, da je na tome predje lu razoružana u s i ječnju jedna ta l i janska bojna o čemu postoji izvješće od mjerodavnih .

Zakl jučak: Da bi naše snage u buduće imale uspjeha bilo bi potrebno iz-

djelovat i kod mjerodavnih , sliedeće: Jedan vod ili bitnicu brdskih topova ili bacače mina. Jedan

do dva zrakoplova sa bazom u Gospiću. Sredstva za održavanje međusobne veze. Samovoza za brzo prebac ivanje t rupa i obskrbu, kao i barem

dva tenka. 1 Napad na bojnu vršili su dijelovi bataljona »Ognjen Priča«

i dijelovi Prvog ličkog odreda »Velebit«.

Oružničke bojne . . . . Naučni odjel oružničkog kri la . Bomba iz oružničke bojne . Naučni odjel oruž. kr i la Zavoja za rane: Oružnička bojna . . . . Naučni odjel oružničkog kri la .

10.000 naboja 2.015

20 komada

8 komada 18

551

I pored toga što zadatak n i je izvršen, t. j. naše snage nisu uspjele se prebacit i u Podlapac, ipak uspjeh je već i u tome, da su naše snage i ako brojčano slabe ipak uspjele probit i se 8 km. najopasni jeg zemljišta i sa vrlo mal im gubitcima, pa smo tu dobili u moralnom pogledu pred saveznicima i pred našim stanovničtvom, a k tomu ovo je u jedno bila i jedna škola ako za nikoga drugoga, a ono za onih 50 novaka iz naučnog odjela oružničkog kri la u Go-spiću, koji su ovim preživjeli va t reno krš tenje .

(M. P.) Zapovjednik: (Milinković)

satnik

BR. 162

IZVJEŠTAJ KOTARSKE OBLASTI U KRALJEVICI OD 27 OŽUJKA 1942 GOD. O OŠTEĆENJU PRUGE ZLOBIN—DRIVENIK

I NAPADU NA TALIJANSKU STRAŽU

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA — KOTARSKA OBLAST U KRALJEVICI

Broj 351 Prs.-1942.

P redmet : Zlobin—Drivenik želj. p ruga podmetnuće eksploziva.

Kral jevica, dne 27. ožujka 1942.

OBĆE UPRAVNOM POVJERENIČTVU NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE

KOD DRUGE ARMATE TALIJANSKE VOJSKE S u š a k

Dana 24. ožujka 1942. u 20 sati na željezničkoj pruzi Zlobin— Drivenik podmetnut je eksploziv, koji je pod tere tnim vlakom br . 321 oko 20.10 eksplodirao tako, da je p ruga u dulj ini od 60 meta ra oštećena i lokomotiva oštećena sa tračnica iskočila.

Ova j eksploziv je podmetnut u neposrednoj blizini na 120 meta ra od ta l i janske straže.

Kad je nasta la eksplozija, komunist i su bacili jednu bielu i j ednu crvenu rake tu i iz strojnice pucali na ta l i jansku stražu. Borba je t r a j a l a oko pola sata, a pri l ikom ove borbe lakše je r a n j e n jedan ta l i janski vojnik u desnu ruku. Drugih žr tava n i je bilo1.

1 Ovu diverziju i napad na talijansku stražu izvršili su partizani Drugog bataljona »Matija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda.

55 2

Prema izjavi vojnika ta l i janske straže, komunista je bilo jedna oveća grupa (80—100), svi naoružani sa puškama i s trojnicama.

Saobraćaj je uspostavl jen 25. o. mj . u 17 sati. Ovaj izvještaj predlaže se Naslovu s molbom na znanje.

(M. P.)2

Prepis izvješća predložen: 1. Ravnate l j s tvu za javni red i Za Dom spremni!

sigurnost u Zagrebu. Kotarski predstojnik: 2. Velikoj župi Vinodol i Podgor je Potpis nečitak

u Sen ju

BR. 163

IZVJEŠTAJ ORUŽNIČKE POSTAJE GLINA OD 31 OŽUJKA 1942 GOD. O ZAROBLJAVANJU DOMOBRANSKE STRAŽE NA ŽE-

LJEZNIČKOJ STANICI MAJA


I. HRVATSKE ORUZNlCKE PUKOVNIJE ZAGREB

J. S. Broj 2996

U Zagrebu, dne 13. t r a v n j a 1942.

Predmet : Napada j bandi ta na domobransku stražu na želj. mostu i želj. posta-ju u Maji.

1. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE

2. VRHOVNOM ORUZNlCKOM ZAPOVJEDNlCTVU Z a g r e b

Oružnička posta ja Glina dopisom Br. 326. od 31. ožujka 1942. javl ja :

»Noću 29/30. ožujka 1942. oko 0.30 sati, jedna grupa oko četiri do pet stotina bandi ta sa va t ren im oružjem, napala je na domo-bransku stražu na željezničkom mostu preko r i jeke Maja, 2 km. jugoistočno od Gline, i na domobransku stražu na želj. postaj i Maja.

Zgradu želj. posta je i jednu kuću u neposrednoj blizini želj. postaje, bandit i su zapalili, koje su do temelja izgorjele.

Domobranska straža kod oba objekta dala je jaki otpor ban-dit ima vatrenim oružjem, ali kako je broj bandita bio mnogo veći,

2 Okrugli pečat: Nezavisna Država Hrvatska, Kotarska Oblast u Kraljevici.

553

to je istima uspjelo zarobit i jednog časnika i 26 domobrana, te 27 pušaka i jednu strojnicu1 .

Nakon dul je borbe bandit i su sa zarobl jenim domobranima, povukli se u pravcu sela Buzeta i Obl ja ja . Za sudbinu zarobljenog časnika i domobrana se nezna.

Pr i l ikom ove borbe sa naše s t rane poginuo je jedan domo-bran, a sa prot ivne s t rane n i je poznato.

Za bandi t ima se traga.« P r e d n j e izvješće dos tavl jam time, da sam izdao zapovjed kri lu

Pe t r in ja , da žurno preduzme opsežne mje r e za hva t an j e ili unište-n j e četničko-komunist ičke bande.

Zapovjednik podpukovnik (Duffek) Duffek

BR. 164

IZVJEŠTAJ VELIKE ŽUPE MODRUŠ U OGULINU OD 31 OŽUJKA 1942 GOD. O DEJSTVU PARTIZANSKIH JEDINICA I STANJU

NA PODRUČJU ŽUPE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA VELIKA ZUPA MODRUŠ U OGULINU

Broj : ta j . 463/1942. Ogulin, dne 31. ožujka 942.

P redmet : Nedje l jn i izvještaj Velike župe Modruš za vr ieme od 22. III. do 28. III. 1942.

Na broj: V. T. 14 I. A. od 15. I. 1942.

1.) Ministarstvu unu ta rn j ih poslova Tajničtvo minis t ra Z a g r e b

2.) Ministarstvu vanjskih poslova Z a g r e b 3.) Ravnate l j s tvu za javni red i

s igurnost Z a g r e b 4.) Obće upravnom povjerenič tvu

kod II. a rma te tal. vojske S u š a k

Savezno okružnici ministarstva unu ta rn j ih poslova, ta jničtvo ministra od 15. I. 1942. broj i predmet gornj i podnosim slijedeći iz-vj eštaj .

1 Napad su izvršili partizani Prve čete Prvog bataljona Banijskog NOP odreda. Napad je izvršen u dogovoru sa Jožom Kovačićem, koji je tada bio domobranski oficir a održavao stalno vezu s partizanima.

55 2

Ovdašnj im temel jn im izvješ ta jem broj Taj . 101 od 31 si ječnja 1942. i izvješ ta jem od 1. ožujka broj Taj . 284 data je ocjena cjelo-kupne političke si tuaci je na područ ju ove župe. Pr i l ike od toga vre-mena pa na ovamo nisu krenule na bolje. Izvjesna predviđanja , koja su na prvi pogled mogla izgledati kao p re t j e r ana u svrhu s tvaran ja »štimunga« nažalost ubrzo su se pokazala kao podpuno izpravna i nimalo p re t j e rana . Naprotiv! pr i je bi se moglo reći, da su ovdašnja predviđanja bila čak i prilično skromna, jer događaji koji po tom slijedili nadmašu ju sva očekivanja i predviđanja .

Komunist ičko par t izanski odredi i dal je ima ju inicijativu u svojim rukama, a t ime i sve prednost i napadača kako one moralne a tako isto i vojničke. Naše oružane snage, oružničtvo i domobran-stvo u borbi sa komunist ičko par t izanskim odredima ne pokazuju, najblaže rečeno, dovoljno uspjeha. Slučajevi ako ne otvorene pre-da je a ono svakako p o m a n j k a n j a vojničke stege, ponosa i samopri-jegora na dnevnom su redu. Tal i janske oružane snage povlače se iz iole ugroženijih k ra jeva i mjesta, opravdava juć i to bilo prometnim poteškoćama za uredno obskrb l j ivanje t rupa, bilo nedovoljnim bro-jem l judstva. Od 7. r u j n a 1941. godine kojeg su dana ta l i janske oružane snage preuzele dužnost »obdržavanja javnog mira, reda i poredka u t. zv. Obalnom pojasu« one su izpraznile Brod na Kupi, Kupjak , Mrkopalj , Sunger (kotar Delnice), Jasenak, Drežnica, Mu-sulinski Potok i Modruš (kotar Ogulin), Severin na Kupi, Ravna Gora (kotar Vrbovsko) a u ostalim mjest ima, koje Tal i jani nisu izpraznili (a to su sjedišta kotarskih oblasti i mjes ta koja leže na željezničkoj pruzi) ta l i janske t rupe se povlače u najs t roži j i centar, u tv rđu ju se, zaokružuju se bodl j ikavom žicom, i jednom r i ječju preduzimaju pr ip remne r a d n j e ali ne za napad, za toliko očekivano čišćenje i konačno pacif ic iranje ovih kra jeva , nego za obranu.

Takvo držan je ta l i janskih oružanih snaga unosi nemir i ne-spokojstvo u širokim narodnim slojevima u vrlo visokom s tupnju . Tu nemoć ta l i janskih i naših oružanih snaga pučanstvo dobro uočava, posebno pak ono seosko, te je pr imorano silom prilika, da se pri lagođuje, da pravi kompromise koj i su često u vrlo oštroj suprotnosti sa postojećim zakonskim propisima (da sudje lu je na komunist ičkim sastancima, p redavan j ima i slično, na primjer) . —

Uzimajući ovdašnje napred navedene izvještaje kao temelj i za ovo izvješće, — današn j im izvješćem će se iznijeti samo novi momenti, nova zapažanja i nadopune.

I.) Da li ima pobune na području župe?

Izvjesna područja ove župe uopće nisu nadzirana po našim ili ta l i janskim oružanim snagama. Po jednoj procjeni koja ne re-f lekt i ra na apsolutnu točnost, jedna trećina ove župe nalazi se pod nadzorom komunist ičko par t izanskih odreda, a mnoga druga ma-

555

nj a mjes ta po šumskim obroncima i zaselci prepušteni su sami sebi i čine neku vrstu »ničije zemlje«. U poslednja tr i do četiri mjeseca naše i ta l i janske oružane snage nisu zabilježile ni jedan uspjeh spomena vri jedan. U drugoj polovici mjeseca ožujka komunist i su naprot iv zabilježili nekoliko značajnih uspjeha. 19. ožujka jedan ko-munist ičko part izanski odred osvojio je mjesto i obćinu Mrkopal j (kotar Delnice) a nekoliko dana kasni je mjes to i obćinu Ravna Gora. Ovaj uspjeh povećan je još i zauzimanjem mjes ta Kup jaka i Divjaka obćine Skrad, kotar Delnice. Tal i janske t rupe ispraznile su Mrkopal j i Ravnu Goru 15. ožujka, a naša oružnička posada u Mr-kopl ju u jačini od nekih 40 momaka svladana je, razoružana po komunist ima i upućena u zarobljenički logor u Jasenak, a oružnička posada u Ravnoj Gori se je također povukla bez borbe1 .

II.) Da li postoji razdvajanje između vođa pobunjenika i grko-istočnog življa?

Većina pobunjenika je grko istočne vjere. Međutim u poslednje vrieme, naročito na područ ju Gorskog Kotara d j e lu ju jake skupine komunist ičko par t izanskih odreda sas tavl jene gotovo isključivo od Hrvata . Neko izrazitije r azdva jan je između vođa pobunjenika i g r -koistočnog življa (koje je ostalo kod svojih kuća) ni je primjećeno, mada (baš poslednjih dana) ima znakova, koji bi govorili u prilog te teze. Ugledniji seljaci nekih srbskih sela izjavili su svoju sprem-nost, da su rađu ju sa našim vlast ima a protiv komunista.

Podpisani će u duhu pr iml jenih uputa nastojat i , da ovo raspo-loženje grko-is točnjaka što obilnije iskoristi.

III.) Kako se razvija rad na smirivanju i sa kakvim uspjehom? »

Rad na smir ivan ju i pacifikacij i ovih kra jeva ne samo da (do sada upotrebl jenim sredstvima) n i je imao uspjeha, nego, kako to posl jednj i događaji nesumnj ivo pokazuju , komunističko part izanski odredi bilježe dnevne uspjehe, oni iz dana u dan postaju sve jači i d je lu ju ofanzivno, a naše oružane snage i ta l i janske t rupe u na jbo-l jem s lučaju sposobne su da odbiju napad.

P r ema tome na gorn je p i tan je moglo bi se ukra tko odgovoriti ovo: do sada upotrebl jena sredstva za smir ivanje ovih k ra j eva su potpuno nedovoljna, a uspjesi vrlo nezadovoljavajući .

IV.) Kako se razvija suradnja naših građanskih vlasti sa zapovjed-ničtvom talijanske vojske?

Stan je u tom pogledu ostaje podpuno nepromjen jeno od ovda-šnjeg izvješta ja broj Taj . 101 od 31. s i ječnja 1942. godine. Ipak, sa

1 Mrkopalj i Ravnu Goru oslobodili su partizani Drugog bata-ljona »Matija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 113 i 121.

556

zadovoljstvom pr imjećujem, da se ta l i janske oružane snage naročito blagonaklono odnose prema Ustaškoj mladeži. Prema Ustaškoj mla-deži ta l i janske vojničke vlasti su naglašeno pažljive, susret l j ive u s tupn ju koji se samo poželiti može. Mjestni zapovjednici pokazuju izvanredno živ interes za rad i napredak Ustaške mladeži, pokazu-jući joj sasvim otvoreno sve svoje simpati je .

V.) Kako se drže talijanske vojne vlasti prema pobunjenicima, a kako prema našim građanskim i vojnim vlastima?

Držanje ta l i janskih oružanih snaga prema našim građanskim i vojnim vlast ima ni je određeno i osjeća se poman jkan j e nekog plana. Sve je prepušteno pojedinim vojničkim zapovjednicima i od stava tih vojničkih zapovjednika ovisi da li će »suradnja« između naših vlasti i ta l i janskih oružanih snaga biti u većem ili man jem s tupn ju — ako ne srdačna — a ono barem podnošljiva. Bilo bi krivo misliti, da ta l i janske oružane snage zauzimaju blagonaklono držanje prema pobunjenicima, premda je bilo izvjestnih znakova pr i je 7. r u jna 1941. god. koji su upućivali na mišl jenje, da držanje tal i janskih oružanih snaga prema pobunjenicima, naročito prema četničkim postrojbama, n i je baš osobito nepri ja tel jsko. Poslije 7. r u jna 1941. stav ta l i janskih oružanih snaga je otvoreno protu po-bunjenički. h

Međutim bit će od interesa na ovom mjes tu napomenuti , da je držanje tal i janskih oružanih snaga prema mjes tnom grko-istočnom življu vrlo blagonaklono^ Grko istočnjaci su prema Tal i janima vrlo srdačni, susret l j ivi tako da su stekli mnogo s impat i je kod ta l i jan-skih častnika, što ovi to i ne kr i ju . Pr imjećeno je, da su se u d ru-goj polovici ožujka održale dvi je katoličke mise u grko-istočnoj crkvi u Plaškom. Misu je služio ta l i janski vojni svećenik, a na istu su bili pozvani i tamošnj i Srbi, koji su se tom pozivu rado odazvali. Tal i janski svećenik je tom pri l ikom održao govor koj im je naglasio potrebu su radn je Srba sa ta l i janskim vojnim vlastima i apelirao na Srbe da ne ub i j a ju ta l i janske vojnike, te naročito naglasio da je Ta-l i janima svejedno što se tiče narodnost i i v jerske pripadnosti poje-dinaca. Ovakovi i slični s lučajevi u ovom tako osjet l j ivom p i tan ju svakako da su vrlo značajni . — Kao dal jni pr imjer za ilustraciju stava tal i janskih oružanih snaga prema našim građanskim i vojnim vlastima neka posluži i slijedeći pr imjer . Obćinsko poglavarstvo u Hrvatskim Moravicama- pozvalo je temel jem zapovjedi domobran-skog popunidbenog zapovjedničtva Karlovac 165 pričuvnika grko-istočne vjere na vojnu vježbu time, da će isti umjesto službe u vojsci biti upućeni u Njemačku na rad u tvornicama ratnog materi ja la . Ovi grko-istočnjaci zatražili su uputu od zapovjednika Presidio militare u Vrbovskom da li da se odazovu ovom pozivu, našto im je zapovjed-

2 Srpske Moravice

5 57

nik pukovnik Romani saobćio, da se ne mora ju odazvati ovom po-zivu ako neće. Rečeni zapovjednik je u tom pogledu i osobno posre-dovao kod obćinskog poglavarstva u Hrv. Moravicama a tako isto uput io je i službeni spis koj im se poziva obćinsko poglavarstvo, da ne smi je pravi t i n ikakove pres i je na grko-is točnjake u pogledu oda-ziva na vojnu vježbu odnosno odlazka na rad u Njemačku.

VI.) Kakva je uobće javna sigurnost našeg življa na području župe i što su poduzele talij . vojne vlasti u tom pogledu?

Kao što je u uvodu ovog izvješća rečeno, Tal i jani se povlače iz ugroženijih k ra jeva a stanovničtvo u t im kra jev ima je potpuno ostavl jeno na milost komunist ičko-part izanskih odreda.

VII.) Kakvo je raspoloženje našeg naroda?

Osim onoga što je rečeno u ovoj s tvar i i ovdašnjem temel jnom izvješ ta ju broj Taj . 101 od 31. s i ječnja 1942., nadodat i je, da je moral našeg življa u posl jednje vrieme, uslied poznatih događaja (zauzeće Ravne Gore, Sungera, Mrkoplja , Sušice, Kup jaka i t. d. i povlačenje Tal i jana u strogi centar u ostalim mjest ima) jako opao i da je zavladala izvjestna apat i ja p rema našem današn jem suvre-menom političkom zbivnju.

VIII.) Možebitnosti.

Obnavl ja se priedlog ove župe u pogledu davan ja jednog po-sebnog dodatka kotarskim predstojnicima a i ostalom upravnom činovničtvu u području Obalnog pojasa, a iz razloga u ovdašnjem izvješću broj Taj . 101 od 31. s i ječnja 1942. godine navedenih.

ZA DOM SPREMNI!

(M. P.)3

VELIKI ŽUPAN: Jur ica Marković

3 Okrugli pečat: Nezavisna Država Hrvatska, Velika Zupa Modruš, Ogulin.

558

BR. 165

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA PRVOG DOMOBRANSKOG ZBO-RA U SISKU O BORBAMA I AKCIJAMA OD 6 DO 31 OŽUJKA

1942 GODINE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNICTVO I. DOMOBRANSKOG SBORA

Br. 2990 Taj .

U Sisku, dne 7/IV. 1942

Predmet : Doglasno izvješće za drugu povonu1 mjeseca ožujka 1942.

1). MINDOM. GLST. OČEV. ODJEL. 2). ZAPOVJED. II. i III DS. 3). VRHOV. ORUZ. ZAPOVJEDNIČTVU. SASTAVAK.

Na temel ju Zapoviedi Mindoma — Glst. — Očevidni odjel — Očev. Br. 4164/Tajno od 11. s tudenog 1941 dostavl jam doglasno iz-vješće za drugu polovinu mjeseca ožujka sastavl jeno na temel ju pr ikupl jenih podataka u sliedećem:

I. OBCA UNUTARNJA SITUACIJA

1) RASPOLOŽENJE NARODA.

HRVATI; u predielu s jeverno od Save u kojem nema pobu-njeničke dielatnosti narod je dobro raspoložen i odan sadan jem poretku, s u r a d j u j e sa vlast ima i očekuje da će se pril ike ubrzo srediti.

Pojava komunista u okolici Kalnika i Bilo Gore uniela je izvjesnu uznemirenost u pučanstvu, te se narod boji da se pobu-njenička djelatnost ne prenese iz Bosne i u ove do sada mirne kra jeve .

Raspoloženje naroda južno od Save, a u predielu gdje su po-duzete akcije čišćenja popravilo se je, jer je uspješnim akci jama naših snaga donekle zaštićeno od terora odmetnika, te živi u nadi da će se akcije uspješno nastavi t i i tako postepeno likvidirati sa odmetnicima.

Sa poduzetom akcijom čišćenja s jedne s t rane porasla je i od-metnička dje la tnosat s druge strane, pa se kod hrvatskog življa

1 Polovicu

559

izloženog udarcima odmetnika zapaža izvjesna klonulost, malodu-šnost i zabrinutost zbog žr tava koje pada ju u borbama bez naro-čitog uspjeha.

Raspoloženje naroda u Kninskom području 2. oružničke pu-kovni je u osjetnom je opadanju, a nezadovoljstvo naroda svakim danom raste.

Glavni razlozi ovome nezadovoljs tvu jeste glad i slaba orga-nizacija prehrane, osobna i imovna nesigurnost zbog djelatnost i odmetnika, neizvjesnost za budućnost, jer i dal je kruže verzije, da će se ovi kra jev i pripoj i t i Italiji , te konačno slabo i skoro nepr i j a -tel jsko držanje Tal i jana prema našem svijetu.

Naše vlasti gd je i postoje slabog su autori teta, pa narod svu krivicu za teške i očajne pril ike p rehrane baca na slab rad naših vlasti.

Izgleda kao da ta l i janske vlasti podupiru s labl jenje autor i te ta naših vlasti i s tvore nepovje ren je naroda prema vlastima, mješa juć i se u sve poslove u n u t a r n j e uprave, a ostajući prema odmetnicima više ili m a n j e indiferentni .

Tako su grkoistočnjaci 'gdje su u većini postali gospodari situacije, a u Drvaru i Grahovu naših vlasti uopće nema.

U učestalom pozivanju pr ičuvnika narod vidi p r ip remanje za mobilizaciju, pa je zbog toga ogorčen, jer u tome vidi produženje ra ta i gladi, te s t r ahu je da će mu porodica ostati bez zaštite, a polja neobradjena .

To ima za posljedicu slab odziv pričuvnika, a može se očeki-vati da će u proljeće odziv biti još slabiji.

GRKOISTOČNJACI:

Ona j dio ovoga pučanstva, koji je ostao kod svojih kuća pr i -vidno je miran, ali simpatizira sa pobunjenicima, gd je održava sa istima i t a jne veze i pomaže ih.

Ovo pučanstvo sklono je da pr ihvat i sve viesti odmetničke promičbe i da ih dal je širi, a isto je tako sklono, da pože- svaku ant i -državnu skupinu bez obzira kakve je or i jentaci je — slučaj po-dup i ran ja komunist ičke bande p r i t j e rane iz Kalnika.

U kotaru Glina u re jonu Cremušnjica—Golinja—Bučica (s. z. od Gline) pr imjećeno je jače odmetan je grkoistočnog pučanstva u šume, v jerovatno u odmetnički logor kod Kirina, a pod pri t iskom odmetnika.

ZIDOVI:

Oni koji se nalaze na području ovoga Sbora žive povučeno i pokorni su.

'' Pomaže

560

Ne ispol javaju se javno, nit i se osjeća kakva djelatnost sa n j i -hove strane, ali je više nego vjerovatno, da su pota jno nepr i ja te l j -ski raspoloženi prema našoj državi i uobće poretku koji se s tvara u Europi.

MANJINE;

Lojalne su i ne osjeća se naročita djelatnost sa n j ihove strane. U M. Gradusi (j. z. od Sunje) nasel jeni su Slovenci v jerovatno

pod pri t iskom i od s t raha odmetnika zagovarali pri l ikom jedne akcije čišćenja tamošnje stanovničtvo, h rane stoku odbjeglih i slično.

2. ČETNIČKA AKCIJA I PREDUZETE PROTIVMJERE.

Djelatnost pobunjen ika i da l je je vrlo jaka, a sa pobol jšanjem vremena ona se je i pojačala. Naročito je d je la tna grupa Šamarica,3

sa koje se spuš ta ju odmetničke skupine u pravcu Sunje , Pe t r in je i Gline, gdje svoju djelatnost i spol javaju u rušen ju i napada j ima na ž. objekte, domobranske posade, ophodnje i straže, te naoružanu miliciju po selima, kojom pri l ikom teže da dodju do strel j iva i oružja.

Ovim pr i l ikama šire komunist ičke letke, koj ima pozivaju pri-čuvnike da se ne odazivaju pozivima u vojsku zas t rašujući ih da se vrši mobilizacija hrv. snaga, a Hrva tska navodno da je obavezna dati za istočni f ron t 300.000 vojnika.

Preduzet im akci jama čišćenja u tv rd jeno je, da su se skupine odmetnika sa Šamarice spuštale sve do Petr inje , gdje je u Kotar Šumi4 p ronadjeno ' jedno zatvoreno poljsko u tv rd j en j e i logor sa mal im kućicama spremljenim za noćenje.

Ovom poduzetom akcijom čišćenja odmetnici su većinom opet pot isnuti u pravcu Šamarice.

Medju četnicima i komunis t ima sve jasni je se ocrtava razdor do kojeg je došlo v je rova tno zbog podieljenosti miš l jen ja o dal j -n j e m načinu vod jen ja borbe. Zbog toga je med ju n j ima došlo i do otvorenih sukoba i borbi, uhićenja i s t r e l j an ja medju n j ima u poje-dinim kotarevima.

U promičbenom komunist ičkom mater i ja lu otvoreno se izlaže ideološka nesuglasica sa četnicima, te ih sma t ra ju svojim prot ivni-cima i izdajicama.

U pogledu rasporeda i g rup i r an ja četničko-pobunjeničkih sna-ga dopun ju je se ran i je izvješće u sliedećem:

Prema pronad jen im letcima i b ro ju naredbe (Br. 2 od 12. II. 42. i Br. 9. od 17. II. 42.) može se zaključit i da su u re jonu Petrove Gore formirani I. i II. Kordunski part izanski odredi.5

3 Odnosi se na partizane Banijskog NOP odreda. 4 Kotarskoj šumi 5 Vidi dok. br. 45.


II. odred bi imao 3 bata l jona, a 3. ba ta l jon (St jepana Mila-šinčića) — zapovjednik Ivo Vladić, politički komesar V. Katić i B. Latas — sa re jonom dje lovanja v je rova tno južna zona Pe t rove Gore (Cazin).6

Od grupe Šamarice spuš ta ju se pojedine skupine odmetnika u predio prema Sunj i — Pe t r in j i i Glini, pa su u cil ju nj ihovog suzbi-j an j a poduzete pojedine akcije čišćenja u tome rejonu.

Zapažena su p r ikup l j an ja odmetnika u selima Jošanica, Mačko-vo Selo (16 km od Petr in je) i Bi jel im Vodama (10 km. j. i. od Gline).7

Odmetničke snage u okolici Ogulina posta ju sve jače i ak t iv-nije, tako su do sada zauzeli sela Mrkopal j , Kupi jak , Ravna Gora, Sušice, Divi jake i Vučnik, a ugrožavaju sela Br. Moravice, Hrv . Moravice, Vrbovsko, Gomir je i Severin.8

U odmetničkim snagama kod Korenice nastao je razdor i po-bune izmedju četnika i komunista, pa je s t re l jano 10 četnika, koj i su odbili učestvovanje u napadu na Korenicu. U ovome re jonu od-metnici vrše novačenje mladića, te vrše v ježbanja kod Debelog Brda izmedju Korenice i Lapca.

Kod ove grupe zapaža se tendencija spa j an j a sa grupom Kore-nica—Kordunski Leskovac, pa se u tom cilju sprema napad na Ko-renicu, Pr i j ebo j i Ličko Pet rovo Selo. Ugroženost ovih mjes ta je u toliko pojačana, što su se ta l i janske posade povukle iz ovih mjesta.9

Kod skupine Kordunski Leskovac zapažena su skup l j an ja kod Močila (s. z. od Rakovice) a isto tako i ovd je je zapažen razdor izmedju četnika i komunista, što se ispoljavalo željom četničkog vodje iz Kordunskog Leskovca—Drakulić — o p regovaran ju sa na -šim vlastima, odnosno njegovom preda jom na dan 5. IV. t. g.

Kod II. Kra j i škog odreda grupe Kozare doznato je od jednog zarobljenika, da četom u Zuljevici zapovjeda neki Kukavica Gojko, zamjenik Kalenić Mirko. Četom u Kul jan ima zapovjeda Stojaković Veljko, a njegov zamjenik da je u D. Vodićevu neki Filipović.

Cete se navodno sastoje od oko 80—90 part izana, u svakoj četi nalazi se po 3 ili više strojnica, a četa je podi je l jena na dese-t ine jačine od po 10 par t izana sa jednim desetarom i po jednu s t roj opušku.

6 Branko Latas bio je politički komesar Trećeg bataljona Drugog kordunaškog NOP odreda, a narodni heroj Ivo Rukavina (Ivo Vladić) i Vladimir Bakarić (V. Katić) bili su komandant i politički komesar Glavnog štaba NOP odreda Hrvatske.

7 Odnosi se na Prvi i Treći bataljon Banijskog NOP odreda. 8 Na ovom terenu djelovale su jedinice Primorsko-goranskog NOP

odreda. (Vidi dok. br. 121.) 9 U borbama oko Korenice uzele su učešća skoro sve jedinice iz

Grupe NOP odreda za Liku. Ni prije ni poslije napada na Korenicu nisu izbijale nikakve pobune.

562

Po izjavi toga zarobl jenika raspored desetina je sliedeći: K u -l j am: 4 desetine i 3 strojnice.

G. Vodićevo: 2 desetine i 1 strojnica. D. Vodićevo: 4 desetine, 3 s trojnice i 5 s trojopušaka. Stražničku službu vrše dan ju sa oružjem, a noću, pošto su

sigurni da se prot ivu n j ih neće vršiti noćne akcije, s t ražare bez oružja ili sa oružjem u ograničenom broju.

Medju odmetnicima ovoga odreda zapažen je šumarski inži-n j e r Hrgović Niko, ran i je sa službom u Bjelovaru, i Omanović10

bivši željeznički prometnik u B. Novom. Promičbu vrši jedan bogo-slovac koji dobro poznaje h rva t sku povjest .

P rema zapaženim kre tan j ima odmetnika može se zaključit i da p r ip rema ju napad na Dobrlj in.

Iz jednog uhvaćenog letka upućenog svim štabovima odreda proleterskih brigada, ba ta l jona i komandama četa vidi se da je pri vrhovnom štabu odmetnika organizirana »Glavna in tendantura NOP« kojoj je povjereno snabd jevan je par t izana hranom, odjećom i ostalom opremom.

Snabd jevan je se navodno vrši preko »Narodno Oslobodilačkog Odbora« koj i se organiz i ra ju po selima i koj ima narod da je bilo milom bilo silom potrebne artikle, zatim kupovinom za gotov novac, rekvizicijom i konfiskaci jom te organiz i ranjem radionice za izradu vojničke opreme.

U letku objavl jena je i tablica pr ipada juć ih art ikala za dnevni obrok članovima N. O. P. koja predvidja : k ruha 750 gr, mesa gove-djeg 450, svinjskog 300, ovčeg 500 grama, krompira 500 gr, kupusa 500 gr, pasul ja 150 gr, masti 10 gr, ili suhog mesa ili slanine 200— 250 gr, duhana 10 gr, ili cigareta 10 komada.

Ovo su v jerovatno samo smjernice po kojima bi se imalo vršiti snabd jevan je part izanskih odreda, a da li se u praksi tako i provodi dvojbeno je.

Iz jednog letka Kordunaškog part izanskog odreda vidi se, da part izani Korduna teže prebacit i svoju djelatnost i na do sada mirne k ra j eve preko Save, te u tom cilju vrše promičbu.

Spominje se »izdajnička i protunarodna« akcija nekog čet-ničkog vodje Rakinića u okolici Skrada, koji je, izgleda, odvojio se od komunista i poveo protukomunis t ičku akciju, pa je zbog toga sa svojim pristalicama bio uhvaćen i n jegov pokret ugušen od s t rane komunista.

Snage I. Kraj i škog odreda i dal je n a p a d a j u naše posade na osiguranju željezničkih pruga Novi—Bihać a povezane su sa sna-gama II. Kraj iškog odreda preko Sane, pa vrši napada j e zajedno sa snagama tog odreda. Tako je u jednom letku objavl jeno da su

10 Hamdija Omanović, tada komandir jedne čete u Drugom kraji-škom NOP odredu.

30* 563

koncentr isan napad na Budimlić J a p r u izvršile snage 1. ba ta l jona »Petar Škundrić«, 2 ba ta l jona i 1 vod 5. čete 1. ba ta l jona II. K r a -j iškog odreda. Kod jednog napada na sela oko Ključa—Sanica spo-min ju se snage III. Kraj iškog odreda, a spominje se i IV. Kraj i šk i odred sa koj im veze posta ju svakim danom sve bolje.

O par t izanskim snagama kod Ogulina pr iml jeno je naknadno izvješće u sliedećem: part izanske straže i zasjede nalaze se u jednom širokom pojasu oko zauzetog prostora počevši od s. Bukovac (j. i. od Lokve)—s. Brestova Draga—s. Sunger—s. Mrkopalj—s. Begovo Razdolje—s. St. Laz—s. Ravna Gora—s. Sušica—s. Divjake (j. i. od Skrada)—Vrh Zingerle (k. 867)—K. 788 — i sa tih položaja napada ju s t rojopuščanom va t rom ž. postaje Delnice i Hrv. Moravice, te straže duž želj. pruge. Jakost odmetnika prema još neprovje ren im poda-cima oko 1.000. Naoružanje raznoliko: puške jugoslavenskog i tali-janskog porjekla, s trojnice i s t rojopuške i lovačke puške. U oružju oskudjeva ju , tako da na jedno oružje dolazi 2—3 part izana, a isto tako oskudjeva ju u strel j ivu.

Vodja ove grupe jeste neki Dr. Brnč ić" odvjetnik rodom iz Fužina i ima svoje sjedište u s. Mrkoplju. Sa n j ime se navodno na-lazi i l j ekarn ik iz Delnica Drenovački.1-'

Zapovjednik par t izanske posade u selu Ravna Gora (jakosti oko 200 ljudi) jeste s t ro jar Viktor Bubanj 1 3 iz Fužina.

Osim spomenute grupe Mrkopal j—Ravna Gora nalazi se u pr imorskom pojasu u Svinjskom Dolcu (s. i. od Bribira) jedan logor par t izana jakosti oko 1500-—2000 ljudi.14

U selu Radočaj (z. od Skrada) nalazi se takodjer jedan logor jakosti 80—100 ljudi.15

U selu Ponikve (i. od Vrbovskog) nalazi se jedan logor par t i -zana od 3—400 ljudi.16

Ove grupe par t izana povećavaju se svakim danom nadolaskom odmetnika iz Delnica, Hrv. Moravica, Fužina i pr imorskog pojasa, a postoji mogućnost da se razbijeni part izanski odredi kod K r n j a k a i Vojnića sjedine sa ovim snagama u Gorskom Kotaru .

Kao važnije momente u četničkoj akciji od posl jednjeg izvješća do danas navodim sliedeće:

11 Dr Josip Brnčić, tada borac u Primorsko-goranskom NOP odredu.

12 Luka Drenovački, tada šef kancelarije štaba Primorsko-goran-skog NOP odreda. Poginuo 1943 god. kod Sušaka, u borbi protiv Talijana.

13 Odnosi se na Andriju Bubnja, a komandant partizana u Ravnoj Gori je bio Nikola Car.

14 Tu je djelovala Bribirska četa Drugog bataljona »Matija Gu-bec« Primorsko-goranskog NOP odreda.

15 Ovdje se nalazila Delnička četa Primorsko-goranskog NOP odreda.

18 Tu su se nalazili partizani Gomirske čete Primorsko-goranskog NOP odreda.

564

U katoru Pisarovina:

8. III. napala je jedna četničko-komunistička banda jačine oko 400 naoružanih puškama i s t ro jopuškama postrojbe 3. sata I. kom. oruž. bojne u Banskom Kovačevcu. U 8-satnoj borbi r an jena su dva na našoj s trani i ubi jen je 1 četnik. Napad je odbijen.17

U kotaru Vojnić:

24. III. zapalili su par t izani u Per jas ic i obćinsku i još nekoliko drugih zgrada.18

U kotaru Vrginmost:

14. III. p ronadjen je na ž. pruzi Glina—Vrginmost na km. 42, 43 i 44 pod tračnicama ukopan eksploziv. Eksploziva je bilo oko 6 kg upakovan u drvenoj kut i j i i ukopčana električna bater i ja , koja n i je bila dobro sastavljena, zbog čega ni je došlo do eksplozije.

U kotaru Glina:

10. III. pokušala se je približiti jedna grupa odmetnika selu Ilovačak (obćina Bučica) ali je od oružničke ispostave odbijena.

21. III. napala je jedna grupa odmetnika hrvatsko selo Pr i -jeka (obćina Maja). U borbi poginuo 1 ustaša, 2 zarobljena, 7 voj-ničkih i 2 g rad janske puške oduzete. U selu zapal jene 3 kuće.1"

21. III. napadnut je most i željez. pos ta ja Gred jan i (kod Gline) va t rom iz sela Selišta. Napad je odbijen.10

24/25. III. upali su odmetnici u selo Vlaović (10 km. i. od Gli-ne) i zapalili pravoslavnu crkvu, školu i popov stan, potom se uz va t ru naše straže sa željezničke posta je povukli.1'1

30. III. izvršen je od s t rane odmetnika napad na ž. postaju Grabovac (kod Gline) kojom pri l ikom se posada predala bez borbe.22

30. III. istodobno kada je izvršen napad na postaju Grabovac napadnuta je ž. p. Maja, kojom pri l ikom se takodjer predala posada bez borbe. Ovom prilikom poginuo je 1 domobran.2 3

Domobrani ovih straža p r ipada ju pričuvnicima Varaždinskog popunidbenog zapovjedničtva i Pet r in jskoga.

17 Napad su izvršili dijelovi Četvrtog bataljona Prvog korduna-škog NOP odreda. Vidi dok. br. 100.

18 Ovu akciju izvršili su partizani Prve čete Drugog bataljona Prvog kordunaškog NOP odreda.

19, 20 Ove napade izvršili su partizani Druge čete Prvog bataljona Banijskog NOP odreda.

21 Ovu akciju izvršili su partizani Prve čete Prvog bataljona Ba-nijskog NOP odreda.

22 Vidi dok. br. 167. 23 Vidi dok. br. 163.

565

Istodobno sa napadima na ž. p. Grabovac i Maju izvršen je napad na ž. p. Vlaović, koji je odbijen, ali pošto se je 31. III. o ru-žnička posada neovlašćeno povukla u Glinu odmetnici su zapalili ž. postaju. Posada u Vlaoviću je opet postavl jena.

24. III. upali su odmetnici — oko 300 — u selo Bučicu, izne-nadil i seosku stražu od koje je 8 s t ražara ubijeno, zarobljeno 6 san-duka strelj iva, 16 pušaka i oko 39.000 kuna iz obćinske blagajne.2 4

Oružnička posada sa pristiglim pojačanjem proterala je od-metnike.

30. III. upalo je nekoliko odmetnika u selo Bučicu Donju i za-palili su jednu kuću.

U kotaru Pe t r in ja :

9/10. III. upala je jedna grupa odmetnika u domobranskim odo-rama u selo Bijelovac i odvela sa sobom jednog obćinskog stražara.2 5

20. III. upala je jedna grupa od 150 odmetnika u selo G. Budi-činu, te je prema popisu koje ga je imala ušla u kuće gdje su na-s tan jen i ustaše i otela 5 vojničkih pušaka.26

20 21. III. odmetnici ponovno napal i s. Budičinu — oružani mješ tan i dočekali odmetnike u zasjedi i napad odbili.

20 21. III. izvršen napad na D. Jabukovac (j. od Petr in je) — odmetnici prot jerani .2 7

22 23. III. napadnuto selo Budičina, pa su odmetnici jednom poduzetom širom akcijom čišćenja potisnuti .

25 26. III. napadnu ta ž. p. Hrastovica i straža na ž. mostu, kojom pri l ikom je porušen ž. most.28

Istoga dana napadnu t je i Pe t r in j sk i vodovod kod Pecke, straža se je odvažno borila, ali se zbog nadmoćnosti odmetnika ni je mogla održati. 8 domobrana nestalo, razvodnik straže i čuvar vodovoda ubijeni, vodovod man je oštećen.29

24 Prepad su izvršili partizani iz Prvog bataljona Banijskog NOP odreda.

25 Ovu akciju izvršilo je jedno odjeljenje Druge čete Trećeg bata-ljona Banijskog NOP odreda.

28 Razoružanje su izvršili partizani Prve čete Trećeg bataljona Banijskog NOP odreda. Vidi dok. br. 109 i 123.

27 Napad na Jabukovac izvršili su partizani Prve i Treće čete Trećeg bataljona Banijskog NOP odreda.

28 Ovaj napad i diverziju izvršili su partizani Prve čete Prvog bataljona Banijskog NOP odreda.

29 Napad su izvršili partizani Druge čete Prvog bataljona Banij-skog NOP odreda. Ubijeno 8-10 domobrana, a ostali uspjeli pobjeći.

566

25. III. pri l ikom akcija čišćenja j. z. od Sunje dali su odmet-nici kod Komogovine jači otpor sa Glavice (oko 200 pušaka i 2 s t roj -nice) ali su razbi jeni i p ro t j e ran i u Šamaricu.3 0

31. III. zapal jena je u selu Bijelnik (j. i. od Petr in je) prazna zgrada bivše oružničke posta je i nekoliko kuća.

U kotaru Kostajnica:

10/11. III. pokušala je jedna odmetnička banda napada j na ž. p rugu izmedju Maju ra i Hrastovca. Napad je odbijen bez žrtava.

18. III. upala je u selo Velešnju (Mečenčani) jedna komuni-stička banda u domobranskim odorama — oko 130 l judi — i tom pri l ikom zarobili 20 pušaka od 23 koliko su ih seljaci imali.

19/20. III. napala je jedna grupa odmetnika selo P a n j a n e i Majur , ali su napadi odbijeni od naših straža bez gubitaka.

23. III. odveli su komunist i iz Mečenčana 3 seljaka, koji su izbjegli iz Komogovine.

22/23. III. napadnu ta je ž. p. Hrastovac, napad je odbijen od naše straže.

U kotaru B. Novi:

19. III. napadnu ta je straža i most u selu Rudice. Napad odbijen.

21. III. u zoru izvršen va t ren i prepad na stražu kod B. Novog 1 domobran poginuo i 1 ran jen .

22'23. III. oklopni vlak nagazio na minu na dielu pruge Do-br i jin—Novi, tom pri l ikom iskočila lokomotiva i 1 vagon razbijen.

21/22. III. va t reni prepad na ž. p. Rudice, na most i oklopni vlak. Napad odbijen.

22. III. ponovno va t ren i prepad na straže kod B. Novog sa pravca Vješala. Odmetnici napal i sa 4 automatska oružja. Napad odbijen.

24/25. III. obći napad na sve straže od Dobrl j ina do Novog. J e d n a straža jakost i 1 časnik, 4 dočasnika i oko 56 domobrana (sa 5 s troj opušaka) napadnu ta od nadmoćne skupine odmetnika na dionici Dobrl j in — most na Str ižni — zarobl jena je. Ostale straže napad odbile — pruga razrušena i skinuta sa nasipa u dulj ini 2200 m. Ik

25. III. II oklopni vlak nagazio na 2 mine na pruzi Dobrl j in— Novi — stroj i oklopni vagon iskočili.

30 Odnosi se na partizane Prve i Druge čete Trećeg bataljona Banij-skog NOP odreda.

567

U kotaru Dvor n. U.

9'10. III. m a n j e grupe odmetnika napale su straže na ž. pruzi kod ž. v iadukata između Kosta jnice i Volinje. Napadi su odbijeni.

U kotaru Bos. Krupa:

15. III. napadnuta je oružnička straža u selu Crkvine. Napad odbijen i na s t rani pobunjenika 5—6 mrtvih.

25. III. napadnut i su radnici na ž. p. kod B. Krupe — 1 poginuo. 31. III. ubili su odmetnici između Jezerskog i Vrletnice (kod

Otoke) u k r a j u gdje se do sada ni jesu se pojavl j ival i odmetnici — 3 građana i 2 ranili .

U kotaru Cazin:

10. III. izvršile su odmetničke skupine napad na selo Trstovac i Marin Most. Napad nakon upućenog pojačanja odbijen.

10. III. napala je jedna skupina od 25 odmetnika u bi jel im odorama naše straže na Radić Mostu — napad odbijen, a odmetnici se povukli u pravcu Aove.

18 19. III. odbijen je napad na stražu kod tunela br. 9 kod ž. p. Cazin (Srbljani).

23/24. III. izvršen vat reni napad na straže ž. p. Cazin — napad odbijen — 1 domobran ran jen .

U kotaru Slunj:

19. III. zaposjeli su odmetnici sela Bliznicu i Brezovac na putu Rakovica—Slunj. 21. III. povukli su se odmetnici iz Brezovca i n a -vodno prebacili u Močila, a u Brezovac su 23. III. upali oružani milicioneri i dielom ga popalili.

U kotaru Korenica:

25. III. vođena je borba između odmetnika i udruženih naših i ta l i janskih snaga kod Plitvičkih Jezera. Naš 1 poginuo31.

U kotaru Bihać:

10. III. napadnu to je selo Pogledalo i Tržac, te su vođene borbe između Trstovca i Rujnice sa kombiniranim snagama oruž-n ika i milicionera. Ranjeno je 8 milicionera.

31 Borba je vođena protiv dijelova bataljona »Ognjen Priča«.

568

6. III. napalo je oko 40 odmetnika selo 'Šturl iće. Milicioneri sa pristiglim po jačan jem odbili su napadače do Siljkovače. U toj borbi popaljeno je 35—40 domova grkois točnjaka iz kojih su po-bunjenic i davali otpor. Ovom pri l ikom spal jeno je i selo Bogovolje.

25. III. izvršen je va t ren i napad od s t rane pobunjenika na Vincu.

U kotaru D. Lapac: U D. Lapcu zarobljeno je oko 250 ta l i janskih vojnika, koji su

razoružani, a oduzete odore p re rađu ju se u Korenici za odmetnike32 .

U kotaru Knin:

U selima Vrpolje, Lukari , Bogatić izvršili su četnici razne na-pada je na pučanstvo i o t imanja imovine stanovničtvu.

U kotaru Delnice:

19. III. napadnut je i zauzet Mrkopalj3 3 .

25. III. naišle su kod ž. p. Plaše dvi je lokomotive na po-s tavl jenu minu i pruga je razorena na dulj ini od 400 m.34

U kotaru Ogulin:

25. III. napadnuta je straža na vodocrpu u Generalskom Stolu. Od 8 s t ražara 6 je nestalo. Is tovremeno napadnuta je straža vodo-crpa na Mrežnici, ali je ovaj napad odbijen35 .

3) KOMUNISTI.

Komunist ička akcija i dal je se sprovodi vrlo snažnom pro-mičbom, koju šire u pučanstvu neodgovorni elementi i koja ne os ta je bez učinka, a po gotovo u k ra j ev ima gdje ima simpatizera, kao što je to u kotarevima Karlovac, Pisarovina, Vrginmost, Sisak, Glina, Pe t r in ja i Kostajnica.

Iz mnogobrojnog pr ikupl jenog komunističkog promičbenog ma-ter i ja la vidi se da cje lokupnom promičbom upravl ja »centralni ko-mitet komunist ičke s t ranke u Hrvatskoj« koji razašil je letke po ci-jeloj državi.

* Vidi dok. br. 82. 33 Napad su izvršili partizani Drugog bataljona »Matija Gubec«

Primorsko-goranskog NOP odreda. Vidi dok. br. 121 i 127. 34 Ovu diverziju izvršili su partizani Drugog bataljona »Matija

Gubec«. 35 Ovaj napad izvršili su partizani Prvog bataljona Drugog kordu-

naškog odreda. Vidi dok. br. 128.

569

Okružni komitet i u pojedinim kotarevima letke umnožava ju i razaši l ju odredima. Tako su uhvaćeni letci umnoženi od s t rane kotarskog komiteta komunist ičke pa r t i j e Hrva tske za kotar Pe t r in ju i Kostajnicu, Glina a letci su umnoženi u Pe t r in j i i u Glini.

U svojim letcima komunist i utiču na pučanstvo da se pr ičuv-nici ne odazivaju u vojsku je r je ova vojska navodno predviđena za Istočni f ront , n a p a d a j u Ustaški pokret kojega kr ive za izazvane borbe u zemlji, u k ra j ev ima u koj ima ima pristaša Dr. Mačeka na-pada ju politiku n jegovu da bi t ime od n jega odvrati l i pristaše i pr i -kazu ju part izanski pokret kao jedini koji bi mogao popravi t i s ta-n j e i narodu pomoći — i si.

U pred je lu s jeverno od Save komunist ička djelatnost posta je sve življa. Komunist ička grupa koja se je pojavila kod Kalnika p ro t j e rana je jednom akcijom čišćenja te se je u g rupama povukla u pravcu Bilo Gore. U sukobu kod Javorovca ubi jena su 4 četnika, jedan je r an j en i 3 uhvaćena. Ovom pri l ikom zarobljeno je 5 pu-šaka, 2 samokresa, 4 bombe, 1 torba puščanog strel j iva, a lata i si. U ovim borbama zapažen je i odbjegli poručnik Leiner, koji se iz Zagreba prikl jučio komunist ima.

U kotaru Čazma (s. Dubravi) na vrieme je uhićena i otkr i-vena komunist ička organizacija koja se je spremala da se pr ikl juči komunist ičkoj grupi iz Kalnika.

U II zoni komunizam ubrzan i vidno jača a tome pomaže i glad koja tamo vlada i postupci Tal i jana prema našem narodu i vlastima. Zbog nezadovoljstva naroda u okupiranom k r a j u Dal-maci je ovaj se u sve jačoj mje r i p r ik l juču je odmetničkim skupinama koje naz iva ju »Oslobodilačka vojska«. Od ovih nezadovoljnika for -mi r a ju se nove skupine (komunista-odmetnika) u Dinari, Svilaj i i Mosoru.

Ako se protiv ovih odmetnika neće na vr ieme preduzeti ener -gične mje re može se očekivati da će kad prolista šuma d je lovan je ovih odmetnika biti u masama jer će narod i od s t raha od n j ih i nezadovoljstva i ogorčenja protiv okupatorskih vlasti pr ikl juči t i se n j ima.

0 razdoru koji je između komunis ta i četnika nastao i koji se u n j ihovoj promičbi jasno izrazuje već je spomenuto pod II.

IV. OBĆI ZAKLJUČAK

1 ako su u mjesecu ožujku prepadi odmetnika bili nešto češći, ne bi se još moglo govoriti o nekoj jedinstvenoj pojačanoj oružanoj aktivnosti. Najak t ivn i j i su Kra j i šk i part izanski odredi, koji su r a -zoružali posade u Budimlić Japr i i Blagaju i ometa ju željeznički promet dolinom r i jeke Une. Isto tako akt ivna je »grupa Šamarica«, koja ugrožava cijeli kotar Glina i Pet r in ja , a osobito bližu okolicu središta Velike Zupe Gora.

570

Uslied akcije Utinjskog sdruga južno od Karlovca, razbijena je jaka odmetnička »grupa Pet rova Gora«, ali su se n jeni dijelovi p re -bacili izgleda na l i jevu obalu Korane.

Najveća aktivnost komunista je zapažena u kotaru Delnice i Ogulin.

U opće je upadl j ivo da komunist i na jveću važnost polažu na promidžbu i na pr idobi jan je seoskog stanovničtva. Osobito su pažljivi prema musl imanima. Obazriv postupak prema stanovničtvu zauzete Budimlić J ap re brzo je odjeknuo i po drugim musl iman-skim selima, tako da su musl imani u Blagaju odmah našoj vlasti predali oružje, smat ra juć i da im od par t izana ne pr i je t i n ikakva opasnost. Istu promidžbu razv i ja ju i po katoličkim selima, pozi-vajući obveznike da se ne odazivaju pozivima u domobranstvo.

Naše pučanstvo posta je sve malodušni je i nesmije uopće iz-laziti u polja i traži oružanu zaštitu (ovo osobito u ko ta ru Pe t r in ja i Glina) i ako je djel imično i samo oboružano.

Obzirom na važnost ovoga t reba na jžurn i j e poduzeti j aku protupromidžbu, jer postoji bojazan da se pričuvnici neće u do-voljnoj mje r i odazivati, što već sada pokazuju pojedini pr imjer i .

Zapovjednik, general, Rumler

BR. 166

IZVJEŠTAJ VELIKE ŽUPE VINODOL I PODGORJE O MJERAMA TALIJANSKIH VOJNIH VLASTI I AKCIJAMA PARTIZANA U

VREMENU OD 16 DO 31 OŽUJKA 1942 GODINE

NEZAVISNA DR2AVA HRVATSKA VELIKA 2UPA VINODOL I PODGORJE

V. T broj: 98-1942. U Senju, dne 1. t r avn ja 1942.

Predmet : Izviešće o javnoj sigurnosti i obćoj si tuacij i velike župe Vinodol i Podgor je za vr ieme od 16. do 31. ožujka 1942. —

Ministars tvu vanjskih poslova u

Zagrebu.

Pozivom na okružnicu minis tars tva unu ta rn j ih poslova; ravna-teljstvo za javni red i sigurnost od 9. XII. 1941. pov. bro j 12565-1941. predlaže se, prema stiglim podatcima područnih kotarskih oblasti, 'zviešće o javnoj sigurnosti i obćoj si tuacij i velike župe Vinodol i Podgor je za razdoblje od 16. do 31. ožujka 1942.

571

U kotaru Crikvenica: Dne 9. ožujka o. g. došla je jedna grupa odmetnika u selo Vel. Bašunje, obćine Grižane i sobom odvela Ni-kolu Karlića, rođen 1921 godine.

Nekoliko dana ran i je bili su iz obćine Grižane odvedeni u šumu: Branko Mužević, rođen 1921, Ivan Pavlić, r. 1921, Zvonko Hreljac, r. 1921, i S t jepan Golać, r. 1921.

U kotaru Kral jevica: U noći na 12. ožujka oko 2.35 n. na že-ljezničkoj pruzi, blizu posta je Drivenik, naišao je ta l i janski vojni vlak na podmetnut i eksploziv, kojom pril ikom su ran jena 2 voj-nika i učinjena je veća mater i j a lna šteta. Na 100 m. udal jenost i od mjesta, gd je je nastala eksplozija, bila je ta l i janska vojna straža. Saobraćaj je uspostavljen 13. ožujka u 22 h.1

U kotaru Novi: U izviešću za prošli t j edan javl jeno je, da su ta l i janske vojne vlasti odvele žitelje pojedinih sela obćine Bribir u koncentracioni logor u Bakru. Obćina Bribir javila je, da je od-vedeno ukupno 120 osoba.

Isto tako odvedeno je iz zatvora u Novom u logor u Bakru 35 osoba, koje su od ran i je bile zatvorene zbog raznih prekrša ja .

Dne 18. ožujka odveli su komunist i u šumu Kazimira Bar i -čević, rođen 1918, iz Zagona, a inače nas tan jen u Novom.

Drugi dan odvedene su 4 osobe iz sela Zagon u šumu, a svi oni bili su pozvani na oružnu vježbu, pa se predmjeva , da su dobro-voljno otišli među odmetnike.

% Dne 31. ožujka uhapsile su ta l i janske vojne vlasti Dragut ina

Linić, obć. b lagajnika u Ledenicama, koji je rodom iz Dolnjeg Je -lenja . Uhapšenje je navodno izvršeno na zaht jev vojnih vlasti iz Sušaka.

Pored toga uhapšene su u Ledenicama još 4 osobe i to na-vodno radi pomaganja odmetnika. Ovo je izviešćeno ovostranim do-pisom od 2. IV. o. g. broj 846 Prs.

U noći na 31. ožujka odmetnici su prepilili brzoglasne stupove između Novoga i Bribira (39 komada), između Selaca i Novoga 4 kom. i Ledenica i Novoga sve s tupove na dul j ini od 3 i pol kilo-metra2 .

LT kotaru Senj : Dne 1. t r avn ja prepilili su odmetnici 14 brzo-glasnih stupova između Senja i Novoga3.

Kotarske oblasti u Br in ju i Karlobagu, te ispostava u Pagu nisu u ovih 15 dana pr i javi le ni jedan slučaj, kojeg bi t rebalo u ovom izviešću spomenuti .

1 Ovu diverziju izvršili su partizani Drugog bataljona »Matija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda.

2 Telefonsko-telegrafske stupove su presjekli partizani Bribirske čete Drugog bataljona »Matija Gubec« Primorsko-goranskog NOP odreda.

1 Ovu akciju su izvršili partizani Ledeničke čete Primorsko-goran-skog NOP odreda.

572

Manj i broj k ršen ja javne sigurnosti, koji se je dogodio u raz-maku od 15. do 31. ožujka o. g., nego je to bio slučaj u ran i j im istim razmacima ne ukazuje na pobol jšanje teškog s t an ja javne sigurnosti.

Moli se ponovno naslov, da što žurni je uspostavi župsku re-dars tvenu oblast i postavi upravi te l ja iste.

Za dom spremni!

(M. P.)4 Po nalogu velikog župana ta jn ik :

Potpis nečitak

BR. 167

IZVJEŠTAJ ORUŽNIČKE POSTAJE KRALJEVČANI OD 2 TRAV-NJA 1942 GOD. O ZAROBLJAVANJU DOMOBRANSKE STRAŽE

NA ŽELJEZNIČKOJ STANICI BANSKI GRABOVAC


I. HRV. ORUŽNIČKE PUKOVNIJE ZAGREB

J. S. Broj 3032 U Zagrebu, dne 14. t r avn ja 1942.

Predmet : Domobranska straža u Banski Grabovac1 po komuni-stima razoružana i zarobljena.

1.) RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE

2.) VRHOVNOM ORUZNIČKOM ZAPOVJEDNIČTVU Zagreb

Oružnička posta ja Kra l jevčani dopisom Br. 437. od 2. t r avn ja 1942. javl ja :

»Noću 29/30. ožujka 1942. oko 2 sata, nenadano je po komu-nistima napadnuta i razoružana domobranska straža na željezničkoj postaji Banski Grabovac, kotara Glina, te nakon zarobl jenja straže, komunisti su zapalili željezničku postaju, zgradu općinskog pogla-varstva, kuću tal i janskog podanika Dominika Cimbari-a. te još tr i kuće mješ tana Banski Grabovac.

4 Okrugli pečat: Nezavisna Država Hrvatska, Velika Zupa Vino-dol i Podgorje Senj.

1 Krajiški Grabovac

573

Straža je bila u jačini od jednog časnika i 46 domobrana2 . Časnik3 koji je zapovjedao ovom stražom, navodno je straž-

nike sa stražarskih mjes ta povukao u s tražaru, te cjeloj straži rekao, da se je sva vojska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj predala, i da se oni mora ju predati . Nakon par minuta već su bili opko-l jeni od komunista . Ime časnika n i je poznato.

Nakon što su komunist i zapalili pomenute građevine, pošli su u pravcu sela Luščana gdje se u tv rđu ju , i sa sobom odveli za-robl jene domobrane i časnika.

Iste noći komunist i su porušili željezničku prugu od Banskog Grabovca prema Vlahoviću udal jeno za 1.100 metara.«

P r e d n j e predlažem time, da sam izdao zapovjed kri lu Pe t r i -nja , da se preduzmu potrebne mje r e za hva t an j e ili uniš tenje četničko-komunističke bande.

Zapovjednik potpukovnik (Duffek) Duffek

- Napad su izvršili partizani Druge čete Prvog bataljona Banij-skog NOP odreda.

1 Odnosi se na Milana Brunovića, koji je bio u vezi s partizanima i prethodno se dogovorio s njima za ovaj napad.

574

Ustaško-domobranski i italijanski dokumenti

Documents

Transcript of Ustaško-domobranski i italijanski dokumenti