Usmena Proza Sve

8/10/2019 Usmena Proza Sve

1/44

USMENA PROZA

TEORIJA BOSNJACKE KNJIZEVNOSTI

Usmena proza Bosnjaka moze se podvesti pod o!i"ajen knjizevnoteorijsk podje# na pri"eo zivotinjama$ !asne$ !ajke$ nove#e$ sa#jive pri"e$ predaje$ pos#ovi"e%%%

U odnos na ov vrst mjetnosti rije"i dr &i' naroda na istom prostor $ !osnja"ka smena proza od#ik je se nekim "rtama koje s pos#jedi"a izravno& ti"aja is#ama$ s jedne$ te p#ivasmene knjizevnosti is#amski' naroda sa kojima s Bosnja"i do#azi#i dodir( T raka$ Arapa$Irana"a$ s dr &e strane%

Ovaj je tje"aj ostvarivan dva toka( izravnim doti"ajima ) na p tovanjima$ na vojnim po'odima$ tr&ova"kim pos#ovima$ te posredstvom pisane knjizevnosti$ "iji s prenosio"i it ma"i !i#i o!razovani pojedin"i koji s "i#i t rski$ arapski i perzijski jezik$ pripremaj "i seza raz#i"ite vjerske$ pravne i vojne s# z!e Bosni i#i dr &dje Osmanskom "arstv %

Osim pozajmi"a na motivsko)tematskom p#an $ tje"aji s vid#jivi i na razini #ikova$ &dje je pose!no pe"at#jiv primjer sa poznatim j nakom t rske sa#jive pri"e$ Nasr din *odzom$ koji je rastao !osnja"k smen proz $ poprimivsi neka o!i#jezja #ikova sa#jive pri"e izsmeno& nas#ijedja nove domovine$ iz razno#ike &radje pri"anja o Ce#i$ Cosi i dr &im sa#jivim

j na"ima !osnja"ko& smeno& pripovijedanja%

Bosnja"ka smena proza op"enito je nedovo#jno istrazena kao "je#ina%

Unitaristi"ko s'va"anje o +nedje#jivosti korp sa+ i nemo& "nosti izdvajanja pojedini'na"iona#ni' tokova na podr "j smene knjizevnosti najve"e& dije#a j znos#avensko& prostoraima#o je pose!no za'va#no t#o kada je rije" o smenoj prozi%

,radja !osnja"ke smene proze na#azi se znatnom o!im ve" najstarijoj o!jav#jenoj z!ir"i-!osanske redovni"ke m#adezi.$ "iji je sadrzaj sak p#jen Bosni i *er"e&ovini sredinom /I/st% te kasnije z!irkama N%Tordin"a$ K%B#a&aji"a$ V%Vr"evi"a i dr &i'$ !ez o!zira na nji'ovna"iona#n nomina"ij $ a#i i ondasnjim "asopisima - Bosanski prijatelj, Bosanska vila,

Behar .%

U kasnijem razdo!#j $ nakon zavrsetka 0rvo& svjetsko& rata$ !osnja"kim i dr &im"asopisima -pose!no Novom !e'ar . o!jav#jivana je razno#ika &radja !osnja"ke proze$ a tovrijeme pojav#j j se i prve z!irke sa !osnja"kom nomina"ijom -A%Nametak.%

U razdo!#j nakon 1r &o& svjetsko& rata sastav#jaj se i nove z!irke !osnja"ke smene proze$


2/44

nasta#e novim !i#jezenjem na teren $ a#i se vrse i istraziva"ki vidi &radj -takodjerA%Nametak.$ pose!no kada je rije" o smenoj predaji$ za koj se moze stanoviti da predstav#ja najistrazenij vrst !osnja"ke smene proze%

0ro "avanja koja je na &radji smene predaje o Sarajev o!avi#a E%Smai#!e&ovi" potkrep#j jetvrdnj o samosvojnim "rtama !osnja"ke smene proze$ koje izvir iz pripadnosti !osnja"ko&naroda i nje&ove k pne tradi"ije is#amskom "ivi#iza"ijskom okri#j % 0redaje o ev#ijama i#i+do!rim+ i vidovitim pojedin"ima te "itav niz motiva predajama o nastank dzamija$nji'ovi' naziva i o!i#jezja$ o tekijama$ &re!#jima$ &ro!ovima i t r!etima$ o vodovodima i"esmama ) samo pokaz j sta je sve nasta#o kao samosvojna od#ika !osnja"ke smene predaje pod izravnim is#amskim p#ivom%

Svestranija istrazivanja dr &i' !osnja"ki' smeni' vrsta tom poed tek predstoje i tre!azamijeniti nerijetko proizvo#jne o"jene o tzv% +orijenta#nom repertoar + !osnja"ke pripovijedne i nove#isti"ke proze

Vezano za temu:

2*ISTORIJA BOSNJACKEKNJIZEVNOSTI

USMENA KNJIZEVNOST:

23irska pjesma2Ba#ada i romansa2Epska pjesma2Usmena proza23iterat ra

2TEORIJA BOSNJACKE KNJIZEVNOSTI

PISANA KNJIZEVNOST:

2Srednjovjekovno razdo!#je2Osmansko razdo!#je2A stro &arsko razdo!#je2Razdo!#je izmedj dva svjetska rata2Savremeno razdo!#je

TEORIJA BOSNJACKE KNJIZEVNOSTI

TEORIJA BOSNJACKEKNJIZEVNOSTI
http://www.camo.ch/histbosknjiz.htmhttp://www.camo.ch/histbosknjiz.htmhttp://www.camo.ch/histbosknjiz.htmhttp://www.camo.ch/lirska_pjesma.htmhttp://www.camo.ch/balada_romansa.htmhttp://www.camo.ch/epska_pjesma.htmhttp://www.camo.ch/usmena_proza.htmhttp://www.camo.ch/literatura_b_knjizevnost.htmhttp://www.camo.ch/literatura_b_knjizevnost.htmhttp://www.camo.ch/teorija_b_knjizevnosti.htmhttp://www.camo.ch/srednjovjekovno_razdoblje.htmhttp://www.camo.ch/osmansko_razdoblje.htmhttp://www.camo.ch/au_razdoblje.htmhttp://www.camo.ch/r_izmedju_dva_rata.htmhttp://www.camo.ch/savremeno_razdoblje.htmhttp://www.camo.ch/histbosknjiz.htmhttp://www.camo.ch/histbosknjiz.htmhttp://www.camo.ch/lirska_pjesma.htmhttp://www.camo.ch/balada_romansa.htmhttp://www.camo.ch/epska_pjesma.htmhttp://www.camo.ch/usmena_proza.htmhttp://www.camo.ch/literatura_b_knjizevnost.htmhttp://www.camo.ch/teorija_b_knjizevnosti.htmhttp://www.camo.ch/srednjovjekovno_razdoblje.htmhttp://www.camo.ch/osmansko_razdoblje.htmhttp://www.camo.ch/au_razdoblje.htmhttp://www.camo.ch/r_izmedju_dva_rata.htmhttp://www.camo.ch/savremeno_razdoblje.htm


3/44


4/44

najkra9i' -pos#ovi"a$ za&onetka$ pita#i"a i s#%. do najd 7i' -epovi i od preko dvanaest 'i#jadasti'ova.% Kao "je#ina$ !o5nja6ka smena knji7evnost se mo7e da#je dije#iti na on koja jeo!#ikovana sti'om$ na jednoj$ te on prozi$ na dr &oj strani% 0rv sk pin dje#a o!#ikovani'sti'om 6ine raz#i6ite vrste #irske pjesme$ dr & !a#ade i romanse$ a tre9 !o5nja6ka epika%Bo5nja6ka smena knji7evnost prozi mo7e se podije#iti na( pri6e o 7ivotinjama$ !ajke$

nove#isti6ke$ 5a#jive i dr &e pri6e sa izrazitim "rtama 4a! #iranja$ na jednoj$ te #e&ende$ predaje i ane&dote te dr &e kratke prozne o!#ike kojima 4a! #a nije razvijena -npr% pos#ovi"ai vi".$ na dr &oj strani%

L#( !a &"e ma:e8 #irskim vrstama !o5nja6ke smene knji7evnosti pose!no se izdvaja #j !avna pjesmasevda#inka -prema t r"izm sevda' ) #j !av$ #j !avna 6e7nja$ zanos.$ nasta#a sredinamave9i' i manji' &radski' sredina o!#ikovani' pod isto6nja6kim tje"ajem$ nakon propastiBosansko& kra#jevstva i pada srednjovjekovne Bosne pod osmansk v#ast% U sevda#in"i je

do5#o do p#odotvorno& spoja isto6nja6ki' e#emenata sa zate6enom s#avenskom tradi"ijom% Um zi6kom poed je to vid#jivo pro7imanj staro!osansko& poravno& napjeva sa ra#i6itimme#izmima i tzv% prekomjernom sek ndom% Naj6e59i o!#i"i sti'a sevda#in"i s epski-nesimetri6ni. desetera"$ simetri6ni i nesimetri6ni osmera"$ jedanaestera"$ trinaestera" te #irski-simetri6ni. desetera"$ o!i6no raspon od ; do iki9$ * mo i dr%.%

Od osta#i' #irski' vrsta zavrje8 j pa7nj pjesme z rad$ svad!ene$ spavanke i 5a#jive%0jesme z rad pjevane s z 7etv 7ita$ z rad oko k k r za$ d 'ana$ vinove #oze$ mas#ina%? #e s se na zajedni6kim pos#ovima -mo!ama. kada je tre!a#o p#odove #jeta pripremiti za jesen i zim % Svad!ene pjesme prati#e s raz#i6ite dije#ove svad!eni' o!i6aja$ sk#ad sais#amskim 7ivotnim na6e#ima i praksom - z kretanje svatova$ z tra7enje nevjeste$ z krnanjem#ade$ z svo8enje m#adena"a i s#%.% Raznovrsn sk pin !o5nja6ki' #irski' pjesama 6inespavanke% 0jevane nad djetetom !e5i"i$ izra7ava#e s materinsk 7e#j za sprje6avanjemroka i posvema5njim za5ti9avanjem 6eda% Na raznovrsnost spavanki kaz j ve9 i raz#i6itio!#i"i sti'a kojima je spjevana( sedmera"$ simetri6ni i nesimetri6ni osmera"$ epski desetera"%@a#jive pjesme spadaj me8 one #irske vrste koje s s#a!ije !i#je7ene i op9enito manje pro 6avane% Znatn rasprostranjenost !o5nja6koj sredini ima#e s pjesme kojima smije'izvire iz vese#i' z&oda koje izaziva nespretni m#adi9 si#noj 7e#ji da se 5to prije na8e !#izinidra&e% Vedrim ' morom od#ik j se neke 5a#jive pjesme kojima smije' izaziva nakaradno prikazivanje s pr &a% Jedan !roj 5a#jivi' pjesama zasnovan je na +do&a8anj nemo& 9e&+%Z!ivanje nekim 5a#jivim pjesmama s#ikovito je preneseno 7ivotinjski svijet% @a#jivim pjesmama pripadaj tako8er one koje s odras#i pjeva#i ma#oj dje"i "i#j vese#javanja i


5/44

za!ave% Zapravo s ove pjesme dio i&re i za nji'ovo potp nije raz mijevanje neop'odan jeopis koji o!ja5njava tok i&re i mjesto pjesme njenom tok

Ba a*a # (oman aBa#ada i romansa pris tne s !o5nja6koj smenoj knji7evnosti razno#ikim i raz 8enimo!#i"ima%

Termin !a#ada 6 va sje9anje na vez ove pjesme sa p#esom -prema ta#% !a#are ) p#esati. z koji je zapadnoevropskim knji7evnostima pjevana% U !o5nja6koj !a#adi p#es od&ovara 7enskoko#o$ kojem je pjevana poravnim napjevom$ naj6e59e !ez pripjeva i me#izama svojstveni'sevda#in"i% Bo5nja6ka smena !a#ada o!#ikovana je naj6e59e sti'om deseter"em$ avnomepskim -nesimetri6nim.$ rijetko #irskim -simetri6nim.$ te osmer"em -mno&o 6e59e simetri6nimne&o nesimetri6nim.$ kao i trinaester"em$ raspon od petnaestak do preko dvije stotinesti'ova% U 7enskom dije# repertoara pjevana je na sije#ima ko# i mimo nje&a$ sk pno i

pojedina6no -ponekad z okretanje tepsije kao pratnj .% U m 5kom dije# repertoara pjevana je o!i6no z pratnj saza$ a novije do!a 'armonike$ pa i vio#ine% S o!zirom na tematskiraspon$ !o5nja6ka !a#ada mo7e se podije#iti 5est sk pina$ s mo& 9no59 da#jnje podje#e(o djevoj"i z#e sre9e$o smr9 rastav#jenim dra&im$o z#osretnoj nevjesti$o nesretnim s pr 7ni"ima$o oja8enim rodite#jima$o raz#i6itim s ko!ima porodi"i%

Stradanje smr9 rastav#jeni' dra&i' ) kojoj tra&i6no z!ivanje izaziva materino nametanj

sin nevo#jene nevjeste ) jedna je od najomi#jeniji' tema !o5nja6koj !a#adi$ o 6em svjedo6ivi5e desetina za!i#je7eni' varijanata$ kojima se smjenj j imena dra&i' -Omer i :ejrema$: jo i Ajk na$ :e'med i ata i s#%.% Brojno59 se izdvajaj tako8er pjesme iz tre9e sk pine$o tzv% smrzn toj nevjesti$ koja na p t novi dom pro#azi kroz o# j i s snje7i" $ kao predskazanje #edeno& do6eka m#ado7enjinoj k 9i$ koji za nj ! de ko!an% Kao i primjersevda#inke$ #oka#na o!i#je7ja 6ine jedn od avni' od#ika !o5nja6ke !a#ade i predstav#jajnjezin oso!enost( znatan dio k pno& !o5nja6ko& !a#adi6no& pjevanja vezan je za neko#iko pjesama sa #oka#nim o!i#je7jima$ koje predstav#jaj pjesni6ko o!#i6enje odre8eni' mjesni' i#i pokrajinski' z!ivanja koja s priv k#a pa7nj smeni' pjesnika$ 'roni6ara i o6evida"a% Temekao 5to s po& !#jenje !ra9e :ori9 i#i na smrt os 8eno& I!ra'im)!e&a -K st re. ) smenoj predaji +'a4iza K st re+ ) Sarajev $ te po&i!ija *i4zi)!e&a > mi5i9a kod Bije#jine !i#e sto#iko priv#a6ne da s preno5ene za6 8 j 9e d &o te da#eko od zavi6aja pjesme% T spada i jedan !roj manje rasprostranjeni' #oka#ni' pjesama$ a ovoj sk pini pripada svakakonajznamenitija !o5nja6ka i j 7nos#avenska !a#ada op9enito ) *asana&ini"a -< .$ koja pjevao nekoj davna5njoj o!ite#jskoj tra&ediji !o5nja6koj a&inskoj porodi"i$ a s ko! j naka njezinoj osnovi tra&i6an je nesporaz m me8 s pr 7ni"ima$ koji$ skokovitoj radnji tipi6nojza ve9in !a#ada$ neod&odivo vodi rasp#et %Vi5estr ko je zanim#jiva za pro 6avanje !o5nja6ke !a#ade pjesma o po&i!iji sarajevski' jani6arski' prvaka :ori9a$ *ad7i :e'meda iI!ra'im)a&e$ ko#ovo8a ! ne iz sredine /VIII st%$ koja neprekin tom smenom preno5enj7ivi d #je od dva sto#je9a$ a o opjevanom do&a8aj sa6 vane s i smene predaje$ isvjedo6enja #jetopisa"a)savremenika$ i pjesni6ki zapis o!#ik tari'a na t rskom jezik %

Romansa je pjevana na s#i6an kao i !a#ada$ a#i vedrijim napjevom$ a o!#i6ena je naj6e59eepskim deseter"em te trinaester"em$ sedmer"em i jedanaester"em$ manjem raspon sti'ova


6/44

od !a#ade% Tematski se mo7e podije#iti 6etiri sk pine( o nesta5nom i pred zim#jivom momk-djevoj"i.$ o #j !avnom nad&ovaranj $ o strasnom s sret $ o #j !i nevjeri% Vedrina jeteme#jna "rta !o5nja6ke romanse% Na dr k6iji na6in od !a#ade$ koja 7a#o!nom ton pjeva ostradanj pojedin"a$ izazvanom tra&i6nom osjet#jivo59 $ raz#i6itim strastima i osje9anjima i#iizvanjskom si#om ) romansa vedro$ 6esto i sa ' morom i rasp sno$ pjeva o #j !avi koja

po!je8 je% 1o7iv#jaj svijeta zato je romansi op9enito vedriji ne&o !a#adi$ za 6ije j nakenema iz#aza ni iz!av#jenja% Romansa pjeva o #j !avi razdra&ano i poneseno$ izri6 9i na tajna6in i po'va# 7ivot % 3j !av$ ta6nije #j !avna i&ra$ romansi je s'va9ena kao vr' naravnismisao 7ivota%

E& !a &"e ma Najstariji poznati s#oj !o5nja6ke epike vezan je za prostor srednje Bosne$ na kojem izrastanjezin sredi5nji j nak$ >erze#ez A#ija% U o!#ikovanj epsko& >erze#eza zna6ajno 6estv je'istorijski , rz I#Das$ o kojem pe6at#jivo svjedo6i nje&ov savremenik$ t rski 'roni6ar I!n

Kema#% Epski >erze#ez #azi tako$ jo5 za 7ivota svo&a 'istorijsko& prednika$ na +ve#ika vrata+ !o5nja6k smen epik % Epski 7ivotopis ovo& j naka !o&atiji je od svi' dr &i' !o5nja6ki' j naka$ on se s sre9e i nadme9e sa najve9im !rojem s parnika iz s protstav#jeni' tradi"ija$ onjem $ nje&ovoj snazi$ nje&ovom konj $ nje&ovom or 7j $ !i#jezima koji svjedo6e o nje&ovimepskim podvizima i s#i6no kaz j !rojne predaje% On je jedini !o5nja6ki epski j nak ) sto#jetnom sn $ skriven pe9ini p#anini ) 6iji se spasi#a6ki do#azak o6ek je ods dnom6as za 7ivot nje&ova naroda% 0jesni"i !o5nja6ke epike s o!#ikova#i ) kao s protnostk#asi6nom epskom j nak ) samosvojni #ik poznat kao B da#ina Ta#e -Od Ora5"a Ta#e$I!ra'im Ta#e.$ 6ijem je izrastanj doprinio 'istorijski Ta#e 3i6anin$ ! ntovni Kraji5nik koji je po&in o kod Banje 3 ke < F % &odine% Nastanak #ika B da#ine Ta#e s raz#o&om je doveden vez sa 6a 5em svatovsko& vese#ja$ 6iji je ized dao smenom pjesnik osnov za &ra8enje

j naka iz koje& je pro&ovorio 6ovjek iz naroda sa o!je no&e na zem#ji$ koji je s protstav#jeno!i6ajenom sjaj k#asi6no& epsko& j naka(+%%%Nema Ta#e kadi4#i 6ak5ira$ ne&o 6o'aneotr"aneG nema na njem z#atom vezeni' je6erma$ ne&o 9 rak od medvjeda$ r kavi poderaniG ne pokriva nje&ov av kapa zrda#ija i#i 4ino4es$ ve9 kapa od jazav"a i#i kao 5to na jednommjest ve#e$ kapa od dva v ka% Na kapi nema j na6ki' 6e#enaka$ ne&o trista prapora"a% Nenosi on toke i i#ike$ ni poz#a9ene 5ipke$ da m sa!#ja ne oka6i p#e9a% Ne ste7e se m kademom pasom$ ve9 #i6inom$ a nema ni okovani' pa#a$ ne&o nosi 6av#en !atin $ kojoj je do petstotina i 'i#jada k#ina"a%%%+ -N%Tordina". Ta#e mije 5to dr &i ne mij G Ta#e mo7e 5to dr &i nemo& G Ta#e smije 5to dr &i ne smij % I ni5ta ne9e !iti neo6ekivano od ovo& nepredvidivo& j naka$ +na'ereno& de#ije+ -R%1 ri9.$ jer svi ) i na +t rskoj+ i na +ka rskoj+ strani ) znad da je Ta#e jedan i jedinstven% Neponov#jiv% Nepodmit#jiv i nepotk p#jiv% Smije5an i stra5anistovremeno% Ne'ajan prema se!i i svome i nese!i6an do samoza!orava% Istinski p#emi9mi#osr8a koji sve dije#i i se!i ne ostav#ja ni5ta% Najve9i !ekrija !o5nja6ke smene epike% @eretdo rne!esa i po& !no istino#j !iv isti 6as% A#i nadasve$ Ta#e je ne morni vese#jak i5a#jivd7ija ) +6a 5 na5e narodne pjesme+$ kako je primijetio Tordina"$ tj% pokreta6 i avni j nak svi' rne!esni' #akrdija kraji5ni6ko& 6etovanja% Kra#j smije'a$ !ez podsmije'a$ osim nav#astiti ra6 n% J nak +!ajatije' #e8a+ -R% 1 ri9.$ koji mo7e ponijeti i podnijeti 5to dr &i nemo& $ 5to je zrok nje&ovo& d !oko& rastanja t#o p 6ko& kazivanja% 3i6ko izapadno!osansko kraji5te tako8er je pjesni6ki zavi6aj m#a8e& razvijeno& s#oja !o5nja6keepike$ 6iji s naizras#iji j na"i : staj)!e& 3i6ki i !ra9a *rnji"e$ prije sve&a : jo i *a#i#% Neosporni zapovjednik !o5nja6ko& kraji5ni6ko& 6etovanja$ : staj)!e& 3i6ki je svomepskom #ik o!jedinio oso!ine i sa7eo ed i vojni6k s#av neko#iko !i'a9ki' kapetana$ odrazdo!#ja s kraja /VI do vremena : staj)!e&a *as movi9a iz dr &e po#ovi"e /VII sto#je9a->% B t rovi9.% U o!#ikovanj epsko& : je *rnji"e va7an dio je po svem s de9i dao neki


7/44

: sta4a T r6a#ovi9$ koji se spominje "arskom 4erman p 9enom :e'med)pa5i V 6i$ povodom ! rni' do&a8aja Krajini < F % me8 5esteri"om Kraji5nika 6ije je ave s #tantra7io$ povjerovav5i da s oni pri#ikom zimanja otk pa za jedno& edno& s 7nja prisvoji#i6etrdeset 'i#jada &ro5a% :e8 tim$ naspram osk dno& 7ivotopisa 'istorijsko& pretka : je*rnji"e$ stoji narodnoj tradi"iji$ smenoj predaji$ rasko5na epska !io&ra4ija ovo& j naka$

opjevano& ve#ikom !roj kraji5ni6ki' pjesama% Sa6 vane s predaje o *rnji6in porijek# $do#ask Krajin $ o!znanjivanj j na5tva$ neranjivosti o#ovnim metkom$ po&i!iji napadom iz potaje$ iz ! sije% Kao i dr &i znameniti epski j na"i$ : jo ima 6 desno&$ nepo!jedivo& konja$6iji se tra&ovi$ zajedno s tra&ovima nje&ova kop#ja$ pokaz j s ko#jena na ko#jeno$ zna se zanje&ov k # K#ad 5i$ nje&ov ! nar$ nje&ov &ro! 0etrovoj &ori i s#i6no$ sve to znaknje&ovi' opjevani' pot'vata$ kojima je 6esto dr 5tv svoje !ra9e i dr &i' kraji5ki' epski' j naka% 3e&endarno je premo9no odnije#o preva& nad 'istorijskim$ pjesma je prekri#i#az!i#j $ epski je j nak ) ponijev5i sje9anje na 'istorijsk #i6nost ) !rojnim pjesmama !ez!rojni' neznani' smeni' pjesnika pro7ivio svoj +novi 7ivot+$ ! jna predaja$ a ne 5t ra povijest roji aso"ija"ije kada se spomene nje&ovo ime% Visok st panj samosvojnosti !o5nja6keepike$ kao va7ne etape razvoj k pne !a#kanske epike$ tvrdio je niz asoviti' istra7iva6a sto#jetnom s#ijed $ od % Kra ssa i 3% :arjanovi9a$ preko :% : rka$ ,%,esemanna$ :%0arrDa$ :% Bra na$ A%S"'ma sa$ do A% B% 3orda i >% B t rovi9$ koja stanov#java da szna6ajke !o5nja6ke epike +njenom vi5esto#jetnom trajanj $ njenoj samonik#osti$samosvojnosti$ teme#jenosti na povijesnim z!ivanjima te njenom izra7avanj vi5e tipovai o!#ika$ 5to je vjetova#o mo& 9nost njene podje#e -pjesme o j na"ima Krajine$ kraji5ni"ima$n8 rske pjesme$ pjesme "rno&orsko)'er"e&ova6ko& tipa.%+ Ista a tori"a je$ na tra&istra7ivanja koja joj pret'ode$ iznije#a mi5#jenje da je d 7ina vrijednosna oso!enost kojom se !o5nja6ka epika izdvaja na !a#kanskom prostor $ da je primanje is#ama !itno tje"a#o nao!#ikovne tokove ovo& pjesni5tva$ na nje&ovo !o#je 6 vanje staro!a#kanski' tradi"ijski'o!i#je7ja$ da je 6e59e Bo5njaka dr 5tvenom 7ivot ve#ike Osmanske "arevine nje&ovesadr7aje 6ini#o raznovrsnijim$ pose!no one vojni6ke$ od zna6aja za epik $ 5to je doprinije#o+ratni6kom o!i#je7j najstariji' s#ojeva smene epike Bo5njaka+ i kona6nom prev#adavanj+tipa kraji5ni6ke epike$ tj% epike 6etovanja$ mejdana$ okr5aja+% ?injeni"a da je najve9i !roj !o5nja6ki' epski' pjesama za!i#je7en dr &oj po#ovi"i /I/ st%$ vrijeme kada s se+Bo5nja"i na5#i !esp 9 i si& rno zna#i da nemaj zajedni6ki p t sa Osman#ijama+$ tje"a#a je na d #ji vijek !o5nja6ke epike i !itno dje#ova#a na njen da#jni razvoj% Za'va#j j 9i 6injeni"io ! jnom 7ivot !o5nja6ke epike vrijeme kada je dr &im na"iona#nim knji7evnostima na !a#kanskom prostor i 5ire !i#a sasvim na izmak $ !i#o je mo& 9e da istra7iva6i potra7e radsa pjeva6ima iz Novopazarsko& sand7aka$ +7ivim *omerima+$ od&ovor na +'omersko pitanje+% Tako je trideseti' &odina ovo&a sto#je9a te nakon zavr5etka 1r &o& svjetsko& rata na podr 6j Novopazarsko& sand7aka i dr &dje za!i#je7ena o!imna epska &ra8a koja je pos# 7i#a

A%B%3ord za razrad +teorije 4orm #e+ o 7ivot epike danas ve9 svjetski znamenitoj knjiziT'e Sin&er o4 Ta#es -0jeva6 pri6a.% Sa7imanje rez #tata o!imni' i d &otrajni' istra7ivanja pokaz je da !o5nja6ka epika na !a#kanskom prostor predstav#ja +s#o7en i s#ojevit epsk"je#in + ->%B t rovi9.%

U mena &(ozaUsmena proza Bo5njaka mo7e se podvesti pod o!i6ajen knji7evnoteorijsk podje# na) pri6e o 7ivotinjama$) !asne$) !ajke$) nove#e$) 5a#jive pri6e$


8/44

) predaje$) pos#ovi"e%%%

U odnos na ov vrst mjetnosti rije6i dr &i' naroda na istom prostor $ !o5nja6ka smena proza od#ik je se nekim "rtama koje s pos#jedi"a izravno& ti"aja is#ama$ s jedne$ te p#iva

smene knji7evnosti is#amski' naroda sa kojima s Bo5nja"i do#azi#i dodir( T raka$ Arapa$Irana"a$ s dr &e strane% Ovaj je tje"aj ostvarivan dva toka( izravnim doti"ajima ) na p tovanjima$ na vojnim po'odima$ tr&ova6kim pos#ovima$ te posredstvom pisaneknji7evnosti$ 6iji s prenosio"i i t ma6i !i#i o!razovani pojedin"i koji s 6i#i t rski$ arapski i perzijski jezik$ pripremaj 9i se za raz#i6ite vjerske$ pravne i vojne s# 7!e Bosni i#i dr &dje Osmanskom "arstv % Osim pozajmi"a na motivsko)tematskom p#an $ tje"aji s vid#jivi i narazini #ikova$ &dje je pose!no pe6at#jiv primjer sa poznatim j nakom t rske 5a#jive pri6e$ Nasr din *od7om$ koji je rastao !o5nja6k smen proz $ poprimiv5i neka o!i#je7ja#ikova 5a#jive pri6e iz smeno& nas#ije8a nove domovine$ iz razno#ike &ra8e pri6anja o =e#i$=osi i dr &im 5a#jivim j na"ima !o5nja6ko& smeno& pripovijedanja% Bo5nja6ka smena proza op9enito je nedovo#jno istra7ena kao "je#ina% Unitaristi6ko s'va9anje o +nedje#jivostikorp sa+ i nemo& 9nosti izdvajanja pojedini' na"iona#ni' tokova na podr 6j smeneknji7evnosti najve9e& dije#a j 7nos#avensko& prostora ima#o je pose!no za'va#no t#o kada jerije6 o smenoj prozi% ,ra8a !o5nja6ke smene proze na#azi se znatnom o!im ve9 najstarijoj o!jav#jenoj z!ir"i -!osanske redovni6ke m#ade7i.$ 6iji je sadr7aj sak p#jen Bosni i*er"e&ovini sredinom /I/ st% te kasnije z!irkama N%Tordin"a$ K%B#a&aji9a$ V%Vr6evi9a idr &i'$ !ez o!zira na nji'ov na"iona#n nomina"ij $ a#i i onda5njim 6asopisima -Bosanski prijate#j$ Bosanska vi#a$ Be'ar.% U kasnijem razdo!#j $ nakon zavr5etka 0rvo& svjetsko& rata$ !o5nja6kim i dr &im 6asopisima -pose!no Novom !e'ar . o!jav#jivana je razno#ika &ra8a

!o5nja6ke proze$ a to vrijeme pojav#j j se i prve z!irke sa !o5nja6kom nomina"ijom-A%Nametak.% U razdo!#j nakon 1r &o& svjetsko& rata sastav#jaj se i nove z!irke !o5nja6kesmene proze$ nasta#e novim !i#je7enjem na teren $ a#i se vr5e i istra7iva6ki vidi &ra8-tako8er A%Nametak.$ pose!no kada je rije6 o smenoj predaji$ za koj se mo7e stanoviti da predstav#ja najistra7enij vrst !o5nja6ke smene proze% 0ro 6avanja koja je na &ra8i smene predaje o Sarajev o!avi#a E%Smai#!e&ovi9 potkrep#j je tvrdnj o samosvojnim "rtama !o5nja6ke smene proze$ koje izvir iz pripadnosti !o5nja6ko& naroda i nje&ove k pnetradi"ije is#amskom "ivi#iza"ijskom okri#j % 0redaje o ev#ijama i#i +do!rim+ i vidovitim pojedin"ima te 6itav niz motiva predajama o nastank d7amija$ nji'ovi' naziva i o!i#je7ja$ otekijama$ &re!#jima$ &ro!ovima i t r!etima$ o vodovodima i 6esmama ) samo pokaz j 5ta jesve nasta#o kao samosvojna od#ika !o5nja6ke smene predaje pod izravnim is#amskimp#ivom% Svestranija istra7ivanja dr &i' !o5nja6ki' smeni' vrsta tom poed tek

predstoje i tre!a zamijeniti nerijetko proizvo#jne o"jene o tzv% +orijenta#nom repertoar +

!o5nja6ke pripovijedne i nove#isti6ke proze%

Usmena knjievnost

Usmena knji7evnost$ k pnost smenoknji7% tvorevina koja nastaje$ prenosi se i izvodizas# &om kaziva6a i primate#ja smenokom nika"ijskim pro"esima%


9/44

O! 'va9a poezij ( #irske i epske pjesme$ !a#ade$ dvosti'oveG proz ( !ajke$ predaje$ #e&ende$ !asne$ ane&dote$ vi"eveG dramske o!#ikeG retori6ke o!#ike( zdravi"e$ !asme$ !roja#i"e$ !rza#i"e$ r &a#i"e i sitne o!#ike( pos#ovi"e$ za&onetke% Usmena knji7evnost Istri svjedo6i ospe"i4i6nim pov% mijenama$ mi&ra"ijama stanovni5tva i zem#j% po#o7aj % Ona je sama nastaja#-i#i !i#a dono5ena i preno5ena zajedno s mi&ra"ijskim va#ovima i pojedina6nim dose#jenjima.

raz#i6itim k #t ro#o5kim kr &ovima i na raz#i6itim jezi"ima( 'rvatskom$ ta#ijanskom$istroromanskom$ istror m njskom$ s#ovenskom$ a pose!no mjesto ima i "rno&orska oaza 0eroj % S 7ivot raz#i6iti' k #t ro#o5ki' kr &ova zna6io je i s 7ivot smene knji7evnosti koja je nastaja#a njima$ a#i i vi5esmjern kom nika"ij $ pose!no kad s pitanj onismenoknji7% o!#i"i koji s #ak5e prenosivi iz jedno&a jezika i#i mjesno&a &ovora dr &i -npr%

prozni$ za raz#ik od poetski'.% 0os d!e i preno5enja moi s !iti na razini pojedine ina6i"e$a#i i na termino#o5koj razini% Tako je npr% termin5tri&a vjerojatno 5ao 'rv% smenknji7evnost iz istroromansko&$ a istar% s Ta#ijani nekim pri6ama pos di#ikrsnika$nadnaravni #ik i naziv iz 'rv%$ i#i mo7da s#ov% k #t rno&a kr &a%

Zapisivanje% 1o dana5nji' primate#ja smena knji7evnost dopire dvojako( svojim 7ivimostvarenjima na teren i zapisima koji o tim akt a#iza"ijama svjedo6e% Ona tako imadvostr ki 7ivot$ a dvojakost je na odre8en na6in sadr7ana ve9 oksimoronskoj termino#o5kojodredni"i smena knji7evnost% U% k% na 'rv% jezik Istri s stavnije se po6e#a zapisivati /I/% st%$ a#i i prije istra7iva6ki osvije5teni' zapisa ima potvrde njezina postojanja dje#imadr &a6ije&a tipa% Tako se npr% Istarskom razvod navodi kako s &ospoda sa so!om vodi#adje" i star"e$ jedne po svoj pri#i"i zato 5to s zna#i &dje s !i#e prija5nje &rani"e$ a dr &e kao !i to pamti#i za kasnije &enera"ije -J% Brat #i9.% :edij kojim s to prenosi#i !io je smeni$ ana6in o!#ikovanja to&a znanja mo&ao je !iti i 7anr predaje i#i pri6a iz 7ivota% Osim pisani'dje#a$ i #ikovna mjetnost mo7e pos# 7iti kao dokaz o smenim pri6ama i#i pak kao izvor zada#jnje 5irenje pri6a$ kao 5to je s# 6aj s 4reskom Vin"enta iz Kastva "rkvi sv% :arije na@kri#ina' iz Berma$ koja prikaz je motiv ra5irene !asne o rodi i #isi"i -:% Bo5kovi9)St ##i.% O predajama mito#o5ko&a -demono#o5ko&a. tipa /VII% st% svjedo6e i !isk pske vizita"ije$ zavrijeme koji' s 7 pni"i$ s "i$ a#i i privatne oso!e vizitatora izvje59iva#e o stanj 7 pe$ ame8 podat"ima koje s !i#i d 7ni dati na#aze se i oni o s# 6ajevima praznovjerni' praksi i ooso!ama koje s se time !avi#e -:% Berto5a.% Od&ovaraj 9i na takva pitanja oni s zapravonesvjesno posredova#i predaje% 1okaze o nekim vrstama smenoknji7% o!#ika iz /VII% st%$ pi5 9i o krajevima$ #j dima i o!i6ajima$ posred j svojim dje#ima iJ% H% Va#vasor i ,% %Tommasini% Va#vasor 1ie E're des *erzo&t' ms Krain spominje npr% stri&ona i vedareza-s#ovensko& vedav"a.$ a Tommasini Cost manze ne## Istria pi5e o !or!ama krsnika i5tri& na$ o v kod#ak $ a#i navodi i predaj o postank B ja koja je$ osim Tommasinijevzapis $ nastavi#a svoj para#e#ni 7ivot smenom pripovijedanj sve do //% st%

0rvo ve#iko s stavno !i#je7enje smenoknji7% o!#ika$ pose!no pjesama$ pokren #o jeredni5tvo Na5e s#o&e$ koje je za!i#je7eni materija# avnom o!jav#jiva#o #ist od sije6nja< % do #ipnja < L%$ a prire8ena je i z!irka pjesama *rvatske narodne pjesme 5to se pjevaj po Istri i Kvarnerski' oto"i' -< L.% I prije te opse7ne ak"ijeJ% Brat #i9 pos#ao je neko#ikosmeni' pjesama iz Istre Stank Vraz $ koji i' je Za&re! o!javio Ko# < F% Ve#ik !roj

pjesama spomen toj z!ir"i iz < L% sk pio jeJ% Vo#6i9$ koji je prvi po6eo sa!irati i dr &esmenoknji7% o!#ike$ pose!no pri6e i pos#ovi"e% Zas# 7ni s sak p#ja6i !i#i i J% 0ta5inski$E%Je# 5i9$ S% Mi7a$ I% 1% Jardas$ % Nov#jan$ J% :ika" i dr% Va7an i s stavan sak p#ja6ki rad pod ze#a je sk pina str 6njaka iz za&re!a6ko& Instit ta za narodn mjetnost -danas Instit tza etno#o&ij i 4ok#oristik . < ;L)i'$ a rez #tat s nji'ova istra7ivanja st dije Istarske narodne

pri6e :aje Bo5kovi9)St ##i i Istarske narodne pjesme O#inka 1e#orka% Nakon nji' s stavna jeistra7ivanja$ pose!no #irike$ provodioI% R dan% U novije vrijeme z!irke smeni' pjesama
http://www.istrapedia.hr/hrv/1054/striga/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1423/krsnik/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1206/valvasor-johann-weickhard/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/301/bratulic-simun/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1365/volcic-volcic-jakov/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1263/jelusic-ernest/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1263/jelusic-ernest/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1259/jardas-ivo/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1259/jardas-ivo/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/287/mikac-jakov/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/287/mikac-jakov/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/857/rudan-ivan-ive/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1054/striga/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1423/krsnik/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1206/valvasor-johann-weickhard/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/301/bratulic-simun/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1365/volcic-volcic-jakov/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1263/jelusic-ernest/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1263/jelusic-ernest/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/1259/jardas-ivo/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/287/mikac-jakov/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/857/rudan-ivan-ive/istra-a-z/


10/44

o!jav#jiva#i sR% 0erni9 i Bo7o ,#avi6i9% :aja Bo5kovi9)St ##i o!javi#a je z!irk pri6a kojoj je ponov#jen dio pri6a iz njezine st dije$ a#i i dodan novi opse7ni iz!or -Zakopano z#ato.%Z!irk #iterarizirani' demono#o5ki' predaja @tori"e od 5tri& i 5tri& n o!javio je 1ra&o Or#i9$ aTanja 0eri9)0o#onijo redi#a je novo izdanje *N0IKO)a i knji&e sak p#ja6ki' radova J%Ri!ari9a i Vo#6i9a%

Usmene #irske pjesme% One prete7 z!irkama zapisa smeni' pjesama$ a nji'ova ve9aterenska zast panost raz#o&om je i ve9e&a !roja dje#a koja s se pravo njima !avi#a% ,#avna je od#ika ve9e&a dije#a smene #irike sinkretizam$ povezanost az!e i rije6i$ a nerijetko i p#esa% Usmena je #irika prati#a dva "ik# sa( 7ivotni - spavanke$ svad!ene pjesme$ nari"a#jke. i&odi5nji -!o7i9ne pjesme$ ko#ede$ propor 5e i dr &e op'odne pjesme$ j rjevske i s#%.G a sodre8enim pos#ovima -tako8er vezane z &odi5nji "ik# s. povez j se i pos#eni6ke pjesme pop t 7ete#a6ki'% 0ose!na s sk pina #irski' pjesama i danas akt a#ni' na teren -premaistra7ivanjima B% ,#avi6i9a. mo#itvi"e i#i mo#itvene pjesme$ jedne od rijetki' koje s seavnom &ovori#e% Ve#ik akt a#nost na s#av#jima$ pose!no svad!ama$ zadr7a#e staranjka#i"e$ naj6e59e rimirani dvosti'ovi$ avnom #as"ivna karaktera% Tematski i motivskime8 #irskim pjesmama naj6e59e s #j !avne pjesme$ a spored!e njima svoj repertoarna#aze spe"i4i6noj zavi6ajnoj i mediteranskoj 4#ori -ma7 ran$ !osi#jak$ r 7marin$ naran6a$ je#vi"a.% :otivi s ve9im dije#om odre8eni zem#j% smje5tajem i njime vjetovanim na6inom7ivota% Tako s naj6e59i motivi mora i vina$ a da#jenost se 6esto izra7ava sinta&mama - odU6ke do mora .G s !jekti #irski' pjesama nose ra5irena doma9a imena -:are$ Ani"a$ Kate i#iKatarina$ Je#e i Ive$ :ik #a$ :arko i 0ava#.% Osim pos#ova vezani' z more -ri!arenje$ pomorstvo.$ motivski se pjesme naj6e59e odnose na ko5nj $ 7etv i sadnj % :e8 mo#itvenim pjesmama najra5irenije s Kri7 te6e po ne!e$ Sveti 0etar raj &rede$ Sv% :ik #a i mo#itveno) !asmi6ka :o#itva sv% :artina -dr &dje *rvatskoj poznata kao Jedinstvo.%

Usmene epske pjesme% Nji'ova s#a!ija zast panost vid#jiva je ve9 z!ir"i < L% kojojepski' -prema termino#o&iji redni5tva j na6ki' . pjesama ima najmanje( jedanaest i' je po zdano zapisano Istri$ avnom 0remant ri$ jedna je si& rno iz 0eroja$ a jednavjerojatno iz Br& da% Tematikom se nas#anjaj na epske pjesme iz dr &i' 'rv% krajeva kojima se mo& na9i nji'ove ina6i"e$ a j na"i s im Kra#jevi9 :arko i Ivo -Ivan. Senjanin%

Usmena proza% Zapisani s primjeri svi' smeni' prozni' 7anrova% Bajke s -kao pri6e kojima se nadnaravno$ 6 desno i naravno sre9 na istoj razini$ a #ikovi z pomo9 6aro!ni'sredstava s #ako9om sv#adavaj sve zapreke do sretno&a zavr5etka. tematski i motivski ina6i"e5ire poznati' indoe r% pri6a takve vrste% Re&iona#ne se oso!itosti osim jezik o6it j i imenima #ikova -naj6e59i s #ikovi !ajki$ pa i dr &i' pripovijedaka$ Jovanin i#i Jovanina.$ te

k#j 6ivanjima dr 5tveno)&osp% odnosa i o!i6aja -pe6a#!a$ nas#je8ivanje$ odnos premarodite#jima.% ?esti s j na"i '#ap"i$ pastiri -#ipa ov6ari"a.$ kova6i$ vojni"i -0ipeta.$ vra&% Uzmito#o5ki s#oj$ zapisima !ajki jak je i s#oj kr59% tradi"ije% Tako j na"i$ z op9e karakteristike j naka !ajki( do!rot $ skromnost i pod zetnost$ nerijetko pokaz j i neki o!#ik po!o7nosti-sin o maj"i koja &a je vi5ekratno izda#a ka7e( Ja joj oprostin$ neka joj Bo' p#ati kakomerita G 6 desne se 7e#je$ osim z 6aro!ne predmete$ mo& ostvarivati i z Bo7j pomo9(1a !i Bo' da se pred nami stori 6esta% .% U 5a#jivim i nove#isti6kim pri6ama #oka#iziranost

j naka jo5 je ja6e izra7ena pa se t kao % #ikovi na#aze V#a'i$ @avrinke$ Bezaki$ 3ovran"i$Kranj"i i s#%$ a vr#o s zast pane 5a#e kojima s avni #ikovi 7 pni"i -nekad i s to6nonavedenim imenom$ pa s zapravo ane&dote. i zvonari%

0rozne predaje se kao 7anr teme#je na vjerovanj istinitost ono&a o 6em se pri6a$ atematski se dije#e na povijesne$ mitske i#i demono#o5ke i etio#o5ke% :e8 smenim #e&endama
http://www.istrapedia.hr/hrv/487/pernic-renato/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/833/ribaric-josip/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/833/ribaric-josip/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/833/ribaric-josip/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/709/predaje/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/487/pernic-renato/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/833/ribaric-josip/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/833/ribaric-josip/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/709/predaje/istra-a-z/


11/44

i #e&endarnim pripovijetkama -7anr koji tematizira vjerske sadr7aje$ 7ivot i 6 desa sveta"a$ a smeni je optje"aj pre5ao % iz na!o7ni' knji&a i propovijedi. najpoznatije$ najra5irenije inajmno&o!rojnije s one o p tnim$ 6esto 5a#jivim i po 6nim do&odov5tinama sv% 0etra i Bo&a$a vr#o je poznata i #e&enda o pi9anskom !isk p % U smenim !asnama -a#e&orijske po 6ne pri6e kojima s avni #ikovi 7ivotinje$ katkada i stvari$ !i#jke i#i #j di. i pri6ama o

7ivotinjama avni s #ikovi #isi"a i#i &o#pina$ v k i pete' -pijetao.% 0rozne vrste koje navodesami kaziva6i s 59ori"e$ 5tori"e$ 59o#i"e$ &anke$ i#i$ ako je rije6 o demono#o5kim i mitskim predajama$ 5tri&arije$ s#iparije$ zmamorije$ dok se 5a#jive pri6e o!i6no nazivaj 5ker"i%

o#k#orno kaza#i5te% Usmeno dramsko stvara#a5tvo$ novijoj #iterat ri pokriveno pre"iznijim io! 'vatnijim terminom 4o#k#orno kaza#i5te -I% 3ozi"a.$ povez je se o!i6no s o!i6ajima io!redima$ a najjednostavnije se odre8 je kao sit a"ija kojoj se jedan i#i vi5e i&ra6a prededate#jstvom predstav#jaj kao da s netko dr &i$ odnosno pre zimaj odre8ene #o&e%:e8 tim$ ima i oni' predstav#ja6ki' sit a"ija kojima ne postoji "rta raz&rani6enja izme8 p !#ike i predstav#ja6a$ odnosno svi s istodo!no i predstav#ja6i i p !#ika% Sit a"ije koje oddavnina otvaraj naj5iri prostor 4o#k#ornom kaza#i5t jes pok#ade i vjen6anja% o#k#ornokaza#i5te za pok#ada k#j 6 je dvije 4 nk"ije( ma&ijsk -tra&ovi drevni' k #tova predaka$k #tova p#odnosti i za5titne ma&ije. i kriti6k -prokazivanje #o5i' post paka od razine #oka#nezajedni"e$ dr7ave pa i svjetske po#itike.% Ostat"i ma&ijske 4 nk"ije dana5njim pok#adnimop'odima s sre9 se npr% #ik !a!e i dida -o!je #o&e avnom i&raj m 5kar"i$ a pre7itaks podje#e na r 7ne i #ijepe maske.$ koji posipaj s dionike oko se!e pepe#om$ pona5anjeim je ops"eno$ a takav im je i &ovor% Kriti6ka se 4 nk"ija ostvar je npr% popisima krivi"e p sta$ koje&a se spa#j je% Najra5irenija predstav#ja6ka i&ra na vjen6anjima je tra7enje jare!i"e-&o# !i"e$ janji"e.$ a mo7e se pratiti zapisima od /VII% st% do sasvim nedavni'%

Retori6ki o!#i"i% Rije6 je o smenoknji7% o!#i"ima koji se ostvar j kao mije9evjeravate#jsko&a &ovorenja$ nekim vrstama s ma&ijskim 6in"ima$ i#i kao mije9espe"i4i6na na6ina &ovorenja% 1ije#e se na zdravi"e$ !asme i#i zak#injanja$ !roja#i"e -i nji'ov podvrst !rza#i"e.$r &a#i"e$ zre6i"e i#i sva5ti"e% Zdravi"e s se naj6e59e &ovori#e svatovima$ a osim do!ri' 7e#ja m#aden"ima i doma9inima 6esto s k#j 6iva#e 5a#jive po'va#ek #t ri pijenja - Ki ne pije vina ni rakijePta ne vidi Bo&a ni :arije .% :e8 !asmama-o!#ikom koji ima apotropejsk 4 nk"ij . najpoznatije s one protiv more - :ora 'roma$ ! di doma .$ roka$ 5tri&e i 5tri& na - Sv% Toma an8e# !ija .$ a#i i spomen ta mo#itvi"a sv%:artina koja$ kad je !asmi6koj 4 nk"iji$ s# 7i za #ak5 smrt mir 9e&a% Od !roja#i"a jenajpoznatija #oka#na Be7i$ !e7i mainaP!e7i doma s 0azina %

Sitni o!#i"i% Naj6e59e s i najzast panije pos#ovi"e$ koje je po6eo zapisivati jo5 Vo#6i9$ a dio

svoje&a istra7iva6ko&a rada posvetio im je i R dan% Za&onetke zapisima nis mno&o!rojne- ve9em s !roj o!jav#jene Istarskoj 1ani"i < ;.$ a#i neke po zdano i da#je 7ive smenokom nika"ijskim pro"esima pop t( ?a je toQ 0et sestri" oko#i jame te6e$ a nikad nj ne pade%

Osim zapisima i izved!ama na teren $ smena knji7evnost traje i vezama s pisanom$a torskom knji7evno59 $ a te s veze zapravo dvosmjerne% 1je#a V% Nazora$ :% Ba#ote$ Z%?rnje$ :% Rakov"a$ I% 0i#ata$ :% Sin6i9a$ V% 0erni9a$ 1% Or#i9a$ Z% Vi5kovi9)V ki9$ T%:i#o'ani9a$ R% Uj6i9a$ 1% Na6inovi9a$ S% Ka#6i9a$ T% :i#ovana$ N% ,a#ant -0ete'.$ :%1r 7eta$ B% Or!ani9a$ R% Razzi i dr% intertekst a#no s $ noviji' a tora naj6e59ei# minativnim tipom "itatnosti -1% Orai9)To#i9.$ povezana s smenom knji7evno59 koja je

nastaja#a i nastaje Istri%
http://www.istrapedia.hr/hrv/859/rugalice/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/702/poslovice/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/859/rugalice/istra-a-z/http://www.istrapedia.hr/hrv/702/poslovice/istra-a-z/


12/44

LIT+: M+ Bo,!o$#-.Stu #/ Za!o&ano z ato+ 0($at !e u mene &(#&o$#"et!e/ &(e*a"e # e1en*e #zI t(e/ Pu a2R#"e!a 34567 0($at !e na(o*ne &"e me ,to e &"e$a"u u I t(# #!$a(ne( !#8 oto9#8 &ono$ "eno #z*an"e &(#(e*# a T+ Pe(#-.Po on#"o)/ Paz#n 344;7 I+Ru*an/ Na(o*na u(e*#?:it - gr. m t'os ) rije6$ &ovorG povijest. zna6i(


13/44

:no&i stvarni do&a8aji koji s se prenosi#i sa ko#jena na ko#jeno$ pretvori#i s se !ajke$ astvarni #j di 'eroje k #t re$ pa je danas nemo& 9e raz# 6iti 5to se stvarno do&odi#o$ a 5tonije%

:it mo7e &ovori o nadnaravnim !i9ima$ pre"ima i#i j na"ima koji s# 7e kao praiskonski

tipovi i o!ras"i pona5anja primitivnom edanj na svijet%U knji7evnosti$ mit je epski o!#ik pripovjedne proze koji o!#ik je mitske teme$ naj6e59e oneo postank svijeta$ 7ivot $ smrti$ za&ro!nom 7ivot %

M#to$#>u(e*#?:itovi$ pri6e o !o&ovima i nji'ovoj povijesti nis samo stvar &r6ke mito#o&ije$ ve9 i prirodninarodni od svoji' davni' po6etaka posjed j svoje mitove s e#ementimatotemizma i ma&ije%:no&e ma&ijske radnje popra9ene s pri6anjem mitova% K #tovi i sim!o#i nerijetko se

interpretiraj kratkim mitovima% 0ostoje i mitovi o prirodi koji pok 5avaj o!jasniti prirodne pojave$ pri 6em s oni 6esto povezani svra6arskim 6inima% :itovima se nastoji potakn tirast !i#jaka$ a i rit a#ne pri6e imaj to isto za "i#j% :itovima se 7e#i o!jasniti i pro5#ost i ! d 9nost$ ized svijeta$ str kt ra kozmosa% 0ose!an predmet mitski' pri6a je i 6ovjek$nje&ova pro5#ost i nje&ova ! d 9nost$ kao i nje&ov za&ro!ni 7ivot% 0ostoje mitovio na tan!u!u tu(e $ kao i socijalni i politiki mitovi$ mitovi o nastank naroda$ p#emena$ roda$ o!ite#ji$ !raka$ rata% :itovi kao pok 5aj raz mijevanja i o!ja5njavanja stvarnosti 6esto posjed j svojloginost i sustavnost $ a#i se ponekad 6ine i kao !esmis#ene pri6e% 0ri tome s mitovi primitivni'$ tj% prirodni' naroda nerijetko pomije5ani s e#ementima iz mitova ve#iki' re#i&ija%0ose!no p#odno t#o za razvoj mito#o&ije je politeizam %

Mo #t$a>u(e*#?Mo #t$a i =(t$a je jedan od najva7niji' e#emenata re#i&ije$ pose!no o!#ik mo#!e i#iza'va#e% :o#itva pretpostav#ja postojanje trans"endenta#ne si#e koja 6ovjeka nadi#azi svakom poed $ k kojom on mo7e st piti kom nika"ij % No$ kod primitivno& i povr5no& poimanja re#i&ije$ pose!no kod prirodni' naroda$ postoji opasnost da 6ovjek svoje 7e#jesmatra mjeri#om !o7anske sna&e% :o#itva mo7e imati raz#i6ite izra7ajne o!#ike( 5 tnj $medita"ij $ pjesm $ &ovor$ ekstaz $ et"% Biti re#i&ije pripada i pose!no tje#esno dr7anje kojimse izra7ava i stav prema Bo& $ !o7anstv ( k#e6anje$ dizanje$ stajanje$ otvorene i#i sk#op#jener ke$ izo#a"ija od svjeta% Kao!u tn#


14/44

7rtvovanja Bo& 6ovjek mo7e pred #j dima s#aviti svoj ve#i6in % Od ovo& stava nije da#ekovjerenje da je samo va7no isp niti neke o!rede da !i se moo domo9i !o7anske si#e% Tako je primitivnim re#i&ijama!($ nerijetko izraz 7ivota kojem s pris tni id 'ovi % Prolijevanje

krvi kao 7rtvovanje !o&ovima predstav#ja ana#o&ijsko vra6anje$ ma&ij % Tako !ijanje7rtveni' 7ivotinja tre!a predo6iti !ijanje neprijate#ja% Od to&a nije da#eko ni=(t$o$an"e

"u*#%P(#m"e(: U < % st% kod &radnje:anda#aDa -avno& &rada B rme. na &rani"ama &radazakopano ;L 7ivi' #j di 6ije d 5e s tre!a#e dr7ati stra7 protiv z#i' d 'ova da ne 8 &rad%

Nerijetko s teme#je'ramova$ tvrda$ &radski' vrata i pa#a6a zazidani 7ivi #j di$ 5to je&ra8evini dati sna& i 6vrstin za neprijate#ja% Taj smisao imao je ikani!a#izam$ 5to se !itimo7e smatrati pervertiranjem 7rtvovanja Bo& i !o7anstv %

Sm# ao =(t$o$an"a na neki na6in sastoji se tome da izrazi 6ovjekov spremnost daBo& P!o7anstv dar je ne5to 5to je njem pose!no va7no$ sveto$ kao za#o& otvorenosti premadr &oj$ !o7anskoj stvarnosti i za'va#nosti za v#astito postojanje sre9e%

Svako da#javanje od a tenti6no& pojma 7rtve kao s sreta s Bo&om$ i to oso!nim$ pretvara to7rtvovanje ma&ijske 6ini$ koje & !e stra'opo5tovanje i pred Bo&om i pred 6ovjekom$ 5to nekim primitivnim narodima vodi do 7rtvovanja 6ovjeka%

P(ao% #9# =(t$o$an"a s pomazanje i 5krop#jenje sveti' predmeta$ 7rtvovanje 7ivotinja i !i#jaka$ svete &oz!e% Vra6arski i totemski o!redi popra9eni s p#esovima$ mimikom i &estom$maskiranjem$ 6i59enjem$ zazivima$ pjesmom$ az!om$ op'odnjom$ et"%

:it je 6 desna pri6a% :o7e &ovoriti o #j !avima neko& !o7anstva i#i do7iv#jajima kakve 7ivotinje$ a#i io!ja5njavati kako je nasta#a Zem#ja$ kako se na njoj pojavio 6ovjek i#i za5to S n"e iz#azi na ne!eskomsvod % No nis sve neo!i6ne pri6e mitovi% Bajke s pri6e za koje ka7emo da nis stvarne$ pop t$njeguljice i sedam patuljaka i#i %aka uizmama. :it je !ajka koj vjer je "ije#i jedan narod nekom dije# svijeta$ odre8enom razdo!#jsvoje povijesti%

Bo&ovi koji se pojav#j j mitovima dio s re#i&ije pojedino& naroda koji im posve9 je 'ramove iodr7ava svetkovine nji'ov 6ast$ a 6esto s t i sve9eni"i koji s# 7e tim !o&ovima% Razne re#i&ijeimaj raz#i6ite mitove% 0ovijesne pri6e &ovore do&a8ajima koji s se doista z!i#i pro5#osti i 6iji s akteri #j di i 7ene%:itovi pripovijedaj o jo5 starijim do&a8ajima kojima nitko nije !io svjedok i 6iji s j na"i i !o&ovi idr &a neo!i6na !i9a% 3j di s nara5taja na nara5taj prenose mitove koje vjer j % Rije6 +mit+ do#aziosta#om od &r6ke rije6i +mit'os+ koja zna6i +ispripovijedana povijest+%

Sv da po svijet Aziji i Ameri"i$ E ropi i A4ri"i #j di s jo5 pradavna vremena stvori#imitove%
http://hr.wikipedia.org/wiki/Duhovihttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mandalay&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Hramhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hramhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Utvrdahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kanibalizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Duhovihttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mandalay&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Hramhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Utvrdahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kanibalizam


15/44

3j di dana5njem modernom dr 5tv za mno&e do&a8aje imaj znanstvena o!ja5njenja% No vijekima dr 5tava &dje se vi5e va7nosti pridaje vjerovanjima ne&o znanosti i &dje se 6 va neki o!#ikm drosti !a5tinjene od predaka% 1revna dr 5tva svoje s spoznaje podr 6j astronomije imatematike stav#ja#a s# 7! svoje re#i&ije% U nji'ov s'va9anj svijet !o&ova i svijet #j di !i#i s jedno i sto&a je tre!a#o kom ni"irati s !o&ovima% Smatra#i s kako mo& $ 5t j 9i i' na ispravan na6in$iz!je9i katastro4e pop t !o#esti i#i potresa$ pa 6ak doprinijeti !o#joj 7etvi% Neka s dr 5tva tje"a#a na dr &a$ primjeri"e ,r"i na Rim#jane% No za6 8 je 5to narodi vr#o da#jeni jedni od dr &i' imaj s#i6ne mitove% ?esto je rije6 o potop kojem je iz!jeo ma#o #j di% Ta se temana#azi mitovima od Ba!i#ona do ,r6ke$ od Indije do Sjeverne Amerike%

Kako mo7emo doznati za mitove neke "ivi#iza"ije nesta#e prije vi5e stotina i#i 6ak tis 9a &odinaQ Nekiod nji' nesta#i s zajedno s pripovjeda6ima koji s i' smeno prenosi#i$ no mno&i dr &i sa6 vani sza'va#j j 9i pism $ sk #pt rama$ "rte7ima% ,r6ka i rimska mito#o&ija nikada nis nesta#e sje9anj e ropski' naroda% ,r6ki povjesni6ar 0# tar'

6ak je spasio od za!orava e&ipatski mit o Oziris i Izis% 1r &e k #t re$ pop t oni' :aDa i Azteka$otkri#i s i dje#omi6no ni5ti#i @panjo#"i kad s se < % sto#je9 iskr"a#i na ameri6ko t#o% U < % i L% sto#je9 ar'eo#ozi s svojim otkri9ima doprinije#i ve#ikom iskorak poznavanj drevni'"ivi#iza"ija% C'ampo##ion je$ de5i4rirav5i e&ipatske 'ijeroi4e$ omo& 9io s vremenom svijet !o#jepoznavanje s vjerovanjima to&a naroda% Tis 9e ineni' p#o6i"a otkriveni' :ezopotamiji ispri6a#es nam !rojne pri6e% No jo5 vijek ostaje mno&o tajna i nedo mi"a$ pose!i"e vezi s ke#tskim ivikin5kim mito#o&ijama%

@to s to k#j 6ne kompeten"ije

Osim posjedovanja konkretni' osnovni' vje5tina za ostvarivanje neko& konkretno& zadatka$ potre!ne s fleksibilnije, generike i prenosive kompetencije koje 9e pojedin"a opskr!iti6itavim sk#opom vje5tina$ znanja i stavova koji s primjereni pojedinoj sit a"iji%

Kljune kompetencije su prenosivi multifunkcionalni sklop znanja, vjetina, nadarenosti istavova koji su potrebni svim pojedincima za njihovu osobnu realizaciju i razvitak,ukljuivanje u drutvo i zapoljavanje.

K#j 6ne kompeten"ije koje se smatraj neop'odnim za spje5no s dje#ovanje dr 5tvde4inirane s kao &eneri6ke i#i transverza#ne kompeten"ije% Odnose se na !o#je prav#janje

v#astitim 6enjem$ sk#onost 6enj $ prist p i mo& 9nost prav#janja v#astitim 6enjem$ nadr 5tvene i me8 #j dske odnose i kom nika"ij $ motiva"ij itd%

5 ! "u


16/44

6injeni"a smenom i

pismenomo!#ik-s# 5anje$&ovorenje$6itanje i pisanje. i#in&visti6kozajamnodje#ovanje naod&ovaraj 9ina6in 6itavom nizdr 5tveni' ik #t rni'sadr7aja o!razovanje iizo!raz!a$ posao$ dom is#o!odnovrijeme%

$vijest o raznimvrstama verbalneinterakcije'razgovori,intervjui, rasprave,itd.( i osnovnimkarakteristikamarazliitih stilova iregistara govornog

jezika.

)azumijevanje paralingvistikihkarakteristikakomunikacije'kvaliteta glasa,izraz lica, dr*anjetijela i izra*avanje

pokretima(.

$vijest o razliitimvrstama knji*evnog teksta 'bajke,mitovi, legende,

pjesme, lirska

poezija, kazali+te,kratke prie,romani( i njihoveosnovnekarakteristike ivrste neknji*evnihtekstova'*ivotopisi, molbe,izvje+a, uvodnilanci, eseji,

govori, itd.( i

njihove osnovnekarakteristike.

Poznavanjeosnovnihkarakteristika

pisanog jezika'&ormalni,ne&ormalni,

znanstveni,novinarski,kolokvijalni, itd.(.

razumijevanje iliomoguavanjerazumijevanja raznih

poruka uraznim

situacijamai u razliite

svrhe. Komunikaci ja ukljuuje sposobnost slu+anja irazumijevanja raznih

govornih poruka umno+tvukomunikacij

skih situacija te sposobnostkonciznog i

jasnog

govorenja.kljuuje i sposobnost praenjauspje+nosti

poruke, kaoi

sposobnost zapoinjanja,odr*avanja

i okonanjarazgovora uraznimkomunikacij

skim situacijama.

$posobnostitanja irazumijevanjarazliitihtekstova,

sredstva oso!no& ik #t rno&o!o&a9ivanja%

Sk#onost otvorenom prist panj t 8emmi5#jenj iar& mentima ik#j 6ivanje konstr ktivan ikriti6ki dija#o&%

Samopo zdanjekod javno&o!ra9anja%

Spremnost date7imo estetskojkva#iteti izra7avanjakoja nadi#aziisk#j 6ivo te'ni6k pre"iznostrije6iPizraza%

Razvijanje #j !avi prema knji7evnosti%

Razvijanje pozitivno& stava premame8 k #t rnojkom nika"iji%


17/44

$vijest o promjenjivosti jezika i oblicimakomunikacijetijekom vremena i urazliitim

zemljopisnim,dru+tvenim ikomunikacijskimokru*enjima.

prihvaanje strategija primjerenihraznim

svrhamaitanja'itanjeradiin&ormiranja, uenja iliu*itka( iraznimvrstamateksta.

$posobnost pisanjaraznih vrstatekstova urazliite

svrhe, praenje procesa pisanja 'odkoncepta dokorekture(.

$posobnost

pretra*ivanja, prikupljanja i

procesuiran ja pisanihin&ormacija

, podataka i pojmova dabi ih semoglo

koristiti u prouavanju i

sustavnomorganiziran

ju znanja.$posobnostrazlikovanja relevatnihodirelevantnihin&ormacijakod


18/44

slu+anja, govorenja,itanja i

pisanja. $posobnost

&ormuliranja vlastitihargumenatau govoru i

pismu nauvjerljivnain i

potpunoguva*avanjadrugih

stajali+taiznijetih u

pisanom iliusmenomobliku .

Vje+tine potrebne zakori+tenje

pomonih sredstava

'poputbilje+ki, shema,karata( sciljem

proizvodnje , predstavljanja ilirazumijevanja slo*enih

tekstova u pisanom iliusmenomobliku'govori,razgovori,upute,intervjui,rasprave(.

Komun#9#(an"e na Kom ni"iranjena stranim

Poznavanje

vokabularai

$posobnost

slu+anja irazumijeva

Osjet#jivost

za k #t rneraz#ike i


19/44

t(anom "ez#!u

jezi"ima ve#ikoj mjeriima istdimenzijvje5tinakom ni"iranjana materinjem jezik ( teme#jise nasposo!nostimaraz mijevanja$izra7avanja it ma6enjamis#i$ osje9aja i6injeni"a smenom i

pismenomo!#ik-s# 5anje$&ovorenje$6itanje i pisanje. od&ovaraj 9emniz dr 5tveni'sadr7aja

posao$ dom$s#o!odnovrijeme$o!razovanje iizo!raz!a sk#ad sa7e#jama i potre!ama pojedin"a%Kom ni"iranjena stranom

jezik za'tijevavje5tine pop t posredovanja ime8 k #t rno&raz mijevanja%St panjspje5nosti jeraz#i6it ove6etiridimenzije$izme8 pojedini' jezika i s

&unkcionalne

gramatike,intonacije iizgovora.

$vijest oraznimvrstamaverbalneinterakcije'npr.razgovorilicem u liceilitele&onskirazgovori,intervjui,itd.(.

Poznavanje primjereno g rasponaknji*evnih ineknji*evnih tekstova'npr. kratke

prie,

pjesme,novinskilanci ilanci uasopisima,

-nternet stranice,upute,

pisma,kratkaizvje+a,

itd.(. Poznavanjeosnovnihkarakteristika razliitih

stilova iregistara

govornog i pisanog jezika'&ormalni,ne&ormnalni,

nja govornih poruka u primjerenom nizukomunikacij

skih situacija'teme koje

su bliske,od osobnoginteresa ilirelevantne

za svakodnevni *ivot(.

$posobnost zapoinjanja,odr*avanjai okonanjarazgovora otemamakoje subliske, odosobnog

interesa ilirelevantne za svakodnevni *ivot.

$posobnostitanja irazumijevanjanestrunih

pisanih

tekstova onizu temaili u nekim

sluajevima , strunihtekstova sbliskog

podruja i pisanjeraznih vrstatekstova urazliite

svrhe u

otpor premastereotipima%

Zanimanje iznati7e#jaede jezikaop9enito- k#j 6 j 9is sjedne$re&iona#ne$manjinskei#isrednjevjek ovne jezike$znakovni jezik$ itd%. izanimanjezame8 k #t r nkom nika"ij%


20/44

o!zirom na#in&vist6kookr 7enje inas#je8e pojedin"a%

novinarski,kolokvijalni

, itd.

$vijest odru+tvenimkonvencijama ikulturnimaspektima i

promjenjivo sti jezika urazliim

zemljopisnim,dru+tvenimikomunikaci

jskimokru*enjima.

primjerenom nizu

situacija. Primjerena

upotreba pomonih sredstava'npr.bilje+ki,dijagrama,karata(kako bi serazumjeli ili

proizveli pisani ili govornitekstovi'npr.razgovori,upute,intervjui,

govori(.

$posobnost zapoinjanja,

odr*avanjaodgovarajueg nizaautonomnihaktivnostiuenja

jezika.

Matemat#

:atemati6ka pismenost jesposo!nostz!rajanja$od zimanja$mno7enja$dije#jenja iizra6 navanjaomjera primenta#nom i pismenomizra6 navanj svr'rje5avanja niza

pro!#ema svakodnevnim

emeljno znanje irazumijevanjebrojki i mjera te

sposobnostnjihovog kori+tenjau nizu

svakodnevnih situacija jetemeljna vje+tinakoja ukljuujeosnovne metoderaunanja irazumijevanjeosnovnih oblika

matematikog prikazivanja poput

$posobnost primjene osnovnihelemenatamatematike

pismenosti poput

zbrajanja ioduzimanja/

mno*enja idijeljenja/

izraunavanja

postotaka i

omjera/ mjernih

$premnost da senadvlada 0strah od brojki1.

$premnost da sekoristi numerikoizraunavanje kakobi se rje+avali

problemi za vrijeme svakodnevnog radai obiteljskog *ivota.

Po+tivanje

istine kaotemelja


21/44

sit a"ijama% Naasak je na pro"es a nerez #tat $ naaktivnosti a neznanj %

1a#jnjimrazvitkommatemati6kekompeten"ije$ona ovisno okontekstk#j 6 jesposo!nost ispremnostkori5tenjamatemati6ki'o!#ikami5#jenja-#o&i6ko i prostornorazmi5#janje. i prikazivanje-4orm #a$mode#a$

konstr k"ija$&ra4ikonaPdija&rama. kojiimajniverza#n

primjen kodo!ja5njavanja iopisivanjastvarnosti%

Znanstvenakompeten"ija je sposo!nost ispremnost dase potrije!esk#op znanja imetodo#o&ijakoji se koriste znanosti da !ise o!jasniosvijet prirode%

gra&ikona, &ormulai statistike.

emeljito poznavanjematematik ih pojmovai kocepata,ukljuujuinajrelevant nije

geometrijsk e ialgebarsketeoreme.

Poznavanjeirazumijevanje vrsta

pitanja nakojamatematikamo*e

ponuditiodgovor.

Poznavanjeosnovnihnaela

svijeta prirode,tehnologijeitehnolo+kih

proizvoda i procesa.

)azumijevanje odnosaizme2utehnologijei drugih

podruja3 znanstveninapredak'npr. umedicini(,

jedinica imjera

da bi se pristupilorje+avanju

problema iz svakodnevnog *ivota, npr.3

vo2enjekunog

prorauna'izjednaavanje

prihoda irashoda,

planiranje, +tednja(/

kupovanje'uspore2ivanje cijena,

poznavanjemjernih

jedinica imjera,vrijednost

novca(/ putovanje i

slobodnovrijemedovo2enje uvezuudaljenostii trajanja

putovanja/uspore2ivanje valuta i

cijena(.

$posobnostda se slijedii

procjenjujelanac tu2ihargumenatai da seotkrijuosnovne

matematik ograzmi+ljanja.

$premnost pronala*enja razlogada bi se

potkrijepileneijetvrdnje.

$premnost prihvaanjaili odbijanjatu2egmi+ljenja natemeljuvaljanih 'ilinevaljanih(razloga ilidokaza.

Znati*elja ikritiko

pimanjenauke itehnologijeukljuujui

pitanja sigurnosti i za+tite kao ietika

pitanja. Pozitivan

ali kritiki

stav premaupotrebi

stvarnihin&ormacijai svijest o

potrebiloginog

postupkadono+enja

zakljuaka.

$premnost stjecanja


22/44

ehnolo+kakompetencija

se tumai kao primjena znanja da bi se promijenilo prirodnookru*enje uodgovoru nauoene ljudske

*elje ili potrebe.

dru+tvu'vrijednosti,moralna

pitanja' kul turi npr.multimediji

(, iliokru*enju'zaga2enost

, odr*ivirazvoj(.

ideje udanom nizuargumenata'posebicedokazi(, itd.

$posobnostbaratanjamatematikim

simbolima i &ormulama,dekodiranjem itumaenjemmatematik og jezika irazumijevanjenjegovogodnosa

prema prirodnom jeziku.$posobnostkomuniciranja u i o

matematici. $posobnostmatematik ograzmi+ljanja irezoniranja'ovladavanjematematikim nainima

razmi+ljanja/apstrahiran

je i generaliziranje gdje jetorelevantno

za pitanje imatematik omodeliranje'tj.

naunog znanja iinteres zanauku i

znanstvenu itehnolo+kukarijeru.


23/44

analiziranjei stvaranjemodela(upotrebom i

primjenom postojeihmodela na

postavljena pitanja.

$posobnostrazumijevanja i

primjene'dekodiranje,tumaenje irazlikovanje( raznihvrsta

prikazivanjamatematikih stvari,

&enomena i situacija,odabir i

zamjenanaina prikazivanja ako ikada je to

potrebno. $klonost

kritikomrazmi+ljanju/

sposobnost

razlikovanja raznihvrstamatematikih izjava'razlikovanje tvrdnje od

pretpostavk e, itd.(/razumijevanjematematikih dokaza i


24/44

dosegogranienjaodre2enogkoncepta.

$posobnostkori+tenja

pomonih sredstava ioru2a'ukljuujui

- (.

$posobnostkori+tenja ibaratanjatehnolo+kimalatima i

strojevimate

znanstvenim

podacima i saznanjimada bi se

postigaoneki cilj ilidonio

zakljuak. $posobnost

prepoznavanjaosnovnihkarakteristika

znanstveno

gistra*ivanja.

$posobnost preno+enja zakljuaka irazloga koji

su do njihdoveli.

D#1#ta na 1i&ita#nakompeten"ija emeljno poznavanje Budui da -) imamno+tvo primjena

$klonostkori+tenju


25/44

!om&eten9#"a

podraz mijevasi& rn ikriti6kpotre!e#ektronski'medija na pos# $ s#o!odnomvremen ikom ni"iranj %Ovakompeten"ija je povezana s#o&i6kim ikriti6kimrazmi5#janjem$visokomrazinomvje5tineprav#janjain4orma"ijamai do!rorazvijenomvje5tinomkom ni"iranja%

Na najni7ojrazini$ IRTk#j 6 jepotre!m #timedijskete'no#o&ije za prona#a7enje$ primanje$ po'ranjivanje$ proizvodnj $ predstav#janje i

razmjenin4orma"ija ikom ni"iranje is dje#ovanje Internet mre7i%

prirode, uloge imogunosti -) 4a u

svakodnevnim situacijamaukljuuje < 3

)azumijevanje glavnihraunarskihaplikacija,ukljuujuiobraduteksta,tablinikalkulator,baze

podataka, pohranu iupravljanje

podacima/ $vijest o

mogunostima kojenudi

-nternet ikomunicira

nje putemelektronskihmedija'elektronsk a po+ta,videokon&erencije, ostalamre*naoru2a(/ irazlika

izme2u stvarnog ivirtualnog

svijeta/ )azumijeva

nje potencijala -) 4a kao potpore zakreativnosti inovacije

za osobnurealizaciju,

u svakodnevnom *ivotu kao +to suaktivnosti uenja i

slobodneaktivnosti, potrebnevje+tine ukljuuju3

$posobnost pretra*ivanja, prikupljanja i procesuiranja'stvaranje,organiziranje,razlikovanje va*nog odneva*nog,

subjektivno odobjektivnog,

stvarno odvirtualnog(elektronskihin&ormacija,

podataka ikoncepata i njihovo

sustavnokori+tenje/

$posobnostkori+tenja primjerenih pomonih sredstava'prezentacija,

gra&ikona,dijagrama,karata( dabi se

pribavile, predstavilei razumjele

slo*enijein&ormacije/

%ogunost pristupa i pretra*ivanja internet

stranica ikori+tenjeinternet

-54a u svrhu samostalno g rada irada utimovima,kritiki imisaoni

stav priocjenjivanjuraslolo*ivihin&ormacija.

Pozitivan stav iosjetljivost

za sigurnu iodgovornuupotrebuinterneta,ukljuujui

pitanja privatnostiikulturnihrazlika.

-nteres za

kori+tenje-54a da bi se pro+irilihorizonti

sudjelovanjem u

zajednici imre*ama ukulturne,dru+tvene i

pro&esional

ne svrhe.
http://docs.google.com/Doc?docid=0AcwWkWGbNhkpZGd3anpkbTRfNTRmcXdkc3JxNQ&hl=en_GB#_ftn19http://docs.google.com/Doc?docid=0AcwWkWGbNhkpZGd3anpkbTRfNTRmcXdkc3JxNQ&hl=en_GB#_ftn19


26/44

ukljuivanje u dru+tvoi

zapo+ljavan je/

6snovnorazumijevanje

pouzdanostii valjanostidostupnihin&ormacija'dostupnost

7prihvatljivost( i svijest o potrebi

po+tivanja

etikihnaela kodinteraktivno

g kori+tenja -) 4a.

usluga kao +to sudebatni

&orumi ielektronska

po+ta/

$posobnostkori+tenja

-) 4a kao potporekritikomrazmi+ljanju/kreativnostiinovativnost u raznimkontekstimakod kue, u

slobodnovrijeme i na

poslu.

U


27/44


28/44

dr 5tvenom7ivot irje5avati pro!#eme kada je to potre!no%:e8 #j dskevje5tine sn 7ne za6inkovitinterak"ijizme8 dvojei#i vi5e #j di i primjenj j se javnoj i

privatnojdomeni%

Opse&&ra8anski'kompeten"ija je 5iri odme8 #j dski'z!o& nji'ovo& postojanja na

dr 5tvenojrazini% :o& !iti opisane kaosk pkompeten"ijakoje pojedin"omo& 9avajs dje#ovanje &ra8anskom7ivot dr 5tva%

poput pojedinca, grupe,dru+tva,kulture i

povijesnograzvitka tihkoncepata.

Znanje otome kako

sauvati svoje tedobro

zdravlje,higijenu i

prehranuvlastiteobitelji.

)azumijevanjeme2ukultur nedimenzijeeuropskog iostalihdru+tava.

Poznavanje gra2anskih prava iustava

zemljedomaina,dosegenjezine

vlade. )azumijeva

nje uloge iodgovornosti institucija

zadu*enih za stvaranje politike nalokalnoj,regionalnoj,nacionalnoj

, europskoji

svijest oindividualnoj ikolektivnojodgovornosti(.

$posobnost stvaranja povjerenja iempatije

premadrugim

pojedincima.

$posobnostotkrivanja

&rustracijanakonstruktivan nain'kontroliran

jeagresivnostii nasilja iliobrazaca

samouni+ta

vanja(. $posobnostuspostavljanja stupnjaodvajanja

pro&esional ne i osobne

s&ere *ivotai

spreavanje preno+enja

pro&esional nog sukobau osobnudomenu.

$vijest irazumijevanjenacionalno

g kulturnogidentiteta uinterakciji skulturnimidentitetom

kompromisa.

-ntegritet. Probojnost.

$vijest o pripadnostinekojlokalnoj

zajednici, zemlji, 8 i 8uropiopenito i'svomdijelu(

svijeta. $premnost

sudjelovanja udemokratsk omodluivanjuna svimrazinama.

$klonostvolontiranjui

sudjelovanju u

gra2anskimaktivnostima, pru*anju

potporerazliitostiu dru+tvu i

dru+tvenojkoheziji.

$premnostna

po+tivanjevrijednosti i

privatnostidrugih sa

spremno+ureagiranjana

protivdru+tveno


29/44

me2unarod noj razini'ukljuujui

politiku iekonomskuulogu 8 (.

Poznavanjekljunihosoba ulokalnoj inacionalnojvladi/

politikih stranaka injihovih

politika. )azumijeva

njekoncepatakao +to jedemokracija, status

gra2anina ime2unarod nihdeklaracija

koje ihizra*avaju'ukljuujui

Povelju otemeljnim

pravima 8 igovore(.

Poznavanje glavnihdoga2aja,

trendova inositelja

promjene unacionalnoj

, europskoji svjetskoj

povijesti/ sada+nja situacija u 8uropi ikod njenih

susjeda. Znanje o

8urope iostatka

svijeta/ sposobnostda se uoe i

shvaterazliita

stajali+takoja su

posljedicarazliitosti ikojakonstruktivnodoprinosevlastitim

stajali+tima.

$posobnost pregovaran ja.

$udjelovanje uaktivnostim

a zajednice7okru*enja idono+enjuodluka nanacionalnoji europskojrazini/

glasovanjenaizborima.

$posobnost pokazivanja solidarnostiiskazivanjem interesa

zarje+avanje

problemakoji

poga2ajulokalnu i

+iru zajednicu.

pona+anje. Prihvaanje

konceptaljudskih

prava i jednakostikao osnove

za solidarnostiodgovornost umodernimdemokratskim dru+tvima

8urope, prihvaanje jednakostimu+karaca i

*ena. va*avanje

irazumijevan

jerazliitostivrijednosni

h sustava raznihvjerskih ilietnikih

skupina.

Kritiko prihvaanjein&ormacijakojeobjavljuju

masovnimediji.


30/44


31/44

nji'ov spje'% proaktivnog djelovanja i

pozitivnoreagiranjena

promjene.

$posobnost procjenjivanja i

preuzimanja rizikakada je toopravdano.

Ku tu(no#z(a=a$an"e

WK #t rnoizra7avanjeW podraz mijeva pri'va9anjeva7nostikreativno&izra7avanjaideja$ isk stavai osje9aja 6itavom nizmedija$k#j 6 j 9iaz! $ tje#esnoizra7avanje$knji7evnost i p#asti6nemjetnosti%

6snovno znanje onajva*nijimkulturnimradovima,ukljuujuikulturunaroda kaova*no

svjedoenjeljudske

povijesti, $vijest o

nacionalnoji europskojkulturnojba+tini injihovommjestu u

svijetu/ svijest o

kulturnoj i jezinojrazliitosti

8urope/

$vijest oevolucijinarodnogukusa iva*nostiestetskih

imbenika u svakodnevn

$posobnostumjetnikog

samoizra*avanja krozitav nizmedija u

skladu suro2enim

sposobnostima

pojedinca/ $posobnost

uva*avanjai u*ivanja uumjetnikimdjelima iizvedbamana osnovu

+irokede&inicijekulture/

$posobnost povezivanjavlastitih itu2ihkreativnih iizra*ajnih

stajali+ta imani&estacija/

$posobnost

prepoznavanja i

6tvoren stav premarazliitomkulturnomizra*avanju/

$premnostnjegovanjaestetskih

svojstavakrozumjetniko

samoizra*avanje itrajniinteres zakulturni

*ivot/

$na*an smisao za

identitet povezan sa smislom za po+tivanjerazliitosti.


32/44

om *ivotu. ostvarivanjaekonomskihmogunostiu kulturnojaktivnosti.

K#j 6na kompeten"ija je od !itne va7nosti za tri aspekta 7ivota(

oso!no ostvarenje i razvitak tijekom 6itavo& 7ivota -k #t rni kapita#.(k#j 6ne kompeten"ije moraj pojedin"ima omo& 9iti ostvarivanje v#astiti'individ a#ni' "i#jeva koje im name9 nji'ovi oso!ni interesi$ aspira"ije i 7e#ja danastave 6iti tijekom 6itavo& 7ivotaG

aktivna &ra8anska svijest i k#j 6enost -dr 5tveni kapita#.(k#j 6ne kompeten"ije tre!aj svakom pojedin" omo& 9iti da kao aktivni &ra8ani

s dje# j dr 5tv G sposo!nost zapo5#javanja -#j dski kapita#.(sposo!nost svake pojedine oso!e da na tr7i5t rada do!ije pristojan posao%

SUDBINA BAJKE

Marina S. Gruji :VOL EBNE PREPREKE

STIMULATIVNA FANTASTIKA USMENE BAJKE

Deca nam uvek tra e nove i nove pri e koje e ih u drami koju za njih predstavlja realnostohrabriti protiv sila tame i straha. Ali, da bi pri a podstakla ma tu i donela ohrabrenje i da bi,sa psiholo kog stanovi ta, imala stimulativan, a ne okantan karakter, neophodno jeuspostaviti zdravu ravnote u izme u opisanih opasnosti i pru enih mogu nosti da se onasavlada. Popularnost usmene bajke me u decom po iva upravo na tajni ove srazmere, ali i nademonstraciji jednog neobi nog iskustva. Sa jedne strane, to iskustvo se razlikuje od svega tobi dete moglo da do ivi, a sa druge strane, ono proklamuje upravo ono na elo neophodno zaopstanak u realnom okru enju ne odstupati pred preprekama ma kako se inile te ke.

Zagonetka ve ite aktuelnosti bajke kao pripovednog anra ti e se tako e i omamljuju egdejstva u su tini jednog te istog sadr aja i identifikacije dece sa svemo nim magom kaonjenim glavnim junakom. Mehanizam ove bajkovne, stimulativne fantastike poku aemo darazotkrijemo u redovima koji slede.

Studiozan uvid u korpus srpskih, ekih i ruskih bajki, ste en na osnovu reprezentativnihzbirki usmene proze daje nam za pravo da razre enje pomenute zagonetke potra imo unajva nijem strukturalnom elementu bajke, a to su epizode u kojima se ni u opisi te kih,nemogu ih zadataka i njihovog re avanja. Usmeni pripoveda nasuprot svetu demona

uspostavlja svet pozitivne, " arobnja ke" fantastike na kojoj, potom, gradi tipologiju glavnog junaka. Magijske mo i se demonstriraju na herojski na in prilikom savladavanja prepreka.


33/44


34/44

neograni enu koli inu hrane, piti ogromnu koli inu pi a, kretati se neverovatnom brzinom,izdr avati najve e temperature) i nose tipska imena Izelice, Ispi uture, Brzote e, Zimca, aree uz savete staraca, starica, duhova mrtvih, svetaca ili Boga. Bajka favorizuje junaka maga,arobnjaka na ra un junaka atlete koji savla uje vite ke i junaka dovitljivca koji savla ujementalne ili prepreke domi ljatosti. Mo identifikacije sa junakom bajke omogu ava mladomitaocu da li no do ivi opisane situacije. One su simboli na predstava svih te koa sa kojimae se u ivotu su eliti, a likovi pomo nika simboli svih onih oblika utehe i podr ke u koje e

jednom mo i da polo i nadu.

Motiv te kih zadataka pripoveda uvodi ve u ekspoziciji ili u medijalnoj poziciji narativnestrukture, a razvija ih u samostalne epizode u sredi njem delu. esto se izvr enje poslednjegzadatka poklapa sa svadbenim finalom. Ponekad se u finalnoj poziciji postavlja jednokratniuslov skakanja u vreo kazan. O igledno, prepreke su osnovni vid zapleta u bajkama, a sastanovi ta stila imaju ulogu podvo enja realija pod dominantan, fantasti ni kod bajkovnoganra i dinamizacije radnje.

Uop te gledano, fantastika i dinamika su neizostavni deo svakog knji evnog dela kojeprihvata dete kao recipijent. One omogu avaju potpunost i stvarnost iluzije u de jem prijemuknjige, u ivljavanje oslobo eno istori nosti i kriti nosti, u estvovanje u situacijama u kojimane postoji stroga podvojenost imaginarnog i realnog sveta. Fantasti ni elementi usmenepripovetke stimuli u ma tu i dovode dete u stanje zanosa, tako svojstveno njegovoj prirodi,stanje koje dozvoljava da u poetskoj predstavi dete- italac-slu alac, i samo postane akter,saigra .

Ne mo emo se, ipak, oteti utisku da bajka ne priznaje podelu italaca na mlade i stare. Ovaj

provokativnianr svakog

oveka, i malog i velikog, tretira jednako, kao junaka koji tek trebada odraste na ve no kru eem putu otkrivanja prave istine o misteriji ivota.

Prilog. Vrste prepreka

1. Vol ebno-nabavne prepreke

Junak dobija zadatak ije ispunjenje predstavlja uslov enidbe. Zadatkom se tra i dono enje,dovo enje predmeta ili bi a udesnih atributa najlep e marame, najdu eg lanca, blaganebrojanog, prstena sre e, razboja koji sam tka, ive vode, zlatokose vile, devojke zlatnihvlasi, vilovitog konja...

Izvor: Kome Bog poma e, niko mu nauditi ne mo e, Vuk, I, 11, udotvorni no , Vuk, I, 30,Tri prstena, Vuk, II, 9, Carev sin armi ar, ajkanovi , 4, Kabadaluk, Prodanovi , 16, Car i trisina, orevi, 16, Tri brata uvali tatkov grob, orevi, 79.

2. Vol ebno-delatne prepreke

Na ispitu su junakove arobnja ke sposobnosti. Mno tvo poljoprivrednih poslova mora da


35/44

obavi u veoma kratkom vremenskom roku da iskr i umu, poore i zaseje njivu za jedan dan,razabere jednu gomilu ita od druge, isu i plodno tle; mora da savlada vatru i vodu, unese usebe velike koli ine hrane i pi a da prespava u furuni, sko i u kazan pun vrele te nosti,pojede i popije sve na dvoru, potom, mora da sagradi vol ebne la e, ko ije, dvorce iliambare...

Izvor: Carevi i divova k i, ajkanovi , 21, Devedeset devet sinova, ajkanovi , 20,Satanailova k i, ajkanovi , 39, Zlatoruni ovan, Vuk, I, 12, Dete i drebe, Prodanovi , 15.

IZVORI I LITERATURA:

1. Karad i, Vuk St., Srpske narodne pripovijetke, Nolit, Beograd, 1969. 2. ajkanovi , Veselin, Srpske narodnepripovetke, I, Beograd, 1927. 3. orevi, Dragutin, Narodne pripovetke i predawa iz leskova kog kraja, SANU,Beograd, 1989. 4. Prodanovi , M. Ja a, Antologija narodnih pripovedaka i ostalih proznih narodnih umotvorina,SKZ, Beograd, 1951. 5. Jovanovi , M. Vojislav, Srpske narodne pripovetke, Geca Kon, Beograd, 1926. 6.Bovan, Vladimir, Narodne pripovetke I, Jedinstvo, Pri tina, 1980. 7. Afanasbev, A. N., Narodn ie ruskie skazkiIIII, Nauka, Moskva, 1985. 8. Dvor k, Karel, Poh dky a povesti na eho lidu, Odeon, Praha, 1984. 9. Pedago kaenciklopedija, Grupa izdava a, Novi Sad, 1989. 10. Ognjanovi , Dragutin, De je doba studije i ogledi izknji evnosti za decu, Prijatelji dece, Beograd, 1997. 11. Pe i, Radmila, Milo evi-orevi, Nada, Narodnaknji evnost, Trebnik, Beograd, 1997. 12. Ognjanovi , Dragutin, Cvetanovi , Vladimir, De ja planeta, Zavod zaudbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1995. g.

Strana


36/44

Ovaj tekst je napisan LL;% &odine povodom iz#o7!e Univerzitetskoj !i!#iote"i +Svetozar:arkovi9+ V# #n !e &(#


37/44

Br no Bete#'ajm$ psi'oana#iti6ar a strijsko& porek#a$n di nam sjajna t ma6enja !ajki$ prevo8ena jezikom rojdove psi'oana#ize 0epe#j &a$ naj) poznatija i verovatno najomi#jenija !ajka$ t ma6ena je kao pri6a o s parni5tv !ra9e i sestara%Mivot pepe# sim!o#i5e njen in4erioran odnos pore8enj sa !ra9om i sestrama$ a#i je isto)vremeno i sim!o# ponovno& ra8anja i sa njom se #ako identi4ik j $ kako de6a"i tako i devoj6i)"e$ jer de"a o!a po#a podjednako pate od s parni5tva sa !ra9om i sestrama i ose9aj ist 7e#jda ! d iz!av#jena iz svo& nisko& po#o7aja i da nadma5e one koji im izedaj nadmo9niji%Ivi"a i :ari"a$ Crvenkapa i 17ek i 6aro!ni pas #j odra7avaj detetov !or! za samosta#nost inezavisnost% Crvenkapa$ za raz#ik od Ivi"e i :ari"e$ koji s mora#i da ! d & rn ti svet$spremno nap 5ta svoj dom% Ona se ne !oji spo#ja5nje& sveta$ ve9 saedava nje&ov #epot $ i tome je opasnost% Iako p na vr#ina$ ona zapada isk 5enje$ i njena s d!ina &ovori nam da

poverenje sva6ije do!re namere 6oveka$ zapravo$ iz#a7e opasnostima% Kad nama ne !i po)stoja#o ne5to 5to vo#i ve#iko& z#o& v ka$ on ne !i imao mo9i nad nama -Br no Bete#'ajm.%:a#a prodava6i"a 5i!i"a je mora#isti6ka pri6a o okr tnosti sveta( ona po! 8 je sa 5e59e me8&njetenima% :e8 tim$ detet koje se ose9a &njeteno nije potre!no sa 5e59e prema dr &ima istom po#o7aj $ ve9 pre !e8enje da mo7e iz!e9i t s d!in %

Strana od


38/44

da !i#o kome otvoreno ka7e +ne+$ optere9eno& ose9anjem krivi"e i strepnjom od od!a"ivanja% Nje&ov moto i#i kon"ept$ sa8en od detinjstva !io je ( Ako ti neko 6ini z#o$ na 6i z#o da pod)nosi5$ odri"anjem i pra5tanjem !i9e5 os#o!o8en krivi"e%Varijante ovo& kon"epta s i na5ojk #t ri vr#o do!ro poznate% 1a !i podstakao izmen stanovi5ta$ a samim tim i prevazi#a7enjekon4#ikta$ 0ese5kijan m n di protivkon"ept( 1ve stvari zatamnj j na5 d '( 9 tanje kad tre!a

da &ovori5 i &ovor kad tre!a 9 tati% 0revazi#a7enjem prvo& kon"epta zna6enje 6tivosti se pro5ir je i na 6estitost%

Strana od


39/44

mo7emo pomen ti i sim!o# ve6ito& de6aka ) p er aetern s ) kao spe"i4i6no& psi'i6ko& stanja kome se mo7e na9i m#ado !i9e zanemar j 9i svoj razvoj$ a na koji pozorava !ajka n de9i

pri tom i re5enje za taj kon4#ikt.% Krajnji "i#j indid a"ije je$ po J n& $ Sopstvo ) sim!o# tota#i)teta i "e#ovitosti psi'e% Taj sim!o# sre9emo !ajkama kao #ik m dra"a$ proro6i"e$ d 'a priro)de$ a#i i kao dra&i kamen$ !iser$ i#i dete%%%

@ me$ pe9ine i vode$ nezao!i#azni s krajo#ik koji prati radnj !ajke ) sve s to spe"i4i6ni sim) !o#i nesvesno&$ mesta misterije$ nepoznato& i n tra5nje&G p#anina$ s dr &e strane$ predstav#jastanje svesti i krajnji "i#j #j dsko& razvoja%%J n& je 6itav svoj 7ivot posvetio pro 6avanj sim!o#a$ koji se nesvesno stvaraj 6ovekovoj psi'i i smatrao da s nas#e8eni o!ras"i emotivno& i menta#no& pona5anja ar'etipovi pozadina skoro svi' #j dski' aktivnosti i de#ovanja% Bajke konkretiz j ar'etipove i na najjed)nostavniji na6in nam pokaz j kako pravi#no razmevanje sim!o#a mo7e imati #ekovit i kreati)van ti"aj na pojedin"a%Iako je osnovna ideja iz#o7!e zasnovana na psi'o#o5kom t ma6enj !ajki$istak#i !i da s se4enomenom !ajke !avi#i str 6nja"i raz#i6iti' pro4i#a -istori6ari$ knji7evni kriti6ari$ antropo#ozi) str kt ra#isti$ 4o#k#oristi.$ pok 5avaj 9i da o!jasne niverza#ni k #t ro#o5ki karakter !ajki$odn% s#i6nosti motiva me8 raz#i6itim 6ak i da#jenim narodima$ po6ev od teorije jedno& za) jedni6ko& indoevropsko& mita$ preko tvrdnje da je Indija ko#evka svi' pri6a koje s se mi&ra)"ijama ra5iri#e po "e#om svet $ do ideje da s svi narodi pro5#i iste 4aze razvitka$ te da osno)vi postoji jedna zajedni6ka #j dska psi'a koja reprod k je iste sim!o#e$ !ez o!zira na vreme ik #t r kojoj s te !ajke nasta#e%

Mo( o o1#"a %a"!#

Za6etnik str kt ra#ne 4o#k#oristike$ V% J% 0rop$ podvr&ao je !ajke mor)4o#o5koj o!radi$ posmatraj 9i i' kao narodne pri6e 6ija se radnja odi&rava okvir 4 nk"ije #i)kova$ koje #o&i6ki i metni6ki proizi#aze jedna iz dr &e% Za !ajk je va7no 5ta 6ine #ikovi$ a neko i#i kako ne5to 6ini vo#ja pojedini' #ikova$ nji'ove namere i post p"i s odre8eni saaspekta zna6enja za j naka$ tok radnje i razvoj pri6e% Tako8e$ 7iva !i9a$ predmeti i oso!ine #i)kova mo& se$ sa stanovi5ta mor4o#o5ke ana#ize #ikova$ smatrati ekviva#entima$ jer 4 nk"io)

ni5 na isti na6inG npr% jedna od najva7niji' oso!ina pomo9nika je vidovitost( vidovit konj$7ena$ dete%%%$ a#i ako !aj"i nema pomo9nika$ to svojstvo pre#azi na j naka% Atri! ti #ikova


40/44

-nji'ov po#$ zrast$ po#o7aj.$ na6ini nji'ovo& pojav#jivanja -do#etanje zmaja$ s sret sa !a!a Ja)&om. i atri! tivni e#ementi -!a!a Ja&ina inena no&a. s ti koji !aj"i$ s jedne strane$ daj 7i)vopisnost i !o&atstvo deta#ja$ dok o&rani6enost !roja 4 nk"ija i #ikova &ovori o njenoj ponov#) jivosti i jednoo!raznosti$ s dr &e strane% Ovde 0rop daje svoj k#j 6n 'ipotez postoji sa)mo jedna !ajka$ a sve osta#e poznate !ajke s samo varijante odnos na taj jedan tip%

Za 4o#k#or je neko mno&o pametniji od mene rekao da je to prozor okren t pros#osti%

Uo!i"ajeno je mis#jenje da s 4o#k#or i mito#o&ija dva raz#i"ita i odvojena pojma% 0remade4ini"iji$ mitovi &ovore o !ozanskim i po# !ozanskim !i"ima$ a narodne pri"e o #j dima$iako i nekii od nji' posjed j nadnaravne mo"iG mitovi tvore "je#ovit s stav vjerovanja$ a4o#k#or je 4ra&mentarniji%%%mitovi s pripovjeda"ima sveti i "esto se vez z o!rede$ a narodne pripovijesti imaj svjetovni karakterG mitove stvaraj v#adaj "e so"ija#ne &r pe$ a 4o#k#orizrasta iz k #t ra koje postoje nezavisno o -i#i se "ak s protstav#jaj . k #t ri e#ite% Raz#ike se prod !#j j ako mitove sporedj jemo samo s jednom vrstom narodni' pri"a$ s !ajkama$kkoje s avnom stvarane za razonod i danas s pretezno namijenjene dje"i$ a ne s"je#okk pnom narodnom predajom%

U 4o#k#or s $ kao i mito#o&iji$ opisana nadmo"na stvorenja "ije dje#ovanje tje"e nas d!in "ovjeka$ !i"a koja nanose z#o i#i donose do!ro$ koja daj !#a&os#ove i#i izazivaj !o#estii i smrtG &ovori se o dr &om svijet i d sima$ pri"a o iz zetnim #j dima koji mo&kom ni"irati$ a katkada i v#adati natprirodnim stvorenjima%

o#k#or poznaje "ije# ska# o!reda sto tre!a izazvati " desan "inak$ kao primjer mo&navesti p#es r m nski' +ka# sarija+ kojim se istjer j z#i demoni iz opsjedn ti'%

O!i"aji vezani z +zazivanje sre"e+$ nekada s ima#i jasan smisao i svr' % Neki o!redismatrani s +svetima+ i nepovredivima$ a rije"i i post p"i za nji'ovo izvodjenje " vani s najve"oj tajnosti% +Istjeriva"i djavo#a+ provodi#i s ose!ne pripreme$ koriste"i ta! e izamrsene rit a#e za v#astito o"is"enje prije prist pa o!red %

Od vijek s me 4as"inira#a narodna vjerovanja$ naro"ito odnos "rkve$ inte#ekt a#a"a i k#asa nav#asti prema ovoj vrsti narodne k #t re$ po&otovo sto se stav prema ovom vjerovanj mijenjaoiz razdo!#ja razdo!#je%%%%

' !as sam neki dan s# sao predavanje o mo#ek #arnoj osnovi svijesti od strane pro4esorane ro!io#o&ije sa 0aste r Instit ta -C'an&e [ se zove. i spominjao je 4o#k#or kao +#azi+ prema

kojima se mozak odnosi kao prema istini -isti na"in poja"avanja ne ronski' +staza+. samozato sto 4o#k#or oja"ava zajedni" i kao takav je do!io mo#ek #arni izrazaj da !i opstao krozevo# "ij %%%

Istakn ti\C#an


41/44

Vidite$ #j di koji s se !avi#i prik p#janjem 4o#k#orne &radje$ do devetnaesto& sto#je"aneprekidno s tra&a#i za "injeni"ama kojima !i moi osvijet#iti razdo!#je svjetske pretpovijesti i rane povijesti$ o kojima ne postoje pisani dok menti$ i#i i' je prema#o%Istraz j "i seoske k #t re$ s#ijedi#i s tra&ove za koje s vjerova#i da "e i' odvesti do sami'izvora% Zivje#i s nadi da "e razotkriti i o!#i"iti s#ik d 'ovno& svijeta davno min #i'

epo'a i tako nam omo& "iti vid pros#ost%,r pa eneski' znanstvenika$ poznati' kao antropo#oski 4o#k#oristi i#i evo# "ionisti$ tvrdi#a je da nam 4o#k#or pr za pravi vid pros#ost$ i to do razdo!#ja koja s davno pret'odi#a postojanj &ermanski' p#emena i anti"ke ,r"ke% Oni s sporedjiva#i izdvojena i naized !esmis#ena vjerovanja i o!i"aje Evrop#jana s o!i"ajima +div#jaka+$ rodjeni"ki' p#emenaA4rike$ A stra#ije$ 0o#inezije i o!ij Amerika$ &dje s te iste pojedinosti !i#e dio "je#ovito&svjetonazora zajedni"e%

Ne moze se iz!je"i "injeni"a da 4o#k#orna &radja ponekad pomaze t ma"enj ar'eo#oski'na#aza materija#ne k #t re$ a#i se ne smije za!oraviti da ona daje samo mo& "e pretpostavke$ ane i si& rne tvrdnje$ jer je to i nemo& "e z tako ve#iki vremenski odmak%

1a !a"im ovo i neiz!jezn mito#o&ij %%%!arem sto se 4o#k#ora ti"e%%%

Osnovni zadatak mito#o&ije je da o!jasni kako je nastao svijet$ kako s stvari zado!i#e svojeo!#i"je i odak#e dr stvene instit "ije v k svoje porijek#o% 0ri"e koje zadovo#javaj navedenekriterije s pravom se zov mitovima stvaranja$ etio#oskim i#i teme#jnim #e&endama% U pret'ris"anskoj evropskoj mito#o&iji kozmo&onijski' mitova ima$ a#i se narodnoj predajivise ne na#aze -osim inskoj.$ jer je 'ris"anstvo nametn #o Bo&a kao jedino& tvor"a% Bi!#ija je sv &dje !i#a pri'va"ena "ije#osti$ a#i se ipak svim dije#ovima Evrope jav#jaj i pripovijesti o nekom dr &om tvor" koji je od&ovoran za nastanak pojedino& dije#a krajo#ika-naj"es"e s to div m skom i#i zenskom #ik $ vra&$ "ovjek i#i "aro!njak.%%%

Nastaj mno&e #e&ende%%da ne na!rajam$ traja#o !i do s tra%%% avnom$ danas se ovakve#e&ende prepri"avaj #aka sr"a$ a#i se ipak iz nji' moze nas# titi zasto s #j di osje"a#i potre!da izmis#e i dr &ostepene tvor"e%%%

Osim pro!#ema stvaranja$ mito#o&ij i 4o#k#or zanima i redjenje svijeta% 0rema jednom odvjerovanja pris tnom narodnoj predaji$ svemir je podije#jen na tri dije#a i#i razine( ne!o$zem#j i podzemni svijetG povezane okomitom osi koja pro#azi kroz sva tri sredista% Os ima

raz#i"ita imena)zov je 0otporanj svijeta$ Sta!#o svijeta i#i 0#anina svijeta%%a pretpostav#ja seda je naprav#jena od meta#a i#i stak#a i ima sedam ravni% Ovako "je#ovite mitove danasmozemo na"i samo pojedinim dije#ovima sredisnje Azije$ a#i postoje tra&ovi o nji'ov postojanj i na evropskom kontinent prije pojave 'ris"anstva%%%

Nr]4or


42/44

0rvo& maja%%%%prava s mjesta( medje$ raskrs"a$ mostovi$ k "ni pra&$ prije#azi na rijekama$sje"ista vodoravni' i okomiti' #inija$ vr'ovi !rez #jaka$ podnozja vre#a$ pod krosnjamasta!a#a%%%%%

I na kopn $ jezerima i rijekama$ postoje podvodni svjetovi% Na#azimo i'$ kao romanti"ni

motiv$ romansama o Art r % Jedan od naj'ra!riji' vitezova$ 3an"e#ot$ z ime ima pridjevak+od jezera+$ jer je odrastao vi#inskom svijet pod vodom%

0ored svjetova pod zem#jom$ svim evropskim zem#jama postoje i p#anine$ zvisine i#i !rez #j"i na kojima zive vi#inska !i"a raz#i"iti' imena -pat #j"i$ vrazi""i$ tro#ovi$ zem#jani$vi#e i s#%. U " desnom svijet !rez #jaka i p#anina ima p no !#a&a$ vi#inska !i"a zive vese#ji p#andovanj $ a#i im se o!i"an smrtnik ne smije pri!#iziti$ jer !i mo&ao !iti zaro!#jen i#i "aknapadn t i !ijen% U danskoj tradi"iji postoje prekrasne pri"e na ov tem %%%%a#i$ i tako sam seraspri"a#a$ pa !i'$ one strp#jive koji s -"ak^. pro"ita#i sve ovo$ postedi#a jos i ovi' pri"a (.

U prikazivanj za&ro!no& svijeta spajaj se i isprep#i" !i!#ijske s#ike$ srednjovjekovnekato#i"ke doktrine i neka po&anska vjerovanja% Ovo pos#jednje se naj"es"e s sre"e kod narodakoji s kasnije pres#i na 'ris"anstvo -kao Ba#ti iz 3atvije$ 3itve i#i stare 0r sije.% 0remanji'ovoj tradi"iji$ !i"e se nakon smrti dije#i na tije#o i dvije d se$ od koji' se prva$ +sie#a+$reinkarnira kao drvo$ pti"a -'m%%%ovo se kosi s onim sto ja znam o reinkarna"ijiG naime$nemo& "e je da se$ ve" kada se d sa reinkarnira#a "ovjeka$ desi$ da nakon ziv#jenja #j dskom #ik $ d sa 0ONOVNO reinkarnira zivotinje$ !i#jke i#i nesto tre"e%%%'m%%%a#i$ ovove" dr &a tema.%%%&dje stado'QA'a%%%dr &a d sa$ +ve#e+$ kre"e na d & p t do zem#je mrtvi'$ s on stran ne!a% Ona sjeda nakonja$ #eti o!#i"j pti"e$ zdize se z dim s #oma"e i#i p#ovi #adjom$ onako kako se vjerova#oda to s n"e "ini% Nakon do#aska$ mora se zverati z strm kamen #iti" $ koriste"izivotinjske pandze i#i v#astite nokte i tako stize do Bo&a%

Evropske zem#je$ kato#i"ke i protestantske$ o!i# j pri"ama o m kotrpnim p tovanjima d sakoje svoje &rije'e moraj okajati na zem#ji$ tamo &dje s nesto skrivi#e%%%%%Narod je vo#ioz! d#jive pri"e o k#etim d sama%%%zanim#jive pri"e na ov tem imaj skandinavske zem#je$

Njema"ka$ Nizozemska$ sjeveerna ran" ska%%%%

1anas je vr#o tesko pronikn ti kakv je #o& odi&ra#o vjerovanje vi#inska !i"a seoskimzajedni"ama prije pojave me'ani"azije$ o!razovanja i savremene medi"ine% Ako se vratimodvjestotinjak &odina nazad$ otkrit "emo da s #j di vjerova#i vrst stvorenja koja nis !i#i#j di$ a#i s jednako stvarna$ zivje#a na zem#ji% Odnos vi#inski' !i"a prema #j dima siroko& je

raspona$ od !#a&onak#onosti do neprijate#jstva$ od !#iskosti do '#adno"e% o#k#or &ovori ostra' $ a#i i o ze#jama$ od koji' je najstarija san o #akom stje"anj !o&atstva% Brojne s#e&ende kojima se opis je kako s do!ri #j di$ nakon sto s pomoi vi#inskim !i"ima$ !i#i !o&ato na&radjeni% ,r !i$ neza'va#ni i n e#j !azni !i#i s vijek kaznjavani%%%

Istakn ti\C#an


43/44

mjese" Q svima njima pri"a je identi"na s'eakespeareovom 'am#et % prin" !ija maj"inoj !avnika i majk koji s m !i#i o"a% identi"na je$ "ini mi se$ stvar sa s#i"nostima mitovima o strojenosti svemira aziji i evropi koji si pomen #a% j n& je t pojav o!jasniokao ar'etipe i#i pramotive)postojanje ko#ektivno& nesvjesno&$ a moj pro4esor zdenko #esi" -neznam da #i je teorija nje&ova i#i je pre zeta. kao pos#jedi" # taj "i' motiva)svjesni'

pre zimanja 4a! #a i s#% pitanje za te!e asi koja je od ovi' teza pri'vat#jivija i sta !i pojavi premo toj tezi mo&ao !iti zrok i#i povodQ - s "aj da je j n& tvoj tip ne moras deta#jisat$nje&a sam pro "io G..

dr &o( pojedinim krs"anskim k #t rama postoje inte&rirani osta"i predkrs"anski' pa&anski'vjerovanja$ npr% krsne i dr &e s#ave kod pravos#ava"a i#i s#av#jenje sveta"a kod kato#ika% e sadzasto s nekim re#i&ijskim pra[ama n tar krs"anstva osta"i pa&anstine zast p#jeni vise$ a nekim manje i sta je zrok tomeQ

da znas da s mi nedostaja#a ova predavanja (.

Nr]4or < )L ) LL $ < (F Nr]$ imam dva pitanjaQ prvo( pojedina mito#oska i 4o#k#orna predanja raz#i"itim krajevima svijeta$ koji do!a nastankadoti"ni' pripovijesti nis moa ni teoretski imati 4izi"k vez $ imaj identi"an size i 4a! #npr% is#andski mit o smjeni &odisnji' do!a$ &r"ka pri"a o kra#jevi" orest a&amemnonovomsin $ koreanski mit o nekim vod

Usmena Proza Sve

Documents

Transcript of Usmena Proza Sve