USNA ŠUPLJINA I ZUBNI LUKOVI - sfzg.unizg.hr · - predvorja usne šupljine (vestibulum oris) -...

6
stranica 1 MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM Osnove oralne i dentalne histologije Naziv vježbe: Osnove oralne i dentalne histologije Sadržaj vježbe: TEORETSKI DIO • osnove oralne i dentalne histologije PRAKTIČNI DIO • Mikroskopiranje i precrtavanje histoloških preparata – suhi izbrusak zuba – vršak kvržice – korijen zuba – eozinski demineralizirani preparat ekstrahiranog zuba (pulpa, dentin, predentin) – eozinski demineralizirani preparat zuba u alveoli (gingiva, alveolna kost, parodontni ligament, cement, dentin) PREMA: Bath-Balogh M, Fehrenbach MJ. Dental embryology, histology and anatomy, Elsevier Inc; 2006. Berkovitz BKB; Holland GR; Moxham BJ: Oral Anatomy, Histology and Embryology, Mosby; 2002. USNA ŠUPLJINA I ZUBNI LUKOVI gornji zubni niz donji zubni niz resica tonzile jezik nepčani lukovi dno usne šupljine USNA ŠUPLJINA Usna šupljina sastoji se od: - predvorja usne šupljine (vestibulum oris) - gornje i donje čeljusti s alveolarnim nastavcima i zubnim nizovima - usne šupljine u užem smislu (cavum oris proprium). Zubne lukove čine zubni nizovi smješteni unutar alveolnih nastavaka gornje i donje čeljusti. Oblaže ih sluznica usne šupljine, koju dijelimo na gingivu i alveolarnu sluznicu. Usna šupljina u užem smislu sprijeda je omeđena gornjim i donjim zubnim lukom a straga se nastavlja ždrijelo. Unutar usne šupljine u užem smislu nalaze se nepce, jezik i dno usne šupljine. PREDVORJE USNE ŠUPLJINE predvorje gornje čeljusti alveolarna sluznica sluznični nabor sluznica usne obrazna sluznica s lineom albom papila parotidne žlijezde predvorje donje čeljusti HISTOLOŠKA GRAĐA ZUBA I PARODONTA Potpuno razvijeni i iznikli zubi sastoje se od krune i korijena, a histološki razlikujemo tri mineralizirana zubna tkiva: caklinu, dentin i cement. Dentin tvori najveći dio zuba, u kruni prekriva ga caklina, u korijenu cement. U središnjem dijelu zuba nalazi se rahlo, meko, specijalizirano vezivno tkivo – zubna pulpa. Parodont je funkcijska cjelina pojedinih tkiva koja podupiru zube a sastoji se od gingive, parodontnog ligamenta (dezmodonta), cementa zuba i alveolne kosti. HISTOLOŠKA GRAĐA ZUBA I PARODONTA Izgled zubnih tkiva ovisi o načinu pripreme histoloških preparata. Demineralizirani eozinski preparat dobiva se postupkom demineralizacije tj. otapanja minerala djelovanjem kiselina, nakon čega se primjenjuje bojenje eozinom. Na njemu su vidljiva meka tkiva te organski sadržaj mineraliziranih tkiva. Budući da zrela caklina sadrži 96% anorganskih tvari a samo 1% organskih tvari (težinski omjeri), neće se vidjeti na ovim preparatima. Suhi izbrusak je nativni preparat u čijoj izradi zubi i okolna tkiva nisu podvrgnuti djelovanju kemikalija. Na njemu se može analizirati histološka građa mineraliziranih tkiva dok meka tkiva (zubna pulpa i gingiva) ne ostaju očuvana te se vide samo njihovi ostaci.

Transcript of USNA ŠUPLJINA I ZUBNI LUKOVI - sfzg.unizg.hr · - predvorja usne šupljine (vestibulum oris) -...

stranica 1

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Osnove oralne i dentalne histologije

Naziv vježbe:

Osnove oralne i dentalne histologije

Sadržaj vježbe:

TEORETSKI DIO• osnove oralne i dentalne histologije

PRAKTIČNI DIO• Mikroskopiranje i precrtavanje histoloških preparata

– suhi izbrusak zuba – vršak kvržice– korijen zuba

– eozinski demineralizirani preparat ekstrahiranog zuba (pulpa, dentin, predentin)

– eozinski demineralizirani preparat zuba u alveoli (gingiva, alveolna kost, parodontni ligament, cement, dentin)

PREMA: Bath-Balogh M, Fehrenbach MJ. Dental embryology, histology and anatomy, Elsevier Inc; 2006.Berkovitz BKB; Holland GR; Moxham BJ: Oral Anatomy, Histology and Embryology, Mosby; 2002.

USNA ŠUPLJINA I ZUBNI LUKOVIgornji zubni niz

donji zubni niz

resica

tonzile

jezik

nepčani lukovi

dno usne šupljine

USNA ŠUPLJINA

• Usna šupljina sastoji se od:- predvorja usne šupljine (vestibulum oris)- gornje i donje čeljusti s alveolarnim nastavcima i zubnim nizovima- usne šupljine u užem smislu (cavum oris proprium).

• Zubne lukove čine zubni nizovi smješteni unutar alveolnih nastavaka gornje i donje čeljusti. Oblaže ih sluznica usne šupljine, koju dijelimo na gingivu i alveolarnu sluznicu.

• Usna šupljina u užem smislu sprijeda je omeđena gornjim i donjim zubnim lukom a straga se nastavlja ždrijelo. Unutar usne šupljine u užem smislu nalaze se nepce, jezik i dno usne šupljine.

PREDVORJE USNE ŠUPLJINE

predvorje gornje čeljusti

alveolarnasluznica

sluznični nabor

sluznica usne

obrazna sluznicas lineom albom

papila parotidnežlijezde

predvorje donje čeljusti

HISTOLOŠKA GRAĐA ZUBA I PARODONTA

• Potpuno razvijeni i iznikli zubi sastoje se od krune i korijena, a histološki razlikujemo tri mineralizirana zubna tkiva: caklinu, dentin i cement.

• Dentin tvori najveći dio zuba, u kruni prekriva ga caklina, u korijenu cement.

• U središnjem dijelu zuba nalazi se rahlo, meko, specijalizirano vezivno tkivo – zubna pulpa.

• Parodont je funkcijska cjelina pojedinih tkiva koja podupiru zube a sastoji se od gingive, parodontnog ligamenta (dezmodonta), cementa zuba i alveolne kosti.

HISTOLOŠKA GRAĐA ZUBA I PARODONTA

• Izgled zubnih tkiva ovisi o načinu pripreme histoloških preparata.

• Demineralizirani eozinski preparat dobiva se postupkom demineralizacije tj. otapanja minerala djelovanjem kiselina, nakon čega se primjenjuje bojenje eozinom. Na njemu su vidljiva meka tkiva te organski sadržaj mineraliziranih tkiva. Budući da zrela caklina sadrži 96% anorganskih tvari a samo 1% organskih tvari (težinski omjeri), neće se vidjeti na ovim preparatima.

• Suhi izbrusak je nativni preparat u čijoj izradi zubi i okolna tkiva nisu podvrgnuti djelovanju kemikalija. Na njemu se može analizirati histološka građa mineraliziranih tkiva dok meka tkiva (zubna pulpa i gingiva) ne ostaju očuvana te se vide samo njihovi ostaci.

stranica 2

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Osnove oralne i dentalne histologije

SUHI IZBRUSAK, UZDUŽNI PRESJEK ZUBA U ALVEOLI

• A - caklina

• B - dentin

• C - cement• D – pulpna komorica

• E - alveolna kost

SUHI IZBRUSAK, UZDUŽNI PRESJEK

ZUBA

• A - caklina

• B - dentin

• C – cement

CAKLINA• Caklina je mineralizirano zubno tkivo koje prekriva krunu zuba.• Osnovna jedinica građe cakline na svjetlosnom mikroskopu je

caklinska prizma a na elektronskom mikroskopu to je kristal

hidroksilapatita.

Caklinske prizme –poput gusto poredanih štapića protežu se cijelom debljinom cakline od caklinsko-dentinskog spojišta do površine krune zuba.

RETZIUSOVE PRUGE

• Retziusove pruge su crte rasta koje odražavaju ritmičnost odlaganja cakline.

DENTIN

• Dentin je tvrdo zubno tkivo koje čini najveći dio krune i korijena zuba. U kruni zuba prekriva ga caklina a u korijenskom dijelu zuba cement.

• Dentin okružuje pulpnu komoricu i korijenske kanale.

A - dentinB - caklina C - cement

DENTIN

• Dentinski kanalići (tubuli) protežu se od pulpne komorice do caklinsko-dentinskog spojišta. In vivo sadrže stanične nastavke odontoblasta, dentinsku tekućinu a u nekim dijelovima i živčane okončine.

stranica 3

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Osnove oralne i dentalne histologije

DENTIN(demineralizirani preparat, uzdužni presjek zuba u alveoli)

• B-dentin• C-cement• D-zubna pulpa• E-alveolarna kost• F-parodontni ligament• G-gingiva

Dentin odlažu odontoblasti – stanice čije je tijelo u perifernom sloju pulpe, a stanični nastavci protežu se unutar dentinskih kanalića. Budući da dentin i pulpa čine funkcijsku cjelinu, zajedničkim imenom zovemo ih pulpodentinski kompleks.

DEMINERALIZIRANI PREPARATPULPO-DENTINSKO PODRUČJE

• A – pulpa• B - dentin• C - predentin

Između odontoblasta i mineraliziranog dentina nalazi se sloj nemineraliziranog dentinskog matriksa - predentin.

DEMINERALIZIRANI PREPARAT POPREČNI PRESJEK ZUBA U ALVEOLI

A – parodontni ligament

B – pulpa

C – cementD – dentin

P – predentin

C

D

P

ZUBNA PULPA

• Zubna pulpa je specijalizirano rahlo vezivno tkivo smješteno unutar pulpne komorice i korijenskih kanala.

• Preko otvora na vršku korijena pulpa je u kontinuitetu s parodontnim ligamentom.

• Kao i svako rahlo vezivno tkivo, građena je od stanica, vlakana, osnovne supstance, krvnih žila i živaca a specifičnost pulpe je što sadrži visokodiferencirane stanice – odontoblaste.

ZUBNI CEMENT

• Cement je tanki sloj mineraliziranog tkiva koje prekriva dentin korijena.

• U cement se ugrađuju snopovi kolagenih vlakna parodontnog ligamenta te on čini dio pričvrsnog aparata zuba.

• Debljina cementa varira duž korijena - najtanji je u području vrata zuba a najdeblji na apeksu korijena i u interradikularnim prostorima višekorijenskih zubi.

ZUBNI CEMENT• Cement izlučuju cementoblasti koji se nalaze unutar parodontnog

ligamenta (A) uz površinu korijena. Između cementoblasta i cementa nalazi se nemineralizirani matriks – precement. Kod brzog odlaganja, cementoblasti ostaju zarobljeni u cementu te postaju inaktivni cementociti.

• Crte rasta u cementu zovu se Salterove crte.

precement

cementoblasti

dentin

cement

parodontni ligament

Salterove crte

cementociti

stranica 4

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Osnove oralne i dentalne histologije

ZUBNI CEMENT

• Histološki razlikujemo acelularni cement (A), koji ne sadrži stanice, i celularni cement (B) koji sadrži stanice – cementocite.

• Na suhim izbruscima ne vide se cementociti već samo njihove lakune ispunjene zrakom.

ZUBNI CEMENT

• Uobičajena je raspodjela gdje acelularni cement (A) prekriva korijen uz dentin, dok celularni cement (B) prekriva acelularni uglavnom u apeksnom području korijena.

ZUBNI CEMENT

• A - acelularni cement • B - celularni cement

PARODONTNI LIGAMENT• Parodontni ligament je gusto

vezivno tkivo koje zauzima parodontni prostor između korijena zuba i alveole.

• Parodontni ligament zajedno sa zubnim cementom, alveolnom kosti i gingivom čini funkcijsku cjelinu potpornih tkiva zuba –parodont.

• B-dentin• C-cement• D-zubna pulpa• E-alveolarna kost• F-parodontni ligament• G-gingiva

PARODONTNI LIGAMENT

• Parodontni ligament sastoji se od stanica, međustanične tvari i vlakana.

• Glavna vlakna parodontnog ligamenta snopovi su kolagenih vlakana usidrenih s jedne strane u cement korijena zuba a s druge u alveolnu kost. Zovemo ih Sharpeyeva vlakna. Duž korijena zuba imaju različitu orijentaciju.

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOMvježba 10 – zimski semestar

• A – dento-alveolna vlakna• B – horizontalna vlakna

PARODONTNI LIGAMENT

• Apikalna vlakna

stranica 5

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Osnove oralne i dentalne histologije

ALVEOLNA KOST

• Alveolna kost (alveolni nastavak) dio je gornje i donje čeljusti koji okružuje i učvršćuje zube.

• Alveolni nastavak dijelimo na vestibularnu i oralnu koštanu ploču, a na svakom se razlikuju:- vanjska kortikalna ploča (kompaktna kost)- unutarnja kribriformna ploča (lamina cribrosa), oblaže alveolu zuba - spongiozna kost između vanjske i unutarnje ploče

ALVEOLNA KOST

• U alveolnoj kosti sidre se Sharpeyeva vlakna parodontnog ligamneta.• snopovi vlakana su veći uz kost (A) nego uz cement (B)

• dekalcificirani preparat,bojenje aldehid fuksin i van Gieson

• dekalcificirani preparat,bojenje hematoksilin-eozin

A – alveolna kost, B - cement

RASPODJELA STANICA UNUTAR PARODONTNOG LIGAMENTA

osteoblasti uz površinu kosti

cementoblasti uzpovršinu cementa

HISTOLOŠKA GRAĐA ORALNE SLUZNICE

Vrsta Područje Klinički izgled Mikroskopski izgled

Oblažuća sluznica sluznica obraza,

alveolnog nastavka,

usana, dna usne

šupljine, ventralne

strane jezika i mekog

nepca

meke i vlažne

površinske teksture,

može se rastezati i

stlačiti te se ponaša

poput jastuka

nekeratinizirani epitel

Mastikatorna

sluznica

prirasla gingiva, tvdo

nepce i dorzalna strana

jezika

gumaste teksture i

rezilijencije, služi

kao čvrsta baza

keratinizirani epitel

Specijalizirana

sluznica

dorzalna strana jezika vezana za jezične

papile

diskretne strukture

epitela i lamina

propria

GINGIVA• gingiva je dio sluznice usne šupljine koji okružuje i pričvršćen je za zube i alveolnu kost

alveolnasluznica

gingiva

mukogingivnagranica

GINGIVA

A – alveolna mukoza,

C – mukogingivna

granica

D – prirasla gingiva,

E – slobodna gingiva

F – interdentalna papila

stranica 6

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Osnove oralne i dentalne histologije

Dentogingivno spojište

A – prirasla gingiva s mastikatornim keratiniziranim epitelom

B – slobodna gingiva

C – nekeratinizirani epitel gingivnog sulkusa

D – spojni epitel

ostatak caklinske kutikule

KRAJ