UVOD

Kao što kod ljudi inteligenciju definiramo kao sposobnost prilagodbe novim i

promjenjivim uvjetima, tako inteligentnom nazivamo onu mrežu koja koristi moderne

telekomunikacijske tehnologije, povećava koheziju između svih svojih korisnika i

dinamiku njihovih međusobnih odnosa, te sve svoje novostvorene potencijale iskorištava

na promjenjivom globalnom tržištu, na najbolji način i na dobrobit svih svojih korisnika.

Tijekom zadnjih nekoliko godina svjedoci smo ubrzanog rasta potreba za naprednijim

telekomunikacijskim uslugama. Da bi se zadovoljile potrebe korisnika, od mrežnih

operatora se zahtjeva da u vrlo kratkom roku postave traženu uslugu.

Koncept inteligentnih mreža (eng. Intelligent Networks (IN)) to omogućuje. Monopol u

telekomunikacijama postepeno nestaje i borba na tržištu postaje sve izraženija. Da bi se

mreža mogla nositi s izazovima tržišta, mijenja se funkcija i struktura mreže. Ovaj rad

obuhvaća skup pravila, arhitekturu i alate potrebne za realizaciju projekta: implementacije,

puštanja u rad i korištenje određenih usluga. Razmatramo koncept inteligentne mreže, te

kako nacionalna telekomunikacijska mreža evoluira u funkcijskom, topološkom i

tehnološkom smislu. Ta se evolucija može ostvariti uvođenjem i distribucijom određenih

čvorova u mreži koji obavljaju točno određene funkcije karakteristične za svaki čvor.

Pojam inteligentnih mreža ne treba shvaćati doslovno, tj. inteligentna mreža nije mreža

arhitektura u klasičnom smislu kao npr. telefonska ili računalna mreža. IN je pojam,

zapravo model koji nam olakšava pregled i shvaćanje svih funkcija i procesa koji se

odvijaju u svakom od IN čvorova, te kako i na koji način su povezani svi sudionici IN

poziva.

Tema inteligentne mreže je vrlo opširna i kompleksna. Ovaj rad usmjeren je na detaljnom

razmatraju čvorova inteligentne mreže, koji izvršavaju najbitnije funkcije. Vrlo detaljno su

opisane inteligentne usluge što ih nacionalni operator trenutno nudi svojim korisnicima,

zatim jednostavno i razumljivo je opisana prepaid usluga, grana telekomunikacijske

industrije koja bilježi najbrži rast i jedna je od noviteta u fiksnoj telefoniji, te se opisuje

jedan od alata za kreiranje usluga u inteligentnim mrežama.

1

Rad je podijeljen u 6 poglavlja, koja prate razvoj mrežne inteligencije od najranijih dana

ručnog prespajanja, današnje trendove i smjernice budućeg razvoja.

Cilj rada je na jednostavan način opisati evoluciju telekomunikacija prema inteligentnoj

mreži, uključujući nove načine procesa usluga, te integracija fiksne, mobilne i računalne IP

mreže.

2

2. MREŽNA INTELIGENCIJA

Prva „inteligencija“ u telefonskim mrežama potječe još iz vremena telefonskih operatora,

koji su sjedili rame uz rame, mehanički umetali žice u pojedine reglete i na taj način

omogućavali telefonske pozive. Operatori su uspostavljali pozive između udaljenih točaka,

odabirali najbolje rute i oglašavali informacije. Oni su bili, na neki način, izvor

informacija. Informacije tipa: točno vrijeme, vremenska prognoza, razglašavanje lokalnih

vijesti itd.

Tijekom 1920-ih godina prošlog stoljeća, razvojem tehnologije, pojavljuju se prve

automatske centrale (switch). U početku su centrale služile kao pomoć operatorima, da bi

naposlijetku polako počele zamjenjivati operatore. Kombinacija pulsnog telefonskog

biranja i elektromehaničke centrale omogućuje korisniku da uspostavi poziv bez pomoći

operatera. Ovakav rasplet je doveo do smanjivanja ljudske inteligencije u telefonskim

mrežama.

Pojavom software-a 1965. godine nastupa drastična promjena u telefonskim mrežama.

Pojavljuje se prva centrala što je u sebi imala memorijsku karticu na kojoj se nalazio neki

određeni program. Kombinacijom software-a i hardware-a u telefonskim centralama,

javljaju se prve korisničke usluge (brzo biranje, poziv na čekanju, preusmjeravanje poziva

i poziv na više lokacija) za stalne korisnike i set usluga (prebacivanje poziva, skraćeno

biranje itd...) za poslovne korisnike. Prvi softverski programi, koji su se ugrađivali u

centrale, sadržavali su približno 100,000 linija koda. Tijekom 1990-ih neki od sustava

centrala postaju izuzetno kompleksni, sadržavajući 10 milijuna linija koda i pružajući

stotine različitih usluga telefonskim korisnicima. U to su se vrijeme mrežni operatori

susretali s problemom nabave telekomunikacijske opreme od različitih proizvođača, jer

oprema različitih proizvođača nije davala željene rezultate, npr. usluge nisu bile svugdje

prisutne na području koje pokriva mrežni operater, tako da korisnik na jednom kraju grada,

područja ili države nema pristup istim uslugama koje ima drugi korisnik na drugom kraju

grada, područja ili države. Oprema se tada nabavljala od jednog proizvođača. Sama

realizacija neke usluge tekla je tako da se prvo raspravljalo o nekom određenom tipu

usluge, koji su korisnici zahtijevali, zatim o obilježjima centrala, koje omogućuju danu

uslugu i na kraju se dogovaralo o cijeni i o datumu puštanja usluge na korištenje.

3

Jednom kad se usluga implementira, više nije bilo lako prilagođavati uslugu pojedinim

zahtjevima korisnika. Kad se trebala mijenjati pojedina usluga, onda se moralo razgovarati

s proizvođačem opreme, nakon čega bi sam proizvođač opreme izdao poseban software,

koji je služio kao nadogradnja starog software-a određene usluge. Takav način izmjene,

pojedine usluge, je dugotrajan, kompliciran i financijski neisplativ.

Tijekom 1980-ih uvodi se novi koncept pod nazivom inteligentne mreže (eng. Intelligent

Network) ili IN. Inteligentne su mreže omogućavale novim telekomunikacijskim uslugama

da se brže upoznaju i da budu široko dostupne. Osobine i dostupnost usluga u mreži,

pohranjenih u kontrolnim centralama, isključivo ovise o hardware-u i software-u.

Implementiranje usluga se pojednostavljuje, više nisu linije koda, nego se usluge

implementiraju u grafičkom sučelju. Pojedini mrežni operatori sada imaju puno više

slobode u kreiranju i implementiranju usluga.

Pritisak na mrežne operatore neprestano raste kako se mijenjaju korisnikove navike – duži

pozivi, veća područja ili višestruke linije. No kako konkurencija na telekomunikacijskom

tržištu raste iz dana u dan, mrežni operatori predstavljaju nove usluge koje IN vrlo

jednostavno rješava.

4

3. INTELIGENTNE MREŽE

Inteligentna mreža (eng. Intelligent Network - IN) opisuje zahtjeve tržišta za naprednim

uslugama na fleksibilan i isplativ način. IN nije mreža, kako samo ime kaže, već je to način

za implementiranje novih usluga u mrežu.

IN omogućava kreiranje i dopunjavanje naprednih usluga namjenjenih potrošačima fiksne i

mobilne mreže, kao i na novu generaciju mreža poput UMTS-a i ENGINE-a1. IN dijeli

uslužnu funkcionalnost od ostatka sustava, što omogućava mrežnim operaterima da se

konfigurira IN rješenje na lokalnom, tranzitnom ili pak na međunarodnom nivou. Mrežni

operateri mogu uvesti i modificirati nove usluge neovisno o hardware-u mrežne opreme.

Usluge implementirane na ovakav način nazivaju se IN usluge.

Uvođenje novih usluga pridonosi većim prihodima za operatora. Kako se povećava

dostupnost širokopojasnih novih i privlačnih IN usluga, analogno tome, povećava se i

promet na mreži.

Vrlo je bitno naglasiti da se nakon predstavljanja IN koncepta uvelike skratilo vrijeme

potrebno za kreiranje, testiranje i implementiranje usluga, sa 2 do 4 godine na samo 6

mjeseci.

Druga je bitna stavka bila ta da se pojedine usluge u mreži kontroliraju iz jedne ili

više kontrolnih točaka, zvanih SCP (eng. Service Control Point), za razliku od većeg broja

distribuiranih točaka koje se, u ovom slučaju, koriste za pomoćne usluge. Ovakav pristup

znatno olakšava sve administrativne procese kao npr. uvođenje, promjene ili povlačenje

neke usluge s tržišta. Centralizirana kontrola i administracija daju mrežnom operatoru bolji

pregled svih usluga na mreži.

Tijekom 1980-ih operatori mrežnih usluga razmatraju sljedeće zahtjeve:

- brzo postavljanje usluga

- standardiziranje sučelja i mrežne opreme

- mogućnost da usluge nude i neoperatori radi učestalijeg korištenja mrežnih

resursa

1 ENGINE – Ericsson- ova fiksna mreža nove generacije

5

Sl. 3.1: Intelligent Network (IN)

U početku su bile predstavljene dvije usluge: Besplatni telefon (eng. Freephone) ili usluga

0800 i ABS (eng. Alternate Billing Service) usluga, koja je kod nas poznata kao Phonechip

kartice. Ovakve su usluge zahtijevale dva odvojena SCP-a. Da bi se moglo pristupiti

određenoj usluzi u centrale se mora implementirati određeni software. Taj software

omogućuje centrali da prepozna IN uslugu i putem SS7 mreže vrši komunikaciju sa SCP-

om. Da bi se usluge mogle kreirati, testirati i nadgledati potrebni su novi operacijski i

upravljački sustavi. Na sl. 3.1. obratimo pažnju na izraz „usluga – specifično-upravljački

sustav“ ispod „SMAS“ okvira. To znači da postoji trigger logika2 koja aktivira IN usluge.

Npr. usluga besplatnog telefona aktivira se nakon što otipkamo broj 0800, centrala

prepoznaje IN uslugu i putem SS7 protokola pristupa SCP-u.

Danas, usluge, prespajanje i transport u telekomunikacijskim mrežama su vertikalno

orjentirane – tako da operatori najčešće projektiraju mrežu gdje su telefonija, podaci i

prijenosna mreža postavljene zasebno. Sada se postavlje pitanje, što je bolje? Integrirane

mreže ili mreže koje dozvoljavaju odvojenu propagaciju. Da bi integracija i isprepletenost

mreža bila moguća, uloženi su veliki napori i sredstva za razvoj posebnih standarda i

opreme takvih mreža. U prošlosti je bila moguća uporaba SDH i SONET mreža kao

2 Trriger logika – logički sklop okidanja/automatski postupak prepoznavanja IN usluge i aktiviranja određenih operacija vezanih uz IN uslugu.

6

jedinstvene transportne mreže za razne usluge. Ali pojavom IN mreža, razvijaju se sve

sofisticiranije, složenije i inteligentnije mreže. Tako se uskoro možemo upoznati s

mrežama nove generacije, koje sadrže zajedno usmjeriteljski i transportni nivo –

konekcijska mreža.

Slika 3.2. prikazuje kako današnje mreže koja uz pomoć IN-a ubrzano evoluiraju k

mrežama novih generacija

Sl. 3.2: Razvoj mreže

Kasnije verzije IN-a nazivaju se AIN (eng. Advanced Intelligent Network), koje opet

nameću ideju nezavisno-uslužne arhitekture (mijenjanje ili dodavanje usluga bez promjene

mrežne opreme), u kojima dani dio telefonskog broja može biti različito interpretiran od

strane usluge (doba dana, tip poziva, identifikacija poziva itd.). Iz toga slijedi da su logika

pojedinih usluga u SCP-u i upravljački sustav usluga potpuno neovisni jedan o drugom.

7

3.1 Sudionici IN poziva

Na sl. 3.3. vidimo tko sve sudjeluje u IN pozivu.

Operator usluge

Pretplatnik usluge

Korisnik usluge

Sl. 3.3: Sudionici IN poziva

Operator usluge

Operator usluge je administracija nacionalnog operatora/telekoma. Nudi usluge

korisnicima i pretplatnicima određenih usluga.

Pretplatnici usluga

Pretplatnici usluga su instituti ili tvrtke koji nude svoje IN usluge svojim korisnicima i

dostavljačima.

Korisnik usluga

Korisnik usluge je osoba koja zahtjeva pristup određenim IN uslugama.

8

3.2 IN Arhitektura

IN platforma omogućuje mrežnim operatorima da programiraju i strukturiraju širok opseg

naprednih mrežnih usluga (AIN). Produkti se baziraju na platformi Telecoma (npr. AXE)

ili na standardiziranoj UNIX platformi. Za postavljanje usluga unutar mreže zadužen je

sustav, koji se naziva Telecommunication Management Operating System ili skraćeno

TMOS.

3.2.1 IN jezgra

Samu jezgru IN-a čine Service Control Point (SCP), Service Data Point (SDP) i Service

Management Application System (SMAS), što je prikazano na sl. 3.4.

Sl. 3.4: IN Arhitektura

Protokoli koji se koriste su TCP/IP iznad SCP-a, ispod SCP-a, koristi se SS7 protokol.

9

3.3 IN čvorovi

3.3.1 Lokalna centrala

Pretplatnik je spojen na telefonsku mrežu preko lokalne centrale (eng. Lokal Exchange

(LE)). Kada pretplatnik zahtjeva IN uslugu, pretplatnik se spaja na SSP (eng. Service

Switching Point), u našem slučaju je to najčešće tranzitna centrala. U nekim slučajevima

lokalna centrala podržava sučelja (eng. Service Switching Function3 (SSF)) za SCP.

3.3.2 Service Switching Point (SSP)

SSP je mrežni element čija je funkcija prepoznavanje trigger točaka tokom obrade poziva,

interakcija sa SCP-om i prekidanje obrade poziva. SSP se najčešće nalazi u tranzitnoj

centrali gdje se pretplatnikov poziv usmjerava do željene destinacije ili do željene usluge.

Uglavnom, SSP je odgovoran za sve funkcije koje se odnose na preusmjeravanje IN

usluga. Takvo preusmjeravanje je rezultat obrade usluga u SCP-u. Informacije se

neprestano izmjenjuju između SSP-a i SCP-a. O rezultatima preusmjeravanja odlučuje

SCP, koji šalje naredbu SSP-u putem CCSN (eng. Common Channel Signaling Network)

mreže i protokola za signalizaciju SS7 (eng. Signaling System 7). SSP također putem SS7

protokola informira SCP o aktivnosti pretplatnika i o trenutnom statusu poziva u centrali.

SSP upravlja četiri vrlo važna područja IN poziva:

Prepoznavanje i pokretanje usluge (eng. Triggering and Invocation)

Kontrola prometa (eng. Mass Call - Congestion Control)

Naplata usluga i poziva (eng. Charging)

Model spajanja (eng. Connection view)

3.3.2.1 Prepoznavanje i pokretanje usluge3 SSF - eng. Service Switching Function - funkcijski entitet unutar arhitekture IN-a. Ugrađen je u mrežni preklopni (eng. switching) čvor i omogućuje pristup IN uslugama iz mreže.

10

Triggering je funkcija prepoznavanja poziva, koji zahtijevaju pristup IN-u. Triggering je

rezultat pretplatnikove aktivnosti npr. biranje brojeva. Pokretanje usluge, jest aktivacija

usluge SS7 signalom, koji putuje između SSP-a i SCP-a i obrnuto. Kada SSP prepozna IN

poziv, on šalje upit SCP-u da aktivira uslugu. Jednostavnije rečeno, prepoznavanje i

pokretanje usluge je pozivni model, koji je opća prezentacija aktivnosti SSP-a tijekom

uspostave, nadzora i prekida poziva. Sastoji se od određenih točaka u pozivu (eng. Point in

Call (PIC)), točaka detekcije (eng. Detection Points (DP)) i trigger logike. Na sl 3.5.

prikazan je jedan takav model.

PIC prikazuje obične događaje u centrali ili stanja kroz koje prolazi poziv od podizanja

slušalice do spuštanja slušalice. Npr. nulto stanje ili stanje mirovanja-stanje u kojem SSP

nadzire pretplatničku liniju. Drugi primjeri PIC-a su dizanje slušalice, prikupljanje i

analiza informacija, usmjeravanje, alarmi itd.

Centrale su prošle kroz slične faze prije nego što se AIN razvio. Ipak pojavom AIN-a

uvodi se standardni pozivni model kojeg bi se trebalo pridržavati. U novom modelu

triggeri i točke detekcije (TDP) nalaze se između određenih točaka u pozivu (PIC). SSP

provjerava TDP-ove i provjeravaju ima li kakvih aktivnih triggera.

Postoje tri vrste triggera:

pretplatnički ili linijski

grupni

uredski

Pretplatnički triggeri su privrženi pretplatničkoj liniji, tako da bilo koji događaj od

podizanja do spuštanja slušalice se broji kao trigger.

Grupni triggeri dodjeljuju se grupi pretplatnika npr. pretplatnička grupa. Bilo koji

pripadnik grupe, definiran software-om, može aktivirati trigger.

Uredski triggeri su dostupni svima koji su spojeni na uredsku telefonsku centralu. Uredski

triggeri ne dodjeljuju se pojedincima ili grupama.

11

Ako se detektira trigger, centrala privremeno suspendira poziv, dok se ne uspostavi

komunikacija SSP-a i SCP-a. Npr. sl. 3.5. Pretpostavimo da AIN prikuplja informacije

PIC-a u nultom stanju. Obrada normalnog poziva suspendira se dok TDP ne prikupi

informacije zbog zakašnjelog triggera (dizanja slušalice). Prije nego li prijeđemo na

analizu informacija (sljedeći PIC), SSP slaže prikupljene informacije i šalje upit putem

SS7 mreže SCP-u. Nakon što SCP-ova logika usluge reagira na upit, SCP šalje rutu SSP-u,

tj. upućuje SSP kako usmjeriti poziv prije sljedećeg PIC-a. Naposlijetku, kada SSP shvati

da je poziv namjenjen AIN-u, SSP prekida obradu poziva i šalje upit SCP-u radi

usmjeriteljskih informacija. Jednom kada SCP preda instrukcije SSP-u, tada SSP nastavlja

s pozivnim modelom sve do prekida poziva. Ovo su osnove prikaza pozivnog modela AIN-

a, koji je vrlo važan dio AIN-a.

Ovakav način razlikuje se bitno od prijašnjih verzija IN-a, u kojima je poziv išao od

izvorišta do odredišta, bez prekida poziva.

Sl. 3.5: Osnovni prikaz pozivnog modela

12

3.3.2.2 Kontrola poziva

Kontrola poziva (eng. Mass Call - Congestion Control) je trigger, čija je funkcija

nadgledanje i kontrola intenziteta poziva:

prema SCP-u

prema određenoj usluzi

prema određenom pretplatniku

Kontrola poziva može biti aktivirana na dva načina:

od strane usluge u SCP-u

od strane AXE naredbe u SSP-u

Postoje tri različite metode kako se gore navedena usluga može primjeniti na određene

usluge, određenog pretplatnika ili na sve pozive:

Block: SSP blokira sve pozive

Gapping: neki od poziva se propuštaju do SCP-a

Window: dinamička metoda koja blokira pozive, ako broj poziva prelazi

dozvoljenu granicu (pozivi na koje se niko ne javlja ili pozivi prema zauzetom

pretplatniku)

Sve ove metode mogu biti prenešene u SCP, sa ili bez operacije „Update“. Operacija

„Update“ sadrži broj blokiranih poziva u SSP-u.

Najbolji primjer Mass Call usluge je televoting – telefonsko glasovanje.

13

3.3.2.3 Naplata usluga i poziva

IN funkcije utječu na naplatu poziva (eng. Charging), tako što se i dalje koriste obične

funkcije koje se koriste pri naplati poziva. Naplata se vrši na način da SCP šalje operaciju

„Charging Information“ SSP-u koja sadrži razne parametre uz pomoć kojih se vrši naplata

poziva. Važno je naglasiti da ti parametri nisu standardizirani i specifični su za svakog

operatora mrežnih usluga.

Neki od parametara su:

Start/stop naplate

Kome se naplaćuje, A-number4, B-number5 ili C-number6

Podjela naplate, postoci

Klase naplate (potrošeni impulsi ili plaćeni iznos)

Naplata se vrši na račun pozivanog

Limiti naplate

3.3.2.4 Pregled spajanja

4 A–number – pozivatelj5 B–number – pozivani broj, a mogu biti i glasovne poruke6 C– number – broj u koji se preslikava B–number, ako su ostvareni svi uvijeti u IN pozivu i ako nema glasovnih poruka za oglašavanje. Vidi stranu 48!

14

Pregled spajanja (eng. Connection View) apstraktna je predodžba o tome kako je

postavljena konekcija u SSP-u tijekom IN poziva. Ovaj koncept sadrži velik broj definicija.

Neke osnovne su prikazane na sl. 3.6.

Leg (spoj) – spoj između pretplatnika i SSP-a

Primary connection point (primarna spojna točka) – spaja ulaznu nogu sa SSP-

om i izlaznu nogu iz SSP-a

Associated connection point (povezana spojna točka) – spaja dvije izlazne noge

Sl. 3.6: Pregled spajanja

3.3.3 Intelligent Peripheral (IP)

15

IP osigurava resurse kao što su pojednostavljene i povezane glasovne poruke,

prepoznavanje glasa i DTMF7. Sadrži također i usmjeriteljsku tablicu pomoću koje spaja

korisnike i gore navedene resurse. U nastavku IP podržava fleksibilnu informacijsku

interakciju između korisnika i telefonske mreže. Ima mogućnost upravljanja resursima tj.

da nalazi neaktivne resurse, da ih aktivira ili da ih vraća u neaktivno stanje.

Lako se može zaključiti da je IP ulazno/izlazna jedinica i koristi se kao ispomoć uslugama

što zahtijevaju velik broj glasovnih poruka.

Sučelja između SSP-a i IP-a moraju biti velikih brzina.

3.3.4 Mreža SS7

7 DTMF eng. Dual Tone Multi-Frequencies – tonsko biranje

16

SS7 mreža sastoji se od:

linkova za slanje paketa

centrala za slanje paketa

Signalne-transfer točke (eng. Signaling Transfer Points (STP))

Slika 3.7 ilustrira kako SS78 mreža razdvaja govorni i pozivni kanal od zajedničkog kanala

između centrala. To znači da se za postavljanje poziva ne koristi više zajednički kanal.

Najveću ulogu u SS7 mreži ima STP. STP je proizvoljni mrežni element što usmjerava

poruke među mrežnim elementima koje čine IN arhitekturu.

Npr. kada SSP prepozna IN poziv, tada STP usmjeri poruku/upit ka SCP-u, tražeći

pokretanje određene usluge.

Nadalje, SS7 mreža uvodi nove usluge kao npr. Caller ID9. Caller ID se prenosi SS7

mrežom i prikazuje broj pozivatelja.

Važno je naglasiti da se SS7 mreža razvila prije nego li se razvio IN.

Sl. 3.7: SS7 mreža

3.3.5 Service Control Point (SCP)

8 SS7 – eng. Signaling System 7–signalizacijski protokol u telekomunikacijama9 Caller ID – osobni broj pozivatelja

17

SCP je „mozak“ inteligentnih mreža, uvijek on-line, robustan, izvodi transakcijsko

procesuiranje baza podataka, koja na upit mreže, upravlja pozivima, pruža i upravlja

uslugama. SCP je sustav velikog kapaciteta sposoban je nositi se s velikim brojem upita

po sekundi (oko 900 upita/sekundi). Ujedino je i sustav realnog vremena s odzivom

manjim od pola sekunde, dostupan i sa sustavom ispadanja manjim od 3 min/god. Naravno

ovdje govorimo o paru SCP-a. Postavlja se tako da bez ikakvih problema može pratiti

neprestani rast mreže, to ujedino znači da se procesori i memorija mogu dodavati

modularno, bez gašenja neke usluge na određeno vrijeme. Isto to vrijedi za uploadiranje

software-a.

SCP je velika baza podataka gdje su smještene usluge tj. programi i naredbe po kojima se

izvršavaju IN usluge. Današnje SCP inačice su izgrađene na TPC (eng. Telecom Purpose

Computer) plaformi – SCP-T, dok bi u budućnosti mogli sresti SCP postavljen na GPC

(eng. General Purpose Computer) tj. na UNIX platformi–SCP-G. SCP-G ima promjenjivu

konfiguraciju: malu, srednju i veliku i to sve zbog zahtjeva korisnika.

Kao što smo već spomenuli SCP izvršava logiku usluga i posreduje između SSP-a i SDP-a.

SCP održava sve nivoe uslužnih informacija i može isto tako sadržavati i pretplatničke

podatke.

Kada se SCP-i postavljaju u paru, česte su modifikacije pretplatničkih podataka, koje

naravno mogu stvoriti određene probleme. Ako se baza podataka promjeni u jednom SCP-

u, onda se mora promjeniti i u drugom SCP-u. Takvo uploadiranje podataka između SCP-

a, je vremenski kritično jer se sve mora odvijati u nadležnosti SMAS-a.

3.3.6 Service Switching Control Point (SSCP)

18

Do sada smo razmotrili kako SSP i SCP pridonose funkicionalnosti IN-a u telefonskim

mrežama. No što ako imamo samo analognu telefonsku mrežu i nemamo SS7 mrežu za

signalizaciju? U tom slučaju koristimo jednu hibridnu metodu koja omogućuje da se SSP i

SCP postave kao jedan mrežni element, tj. postavlja se mrežni element koji objedinjuje

funkcije SSP-a i SCP-a i koji ne treba signalizaciju jer se sve nalazi u jednoj točki.

Takav mrežni element naziva se SSCP (eng. Service Switching Control Point).

3.3.7 Service Data Point (SDP)

Service Data Point (SDP) je mrežni element koji sprema velike količine podataka o

korisnicima/pretplatnicima. Neki problemi koji se mogu pojaviti prilikom spremanja

podataka u SCP jednostavno se rješavaju pomoću SDP-a.

Jedna od namjena SDP-a jest čuvanje podataka o pretplatniku u jednoj centralnoj točki,

naravno mrežnoj centralnoj točki. Budući da SDP može spremiti veliku količinu podataka

jasno je da update-i među SCP-ima više nisu potrebni.

SDP se najviše koristi kod široko dostupnih usluga kao npr. provjera računa na kartici,

prepaid usluge, izlistanje poziva, osobni brojevi i VPN10 usluge.

Logika usluga se i dalje čuva u SCP-u kao i lokalni i globalni podaci, ali za vrijeme

pružanja usluge SCP zahtjeva podatke od SDP-a.

3.3.8 IN Sučelja

10 VPN - eng. Virtual Public Network – privatna mreža koja je podijeljena na logičkom nivou i koja zahtjeva autorizaciju.

19

SS7 signalizacijski protokol se koristi u komunikaciji mrežnih elemenata kao što su: SDP,

SCP i SSP.

SMAS, koji kreira usluge i obnavlja korisničke podatke, komunicira sa SDP-om i SCP-om

TCP/IP11 protokolom. Mreže na kojima djeluje TCP/IP protokol mogu biti Ethernet

(lokalne računalne mreže) ili X.2512. Naravno komunikacija preko Ethernet-a je mnogo

brža. Nacionalni operator koristi X.25 mrežu.

Slika 3.8. jasno prikazuje sučelja mrežnih elemenata i protokola koji vrše komunikaciju.

Sl. 3.8: IN Sučelja

4. IN APLIKACIJE

11 TCP/IP - skup protokola, standarda i pravila potrebnih za ostvarivanje komunikacije među mrežama12 X25 - mreža malog kapaciteta s maksimalnom. brzinom prijenosa od 48kbps

20

Kao vodeći u svijetu na području inteligentnih mreža, Ericsson je razvio kompletnu i

fleksibilnu arhitekturu. Danas već postoji više od 100 implementiranih IN usluga ili se

mogu implementirati po narudžbi mrežnih operatora. Mrežni operatori koriste Ericsson-

ove usluge inteligentnih mreža radi poboljšanja korisničkih usluga, oštrije konkurencije na

tržištu i radi povećanja prihoda.

U više takvih IN usluga, kontrola potrošača je vodeći faktor. Kroz kontrolu potrošača,

korisnici usluga mogu mijenjati dio uslužnih podataka da bi usluga radila po njihovoj želji.

Danas, se kontrola potrošača se normalono provodi koristeći DTMF u kombinaciji s

glasovnim navođenjem, ili jednostavnim telefonskim pozivom u centar/kompaniju što nudi

uslugu.

Neke od aplikacija IN usluga su kombinirane unutar jednog paketa, dok su ostale označene

kao samostalne. Primjeri nekih aplikacija:

Bezgotovinske usluge su kombinacija usluga: prepaid (mobilne i fiksne mreže),

phonechip kartice i pozivi uz kreditne kartice.

Information and Business usluge (I&B) su kombinacija usluga: besplatni

telefon, Universal Access Number13 (UAN) i Premium Rate14

Intelligent Assistance usluge (IA) su kombinacija usluga: Universal Personal

Telecommunications15, Fixed Mobile & Mail service16

Virtual Private Networks (VPN)

Televoting

Number Portability

Access Screening17

13 Universal Access Number - koriste multinacionalne tvrtke koje imaju jedan pristupni broj. Kad se pozove takav broj, poziv nam se upućuje u najbližu poslovnicu takve multinacionalne tvrtke.14 Premium Rate - usluga koja je popularna kod Hot-line usluga.15 Universal Personal Telecommunications - korisnik ovakve usluge može imati doživotni telefonski broj tj. zadržava broj i ako promjeni adresu.16 Fixed Mobile & Mail service - popularna usluga koja obavlja skretanje poziva s fiksnog telefona na mobilni i obrnuto.17 Access Screening - koristi se za prikaz prometa na mreži, koristimo pri odlukama o uspostavi ili odbijanju poziva

21

4.1 IN usluge i nacionalni operator

Mnoge tvrtke danas imaju različite načine vođenja poslova. Kako bi unaprijedili svoje

poslovanje i kako bi postali prepoznatljivi u komunikaciji s partnerima, tvrtke se

opredjeljuju za IN usluge nacionalnog operatora.

Potrebna je samo već postojeća analogna (POTS18) ili digitalna (ISDN19) linija.

Zahvaljujući modernoj digitalnoj tehnologiji, usluge postaju izuzetno jednostavne za

korištenje od strane onog tko uslugu nudi i sa strane korisnika te usluge i znatno utječu na

uspješnost poslovanja tvrtke.

Korištenjem usluge 0800 Besplatni info telefon poslovnost i briga tvrtke o korisnicima

dolazi na prvo mjesto. Putem jednoga pamtljivog broja tvrtke omogućuje svojim

korisnicima besplatnu komunikaciju s tvrtkom.

Ukoliko tvrtka ima više ureda na različitim lokacijama, a ujedino želi imati jedan

jedinstveni pozivni broj i biti uvijek dostupna - usluga 062 Jedinstveni pristupni broj

savršeno je rješenje za tvrtku.

Usluge 060 Ponuda raznovrsnih sadržaja informira, obrazuje i/ili zabavlja korisnike raznim

sadržajima, a pri tome se ostvaruje prihod.

Usluga 061 Telefonsko glasovanje (eng . televoting ) omogućuje korisnicima izražavanje

vlastitog mišljenja, što može poslužiti kao direktna povratna informacija.

18 POTS - eng. Plain Old Telephone System19 ISDN - eng. Integrated Services Digital Network

22

4.1.1 0800-Besplatni info telefon

Usluga je prvenstveno namijenjena radi poboljšanja odnosa s klijentima. Ako i kada klijent

traži neku informaciju o kompaniji, neka je dobije besplatno.

Uvođenjem ove usluge svi troškovi dolaznih poziva idu na trošak tvrtke. Korisnik koji je

nazvao 0800 Besplatni info telefon ne plaća cijenu telefonskog poziva bez obzira odakle je

poziv upućen i bez obzira koliko je razgovor trajao. Dostupnost usluge je stalna: 24 sata.

Prema zahtjevima tvrtke, pozive se može i preusmjeravati na jedno ili više odredišta

(telefona) na istim ili različitim lokacijama. Također, ovisno o vremenu primanja poziva

(npr. nakon radnog vremena) isti se upućuju na odredište ili odredišta koja kompanija

odredi, bez obzira radi li se o fiksnoj ili mobilnim mrežama ili govornim automatom. Ako

se odluči na preusmjeravanje na govorni automat, pozivatelj dobiva unaprijed snimljenu

govornu poruku čiji sadržaj unaprijed određen, a operator vodi brigu o snimanju, aktivaciji

i deaktivaciji govornih poruka, ovisno o potrebama i željama tvrtke. Isto tako, možete

organizirati da pozivi pojedinih regija dolaze na unaprijed definirana odredišta (npr.

Dalmacija na jedno, a Slavonija na drugo mjesto...).

Nudi se analiza i statistika dolaznih poziva u pisanom obliku te u obliku grafova, račun sa

specifikacijom poziva (npr. omogućava praćenje rezultata promocije), besplatno

objavljivanje unutar telefonskog imenika…

4.1.1.1 Izgled pozivnog broja

Može se odabrati jednostavan, lako pamtljivi četvero ili šesteroznamenkasti pozivni broj na

koji će pozivatelji upućivati pozive. 0800 Besplatni info telefon u vrlo kratkom vremenu

može postati dio identiteta tvrtke.

Pruža se mogućnost odabira vrste broja - na primjer, zlatni (0800 22 33), zrcalni (0800 123

321) ili simetrični (0800 123 123). Također, postoji mogućnost definiranja liste

zabranjenih poziva. Ako je poslovanje tvrtke lokalnog karaktera, moguće je postići da se

primaju pozivi isključivo iz vlastite županije, zabraniti pozive iz telefonskih govornica i sl.

Time se mogu postići značajne uštede.

23

4.1.1.2 Profil tvrtki koje najčešće koriste uslugu

Usluga je veoma važni alat za sve tvrtke koje organiziraju podršku korisnicima svojih

proizvoda i usluga.

Profil tvrtki koje najčešće koriste ovu uslugu je vrlo širok: telefonska prodaja, financijske

ustanove (banke, fondovi, brokerske kuće…), restorani i trgovine s dostavom robe, tvrtke

koje pružaju tehničku pomoć (prodaja računala, automobila, servisi…), državne institucije,

tvrtke koje primaju pritužbe korisnika, hoteli i turističke agencije i sl.

24

4.1.2 Usluga 060 Ponuda raznovrsnih sadržaja

Usluga 060 je rješenje za tvrtku koja želi nuditi druge usluge, informirati, zabavljati ili pak

obrazovati. Korisnici dolaze do dragocjenih informacija, a tvrtka će za vrijeme koje

korisnici provedu na telefonu ostvariti dodatni prihod.

Usluga 060 Ponuda raznovrsnih sadržaja pruža:

- sudjelovanje u kvizu

- nagradne igre

- informiranje i obavještavanje (radno vrijeme, informacije o tvrtki, podaci o proizvodima

ili uslugama itd.)

- preusmjeravanje poziva (preusmjeravati pozive prema traženoj lokaciji)

Ostale mogućnosti: Provođenje anketa i istraživanja tržišta, preslušavanje poruka i glazbe

prema željama korisnika, snimanje poruka na sustav, distribuiranje snimljenih poruka

klijentu putem e-maila, telefaksa ili na CD-u (uskoro putem web-sučelja) itd.

Posebno izdvajeno: Mogućnost izvlačenja dobitnika u nagradnoj igri – nudi se

programsko rješenje koje izvlači dobitnike slučajnim odabirom, uz prisustvovanje

komisije; postoji također i mogućnost izvlačenja dobitnika izravno u televizijskim ili

radioemisijama ("uživo").

Operator dostavlja korisniku (davatelj usluge/sadržaja) službena izvješća o poslovanju u

roku od 15 dana nakon isteka obračunskog razdoblja, a isplatu vrši najkasnije 30 dana

nakon dostavljenog izvješća.

Rizik naplate preuzima operator.

Napomena: Postoji i druga kategorija davatelja usluge i/ili sadržaja s dodanom

vrijednošću, s istim pozivnim brojem 060. Riječ je o koncesionarima čiji rad odobrava

Hrvatski zavod za telekomunikacije. Koncesionari u skladu sa zakonskim odredbama

obavljaju svoju djelatnost putem vlastite terminalne opreme i koriste se iznajmljenim

telekomunikacijskim kapacitetima. Najčešće je riječ o uslugama zabavnog karaktera,

25

nagradnim igrama, poslovnim informacijama, savjetovanje i slično. Pojedine tvrtke,

osjetljive na troškove, koriste ovu uslugu i za pružanje podrške korisnicima.

4.1.2.1 Kako postati korisnik?

Što svaki potencijalni davatelj usluge/sadržaja treba znati?

Kako se prihodi od ovih usluga (govornih automata) dijele između pružatelja

usluge i davatelja usluge/sadržaja, oni su izvrstan novi kanal generiranja

prihoda. To je posebno važno kod nagradnih igara (koje su vrlo popularne) te su

kao takve u stanju pokriti veliki dio proračuna potrebnog za organiziranje istih.

Ako postajete davatelj usluge/sadržaja, operator osigurava terminalnu opremu s

telekomunikacijskim priključkom na TK mrežu u svojim prostorijama.

Korištenjem iznajmljenih govornih automata davatelj usluge/sadržaja nudi

svoje sadržaje: zabavnog, edukativnog, informativnog ili bilo kojega drugog

karaktera.

Budući da je riječ o telefoniranju s dodanom vrijednošću davatelj

usluge/sadržaja mora pri oglašavanju i reklamiranju svojeg 060 telefona

obvezatno navesti cijenu usluge.

Strukture ovih usluga maksimalno su prilagodljive željama potencijalnih

davatelja usluga/sadržaja, uz vrlo kratko vrijeme potrebno za programiranje

(raspon 1-3 dana).

Davatelj usluge/sadržaja i operator odgovorni su za sadržaj i kvalitetu usluge.

Usluga sadržaja može se davati kao govorna, a - na zahtjev - ona može biti faks

ili prijenos podataka.

Operator (kao pružatelj) i davatelj usluge/sadržaja sklapaju ugovor o

zajedničkom davanju usluge i načinu podjele prihoda. Naknada davatelju

usluge/sadržaja obračunava se iz prihoda i određuje prema ugovoru i

ostvarenom prometu.

26

Svaki je govorni automat jedinstven proizvod napravljen posebno prema

zahtjevima i potrebama korisnika. Vrstu sadržaja, kao i strukturu automata (broj

i vrstu grana i podgrana) određuje korisnik, dok je zadatak operatorova

programerskog tima programiranje i postavljanje automata na zakupljeni broj.

U slučaju da želja korisnika nije tehnološki izvediva, zadatak je operatorovih

stručnjaka da pronađu najprikladnije moguće rješenje.

Napomena: Prilikom izbora broja u obliku 060 xxx xxx, vrlo je važno da taj broj bude

lako pamtljiv. Zato je nacionalni operator zakupio sve zlatne (060 111 222), zrcalne (060

112 211) i simetrične brojeve (060 112 112).

4.1.2.2 Okvirni statistički podaci

Okvirne statističke podatke o uspješnosti govornih automata moguće je dobiti i u tijeku

obračunskog razdoblja, uz nadoplatu. U detaljnoj statistici može se provjeriti ukupni broj

poziva, prosječno trajanje poziva, ukupno trajanje svih poziva, a nudi se i mogućnost ispisa

svih A brojeva (brojeva s kojih je zvano) i B brojeva (brojeve koje se zvalo), uz vrijeme

početka i trajanja poziva. Statistike se šalju e-mailom, ali se prema željama korisnika mogu

preuzeti i na CD-u.

27

4.1.2.3 Obveze ugovornih strana

Obveze operatora:

1. programiranje strukture govornog automata

2. snimanje sadržaja (u suvremenom tonskom studiju, uz kvalitetnu opremu i spikera)

3. promjena (ažuriranje) sadržaja u roku od 24 h (u slučaju zaprimanja materijala do 11 h,

promjena će biti izvršena isti dan)

4. očitavanje broja poziva na govornom automatu

5. izvlačenje i očitavanje podataka o prijavljenim pozivateljima

6. slanje podataka o prijavljenim i izvučenim pozivateljima e-mailom

7. slanje mjesečnog izvještaja u roku od 15 dana od isteka obračunskog razdoblja

8. isplata klijentu na temelju ugovora u roku od 30 dana od poslanoga mjesečnog izvještaja

Obveze partnera:

1. dostava teksta sadržaja tri dana prije uključenja novog servisa (radi programiranja,

snimanja i testiranja usluge)

2. u slučaju ažuriranja, dostava teksta 24 h prije potrebne promjene (za materijale

primljene o 11 h radnim danima, zajamčeno snimanje promjena isti dan)

3. dostava termina za izvlačenje dobitnika

28

4.1.3 Usluga 061 Telefonsko glasovanje

Usluga 061 Telefonsko glasovanje (eng. televoting) je namjenjena medijskim kućama

(televizija, radio, novine) ili tvrtkama koje se bave istraživanjem tržišta. Koristi se kada je

važno saznati javno mišljenje o nekom događaju i/ili osobi te pri tome u znak zahvalnosti

nagraditi kandidate koji su glasovali.

Usluga vam omogućava:

uspostavljanje izravne veze sa slušateljima radiostanica, gledateljima TV

programa, čitateljima novina i časopisa, dakle sa svima čije je mišljenje

potrebno u kreiranju vlastite djelatnosti

organiziranje nagradnih natjecanja

glasovanje (izbor najbolje osobe, događaja, emisije, političke stranke, pjesme,

pjevača, glumca, voditelja,...)

ispitivanje mišljenja građana o bilo kojoj temi ili događaju.

Dodatne mogućnosti koje ova usluga može pružiti su:

brza obrada zaprimljenih poziva bez obzira na broj poziva

preusmjeravanje poziva (na zahtjev korisnika) na govorne automate ili izravno

na telefonski priključak pozivatelja ili korisnika usluge

dostava podataka (rezultata) ovisno o vašim željama (vrijeme, medij i sl.)

statistička obrada i analiza primljenih poziva (pisani oblik, graf)

velika dostupnost usluge: 24 sata dnevno, radnim danom, blagdanom i

nedjeljom

29

4.1.3.1 Tri načina korištenja ove usluge

1. Glasovanje: Svi pozivi sudjeluju u glasovanju i završavaju na govornoj poruci; broj se

ostvarenih poziva registrira i dostavlja korisniku usluge.

2. Natjecanje: Svi pozivi sudjeluju u natjecanju. Broj se ostvarenih poziva ne registrira, a

samo se nekoliko njih (slučajnim odabirom) prosljeđuje (kao pobjednici) korisniku usluge.

3. Natjecanje i glasovanje: Svi pozivi sudjeluju u glasovanju. Broj se ostvarenih poziva

registrira, dok se nekoliko njih (slučajnim odabirom) kao dobitnike prosljeđuje korisniku

usluge, s mogućnošću izravnog sudjelovanja u emisiji.

30

4.1.4 Usluga 062 - Jedinstveni pristupni broj

Usluga nudi tvrtkama da se prezentiraju korisnicima usluga i poslovnim partnerima

jedinstvenim brojem na nacionalnom nivou.

Pomoću usluge 062 Jedinstveni pristupni broj, više različitih telefonskih brojeva (bez

obzira na lokacije) postaju jedan, jedinstveni, lako pamtljiv i prepoznatljiv broj na razini

cijele Hrvatske. Ovisno o potrebama i željama tvrtke, brojevi se mogu preusmjeravati na

jedno ili više odredišta u fiksnoj ili mobilnoj mreži.

Usmjeravanje poziva može ovisiti o vremenu, primjerice radnim danom, praznikom,

tijekom radnog vremena i sl. U slučaju da ne postoji mogućnost odgovora na sve dolazne

pozive, oni se također mogu preusmjeriti na govornu poruku po izboru tvrtke putem

govornih automata.

Moguće je formiranje dopuštenih i/ili zabranjenih ishodišta. Isto tako, postoji mogućnost

preusmjeravanja ovisno o broju koji poziva, što znači da se pozivi iz određenih županija

mogu usmjeravati u najbliži regionalni ured (poslovnicu) tvrtke ili najbliže prodajno

mjesto, stoga su glavni korisnici ove usluge tvrtke koje posluju na više lokacija.

Cijenu poziva plaća pozivatelj po cijeni lokalnoga telefonskog razgovora. Pozivi su

mogući iz fiksne mreže i pojedinih domaćih mobilnih mreža. Pozivi iz inozemstva mogući

su isključivo ako su sklopljeni posebni ugovori sa stranim operatorima.

4.1.4.1 Izgled 062 Jedinstvenih pristupnih brojeva

062 Jedinstveni pristupni brojevi mogu biti isključivo šesteroznamenkasti. Postoji

mogućnost besplatne objave u telefonskom imeniku, a dostupne su analiza i statistika

dolaznih poziva, u pisanom i graf obliku.

4.1.4.2 Kome je usluga namijenjena?

Usluga je namijenjena prije svega tvrtkama s uredima (poslovnicama) na više lokacija, a

koje žele biti prezentirane jednim, jedinstvenim, lako pamtljivim brojem. Za primjer,

31

možemo navesti taksi službe u različitim gradovima, rezervacije karata u zračnom,

cestovnom ili željezničkom prometu i sl.

4.1.4.3 Tehnički preduvjeti

Tehnički preduvjeti za korištenje ove usluge su:

Korisnik mora imati telefonsku liniju (analognu ili digitalnu). U nekim

slučajevima moguće je koristiti i broj unutar kućne centrale korisnika (ovisno o

tehničkim karakteristikama centrala).

Potrebno je od strane korisnika odrediti na koji će broj ili na koje će brojeve

pozivi biti preusmjeravani, specificirati dodatne usluge kao što su zabrane i

preusmjeravanja i slično.

32

5. PREPAID USLUGE

Definicija: Prepaid, kao što samo ime sugerira, je usluga u telekomunikacijama za koju

korisnik plaća unaprijed. Riječ prepaid na engleskom jeziku znači plaćanje unaprijed,

odnosno, u prepaid sustavu prvo plaćate, a zatim razgovarate. Prepaid sustav na brz i

jednostavan način omogućava uključivanje u svijet telefonije. U prepaid sustavu nema

plaćanja mjesečne pretplate i računa na kraju mjeseca. Pristup mreži se plaća samo

prilikom kupovine pristupne prepaid kartice. U prepaid kartici memoriran je korisnikov

novi broj telefona. Kredit s kartice može se trošiti dinamikom koja odgovara korisnikovim

potrebama i željama. 

5.1 Uvod

U današnje vrijeme svjedoci smo nevjerojatne ekspanzije telekomunikacijskog tržišta, pa

tako i potražnjom novih usluga. U takvoj konkurentnoj okolini telekomunikacijski

operatori uvode nove usluge, koje se doslovno stvaraju svaki dan.

5.1.1 Deregulacija

Deregulacija odvija značajnu ulogu u telekomunikacijskoj industriji. Deregulacija polako

zahvaća i hrvatsko tržište u što smo se i sami mogli uvjeriti zadnjih par mjeseci. Od 1984.

godine. Tržišta se dereguliraju i neka važna imena u telekomunikacijskoj industriji su

nestala, neka se još uvijek bore, a neka su se i pojavila. Sve je to posljedica neprastane

borbe i potražnje među operaterima i samim proizvođačima. Cijene padaju, tržište se

mijenja, stvaraju i uvode se nove IN usluge, operatori odlučuju koje i gdje će postaviti

odabranu uslugu, koja naravno je posljedica istraživanja tržišta.

Vidimo da se stavara jedan sasvim novi svijet u telekomunikacijama, kako za proizvođače

telekomunikacijske opreme, telekomunikacijske operatore pa i same korisnike.

Nakon što je predstavljen koncept tehnologije AIN-a, implementiranje usluga je uvelike

olakšano.

33

5.1.2 Zahtjevi korisnika

Kako raste dostupnost informacija, tako raste i nivo očekivanja korisnika. Korisnici, koji

nisu ograničeni samo jednim telekomunikacijskim operatorom, imaju mogućnost promjene

telekomunikacijskog operatora, ako nisu zadovoljni količinom i kvalitetom usluga.

Sl. 5.1: Tehnologijski napredak

5.1.3 Socijalne i ekonomske stavke

Socijalno i ekonomsko okružje uvelike utječe na to koju telekomunikacijsku uslugu

zahtjeva tržište. Ovakve zahtjeve pažljivo i oprezno proučavaju operatori prije nego što

implementiraju uslugu u neko područje. U ovom je poslu vrlo važan omjer

uloženo/korisno, tj. kada operator postavi neku vrlo skupu uslugu u neko određeno

područje, on mora biti siguran u opravdanost i povrat investicije.

34

5.2 Moguće platforme

Trenutno su moguće tri konfiguracije mrežne opreme za prepaid usluge:

Personal Computer (PC)

Switch

Service-node

5.2.1 PC platforma

Slika 5.2. prikazuje tipičnu PC configuraciju. PC platforme za prepaid usluge su obično

bazirane na file serveru, Local Area Network (LAN), terminalima, sučeljima telefonskih

kartica i kartičnim procesorima.

Prednosti sustava na PC platformi su modularnost i povoljnost. Kada neki poduzetnik

planira ulazak na telekomunikacijsko tržište s prepaid uslugama, PC platforma mu

omogućuje dobar omjer uloženo/korisne investicije, tako da poduzetnik može startati sa

samo jednim PC računalom. Kako se posao razvija, poduzetnik jednostavno nadograđuje

postojeći sustav. Uz već spomenute prednosti, modularnost i povoljnost, PC platforme su

jednostavne za postavljanje.

Negativne strane također su prisutne. Kako se broj klijenata i broj poziva povećava, sustavi

na PC platformama, koji se sastoje od više PC računala, postaju iznimno zahtjevne za

nadgledanje i upravljanje. Pouzdanost mrežnih operacija nisu uvijek moguće i postoje

ograničenja s obzirom na kapacitet poziva.

35

Sl. 5.2: PC platforma za prepaid usluge

36

5.2.2 Switch platforma

Slika 5.3. prikazuje tipičnu switch platformu. Jedna centrala sadrži interaktivni glasovni

odziv (IVR20) zajedno s radnom stanicom koja služi za administriranje.

Switch platforme obično imaju veći kapacitet poziva i omogućuju pouzdane mrežne

operacije isto kao i centraliziranu kontrolu u obradi poziva.

Negativne strane switch paltforme: svi pozivi moraju se preusmjeriti u jednu centralnu

točku za glasovno navođenje i za obradu, čija cijena je mnogo viša nego PC platformi. Isto

tako, centralne točke nisu fleksibilne dovoljno da bi se mogle modificirati.

Sl. 5.3: Switch platforma

20 IVR - eng. Interactive Voice Response

37

5.2.3 Service-Node platforma

Kako je prikazano na slici 5.4, service-node konfiguracija je obično sastavljena od

funkcijskog seta implementiranih u jednu ili više mrežnih komponenti. Takve funkcije

imaju mogućnost:

obrade poziva

specijalnih resursa

baza podataka

Sve ove funkcije u service-node konfiguraciji usko su povezane s administracijskim

računalom. Administracijsko računalo je nadležno za kreiranje usluga.

Service-node platforme imaju velike preklopne kapacitete, pouzdane mrežne operacije,

centraliziranu kontrolu i modularnu arhitekturu. Modularna arhitektura omogućuje rast s

obzirom na porast poziva. Mogu se s lakoćom modificirati budući da dolaze u paketu s

nekim alatom za kreiranje usluga.

Visoka cijena ovakvih platformi i njihova neisplativost pri izvođenju manjih operacija

svakako se mogu ubrojiti u negativne strane jedne ovakve platforme.

38

Sl. 5.4: Service-Node platforma

39

5.3. Model poziva za Prepaid kartice

Usluga Prepaid odvija se tako da se poziv (besplatni) s prefiksom za Prepaid usmjeri na

najbliži telefonski server gdje se pretplatniku reproducira govorna poruka s uputstvima za

uporabu usluge (npr. unos PIN21 koda, konta...). Na osnovu primljenih podataka telefonski

server pristupa do centralnog servera koji sadrži sve podatke o računima Prepaid sustava –

identitet konta, vrijednost sredstava na računu, prava vlasnika konta itd. Ako je na računu

dovoljna vrijednost za minimalno trajanje poziva, pretplatniku se dozvoljava biranje

željenog broja i omogućuje se poziv prema željenom broju. U realnom vremenu server

“troši” sredstva pretplatnika i upozori ili prekine vezu ako se dostigne neki donji limit

vrijednosti. Realizacija usluge Prepaid omogućuje distribuciju telefonskih servera po širem

teritoriju telekomunikacijskog operatora, a da je pri tome baza podataka centralizirana. Na

taj je način moguće kontinuirano graditi mrežu Prepaid sustava, postavljati telefonske

servere na privremene lokacije (sajmovi i sl.) i modificirati mrežu u skladu s potrebama.

Svi Prepaid pozivi se detaljno bilježe u relacijskoj bazi podataka. Ti zapisi su dostupni bilo

kojoj ovlaštenoj osobi u realnom vremenu za potrebe analiza, intervencija i sl.

Općenito, pozivi s prepaid karticama mogu se prikazati općim modelom, što vidimo na

slici 5.5.

21 PIN – eng. Personal Identification Number – kod za pristup određenoj usluzi

40

Sl. 5.5: Model poziva za prepaid kartice

platforma prima ulazni poziv

platforma nudi pozivatelju signal ili poruku da se u telefon postavi prepaid

kartica

platforma nudi pozivatelju signal ili poruku da se odabere telefonski broj

pozivanog

platforma vrši kontrolu kartice i provjerava ima li dovoljno sredstava da se

poziv uspostavi

platforma postavlja izlazni poziv prema destinaciji, tj. zove pozivanog

kada pozivani podigne slušalicu, platforma spaja ulazni i izlazni poziv

platforma vrednuje poziv i knjiži ga na račun pozivatelja

platforma prati stanje na računu i putem signala ili poruka informira pozivatelja,

ako je stanje na računu pri isteku.

41

5.3.1 Osnovni i poboljšani model

Prepaid usluge imaju osnovni model i poboljšani model, opcije za dodane vrijednosti i

opcije za naplatu.

Prvo razmatramo što nam nudi osnovni model:

jednokratne kartice, koje se koriste po prvi put, nakon što se potroši uplaćeni

iznos na kartici, poziv se odbija bez upozorenja

jednokratne kartice, koje se koriste po prvi put, 1 minutu prije potrošnje svih

sredstava dobiva se upozorenje da su sredstva na kartici pri kraju

prepaid kartica s mogućnosću obnavljanja i postoji upozorenje

Osnovni model zahtjeva od mrežnog operatora sljedeće:

višestruki tipovi kartica

višestruki tarifni modeli i prilagodljive modifikacije

zaštita od zlouporabe

blokiranje pozivatelja

blokiranje pozivanog

izvješća

zaštita korisnika

proračun troškova

mogućnost naplate različite noge (eng. leg) u pozivu

naplata

42

Poboljšani model čini prepaid uslugu mnogo privlačnijom za korisnike, a uključuje

sljedeće:

opcija obnavljanja računa

prilagođene poruke

prilagođena područja u kojima se vrše pozivi

vešestruke tarife i prilagodljive modifikacije

višestruki jezici i automatski odabir jezika

zaštita od zlouporabe

automatsko biranje

automatsko ukidanje računa nakon isteka roka

upozorenja

prijateljsko okružje u kojemu korisnik može mijenjati PIN (eng. Personal

Indentification Number), aktivacija, deaktivacija i obnavljanje.

konferencijski pozivi

glasovna pošta

prosljeđivanje poziva (eng. Call Forwarding22)

pager dojava

izvještaj da je pozivani primio poruku

slanje, primanje i prosljeđivanje faksa

usluge informacija

22 Call Forwarding – Prosljeđivanje/preusmjeravanje poziva u slučaju neodgovaranja na poziv. Ako nismo u mogućnosti javiti se na fiksni telefon, tada ova usluga preusmjeri poziv na mobilni telefon ili obrnuto.

43

5.3.2 Problematika vođenja Prepaid usluge

Prepaid usluge imaju drukčiji odnos u poslovnom svijetu nego druge telefonske usluge,

tako da operateri usluga moraju pažljivo voditi posao, mrežu, tehnički i korisnički dio.

Iduće točke mogu se sagledati iz poslovne perspektive kada se odlučuje o operatoru

prepaid usluga:

osnove i granice posla koji se pokreće

količina potrebnih pregovora sa telekomunikacijskim operatorom za ulazne i

izlazne krugove

koliko se prekoračenja treba ostvariti da bi se mogla obavljati naplata po minuti

hoće li se usluga koristiti na veliko ili na malo kroz distribucijske kanale koji su

našem vlasništvu

sustav naplate mora uzeti u razmatranje i probleme kao što su takse i

usklađivanje operatora

Stvari koje treba razmotriti s mrežnog stajališta:

količina poziva igra iznimnu ulogu pri određivanju tipa platforme koji će se

koristiti

broj ulaznih i izlaznih krugova, broj krugova namijenjenih za vanjske izvore

(npr. usluga informacija) i broj krugova rezerviranih za IVR

rast ukupnog prometa, brzi rast broja poziva u minuti povlači povećanje prihoda

i obvezu širenja platforme; npr. ako je platforma dizajnirana da prima 10

miliona poziva i taj se broj dosegne u vrlo kratkom vremenu, tada operator neće

biti u mogućnosti pružati uslugu i se javlja period u kojem se zahtjeva veći broj

poziva u minuti.

44

Stvari koje treba razmotriti s tehničkog stajališta:

prosječno vrijeme razgovora

faktore radnih sati (eng. Busy Hour)

broj transakcija po pozivu

broj kartica

broj aktivnih korisnika

prosječna uporaba prepaid kartica

Stvari koje treba razmotriti sa stajališta korisnika usluga:

važno je da su korisnici prepaid usluga dobro posluženi i da su očekivanja

ispunjena.

vrlo je bitno i vrijeme potrebno za uspostavu poziva

45

6. KREIRANJE IN USLUGA

6.1 Logički koncept skripti

6.1.1 Standardi pri dizajnu IN usluga

ITU-T, internacionalna organizacija za standardizaciju na području telekomunikacija,

definirala je pojedine standarde kod kreiranja IN usluga blokovskim dijagramima. Kao dio

njihova rada, definiran je određeni broj standardiziranih blokova što se koriste u izradi

pojedine IN usluge. Takvi blokovi nazivaju se SIB-ovi (eng. Service Independent Building

Blocks). Svaki SIB sadrži skraćeni opis funkcija koje obavlja.

Ericsson je razvio odgovarajuće softverske module, unutar SIB-ova, pod nazivom Control

Type (CT). CT-i se koriste pri izradi IN usluga u skladu sa logičkim konceptom skupa

naredbi. Takav skup naredbi u daljnjem razmatranju jednostavno ćemo oslovljavati kao

skripta. Svaki pojedini CT ima jedan logički ulaz i jedan ili više logičkih izlaza.

Ericsson dizajnira više od 100 CT-a u IN fazi 2.1 i ti CT-i su vlasništvo Ericssona. CT-i,

obično imaju veći stupanj funkcionalnosti u odnosu na SIB-ove.

46

Sl. 6.1: Odabir pojedinih CT-a korištenih pri izradi IN usluge

47

6.1.2 Skripta – dio usluge

IN usluga se sastoji od jedne ili više skripta. Razlog takve podjele jesu naprosto složenije

IN usluge, koje se razvrstavaju na pojedine logičke cjeline, radi lakšeg snalaženja. Skripta

se sastoji od CT-a. Kad se CT-u u pojedinoj usluzi definira broj izlaza, tada dobivamo

jednu logičku cjelinu pod imenom LM (eng. Logic Module).

Sl. 6.2: Skripta se sastoji od 6. LM-a (Logic Module) od kojih 5. zahtjevaju podatke

Skripta se sastoji od logike i podataka. Na slici 6.2. može se primjetiti da postoje grananja

na dane u tjednu (DAYINW) i vrijeme dana (TIME). Ako se poziv uputi za vrijeme

vikenda, oglašava se (INFO) s porukom „Žao nam je, zatvoreni smo“. Slična poruka će biti

oglašena za vrijeme noći. Za pozive primljene tijekom radnog dana između 12-13 sati,

(INFO) oglašava poruku „Zatvoreni smo radi ručka“. Za sve ostalo vrijeme tokom radnog

vremena, B-broj, koji je pozivan od A-broja, se preslikava u C-broj. U našem slučaju,

telefonski broj 12345 jest naš C-broj.

48

Svi LM-ovi na sl. 6.2. osim RESPONSES, zahtjevaju podatke za vrijeme izvršavanja IN

usluge. LM RESPONSES je uvijek zadnji LM pri izvršavanju IN usluge.

Kada želimo izgraditi skriptu najprije krećemo s logikom. Prvo se selektiraju CT-i i LM-i.

Zatim odabiremo broj izlaza iz pojedinog LM-a i spajamo LM-ove. Na taj način gradimo

logiku za svaku skruptu posebno. Logika pojedine skripte se naziva SSL (eng. Service

Script Logic).

Sl. 6.3: SSL (eng. Service Srcipt Logic)

Na sličan način kako se logika odnosi na LM-ove, tako se i podaci odnose na DM-ove

(eng. Data Modules). Većina LM-ova je spojena na DM-ove, koji sadrže potrebne podatke.

Nakon što smo definirali i spojili DM-ove i LM-ove, imamo gotovu skriptu.

49

Sl. 6.4: Logika i podaci čine skriptu

Uslugu tvore jedna ili više skripti. Da bi mogli prelaziti iz jedne u drugu skriptu, unutar IN

usluge, koristi se skok (eng. jump). Skok se izvršava uz pomoć LM JUMP što se spaja na

DM, gdje se nalazi adresa slijedeće skripte. Takav se skok naziva bezuvjetni skok.

Svaka skripta se indeksira s imenom ili adresom. Adresa se naziva SA-address (eng.

Service Administrator) i označava podatke koji upravljaju jednom skriptom. Važno je

naglasiti da pri kreiranju IN usluge u SMAS okruženju, SA adresa se automatski generira.

6.1.3 Lokalni, globalni i korisnički podaci

Postoji tri tipa DM-a ovisno o tipu podataka:

Lokalni podaci se definiraju kao LDM (eng. Local Data Module) i za jednu specifičnu

skriptu. Primjer takvih lokalnih podataka su podaci što specificiraju skok iz jedne

skripte u drugu.

Globalni podaci se definiraju kao GDM (eng. Global Data Module) i zajednički su za

nekoliko LM-ova u različitim skriptama ili u različitim uslugama. Primjer globalnih

podataka mogu biti datumi nacionalnih praznika. Takvi podaci bi se trebali mijenjati

svakih godinu dana, tako da, se podaci mijenjaju na globalnoj razini umjesto da se

mijenjaju podaci na lokalnoj razini.

50

Korisnički podaci su definirani kao CDM (eng. Customer Data Modules) i jedinstveni

su za svakog korisnika usluge, npr. tvrtka nudi uslugu besplatnog telefona. Korisnički

podaci bi bili radni sati tvrtke, npr od 09-12 h. Različiti korisnici mogu koristiti uslugu,

ali s različitim CDM-ovima spojenim na točno određeni LM, vidi sliku 6.5. Svi CDM-

ovi, koji pripadaju istom korisniku, imaju isti referentni broj ili adresu. Adresa se

naziva SC-adresa (eng. Service Customer) i sadrži podatke gdje se korisnički podaci

pospremaju. Sama SC-adresa se koristi pri izvršavanju usluge tako što točno navodi

pravog korisnika usluge, kao što SA-adresa navodi točno određenu uslugu.

Sl. 6.5: Usluga besplatnog telefona s dva priključena korisnika

51

6.1.4 Skripte

Danas se koristi dva tipa skripti:

grupne skripte

sistemske skripte

Grupne skripte možemo vidjeti na slici 6.4. Koriste se pri kreiranju usluga. Istu skriptu

može koristiti veći broj korisnika. Korisničkim podacima se pristupa preko SC-adresa.

Grupne skripte mogu biti definirane kao „obične“ ili „kontrala korisnika“. Obične skripte

su češće i koriste se pri izvođenju IN usluga. Grupne skripte za kontrolu korisnika se

koriste kada pretplatnik treba mijenjati svoje osobne podatke. Grupne skripte za kontrolu

korisnika i obične skripte su dio IN usluge i međusobno su povezane.

Sistemske skripte zajedničke su svim uslugama u SCP-u.

Postoje tri sistemske skripte:

access

error

update

Access (hrv. pristup) skripta slovi kao najvažnija sistemska skripta. Koristi se za analizu

biranih brojeva. Prva se izvodi u SCP-u, tako što pruža traženu uslugu i rukovodi pozivom.

Skripta analizira birani broj pojedine IN usluge, broj pozivatelja ili neku drugu

kombinaciju parametara. Ovisno o rezultatu analize, pristupna skripta aktivira slijedeću

skriptu za pojedinu IN uslugu.

Error (hrv. greška) skripta se koristi prilikom pojave greške tijekom izvođenja pojedine

usluge.

Update skripta koristi se kada se primaju neki podaci npr. statističke informacije vezane za

neku uslugu prilikom njenog izvođenja.

52

6.2 Service Aplication Management System (SMAS)

SMAS je alat za kreiranje IN usluga i za dodavanje novih podprograma u glavni program

neke IN usluge. Tu naravno spadaju i funkcije za održavanje postojećih IN usluga. SMAS

je aplikacija unutar TMOS-a što čini Ericssonov koncept za centralizirane operacije i

održavnje. Isto tako možemo reći da je SMAS sučelje između korisnika i SCP-a.

IN usluge se mogu kreirati na dva različita načina, tj. drukčijim okruženjima, bilo u AXE,

uz pomoć AXE naredbi ili u SMAS-u uz pomoć grafičkog sučelja. Drugi naziv za AXE

naredbu je MML (eng. Man Machine Language) naredba. Na slici 6.6. vidimo jedan

prozor u kojem se kreira SSL (eng. Service Script Logic), tj. slažu se blokovi, koji tvore

logiku usluge.

Sl. 6.6: Dizajniranje SSL-a u SMAS okruženju

Vrlo je važno da se prije kreiranja IN usluge odabere okruženje u kojem će se usluga

kreirati. Ako se usluga kreira u SMAS-u, onda se usluga ne može prepravljati i update-irati

u AXE okruženju.

Na slici 6.6. može se primjetiti razlika kada se SSL kreira s ikonama u SMAS-u i s

naredbama u AXE-u.

53

6.2.1 SMAS alati

SMAS je primarno namijenjen za rad u grafičkom sučelju i mnogo je ugodniji za rad od

AXE naredbi. Unotoč tomu, mnoga se područja otvaraju za usavršavanje.

Novi alati poput GSA (eng. Generic Service Adapter) s kojim je razvija korisničko

prijateljsko sučelje za pružanje usluga i za različite pretplatnike usluga. GSA je sastavni

dio SMAS-a. Dizajniran je kao korisničko i komunikacijsko sučelje za interkonekciju

Ericsson Srevice Management System-a.

Još je jedan alat vrlo važan i naziva se „Red Line Trace“ s kojim je moguće testirati IN

usluge off-line. Alat je vrlo koristan za vrijeme kreiranja IN usluga. IN usluga se testira

automatski u SMAS okruženju tako što se podaci o pozivu unose u model. Crvena linija

pokazuje tijek izvršavanja u IN usluge, jedan za drugim mijenjaju se CT-i do završetka IN

usluge.

6.2.2 Kako SMAS manipulira IN uslugama

Kada se kreira u SMAS okruženju jedna IN usluga, ona se sprema u SMAS bazu podataka.

Tijekom instalacije IN usluga se loadira/prebacuje u SCP bazu podataka, gdje se i izvršava.

Software unutar SSI (eng. Service Script Interpreter) u SCP-u čuva i izvršava IN isluge.

SSI je opće ime za funkciju IN platforme.

6.2.3 Tijek kreiranja IN usluga u SMAS okruženju

Iz dosadašnjeg razmatranja jasno se vidi da postoje određeni koraci pri kreiranju IN usluga.

Takvi koraci spadaju u tri glavne cjeline unutar SMAS-a: kreiranje IN usluga,

implementiranje i pružanje IN usluga.

54

Tijek kreiranja IN usluga:

Service Script Logic: stvara logiku IN usluga. Definiraju se CT-i, broj izlaza i

spajanje CT-a. CT-i na taj način postaju LM-i. Usluga se dijeli na jedan ili više

SSL-ova, koji se postavljaju neovisno jedan od drugome.

Service Logic Administration: SSL-ovi potrebni za funkcioniranje IN usluge

postavljaju se unutar SL (eng. Service Locic).

Global Data Administration: postavlja se GDM. Samo u slučaju da IN usluga

treba globalne podatke ili da odgovarajući GDM ne postoji. GDM se postavlja

neovisno o bilo kojoj IN usluzi.

Service Definition: svi logički moduli (LM), koji zahtijevaju podatke,

definiraju se podatkovni moduli (DM), kao LDM, GDM ili CDM.

logičke module (LM), koji zahtijevaju globalne podatke, potrebno je

jednostavno spojiti na već postojeći GDM postavljen u prethodnom koraku.

logičke module (LM), koji zahtijevaju korisničke podatke, CDM-ovi se

definiraju i unose se opći podaci. Podaci su jedinstveni za svakog pretplatnika.

logički moduli (LM), koji zahtijevaju lokalne podatke, definiraju se LDM-ovi i

unose se podaci.

Service Deployment: u ovom koraku se usluge i GDM-ovi postavljaju u SCP.

Subscriber Administration: pretplatnici se registriraju ovdje. Svi podaci (ime,

prezime, adresa, itd...) su naznačeni. Ovaj postupak, unosa podataka, je

neovisan o bilo kojoj usluzi.

Subscription Administration: sve vezano za pojedinu uslugu ili neki dio

usluge, odrađuje se ovdje. B-number (pozivani) je naznačen i korisnički podaci

za CDM su postavljeni. Naposlijetku, dio usluge, dio promjenjenih podataka ili

cijelokupna usluga se instalira u SCP ili SDP.

Osim gore navedenih funkcija, u SMAS-u postoje i druge važne funkcije što

upravljaju uslugama. Neke od funkcija: pronalazak problema, revizije, statistike

i menadžment mreže.

55

ZAKLJUČAK

Načelo koje se krije iza pojma inteligentnih mreža, jeste razdvajanje kontrole poziva,

signalizacije i usluga. Pomoću IN-a, telekomunikacijska mreža evoluira ubrzanim tokom k

mrežama novih generacija. Glavni je cilj inteligentnih mreža pružanje širokog spektra

generičkih usluga, te kreiranje novih inteligentnih usluga prilagođenih specifičnim

zahtjevima u relativno kratkom vremenskom periodu.

Pojavljuju se nove usluge, olakšano je kreiranje usluga, pojavljuju se integrirani paketi

usluga, smanjuje se ovisnost o proizvođačima mrežne opreme, ukupno mrežno upravljanje

postaje jednostavnije zbog centralizacije mreže, tj. mrežom se rukovodi iz jedne točke,

mreža se modificira i poboljšava se signalizacija. Povećava se konkurencija na

telekomunikacijskom tržištu, te jednostavnije kreiranje usluga automatski povlači i niže

cijene korištenja tih inteligentnih usluga. Najveća prednost inteligentne mreže je

implementacijska nezavisnost ili djelomična nezavisnost inteligentnih usluga o mrežnom

pristupu, tj. nije bitno pristupamo li inteligentnim uslugama iz fiksne, mobilne ili pak

računalne mreže. IN model uvjetuje evoluciju sadašnjih mreža u mreže nove generacije, te

se napuštaju se vertikalno-orjentirane mreže i postupno se prihvaćaju horizontalno-

integrirane mreže. Usluge u horizontalnim mrežama transport i prespajanje dijele

međusobno. IN model nije namijenjen samo za pojedine IN usluge, nego alati za kreiranje

IN usluga koriste IN model kao okvir, koji koriste za sve IN usluge.

Aktivnosti na unapređivanju fiksnih telekomunikacijskih sustava usmjerene su prema

povaćanju komunikacijskih mogućnosti korisnika i ogledaju se novim

telekomunikacijskim arhitekturama, koje uzimaju u obzir nove tehnologije iz fiksne

okoline, te uvođenju novih usluga.

IN uvelike utječe na razvoj i obnovu nacionalne telekomunikacijske mreže te budući da

inteligentne mreže na našem tržištu relativno slabo zastupljene veliki napori se

usmjeravaju na školovanje mladih istraživača i visoko stručnih djelatnika za područje

telekomunikacija. IN model je od velikog značaja novim mrežnim operatorima, jer se

usmjeravanje i pružanje IN usluga vrši uz pomoć IN–a, sve dok ne izgrade vlastitu mrežnu

infrastrukturu.

56

LITERATURA

[1] Patricia Morreale et al. ‘‘Voice and Data Communications’’, the CRC Handbook of

Modern Telecommunications, Ed. Patricia Morreale and Kornel Terplan, Boca Raton,

CRC Press LLC. 2001

[2] Ericsson Telecom AB, SCP&SDP, MV/ETX/PN/CD, S-126 25 Stockholm, Sweden

[3] Ericsson Telecom AB, Information & Business, Stockholm, Sweden

[4] Huber, M.N., Daigle, J.N., Bannister, J., Gerla, M., Robrock II, R.B. “Networks”,

The Electrical Engineering Handbook, Ed. Richard C. Dorf, Boca Raton: CRC Press

LLC, 2000

[5] Kos, M. i Bažant, A., Strategija razvoja telekomunikacija i Interneta od 2003. do

2005. godine, Fakultet Elektrotehnike i Računarstva Zagreb, Zagreb, 2003

[6] Kiš, M., Englesko - Hrvatski Informatički rječnik, Ljevak, Zagreb, 2000.

[7] Sivagnanasundaram, S., GSM Mobility Management Using an Intelligent Network

Platform, Department of Electronic Enginerring, Queen Mary and Westfield Collage,

Univercity of London, December 1997

[8] http://www.iec.org

[9] http://www.t-com.hr/poslovni/fiksna/iq

[10] http://www.ericsson.com

[11] http://www.bstelecom.ba/bstsite/INSCPBiH.htm

[12] http://www.telekom.hr/

57

SAŽETAK

Ovaj rad detaljno razmatra čvorove inteligentne mreže koji izvršavaju najbitnije funkcije

IN poziva. Također obuhvaća skup pravila, arhitekturu i alate potrebne za realizaciju

projekta, implementacije, puštanja u rad i koristi određenih usluga.

Vrlo detaljno su opisane inteligentne usluge nacionalnog operatora, zatim jednostavno je

opisana prepaid usluga, grana telekomunikacijske industrije koja bilježi najbrži rast i bit

će jedna je od novih usluga u fiksnoj telefoniji, te se opisuje jedan od alata za kreiranje

usluga u inteligentnim mrežama.

58

ABSTRACT

This labor particularly discusses nodes and their functions in Intelligent Networks, in

addition it encompasses the set of principles, arhitectures, and tools required to tackle

activities ranging from service specification to service implementation, service

deployment, and exploatation.

We survey IN applications from national service provider, overwiew of a Prepaid services,

probably one of the fastest-growing segments in the telecommunications industry, are in

demand for numerous reasons. Prepaid services are the novelty in the telephone network.

In the end, one of the tool for IN services creation is described.

59

ŽIVOTOPIS

Marko Bilić, sin Ivana i Nevenke, rođen je 22. ožujka 1981. u Osijeku, živi u Ernestinovu

gdje završava prva četiri razreda osnovne škole. Ostale razrede osnovne škole završava u

Osijeku 1995. godine. Iste godine upisuje III. gimnaziju Osijek koju završava 1999.

godine. Još iste godine, kao redovan student upisuje Elektrotehnički fakultet u Osijeku, te

početkom treće akademske godine odabire smjer komunikacije i postaje stipendist

Ministarstva znanosti i tehnologije. Stručnu prakse obavlja u HEP-u i telekomunikacijskoj

tvrtki Bel-Tel. Krajem 2003. godine upisuje izvannastavni program CISCO akademije za

dizajn i održavanje računalnih mreža. Krajem 2004. godine godine prolazi CARNet-ov

tečaj Training the Trainers za obrazovanje i stručno usavršavanje CARNet-ovih

predavača.

60

PRILOG

Novi pravilnici

Početkom ove godine na snagu je odlukom ministarstva pomorstva prometa i veza na

snagu stupilo nekoliko novih pravilnika iz područja telekomunikacija, među kojima su

pravilnici o telekomunikacijskim uslugama te prenosivosti broja i predodabira operatera.

Najveća novost u Pravilniku o telekomunikacijskim uslugama je odredba po kojoj je

nacionalni operator, kao najjači fiksni operator, dužan u roku 60 dana od stupanja na snagu

Pravilnika korisnicima ponuditi nove tarifne pakete s obračunskom jedinicom od jedne

sekunde za razgovore. Nacionalni operator je već najavio kako je Agenciji za

telekomunikacije podnio izmjene već prije poslanih tarifnih modela koji bi trebali zaživjeti

tijekom ove godine.

Zbog tih odredbi hrvatski bi korisnici fiksne telefonije najkasnije do kraja veljače 2005.

mogli birati nove tarifne pakete s jednom sekundom kao obračunskom jedinicom. Dosad je

u svim obračunskim paketima obračunska jedinica bila jedna minuta.

Među najvažnijim novostima je i Pravilnik o prenosivosti broja i predodabiru operatera

prema kojem će korisnici fiksne i mobilne telefonije moći zadržati svoj pretplatnički broj

u slučaju promjene operatora. Prema odredbama Pravilnika operateri su to obvezni jer se

tijekom ove godine očekuje dolazak novih telekom operatora u fiksnoj telefoniji.

Kada je pak riječ o preodabiru operatora u fiksnoj telefoniji, po novom Pravilniku operatori

su dužni svojim pretplatnicima omogućiti predodabir bilo kojeg operatora s kojim imaju

sklopljen ugovor o međusobnom povezivanju.

To zapravo znači da će korisnik prije početka razgovora moći pomoću posebnog koda

odabrati operatora čije usluge želi koristiti, a naplata će se obavljati na osnovu

međusobnog dogovora operatora. Usluge prenosivosti broja i predodabira operatora u

fiksnoj će se mreži primjenjivati od 1. siječnja 2005, a u mobilnoj mreži najkasnije od 30.

lipnja 2005.

61

Procjene pokazuju kako bi 2005. mogla ostati i zabilježena po ukidanju telefonske

pretplate koja ipak, kako su neki očekivali, nije ukinuta novim pravilnicima kada je riječ o

uslugama nacionalnog operatora.

Očekuje se da bi novi fiksni operatori mogli ponuditi i takav sustav koji neće u naplati

uključivati pretplatu, nešto poput prepaid sustava u mobilnoj telefoniji. Neki analitičari

domaćeg telekom tržišta procjenjuju kako će i najjači nacionalni operator kao odgovor na

konkurenciju u fiksnoj telefoniji u nekom od novih tarifnih modela ponuditi plaćanje bez

pretplate.

Provedba tek donesenih Pravilnika, dolazak novih fiksnih operatora te novog mobilnog

operatora ovu će 2005. godinu učiniti vrlo zanimljivom na telekomunikacijskom tržištu, no

stvarne efekte tek će se moći ocijeniti kada svi operatori i nove usluge i tarifni modeli

zaista i zažive na tržištu.

Važno je još napomenuti da operatori sa znatnom tržišnom snagom diktiraju uvjete na

telekomunikacijskom tržištu. Što je slučaj svugdje u svijetu, pa tako i na hrvatskom tržištu.

62

Skraćenice

ABS Alternate Billing System

AIN Advanced Intelligent Network

AXE Application Execution Environment

CDM Customer Data Module

CT Control Type

DM Data Module

DP Detection Point

DTMF Dual Tone Muli-Frequencies

GDA Global Data Module

GSA Generic Service Adapter

IA Intelligent Assistance

IN Intelligent Network

IP Intelligent Peripheral

ISDN Integrated Services Digital Network

ITU-T International Telecommunication Union-Telecommunication

Standardization Sector

IVR Interactive Voice Response

I&B Information and Buisiness

LDM Logic Data Module

LE Local Exchange

LM Logic Module

MML Man Machine Language

PIC Point in Call

PIN Personal Indentification Number

POTS Plain Old Telephone System

SC Service Customer

SCP Service Control Point

SDH Synchronous Digital Hierarchy

SDP Service Data Point

SIB Service Indepandent Building/Block

SMAS Service Management Application System

63

SONET Syncronous Optical Network

SSCP Service Switching and Control Point

SSF Service Switching Function

SSI Service Script Interpreter

SSL Service Script Logic

SSP Service Switching Point

SS7 Signaling System 7

TCP/IP Transport Control Protocol/Internet Protocol

TDP Triggering and Detection Point

TMOS Telecommunication Management Operating System

UAN Universal Access Number

UMTS Universal Mobile Telecommunications System

VPN Virtual Private Network

64