UROTA

ZRINSKO FRANKOPANSKA

U STRIPU

ALEMA MIOČIĆA

(za plakat uz promociju za učenike V. i VI. razreda)

Navik on živi ki zgine pošteno. Fran Krsto Frankopan

UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA

ROMAN Eugen Kumičić: Urota Zrinsko-Frankopanska STRIP Alem Biočić: Urota Zrinsko-Frankopanska MOTIVACIJA Povijesni događaji iz 17. stoljeću

PETAR ZRINSKI

FRAN

KRSTO

FRANKOPAN

S T R I P Alema Biočića Urota zrinsko-frankopanska doista je nesvakidašnje izdanje o borbi poznatih plemićkih obitelji za hrvatsku slobodu plaćenu smaknućem njezinih nositelja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu. Povijesnim činjenicama, po literarnim motivima Eugena Kumičića odabirom Đurđe Biočić neobično blisko daje sliku, ne samo političkih odnosa, već i intimno proživljenih trenutaka njezinih aktera. Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar

STRIP, bez obzira na rekonstrukciju događaja poslije 335 godina plijeni uvjerljivošću ambijenta u hrvatskim, posebno gradovima, čiji su vlasnici nositelji glavnih uloga, te uz mjesta sudbinski povezana događajima: Venecije, Istambula, Beča… Biočić znalački upotpunjuje literarno i crtačko te uz povijesne teme kojima je posvetio svoj stvaralački nerv (Bitka kod Siska, Moslavačke legende i predaje), potvrđuje i snagu scenarija za daleko širi, cjeloviti raspon događaja… Dragutin Pasarić, prof.

Spojivši priču s dinamičnim kompozicijama i kadriranjem slika, dobro urađenim montažnim postupcima, autor je stvorio ugođaj gotovo blizak filmskoj umjetnosti, naglašavajući pri tom i edukativnu stranu. Nije riječ o zabavnom, već na temu nacionalne povijesti, vrlo poučnom sadržaju bliskom mlađem naraštaju. Branimir Pešut, povjesničar umjetnosti

ALEM BIOČIĆ

Rođen je 1958. u Virovitici.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sisku.

Diplomirao je 1983. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Vasilija Jordana.

Od 1983. do 1985. godine suradnik je majstorske radionice prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera.

Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama.

Aktivan je suradnik

HRVATSKOG TRIJENALA AKVARELA.

ISKRICE

IZ SPOMENA

NA HRVATSKE VELIKANE

OPROŠTAJ

KATARINE

I PETRA ZRINSKOG

PRIJE SMAKNUĆA

U BEČKOM

NOVOM MJESTU

Moje drago srce!

Nemoj se žalostiti svrhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o deseti uri budu mene glavu sekli i tulikajše naukupe tvojemu bratcu. Danas smo jedan od drugoga srčeno prošćenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval, ali ti se u čem zameril (koje ja dobro znam) i oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro pripravan, niti se plašim. Ja se ufam u Boga svemogućega, koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše mene hoće smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se), da se mi naukupe pred njegovim svetim tronušem u diki vekivečne sastanemo. Veće ništar ne znam ti pisati, niti za sina niti za druga dokončanja našega siromaštva, ja sam sve na volju Božju ostavil… PETROVO PISMO KATARINI

Ako se pak ufaš, Bane, u pomoć nimšku,

da od nje primaš tvoju sriću Zrinsku,

Viruj Nimcu, da znaš, kako suncu zimsku:

Od njega moć imaš, kad primaš smrt tminsku.

Petar Zrinski

E P I L O G

Bečki dvor je ugušio zrinsko-frankopanski pokret, zatro njihov rod, ali u hrvatskim srcima zauvijek su ostali KATARINA, PETAR I FRAN. Od smaknuća hrvatskih velikaša prošla su stoljeća. Hrvatska je krvarila za svoju slobodu i samostalnost.

1919. godine na poticaj Družbe braće Hrvatskoga zmaja koja promiče i danas kult Zrinskih i Frankopana, preneseni su zemni ostaci hrvatskih velikana i mučenika u domovinu i pokopani u kriptu ZAGREBAČKE PRVOSTOLNICE.

POPRSJA PETRA ZRINSKOG I KRSTE FRANKOPANA U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI – postavila Matica hrvatska 1971. godine

SPOMEN-PLOČA PETRU ZRINSKOM I KRSTI FRANKOPANU U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI – postavila Matica hrvatska 1971. godine

KAMILO KRIŽANIĆ

DOŽIVLJAJ stratišta Zrinskoga i Frankopana

NARODNIM MUČENICIMA

Kad nas tuđin tisko ljuto I trovo nam život goli I kad nije niko mogo Ovoj sili da odoli Planulo je srce vaše Na nepravde carskog Beča, Domovina, roda sreća, Bila vam je nad sve preča. Za nju vi se podigoste Da se ropstvo crno skine, Da rođena riječ se štuje I sloboda rodu sine. Za tu vašu ljubav žarku Živote vam silnik uze, A nad grobom vašim zdenim Prosule se naše suze.

Ali pade moć tuđina, Svanula je zora nova, Ispuni se zavjet drevni Otaca nam i djedova. Nad domajom kad slobode Zasvijetliše prvi dani K rodnoj grudi vratiste se Narodni nam velikani, Da vam damo raku novu, Zrake našeg sunca sinu, I da vaše kosti svete Mogu mirno da počinu. Grob vam narod sjedinjeni Sa ljubavlju ogrijava I kliče vam iz dna duše: Neka vam je vječna slava! Bogumil Toni 30. IV. 1931. Smilje

Oj, Hrvatska – domovino!-ti ćeš opet sretna biti,

Nove Zrinske-Frankopane, ti ćeš sebi poroditi,

Da te štite, da te brane i uzvise opet tebe,

Jer izginut neće narod, koj vjeruje sam u sebe. Sane Kurjaković

(Virovitičan, x/ 1908.

TRIDESETI TRAVNJA

Oj ta miso pak je znana

Svemu rodu hrvatskomu;

Miso Zrinskih-Frankopana:

Nek je Hrvat svoj na svomu!

Luč slobode nek rasvijetli…

Jednom tebi, zemljo draga!

Da već tuđin silnik kleti,

Ostavi se tvoga praga. Mijo Stuparić, 1904. godine

Strip UROTA ZRINSKO - FRANKOPANSKA, primjer je vraćanja stripu u likovnoj i literarnoj umjetnosti.