Caritas Europa ne može se smatrati odgovornim za točnost i cjelovitost informacija nave-denih u ovoj publikaciji. Slijedom toga, potraživanja za štetu nastalu uslijed korištenja bilo kojih informacija ovdje navedenih, uključujući bilo koju informaciju koja nije potpuna ili nije točna, bit će odbačena.

Uredili Peter Verhaeghe i Shannon Pfohman.

Objavljeno u Bruxellesu u listopadu 2016., nakladnik: Caritas Europa, Rue de la Charité 43, 1210 Bruxelles, Belgija.

Ovu publikaciju novčano je potpomogao Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) (2014. - 2020.). Za dodatne informacije pogledajte: http://ec.europa.eu/social/easi

Informacije navedene u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske komisije.

Alexander Machatschke Caritas Austrija

Evelyn Karastamati Caritas Grčka

George Joseph Caritas Švedska

Hasmik Sargsyan Caritas Armenija

Joep van Zijl Caritas Nizozemska (Cordaid)

Juraj Barat Caritas Slovačka

Larissa Franz-Koivisto Caritas Finska

Lola Schulmann Caritas Francuska(Secours Catholique)

Robert Urbé Caritas Luksemburg

Dr. Rosemary Keenan Katoličko dječje društvo iz Westminstera

Rosica Nikolova Caritas Bugarska

Stephan Schwerdtfeger Caritas Njemačka

Thijs Smeyers Caritas Flandrija-Belgija

Walter NanniCaritas Italija

Peter Verhaeghe Tajništvo Caritas Europe

Nastanku publikacije pridonijeli su sljedeći članovi Radne skupine o europskim socijalnim modelima Caritasa Europa:

| 4 |

Općenito, Caritas je pozvan da javno osudi nepravedne strukture: „Dostojanstvo ljudske osobe i opće dobro iznad su spokoja onih koji se ne žele odreći svojih povlastica. Kada su te vrednote ugrožene, potre-ban je proročki glas“ 1 kako bi se ponudila nova rješenja jer „nejedna-kost je korijen društvenih zala” 2 i „rast u jednakosti zahtijeva nešto više od ekonomskog rasta”. 3

Nadam se da će analiza našeg Caritasa o stvarnom stanju siromaš-tva i socijalnoj isključenosti u Europi, kao i naša inovativna rješe-nja tih problema, nadahnuti kreatore politika da istraže, ispitaju i primjene nove načine organiziranja solidarnosti kao bi se u cijeloj Europi postigla veća socijalna pravednost. Također se nadam da će ovo biti shvaćeno kao potpora predloženom Europskom stu-pu socijalnih prava kao ključnom instrumentu EU-a za postizanje Ciljeva održivog razvoja. Naposljetku, nadam se da će poslužiti kao nadahnuće za zagovaranje Caritasovih struktura, organizacija civilnog društva i za oblikovanje politika koje predlože kreatori politika u svim europskim zemljama i šire, kako bi se postiglo znatno više, s ljudima u središtu, posebice onima najranjivijima.

Jorge Nuño Mayer, glavni tajnik

Predgovor

„Situacije s kojima se susrećemo u ruralnom području vrlo su složene zbog činjenice da stanovništvo sve više stari i nema pomoći od mlađih generacija. Zbog siromaštva i nedostatka radnih mjesta, mladi ljudi odabiru odlazak u inozemstvo kako bi radili i zaradili donekle pristojnu plaću. Sve više žena napu-šta svoje obitelji, ali ne uvijek s ugovorom o radu ili dovoljno informacija o situaciji u zemlji u koju odlaze... Ni gradona-čelnici ni lokalne vlasti ne znaju kako odgovoriti na ovakvu situaciju, a nemaju ni rješenja i ne dobivaju pomoć od centra.“

Socijalni radnik Caritasa u Iasiju, regija Moldova, Rumunjska

Ljudi, posebice oni suočeni s teškim životnim situacijama, u sre-dištu su Caritasovog djelovanja. Isto bi trebalo vrijediti i za politi-čare i sve druge koji su odgovorni za društvo kao cjelinu i njegove strukture. Caritas Europa smatra da bi strukture trebale služiti ljudima, a ne obrnuto. Strukture koje stvaraju ili podržavaju so-cijalnu nepravdu, siromaštvo i socijalnu isključenost treba iznova promisliti i poboljšati, ili pak zamijeniti pravednijim strukturama. U tom slučaju pravednije bi strukture značile da ljudi koji žive u siromaštvu nisu isključeni i napušteni, već naprotiv, da je uspo-stavljen podržavajući sustav socijalne zaštite koji će ih osnažiti i omogućiti im, zajedno s drugima, da si sami pomognu.

Takvi procesi promjena najbolje se postižu kad su ljudi, na koje se odnose, aktivno uključeni u odluke koje ih se tiču. Zalažući se za potrebite i zajedno s njima zalažući se za promjenu društva u pravedniju i uključiviju civilizaciju, Caritas potiče ljude koji žive u siromaštvu da se uključe u ove procese i da (ponovno) otkriju kako je njihov glas važan i kako imaju priliku utjecati na vlastiti položaj, kao i na položaj svojih obitelji i zajednica.

Uz ovakva iskustva, kao temelj svih Caritasovih zagovaračkih na-pora na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini, cilj ove publikacije jest usredotočiti se na rješenja a ne na probleme. Nacionalni, biskupijski i župni Caritasi diljem Europe čine što mogu kako bi pomogli i osnažili ljude da se izvuku iz siromaštva te će i dalje to činiti sve dok države ne preuzmu punu odgovornost za sve svoje građane.

Želim osobno zahvaliti ljudima koji proživljavaju siromaštvo u Europi što su s nama podijelili svoja svjedočanstva i pridoni-jeli ovoj publikaciji. Također želim zahvaliti svima koji pružaju Caritasove usluge, zaposlenicima i volonterima, koji rade kako bi nadomjestili strukturalne nedostatke i osigurali humani odgovor potrebitima. Bez njih Caritas ne bi mogao osigurati da iskustva iz stvarnog života dopru do svih političkih razina. Nadalje, želim zahvaliti članovima Radne skupine o europskim socijalnim mode-lima Caritasa Europe na smjernicama tijekom pripreme ove publi-kacije i doprinosu našem vizionarskom smjeru za Europu.

„

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 5 | Caritasov plan

Sadržaj

Upravljački sažetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Caritasov socijalni model: uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

1. stup Obitelj kao temeljna stanica ljudskog društva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 Caritasove prakse koje obećavaju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 Caritas preporučuje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

2. stup Uključiva tržišta rada – rad kao izvor blagostanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171 Caritasove prakse koje obećavaju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212 Caritas preporučuje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

3. stup Socijalna zaštita kao dobro društveno ulaganje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251 Caritasove prakse koje obećavaju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292 Caritas preporučuje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Ključne preporuke za otporne socijalne modele . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

Zaključak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Završne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

I. dodatak – Pregled Caritasovih preporuka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38II. dodatak – Vizija Europe Caritasa Europe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40III. dodatak – Popis referenci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41

| 6 |

Upravljački sažetak

Caritas Europa analizirao je europske socijalne modele pod vidikom povećane nejednakosti, siromaštva i potrebe za otpornijim socijalnim sustavima kako bi se spriječilo i umanjilo postojano međugeneracijsko siromaštvo. Uvjereni smo u nužnost osiguranja osnovnih sredstava za život i osnaživanja onih koji nemaju mogućnost zadovoljiti svoje osnovne potrebe te nužnost mijenjanja nepravednih struk-tura u društvu koje ih isključuju iz zajednice ili iz donošenja odluka zbog nedovoljnih sredstava. Temeljno poštovanje ljudskog dostojanstva podrazumijeva da sve zemlje trebaju zaštititi svoje građane od siromaštva, kao što je sadržano u članku 30. Europske socijalne povelje Vijeća Europe 6 i članku 34. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.7

Otporni socijalni modeli oni su modeli koji se mogu nosi-ti s gospodarskim, socijalnim i demografskim izazovima u društvima. Financijska i gospodarska kriza koja je započela 2008. godine pokazala se „testom otpornosti na stres“ za europske socijalne modele, otkrivši da većina modela nema prikladan odgovor na sve posljedice takvih kriza. „... Šest go-dina od početka krize 2008. godine gospodarska kriza još uvi-jek ostavlja trag na građanima i gospodarstvima u Europskoj uniji. Pored ogromnih dugova i vrlo slabog gospodarskog rasta, tu je i velik broj nezaposlenih te milijuni ljudi koji žive u si-romaštvu ili im prijeti rizik od siromaštva.“ 8 Nasuprot tome, mehanizmi solidarnosti nalaze se pod povećanim pritiskom zbog mjera štednje koje su vlade uvele kao način rješavanja posljedica izazvanih krizom. Čak i prije nastanka krize, oko 120 milijuna ljudi u Europi živjelo je u siromaštvu ili im je prijetilo siromaštvo, što je očigledni pokazatelj da, čak i bez krize, sadašnji sustavi socijalne zaštite ne ispunjavaju svoje obećanje da će sve građane izbaviti iz siromaštva.

Preporuke navedene u ovoj publikaciji donose smjernice kreatorima politika na razini Europske unije i država čla-nica da propitaju i poboljšaju kapacitet različitih socijalnih modela kako bi se učinkovito iskorijenilo ekstremno siro-maštvo i socijalna isključenost.

O va publikacija predstavlja temeljne odrednice otpor-nih socijalnih modela u Europi s ciljem osiguranja

socijalne pravde. Ovaj prijedlog, čiji je cilj osigurati pri-kladnu razinu solidarnosti u našim društvima, rezultat je dugotrajnog procesa promatranja, razmišljanja i analiza društvenih stvarnosti 4 i ispitivanja inovativnih praksi u mreži Caritasovih organizacija na temelju Caritasove vizije društva.

Razmatranje siromaštva u katoličkom socijalnom nauku započinje načelom da je svaka osoba sveto i društveno biće, stvorena na Božju sliku i priliku, i predodređena da uživa u zemaljskim dobrima kao dio zajednice pravde i milosrđa. Caritas je uvjeren u nužnost osiguranja osnovnih sredsta-va za život onima koji nemaju mogućnost zadovoljiti svoje osnovne potrebe te osnaživanja takvih osoba, ali jednako tako i u potrebu za mijenjanjem nepravednih struktura u društvu koje dovode do siromaštva i socijalne isključenosti. Stoga Caritas zagovara promjenu i čini to tako da uključuje svoje strukture koje rade izravno s ljudima koji žive u si-romaštvu kako bi razgovarao i razvio strategije zagovaranja koje vode prema promjeni.

Caritas Europa osnovao je Radnu skupinu o europskim socijalnim modelima s ciljem analiziranja najboljeg nači-na za primjenu solidarnosti u praksi kako bi se učinkovito smanjile nejednakosti i iskorijenilo siromaštvo. Caritasov model zasniva se na tri stupa: obitelji kao temeljnoj stanici ljudskog društva i primarnoj sigurnosnoj mreži; uključivim tržištima rada, prepoznavanju vrijednosti rada i čovjekova doprinosa društvu; i sustavu socijalne zaštite kao nužnom mehanizmu solidarnosti koji osigurava blagostanje društva kao cjeline.5

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 7 | Caritasov plan

CARITAS EUROPA DEFINIRA SIROMAŠTVO NA

SLJEDEĆI NAČIN

„Siromaštvo je višedimenzionalna, višestrana pojava koja se ne te-melji samo na dohotku, kao dosad, već uključuje osnovne životne potrebe, temeljna ljudska prava i nematerijalne aspekte kao što su ranjivost, rizik, nejednakost, marginalizacija, diskriminacija, is-ključivanje, osjećaj nemoći, ograničavanje mogućnosti i izbora.“ 9

Preambula UN-ovih Ciljeva održivog razvoja, usvojenih 2015. godine, kaže: „Svjesni smo toga da je iskorjenjivanje siromaštva u svim njegovim oblicima i dimenzijama, uključujući krajnje siro-maštvo, najveći svjetski izazov.“ 10

Međunarodni monetarni fond (MMF) uviđa da rastuća nejedna-kost predstavlja prepreku gospodarskom rastu: „Bilo bi pogrešno usredotočiti se na rast i pustiti nejednakost da se pobrine sama za sebe, ne samo zato što je nejednakost etički nepoželjna nego i zato što bi gospodarski rast, koji bi iz toga proizašao, bio nizak i neodrživ. Kao drugo, dokaza koji bi potvrdili da fiskalna preraspodjela na makroekonomskoj razini ima razorni učinak po rast začuđujuće je malo.“ 11

Međutim, gospodarska kriza nije jedini uzrok ovakvog trenda. Još prije pojave krize deseci milijuna stanovnika Europe živjeli su u siromaštvu ili su bili u riziku od siromaštva. Godine 2013. Caritas Europa definirao je skup osnovnih načela održivog so-cijalnog sustava 12 i analizirao značajke trenutnih glavnih eu-ropskih socijalnih modela.13 Caritas Europa razvio je analitički model za prepoznavanje tri glavna izvora socijalne pomoći i soci-jalne sigurnosti: obitelji kao temeljnoj stanici ljudskog društva i primarnoj sigurnosnoj mreži; uključivim tržištima rada koji pre-poznaju vrijednost rada i čovjekova doprinosa društvu; i sustavu socijalne zaštite kao dobrom društvenom ulaganju. Caritasov socijalni model sastoji se od tri stupa. Stupovi uzajamno djeluju i neovisni su. Važno je da mjere politike u svakom od stupova budu usklađene s mjerama u drugim stupovima.

Sljedeća poglavlja predstavljaju tri stupa Caritasovog socijal-nog modela, nužnih temeljnih odrednica pravednih i otpor-nih europskih socijalnih modela za borbu protiv nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti na pravedan i održiv način. Radikalna revizija i unaprjeđenje sadašnjih europskih socijalnih modela također će pridonijeti ostvarivanju obećanja iz deklaraci-je Održivih ciljeva razvoja: „Odlučni smo u namjeri da oslobodimo ljudski rod od tiranije siromaštva te želimo izliječiti i osigurati naš planet. Čvrsto smo odlučili poduzeti hrabre i preobražavajuće ko-rake koji su hitno potrebni kako bi se svijet usmjerio na put koji je održiv i otporan.“14

Caritas želi da vlade odgovore na potrebe ljudi i želi im pomoći u tome. Za svaki stup modela, svjedočanstva i/ili životne priče ljudi koji žive u siromasštvu skreću pozornost na potrebu da se donositelji politika u Europi danas bave ovim izazovima kako bi potaknuli što veće sudjelovanje i doprinjeli dostojanstvu sva-ke osobe. Praktični primjeri Caritasovih projekata koji su ovdje opisani pokazuju kako se preporuke mogu pretvoriti u uspješne mjere politike.

Caritasov socijalni model:

uvod

Foto: Lefteris Partsalis, Caritas Švicarska

1. stup Obitelj kao

temeljna stanica ljudskog društva

| 10 |

Obitelj, kao prvo iskustvo zajednice u životu pojedinca, mje-sto je na kojemu se razvijaju sposobnosti i postavljaju temelji za blagostanje. U tom je smislu obitelj temeljni stup društvenog blagostanja, kao rezultat sposobnosti obitelji da zadovolji mate-rijalne potrebe svojih članova i nosi se s njihovim poteškoćama. Obitelj je i prvo mjesto na kojemu djeca otkrivaju i razvijaju svo-je sposobnosti, izgrađuju otpornost i postaju snažna bića kako bi u potpunosti mogli sudjelovati i pridonositi društvu. Obitelj bi trebala imati pravo na odgovarajuću socijalnu, pravnu i ekonom-sku zaštitu od društva i od države. To je pravo čak prepoznato i u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (PTP)15 i izmijenje-noj Europskoj socijalnoj povelji (ESP),16 te je navedeno kao jedan od Ciljeva održivog razvoja.17

Primjerice, članak 33. PTP-a određuje da „Obitelj uživa pravnu, gospodarsku i socijalnu zaštitu. Kako bi se uskladio obiteljski i pro-fesionalni život, svatko ima pravo na zaštitu od otkaza zbog razloga povezanog s materinstvom te pravo na plaćeni rodiljni dopust i rodi-teljski dopust po rođenju ili posvojenju djeteta.“

Članak 8. ESP-a određuje pravo zaposlenih žena na zaštitu u slu-čaju majčinstva, što znači da im se tijekom trudnoće i rodiljnog dopusta jamči sigurnost radnog mjesta te da se nakon rodiljnog dopusta mogu vratiti na svoje radno mjesto.

Članak 16. ESP-a o pravu obitelji na socijalnu, pravnu i ekonom-sku zaštitu kaže da „Radi osiguranja uvjeta potrebnih za puni razvoj obitelji kao osnovne jedinice društva, stranke se obvezuju promicati ekonomsku, pravnu i socijalnu zaštitu obiteljskog života, posebice pomoću socijalnih i obiteljskih potpora, fiskalnih olakšica, poticanja gradnje stanova prilagođenih potrebama obitelji, pomoći mladim obi-teljima i drugim odgovarajućim mjerama.“

Članak 27. ESP-a, o pravu na jednake mogućnosti i uvjete zapo-slenika koji imaju obiteljske odgovornosti, kaže da „Radi osigura-nja učinkovitog ostvarivanja prava na jednake mogućnosti i uvjete zaposlenika oba spola koji imaju obiteljske odgovornosti te između takvih i drugih zaposlenika, stranke se obvezuju:

1. poduzeti odgovarajuće mjere kako bi: a. omogućile zaposlenicima koji imaju obiteljske odgovornosti da

se zaposle i održe kao zaposlenici, ili da se vrate na posao nakon odsutnosti uzrokovane obiteljskim odgovornostima, uključujući i mjere u području profesionalnog usmjeravanja i usavršavanja;

b. vodile računa o njihovim potrebama u pogledu uvjeta zaposle-nja i socijalne sigurnosti;

c. razvile ili promicale javne ili privatne službe, posebno službe za dnevno čuvanje te druge oblike skrbi o djeci;

I. stupObitelj kao

temeljna stanica ljudskog društva

„Samohrana majka s troje djece, dječakom (u dobi od 9 godina) i blizankama (u dobi od 3 godine), dugo-trajno je nezaposlena i jedva preživljava sa 400 eura socijalne pomoći mjesečno, kao što su shema minimal-nog dohotka (RSI – Rendimento Social de Inserção) i obiteljski dodatci. Nema nikakvu potporu ostalih članova obitelji i zbog toga je prisiljena cijelo vrije-me brinuti se za svo troje djece. S tim iznosom treba pokriti troškove školovanja, zdravstvene troškove, ku-povinu odjeće i plaćanje režija koje uključuju stanari-nu, struju, vodu i plin. Samo za troškove stanovanja potroši 225 eura mjesečno tako da joj ne ostane mno-go novca za kupovinu hrane i lijekova za sebe i svoje troje djece. Caritas joj pomaže u hrani i novčano za plaćanje određenih troškova. Početkom školske godine Caritas je nabavio dio školskog pribora, no odgova-rajuće školske knjige nisu uvijek dostupne. Majka je prijavljena na Zavodu za zapošljavanje, ali jedno-stavno ne može pronaći posao.“

Cáritas Diocesana de Santarém, Portugal

„Kad djeca nisu kod kuće, ne grijem stan. Što se tiče hrane, kad nisu kod kuće, jedem manje. Ne želim da osjete kako mi nedostaje novca. Stežem remen. Najteže je to što im ne mogu pružiti ono što bih htio. Bojim se da ću ispasti loš otac koji ne udovoljava svojoj djeci, a to jako boli. Mislim da su muškarci previše ponosni i srame se tražiti pomoć.“

Fabrice, samohrani otac troje djece nad kojima ima zajedničko skrbništvo, s primanjima od 1100 eura mjesečno, Secours Catholique – Caritas Francuska

„Osoba koja se brine o rođaku koji je invalid ne može raditi puno radno vrijeme. Ljudi govore da ih poslo-davci ne žele zaposliti zbog takve obveze ili im nude mnogo nižu plaću od uobičajene za taj posao.“

Svećenik koji radi za Caritas u Sofiji, Bugarska

„

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 11 | Caritasov plan

2. predvidjeti mogućnost da svaki roditelj, tijekom razdoblja nakon porodiljnog dopusta, može koristiti roditeljski dopust radi skrbi o djetetu, a čije će se trajanje i uvjeti utvrditi nacionalnim zakono-davstvom, kolektivnim ugovorima ili praksom;

3. osigurati da obiteljske odgovornosti kao takve ne budu valjan ra-zlog za otpuštanje s posla.“

Peti cilj održivog razvoja, koji se odnosi na postizanje ravnoprav-nosti između žena i muškaraca, sadrži konkretni cilj: „Prepoznati i vrednovati neplaćenu njegu i rad u kući kroz osiguranje javnih uslu-ga, infrastrukture i politika socijalne zaštite te promicanja zajedničke odgovornosti u kućanstvu i obitelji.”

Dječje siromaštvo treba razmatrati u kontekstu obiteljske situaci-je. Najčešći čimbenici koji obitelji guraju u siromaštvo uključuju nezaposlenost ili siromaštvo zaposlenih, dugotrajnu bolest ili smrt jednog od roditelja, njegu starijih članova obitelji, odvojeni život ili razvod, kao i diskriminaciju.

Obitelji izravno pridonose društvu kad njeguju svoju malu djecu, starije članove obitelji i članove obitelji kojima iz drugih razloga

Foto: Lefteris Partsalis, Caritas Švicarska

treba pomoć, i to čine uz niže troškove, a često i nudeći bolju kva-litetu od one koju bi za takvu pomoć pružio javni sektor. Ovaj je doprinos društvu vrijedan i stoga vrijeme utrošeno na to treba pri-znati i vrednovati, primjerice prilikom izračuna visine mirovine.18

Dosad neviđene stope nezaposlenosti i siromaštva proizašle iz gos-podarske i financijske krize koja je započela 2008. godine ukazuju na kritičnu važnost obitelji kao primarnih njegovatelja i aktera socijalne zaštite, kao i na slabosti i ograničenja postojećih sustava socijalne zaštite diljem Europe. Stoga je neophodno povećati zani-manje za ocjenu koliko dobro nacionalni i lokalni sustavi socijalne zaštite pomažu obiteljima i kako ih se može poboljšati.

Za naša je društva od prijeke potrebe ulagati u obitelji kako bi ih se osnažilo i kako bi se promicao društveni kapital koji one stvaraju. Društveno ulaganje, primjerice u obrazovanje, rezultira smanje-nim troškovima za liječenje i povećava prilike osobe na tržištu rada te promiče puno sudjelovanje u društvu. Ulaganje u mlade ljude posebice je korisno za cijelo društvo. Politike oporezivanja također mogu biti važan instrument koji dopunjuje društveno ulaganje u obitelji, primjerice kroz porezne olakšice za obitelji s djecom.

1. st

up

| 12 |

1

CARITASOVE PRAKSE KOJE OBEĆAVAJU

“Rojdestvo Hristovo”Centar za majke u nepovoljnom položaju Caritas Bugarska

Što se nudiCentar nudi personalizirano strukovno osposobljavanje i progra-me socijalnog savjetovanja koji se bave specifičnim potrebama i izazovima svakog pojedinca. Nude se zanatske radionice na kojima žene mogu steći vještine ovisno o tome što ih zanima. Radionice imaju dvojaku ulogu - oblik su radne terapije i izvor dodatnog dohotka, premda skromnog. Osoblje pomaže mladim ženama da nakon života u ustanovama započnu samostalni život, osigurava-jući im privremeni smještaj i posao. Centar usko surađuje s regi-onalnim tijelima uprave, zavodima za zapošljavanje i ustanovama koje pružaju socijalne usluge.

CiljCilj je projekta osnažiti samohrane majke, kroz integralni projekt, omogućujući im da (ponovno) uđu na tržište rada i spoje posao s obiteljskim obvezama.

IshodU dvanaest godina postojanja, centar je pomogao više od 300 po-trebitih majki. Više od 60 ih je uspjelo postići i zadržati stabilan materijalni i društveni položaj, a 6 ih je pronašlo zaposlenje na puno radno vrijeme u samom centru. Zahvaljujući tomu, ove su obitelji pobjegle iz siromaštva što se jednako pozitivno odražava i na društvenu i ekonomsku situaciju njihove djece.

PREP®Program za prevenciju i poboljšanje odnosaCaritas Danska

Što se nudiPREP je tečaj koji parovima pomaže da ostanu zajedno i da se usre-dotoče na to kako da njihov zajednički svakodnevni život postane (još) bolji. Tečaj pomaže parovima da osnaže svoju vezu i smanje rizik od razlaza. Potpomaže obiteljima kako bi bile sigurno utoči-šte i mjesto na kojem djeca mogu razvijati svoje potencijale. Iako tečaj počiva na vrijednostima, nema religiozni ili politički karakter. Caritas dijeli vrijednosti očuvanja veza i usredotočivanja na obitelji. Tečaj se temelji na tridesetogodišnjem istraživanju u području od-nosa.19 PREP nije terapija već tečaj koji se temelji na poučavanju i vježbama. Predavanja se provode u nazočnosti svih polaznika dok se sve vježbe i razgovori provode zasebno sa svakim parom. Nitko ne mora dijeliti osobne informacije s bilo kojom drugom osobom osim

Foto: Isabel Corthier, Caritas Belgija

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 13 | Caritasov plan

Foto: Caritas Švicarska

sa svojim partnerom ili partnericom i nema skupnog rada. PREP poučava bračne parove ili one koji se spremaju na sklapanje braka osnovne vještine poput: kako učinkovito komunicirati, kako raditi kao tim, kako rješavati probleme, kako upravljati sukobima, kako očuvati i produbiti ljubav, privrženost i prijateljstvo.

Caritas Danska ima tim obrazovanih i certificiranih učitelja PREP-a koji su svi odreda volonteri. Centar za Familieudvikling (razvoj obi-telji) nositelj je autorskih prava i odgovoran za materijale koji se koriste na tečaju te za osposobljavanje učitelja PREP-a u Danskoj. Caritas organizira ove tečajeve u suradnji s lokalnim župama, škola-ma i sličnim institucijama.

CiljOvaj projekt pridonosi povećanju otpornosti bračnih drugova, osnažujući ih da spriječe raspad veze, na taj način izbjegavajući vi-soku cijenu (pogotovo za djecu) koja je povezana s razvodima, kao i povezane ekonomske troškove za društvo. Predstavlja primjer druš-tvenog ulaganja s dugotrajnim pozitivnim učincima.

IshodDanski Nacionalni centar za društvena istraživanja dokumentirao je da PREP ima pozitivan učinak i može doprinijeti spriječavanju razvoda.Dodatne informacije mogu se naći na http://www.smartmarriages.com/prep.overview.html

Centar za socijalnu uključenost i rehabilitaciju Romske djece i njihovih obitelji Turulung, Caritas Satu Mare, Rumunjska

Što se nudiOvaj centar, koji je 2014. osnovao Caritas Satu Mare, namijenjen je potrebitim osobama iz područja koja se nalaze u nepovoljnom položaju, posebice iz ruralnih područja. Većina korisnika su Romi, obitelji s više od troje djece koje žive u lošim uvjetima, bez pristu-pa obrazovanju, sustavu zdravstvene zaštite ili socijalnoj pomoći. Projekt je usredotočen na tri stupa: zajednica, razvoj i uključiva-nje. Djeca koja su napustila školu u Centru dobivaju socijalnu i obrazovnu podršku čime im se pomaže da ostvare pristup obrazo-vanju ili da se nastave školovati. Koristi imaju i od izvanškolskog programa, aktivnosti u slobodno vrijeme, pomoći s higijenom i zdravljem, aktivnostima za socijalizaciju i rekreaciju, te psihološ-kom i vjerskom podrškom. Roditelji ove djece također su uklju-čeni u programe obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja te imaju koristi od usluga savjetovanja čiji je cilj pomoći im u potrazi za poslom.

CiljCilj projekta poboljšati je životne uvjete Roma i ostalih ranjivih potrebitih skupina u županijama Satu Mare i Maramureš. Projekt nastoji odgovoriti na nedostatak vještina u roditelja djece u od-nosu na potrebe tržišta te poboljšati mogućnosti djece za pristup školovanju i napretku u obrazovanju.

IshodProjekt predstavlja bitan mehanizam podrške za ovo geograf-sko područje budući da je do sada vrlo mali broj nevladinih

organizacija ili lokalnih tijela razvio slične programe za to pod-ručje. Od početka provođenja programa, pomoć je primilo 1000 korisnika. Projekt je imao i snažan utjecaj na zajednicu, kao, pri-mjerice, 2015. godine kad je skupina njemačkih studenata po-mogla da se izgradi prvo dječje igralište u Turulungu za djecu iz lokalne zajednice. Inovativni aspekt projekta ogleda se u tome da se uključuje i pomaže cijela obitelj, a ne samo djeca. Centar postiže dobre stope uspjeha.

1. st

up

| 14 | Foto: Caritas Austrija

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 15 | Caritasov plan

2

CARITAS PREPORUČUJE

Na osnovi gore prikazanih izazova, ovaj odjeljak donosi preporuke koje se posebno odnose na prvi stup -obitelj kao temeljnu stanicu ljudskog društva i primarne sigurnosne mreže. Politike treba oblikovati tako da:

Osiguraju pravo na obiteljski život: pomoći u ostvarivanju ravnoteže između posla i obiteljskog života i pomoći obiteljima tako da se osigura:

mjesečni dječji dodatak - usvojiti univerzalni pristup povlasticama za djecu; obitelji s niskim primanjima trebaju primati takav dodatak u uvećanom iznosu;

dostatni broj pristupačnih ustanova za skrb o djeci; usluge obiteljskog savjetovanja.

Omogućiti, pomoći i prepoznati vrijednost njege članova obitelji tako da se:

osigura zakonsko pravo na porodiljni dopust u trajanju od najmanje 15 tjedana, kao i roditeljski dopust u trajanju od najmanje 6 mjeseci;

omogući određeni broj dana godišnje za posebni dopust za njegu članova obitelji (djece, starijih, bolesnih);

osigura minimalni dohodak tijekom duljih razdoblja dopusta radi njege članova obitelji;

razmotri ubrajanje vremena provedenog njegujući članove obitelji u radni staž radi ostvarivanja mirovine.

Iznova ocijene porezni sustavi kako bi se prilagodili obiteljima i bili progresivni (preraspodjela bogatstva od bogatih siromašnima); uzimajući u obzir doprinos obitelji društvu, kroz svoju međugeneracijsku prirodu, odobravajući financijsku kompenzaciju u obliku smanjenja poreza ili odobrenja kredita.

Ocijeniti učinak planiranih inicijativa za uvođenjem politika u područja zaposlenja, obrazovanja i zdravstva na situaciju obitelji, a posebice obitelji s niskim primanjima, u obliku procjena učinaka na obitelj.

1. st

up

2. stup Uključiva tržišta

rada – rad kao izvor blagostanja

| 18 |

Rad je izvor blagostanja jer omogućava ostvarivanje mnogih dru-gih prava. Omogućava uzdržavanje sebe i obitelji te, ako je slo-bodno izabran i prihvaćen, predstavlja način prihvaćanja te rav-nopravnog, odgovornog sudjelovanja žena i muškaraca u društvu. Nadalje, na tržištu rada može se zaraditi dohodak s kojim se pri-donosi egzistenciji i plaćanju željenog životnog standarda. Tržište rada, međutim, povlači za sobom i brojne rizike od siromaštva, posebno u slučajevima kad plaće nisu dostatne za podmirenje troš-kova života ili u slučajevima nezaposlenosti. Svi koji ne pronađu posao, svi koji izgube posao ili napuste tržište rada bez zaštite naći će se u velikoj opasnosti da osiromaše. Osim toga, nemaju sve osobe u radno aktivnoj dobi jednaki pristup radu ni zapošljavanju. Ne samo da nedostaje dovoljno plaćenih radnih mjesta već i osobe koje traže zaposlenje nemaju uvijek kvalifikacije koje tržište rada trenutačno traži ili njihove kvalifikacije nisu priznate.

2. stup Uključiva tržišta

rada – rad kao izvor blagostanja

Foto: Antonio Fantasia, Caritas Europa

„Kako vidim, problem je stav poslodavaca, odnosno [to što nude] rad na crno, poslodavci radije nude rad uz ugovor [na određeno vrijeme] umjesto stalni radni odnos. Često zaposlenicima ne nude nikakve beneficije ili skrb."

Odgovor socijalnog radnika iz Caritasa Češke u anketi provedenoj za potrebe ove publikacije

„Oboje smo zaposleni, ali naš dohodak iznosi tek nešto više od nacionalne minimalne plaće od 505 eura po osobi. Ne plaćamo stanarinu tako da su nam prihodi dostatni da pokrijemo svakodnevne troškove normalne obitelji s trogodišnjom kćeri. Međutim, ne-davno smo saznali da naša kći boluje od rijetke bolesti zbog koje moramo tri puta tjedno putovati u udaljeno mjesto na liječenje. To je pogoršalo našu socijalnu i fi-nancijsku situaciju. Mjesečno potrošimo 650 eura na liječenje i putovanje, a ne dobivamo nikakvu pomoć za podmirenje tih troškova. Naše sadašnje plaće nisu dovoljne da pokrijemo dnevne troškove, a ne zadovo-ljavamo uvjete da tražimo dodatnu socijalnu pomoć. Prije smo imali pristojan život, ali sad nam je teško."

Korisnik Cáritasa Diocesana de Santarém, Portugal

„Radio sam kao građevinski radnik, ali sam izgubio posao kad je tvrtka bankrotirala. Moja supruga bo-luje od duševne bolesti i često treba pomoć psihijatra. Dugotrajna nezaposlenost i nedostatak pomoći doveli su me u nevolju i, nažalost, počeo sam se opijati. Imam troje djece koja idu u školu, ali im ne mogu pružiti potporu koja im je potrebna za dobar uspjeh u školi. Volio bih da nisam ostao bez posla ili da dobijem po-moć kako bi se ponovo osovio na noge."

Caritas Slovenija, korisnik

„

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 19 | Caritasov plan

Rad je temeljno pravo o kojemu izravno ovise socijalna pravda i građanski mir.„…Osnovni kapital koji treba čuvati i cijeniti je čovjek, ljudska osoba u svojoj cjelovitosti…” 20 U samo jednom odlomku kasnije u enci-klici, papa Benedikt ponavlja određene tradicionalne pojedinosti o ljudskom radu: da je slobodno izabran; da se poštuje radnik; bez diskriminacije; omogućuju obitelji da zadovolji svoje potrebe i obrazovne potrebe djece; zabrana dječjeg rada; omogućavanje or-ganiziranja radnika (sindikati) i da se čuje glas radnika; pružanje "dovoljno prostora" za osobni i duhovni razvoj; podrška pristojnoj mirovini.21 Rad ima potencijal za povećanje ljudskog dostojanstva svake osobe. Rad je ključni aspekt putem kojeg ljudi u potpunosti sudjeluju u društvu, a društvima cilj treba biti stvoriti radna mje-sta za sve. U skladu s politikom aktivnog uključenja, odgovara-jućih primanja, održive zaposlenosti i dobrih usluge to su i dalje su obvezni ciljevi svakog ekonomskog sustava koji teži pravdi i općem dobru. Stoga bi uključiva tržišta rada trebala prepoznati vrijednost rada i doprinos ljudi društvu.

To je pravo prepoznato u Povelji Europske unije o temeljnim pra-vima (PTP) 22 i izmijenjenoj Europskoj socijalnoj povelji (ESP).23

Članak 15., stavak 1. PTP-a kaže da „Svatko ima pravo na rad i na obavljanje slobodno izabranog ili prihvaćenog zanimanja.”

Članak 1. ESP-a o pravu na rad pojašnjava da: „Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na rad, stranke se obvezuju:1. priznati jednim od svojih glavnih ciljeva i odgovornosti postizanje

i održavanje što je moguće više i stabilnije razine zaposlenosti, pri tome nastojeći ostvariti punu zaposlenost;2. djelotvorno štititi pravo zaposlenika da zarađuju za svoj život slo-bodno izabranim radom.”

Članak 2. ESP-a govori o pravu na pravične radne uvjete.

Članak 4. ESP-a govori o pravu na pravednu plaću.

8. Cilj održivog razvoja o dostojanstvenom radu i ekonomskom rastu sadrži konkretni cilj: „Do 2030. godine postići potpuno i pro-duktivno zapošljavanje i rad dostojan čovjeka za sve muškarce i žene, uključujući mlade ljude i osobe s invaliditetom, te jednaku plaću za jednaki rad.”

Unatoč ovim ciljevima i člancima koji štite radnike, potrebno je obratiti pozornost na rastuću pojavu siromaštva zaposlenih u Europi. Kvalitetno zapošljavanje uključuje pristojne radne uvjete i odgovarajuće plaće, omogućujući radnicima i njihovim obite-ljima da vode dostojanstveni život. Socijalni partneri i nadležna tijela trebaju osigurati zaštitu tih uvjeta u pravnim normama koje štite rad i osiguravaju pravednu plaću za rad. U tom smislu, tre-ba riješiti problem rada na crno. Pametna porezna politika može pridonijeti povećanju najnižih (neto) plaća do pristojne razine, uz istodobno rješavanje problema tzv. zamke nezaposlenosti.

Uključiva tržišta rada također zahtijevaju postojanje (kratko-trajne) pomoći u razdoblju između dva zaposlenja. Nezaposlene

Foto: Isabel Corthier, Caritas Belgija

2. s

tup

| 20 |

osobe moraju imati pristup uslugama savjetovanja za zapošljavanje i programima prekvalifikacije kako bi povećale svoje izglede na tržištu rada. Treba uvesti i mjere koje će omogućiti sudjelovanje na tržištu rada osoba s mentalnim ili fizičkim invaliditetom. Mjere protiv diskriminacije trebaju povećati prilike za uključivanje na tržište rada marginaliziranih skupina, kao što su Romi ili migranti, te jednaku zastupljenost žena i muškaraca.

Prema službenim statističkim podatcima o nezaposlenosti mla-dih i osobama koje nisu u radnom odnosu, obrazovnom sustavu ili na stručnom usavršavanju, bit će potrebno uložiti konkretne napore u okviru cjeloživotnog učenja kako bi se olakšao prijelaz iz škole i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržište rada.

Vlade bi u krajnjoj nuždi trebale razmisliti o tome da postanu poslodavci jer su lekcije koje smo naučili iz Velike depresije u so-cijalnom smislu danas jednako poučne kao što su bile 30-ih go-dina prošlog stoljeća. Nijedno si društvo ne može priuštiti stav da toliki broj nezaposlenih stanovnika smatra potrošnom robom. Bez obzira na činjenicu da vlade trebaju povećati broj dugoročno održivih i dobro plaćenih radnih mjesta, s obzirom na veliki pad zaposlenosti i njezin utjecaj na nezaposlene svih dobi, vlade bi ta-kođer trebale razmisliti o tome da postanu poslodavci, u krajnjoj nuždi kroz dobrovoljne programe. Njih bi trebalo osmisliti tako da se ne narušavaju tržišno gospodarstvo, ali da osiguraju društve-no koristan rad za one koji traže zaposlenje. Mnogo je područja u

socijalnom gospodarstvu u kojima bi se to moglo uvesti (na pri-mjer, dugotrajna skrb). To ne znači da socijalne službe trebaju biti ovisne o dugotrajno nezaposlenim ljudima koji bi se zapošljavali putem državnih programa. Te usluge treba osigurati u okviru re-dovitog pružanja usluga. Međutim, ovaj pristup ima potencijal za otvaranje dodatnih radnih mjesta, posebice u teškim vremenima za gospodarstvo.

Dugotrajno nezaposlene osobe, koje u mnogim zemljama čine 50 % ili više svih nezaposlenih, zaslužuju posebnu pažnju i cilja-nim pristup kako bi se uklonile prepreke i omogućilo sudjelovanje na tržištu rada kroz pojedinačne putove povratka na posao. U tom kontekstu treba promicati potencijal neprofitnih organizacija i so-cijalnih poduzeća za otvaranje novih radnih mjesta, a tijela javne vlasti trebaju biti poslodavac u krajnjoj nuždi, posebice za skupine u najnepovoljnijem položaju, osobe najudaljenije od tržišta rada ili osobe koje obavljaju niskokvalificirane poslove. To je jedna od temeljnih odrednica politike uključivog tržišta rada.

Uvjeti rada također trebaju omogućiti ravnotežu između posla i obiteljskog života, uzimajući u obzir doprinos obitelji društvu kroz skrb za svoju djecu i/ili druge uzdržavane članove obitelji. U tom je smislu preporučljivo da kreatori politika razmotre mo-gućnosti kao što su cjeloživotna evidencija odrađenih sati koje omogućuju fleksibilnu raspodjelu vremena između posla i brige za obitelj ili njege.

Foto: Antonio Fantasia, Caritas Europa

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 21 | Caritasov plan

1

CARITASOVE PRAKSE KOJE OBEĆAVAJU

Zadruga poduzetnika na nepuno radno vrijemeCooperatief Ondernemen in Nederland - COINCordaid – Caritas Nizozemska

Što se nudiZadruga poduzetnika na nepuno radno vrijeme predstavlja inova-tivan koncept koji je 2013. godine pokrenula akademija Tientjes uz potporu Cordaida. Prva zadruga za poduzetnike na nepu-no radno vrijeme osnovana je 2013. u Bredi: De Vrije Uitloop. Zadrugu čini trinaest različitih pojedinaca, koje pokreću vlastite strasti i nadarenost, a među zastupljenim zanimanjima tu su: di-zajner internetskih stranica, izrađivač namještaja, fotograf, vrtlar, trener, da spomenemo samo neke. Zadruga je nastala u uskoj suradnji s lokalnim vlastima u Bredi, stvaranjem tzv. zone mini-malnih propisa koja izuzima ove neformalne poduzetnike od pri-državanja ograničenja koja se primjenjuju na osobe koje u Bredi žive na minimalnom dohotku. Članovi zadruge i dalje primaju minimalni dohodak uz ostvarivanje zarade. Dio ostvarene dobiti ostaje u zadruzi, što im omogućava nabavku sirovina i zaliha ili plaćanje troškova daljnjeg školovanja. Razlika se isplaćuje lokal-nim vlastima kao dobit i na taj način oni uplaćuju dio sredstava za isplatu svojeg minimalnog dohotka.

CiljCilj projekta pružiti je podršku dugotrajno nezaposlenim osoba-ma da naprave iskorak prema zapošljavanju tako da im se omo-gući da si sami stvore radna mjesta bez rizika od gubitka svih prihoda u slučaju da poduzetnička djelatnost od samog početka ne bude ostvarivala dovoljno prihoda za podmirenje troškova života.

IshodCOIN je sklopio sporazume s nekoliko nizozemskih gradova, stvarajući preduvjete za otvaranje zadruga u sigurnom okruženju, ali s jasnim ciljem sprječavanja da ljudi završe u zamci siromaštva. Ovo je dobar primjer korištenja socijalnih beneficija kao socijal-nog ulaganja u ljude. Dodatne informacije mogu se naći na: https://www.cordaid.org/en/ and www.devrijeuitloop.nl.

Hotel MagdasCaritas Beč, Austrija

Što se nudiBivši starački dom pretvoren je u boutique hotel sa 78 različito uređenih soba uz pomoć kredita od 1,5 milijuna eura dobivenog od Caritasa i 60.000 eura prikupljenih kroz skupno financiranje. U njemu rade osposobljeni izbjeglice i iskusno hotelsko osoblje, a gostima iz cijelog svijeta nudi pametni, urbani i višekulturni "dom" uz dodanu društvenu vrijednost: mogućnost zapošljavanja

osobama koje na redovnom tržištu rade imaju vrlo malo moguć-nosti za dobivanje posla.

CiljHotel Magdas osmišljen je kao ogledni primjer u borbi protiv si-romaštva kroz otvaranje novih radnih mjesta za izbjeglice koji bi inače bili udaljeni od tržišta rada. Hotel je socijalno poduzeće; cilj nije zgrtanje što veće zarade već ostvarivanje što većih socijalnih koristi i socijalna uključenost.

IshodU hotelu je trenutačno na puno radno vrijeme zaposleno oko 20 izbjeglica iz 16 različitih zemalja. Ova se inicijativa našla u finalu natjecanja za europsku socijalnu inovaciju 2013. godine.Dodatne informacije mogu se naći na: http://www.magdas-hotel.at/en/hotel/

Projekt zapošljavanja Caritas Slovenije

Što se nudiNezaposlene osobe u Sloveniji imaju priliku steći radno iskustvo i razviti vještine kroz zapošljavanje na Caritasovim projektima. U potrazi za poslom na redovnom tržištu rada prate ih i poučavaju zaposlenici Caritasa. Caritasovi projekti zapošljavanja dijelom se financiraju putem javnih natječaja, a dijelom ih financira Caritas.

CiljCilj ovog Caritasovog projekta zapošljavanja integracija je dugo-trajno nezaposlenih osoba na tržištu rada i u društvu.

IshodU 2014. godini Caritas Slovenije kroz ovaj je program zaposlio 31 osobu. Dodatne informacije mogu se naći na: http://www.ess.gov.si/delodajalci/financne_spodbude/razpisi/javna-dela-2016-prvo-javno-povabilo

Foto: Meabh Smith, Trócaire – Caritas Irska

2. s

tup

| 22 |Foto: Antonio Fantasia, Caritas Europa

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 23 | Caritasov plan

Temeljem prethodno navedenih izazova, ovo poglavlje navodi preporuke specifične za stup uključivih tržišta rada Caritasovog socijalnog modela.

Zaštititi prava svih radnika i boriti se protiv iskorištavanja, primjerice, neprijavljenih radnika.

Odrediti odgovarajuću minimalnu plaću.

Osigurati jednaku plaću za žene i muškarce – jednaka plaća za jednaki rad.

Poboljšati sigurnost radnog mjesta ograničavanjem uporabe ugovora na određeno vrijeme.

Uvesti mjere za podršku pri prijelazu iz obrazovanja na tržište rada (zapošljavanje mladih), odnosno promicanjem povezanosti između obrazovnih programa i vještina koje se traže na tržištu rada.

Osigurati usluge savjetovanja pri zapošljavanju koje olakšavaju sudjelovanje na tržištu rada, posebice za tek pridošle migrante, i promjenu posla.

Olakšati priznavanje vještina i kvalifikacija stečenih u inozemstvu.

Smanjiti dugotrajnu nezaposlenost provođenjem reintegracije i nadogradnjom vještina.

Smanjiti jaz između službene i učinkovite dobi za umirovljenje na način da se opis posla prilagodi potrebama starijih radnika.

Podrška zapošljavanju u neprofitnim organizacijama i socijalnim poduzećima, iskorištavajući njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta.

Uklanjanje diskriminatornih praksi koje predstavljaju prepreke zapošljavanju.

2

CARITAS PREPORUČUJE 2.

stu

p

3. stupSocijalna zaštita

kao dobro društveno ulaganje

| 26 |

3. stupSocijalna zaštita

kao dobro društveno ulaganje

S kulturnog i društvenog stajališta, pojam blagostanja se čvrsto ukorijenio u političko okruženje u kojemu se pravda, jednakost i solidarnost uzimaju kao temelj suživota. Osim uključivog tržišta rada i obiteljske politike, socijalna država osigurava, ili bi trebala osigurati, konkretnu socijalnu infrastrukturu u koju su ugrađena ova temeljna načela. Socijalna infrastruktura, odnosno sustav so-cijalne zaštite, može se organizirati na različite načine, u skladu s različitim postojećim kulturama, ustavnim odredbama i razinom civilnog i društvenog kapitala. To može uključivati financijske dodatke, doprinose i/ili pružanje usluga koji mogu pridonijeti blagostanju i razvoju pojedinaca i skupina u određenoj zajednici, uz istodobno poticanje sudjelovanja u društvenom okruženju. U tom smislu, sustav socijalne zaštite socijalne države uključuje treći važni stup Europskog socijalnog modela Caritasa Europe jer on utječe na blagostanje.

I doista, jedna od glavnih političkih odgovornosti svake javne ustanove, u skladu sa stajalištem Caritasa, odnosi se na neprekidno poboljšanje blagostanja. Time se osigurava zaštita od socijalnih ri-zika, kao što su nezaposlenost, nesreće, bolesti i invalidnost, te po-dupiru starosne mirovine. Socijalna zaštita financira se iz poreznih prihoda i/ili odbitaka od plaća. U nekim zemljama iznos socijalne pomoći koja se isplaćuje u slučaju gubitka prihoda nije dovoljna za pristojan život. Socijalni rizici kao što su nezaposlenost, nesre-ća, bolest i starost obično izravno vodi u siromaštvo. Čak i kada osoba ostvari pravo na novčanu socijalnu pomoć, visina takve pomoći u nekim je zemljama često nedostatna za dostojanstveni život. Država, međutim, ima presudnu odgovornost za osiguranje ljudskog dostojanstva i socijalna prava svih ljudi organiziranjem solidarnosti koja je uključujuća i osnažujuća.

Primarni ciljevi sustava socijalne zaštite trebali bi biti omogu-ćavanje razvoja ljudi, borba protiv siromaštva, osiguranje sigur-nosne mreže u slučaju potrebe, te pomoć u slučaju zdravstvenih problema, odlaska u mirovinu i nezaposlenosti. Obitelji preče-sto ne raspolažu resursima za stvaranje poticajnog okruženja za svoju djecu u kojem bi djeca mogla u potpunosti razvijati svoje potencijale već od rane dobi, ili čak za osobni rast i razvoj ako su odrasli u siromaštvu i u nepovoljnom položaju ili ako se nađu u situacijama izrazite ranjivosti. Za postizanje socijalne pravde i smanjenje nejednakosti neophodno je osigurati pristup obrazo-vanju, zdravstvenoj skrbi, stanovanju i odgovarajućoj socijalnoj zaštiti.

Socijalne naknade trebaju biti dostatne kako bi se ljudi mogli usredotočiti na daljnji razvoj svojih kapaciteta i očuvanje zdrav-lja. Sheme minimalnog dohotka ne bi trebalo smatrati dugoroč-nim rješenjima za ljude koji proživljavaju siromaštvo i treba ih

„Primam 565 eura i malu dodatnu naknadu, ali uz stanarinu i sve drugo, teško je. Više ne pušim, već 10 go-dina. Ne pijem alkohol, ne izlazim, rijetko kupim novu haljinu. To ionako ne možemo, nemoguće je. Uvijek sam kod kuće, uvijek. Također se i pomalo sramim. Trudim se pobrinuti se za sve, trudim se izgledati sretno, ali to nije lako. Imamo i mi dostojanstvo; ne želimo da svi znaju da idemo jesti u Secours Catholique. Ne znam kako ću nastaviti živjeti, ali vidjet ćemo. Ne računam toliko, mislim da još imamo vremena da razmislimo o budućnosti.!“

Marie, 54, Secours Catholique – Caritas Francuske, korisnica koja je oduvijek radila, ali je prije osam godina izgubila supruga i tad se razboljela te stalno pobolijeva

„Čak i hitna pomoć odbija pomoći beskućnicima. Mnogo se puta dogodilo, da se nazove 112 za čovjeka na ulici koji leži bez svijesti, a oni [su] odbili posla-ti vozilo hitne pomoći. Kažu, imamo važnijih osoba, nema dovoljno liječnika itd., i da se ne mogu baviti beskućnicima ...”

Zaposlenik Caritasa koji radi s beskućnicima u Burgasu, Bugarska

„Radim kao učiteljica u školi [osnovnoj] u bivšem rudar-skom gradu iz doba komunizma. Škola se nalazi u rub-nom dijelu grada u vrlo siromašnom susjedstvu, a učenici su pretežito pripadnici romske zajednice koji žive u im-proviziranim stambenim objektima u predgrađu. U toj zajednici periodički dolazi do epidemije hepatitisa, a in-frastruktura u smislu vode, struje i grijanja je loša. Škola je obnovljena i dobro opremljena, ali je stopa odustajanja od školovanja visoka. Roditelji šalju djecu u školu samo zato da ne izgube pravo na dodatak (pravo na dodatak uvjetovano je time da dijete pohađa školu). Međutim, djeca rijetko dolaze u školu jer nemaju odgovarajuću odjeću i jer kod kuće nemaju uvjete za održavanje higije-ne. Roditelji ne shvaćaju važnost obrazovanja te je djecu teško uvjeriti da obrazovanju pridaju važnost. U školi postoji mnogo učitelja na zamjeni; mnogi od njih dođu i odu zbog niske plaće i nedostatka motivacije.”

Učiteljica i suradnica u Caritasovom vrtiću u Petrosaniju, Rumunjska

„

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 27 | Caritasov plan

kombinirati s uslugama koje pomažu ljudima da povećaju svoje prilike na tržištu rada.

Ova je nasušna potreba, međutim, ugrožena kao posljedica sma-njenih financijskih sredstava i politike štednje. No čak i bez izazo-va povezanih s gospodarskom krizom, postojeći sustavi socijalne zaštite nisu uspjeli spriječiti da više od 120 milijuna ljudi u EU živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. To pokazuje da zako-nodavci zanemaruju jazove i ne uspijevaju prilagoditi sustav tako da obuhvati sve potrebite ljude.

Ta su prava prepoznata u Povelji Europske unije o temeljnim pra-vima (PTP)24 i izmijenjenoj Europskoj socijalnoj povelji (ESP),25 te u UN-ovim Ciljevima održivog razvoja.26

Članak 14. PTP-a propisuje pravo na obrazovanje:

„1. Svatko ima pravo na obrazovanje i na pristup strukovnom i traj-nom osposobljavanju.

2. To pravo uključuje mogućnost besplatnog obveznog školovanja.3. Sloboda osnivanja obrazovnih ustanova, uz poštovanje demokrat-

skih načela, te pravo roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima, poštuju se u skladu s nacionalnim zakonima koji ure-đuju ostvarivanje takve slobode i prava.“

Članak 34. PTP-a: „Unija priznaje i poštuje pravo na pristup pravima iz socijalne sigurnosti i socijalnim službama koje pružaju zaštitu u slučajevima poput materinstva, bolesti, ne-sreća pri radu, ovisnosti ili starosti te u slučajevima gubitka posla, u skladu s pravilima utvrđenima pravom Unije te nacional-nim zakonodavstvima i praksom. Svatko tko zakonito boravi i

tko zakonito mijenja boravište u Europskoj uniji ovlašten je na prava iz socijalne sigurnosti i socijalne povlastice u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom. S ciljem borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva Unija priznaje i poštuje pravo na socijalnu pomoć i pomoć u vezi sa stanovanjem kako bi se osigurao dostojan život svima koji nemaju dovoljno sredstava, u skladu s pravilima utvrđenima pravom Unije te nacionalnim za-konodavstvima i praksom.”

Članak 35. PTP-a: „Svatko ima pravo na pristup preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje pod uvjetima utvrđenima nacionalnim zakonodavstvima i praksom. Pri utvrđivanju i proved-bi svih politika i aktivnosti Unije osigurava se visok stupanj zaštite zdravlja ljudi.“

Članak 36. PTP-a: „Radi promicanja socijalne i teritorijalne kohe-zije Unije, ona priznaje i poštuje pristup službama od općeg gospo-darskog interesa kako je predviđeno nacionalnim zakonodavstvima i praksom te u skladu s Ugovorima.”

Članak 12. ESP-a o pravu na socijalnu sigurnost kaže da: „Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na socijalnu sigurnost, stranke se obvezuju:

1. uspostaviti ili održavati sustav socijalne sigurnosti;2. održavati sustav socijalne sigurnosti na zadovoljavajućoj razini,

barem onakvoj kakva je potrebna za ratifikaciju Europskog zako-nika socijalne sigurnosti;

3. nastojati sustav socijalne sigurnosti postupno podići na višu razinu;4. poduzeti mjere, sklapanjem odgovarajućih dvostranih ili mnogos-

tranih ugovora ili drugim sredstvima, i u skladu s uvjetima utvrđe-nim u tim ugovorima, kako bi osigurale:

Foto: Caritas Švicarska

3. s

tup

| 28 |

a. jednakost svojih državljana i državljana drugih stranaka u po-gledu prava na socijalnu sigurnost, uključujući i očuvanje prava proizašlih iz zakonodavstva o socijalnoj sigurnosti, bez obzira na preseljavanja osiguranih osoba na teritorijima stranaka;

b. priznavanje, održavanje i uspostavljanje prava na socijalnu sigurnost sredstvima kao što su zbrajanje razdoblja osiguranja ili zaposlenja ostvarenih sukladno zakonodavstvu svake od stranaka."

Članak 14. ESP-a o pravu korištenja usluga socijalnih službi kaže da „Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava korištenja usluga socijalnih službi, stranke se obvezuju:

1. promicati ili organizirati službe koje će primjenom metoda soci-jalnog rada pridonijeti dobrobiti i razvoju pojedinaca i skupina u zajednici, kao i njihovoj prilagodbi socijalnoj sredini;

2. ohrabrivati sudjelovanje pojedinaca te dobrovoljnih ili drugih or-ganizacija u stvaranju i održavanju takvih službi.”

Članak 23. ESP-a odnosi se na pravo starijih osoba na socijalnu zaštitu.

Članak 30. ESP-a osigurava pravo na zaštitu od siromaštva i so-cijalne isključenosti.

Nekoliko Ciljeva održivog razvoja sadrži povezane specifične ciljeve:

1. cilj: Okončati siromaštvo posvuda i u svim oblicima, kao što je navedeno u 3. specifičnom cilju: „Uvesti nacionalno odgo-varajuće sustave socijalne zaštite i mjere za sve, uključujući donje granice, te do 2030. godine postići znatni obuhvat siromašnih i ranjivih.”

3. cilj: Osigurati zdrav život i promicati dobrobit svih ljudi u svim životnim dobima, kao što je pokriveno 8. specifičnim ciljem: „Postići univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom, uključujući zaštitu od financijskog rizika, pristup kvalitetnim osnovnim zdrav-stvenim uslugama te pristup sigurnim, učinkovitim, kvalitetnim i dostupnim osnovnim lijekovima i cjepivima za sve.”

4. cilj: Osigurati uključujuće i kvalitetno obrazovanje za sve i pro-movirati cjeloživotno učenje, kao što je zacrtano u 1. specifičnom cilju: „Do 2030. godine osigurati da sve djevojčice i dječaci završe be-splatnu, pravednu i kvalitetnu osnovnu i srednju školu koja osigurava relevantne i učinkovite ishode učenja ”; 2. specifični cilj: “Do 2030. godine osigurati da sve djevojčice i dječaci imaju pristup kvalitetnom razvoju u ranom djetinjstvu, skrb i predškolsko obrazovanje tako da budu spremni za osnovnu školu”; i 3. specifični cilj: “Do 2030. go-dine osigurati jednaki pristup za sve žene i muškarce pristupačnom i kvalitetnom tehničkom, strukovnom i visokom obrazovanju, uključu-jući sveučilišno obrazovanje."

10. cilj: Smanjenje nejednakosti unutar i između država, kao što se promiče 4. specifičnim ciljem: „Usvojiti politike, osobito fiskalne, politike plaća i socijalne zaštite, te postupno postići veću jednakost.”

Pristup pristupačnim i kvalitetnim uslugama, kao što su obrazova-nje, zdravstvo, stanovanje i socijalno savjetovanje, uz potporu od-govarajućeg dohotka, zajedno s uključivim tržištima rada, temelji su učinkovite politike aktivnog uključivanja.

Pristup uslugama temeljno je pravo. Univerzalne usluge i nakna-de trebaju zadovoljiti životne potrebe: sve osobe u zemlji trebaju imati pristup na isti način. I dok bi pristup trebao biti univerzalan, razina naknada može se razlikovati ovisno o, primjerice, sastavu i razini dohotka obitelji.

Tijela javne vlasti odgovorna su za zaštitu socijalnih prava i za reguliranje i organiziranje pružanja usluga. To uključuje pravni okvir u svezi sa standardima kvalitete (uključujući i uvjete rada). Država bi trebala ponuditi/organizirati usluge ako ne postoji ni-jedna privatna inicijativa (bilo profitna ili neprofitna). Tamo gdje su dostupne privatne inicijative treba biti zajamčena sloboda iz-bora pružatelja usluga, a javne vlasti trebaju kontrolirati pošteno tržišno natjecanje među pružateljima usluga. Da bi se to postiglo, državni regulator i potencijalni državni pružatelji usluga (agencije) trebaju biti zasebna tijela.

Postoji potreba da se struktura i organizacija, djelovanje, financi-ranje i pristup sustavima socijalne zaštite osmisle tako da učin-kovito pridonose smanjenju siromaštva. Preporuka Međunarodne organizacije rada o minimumu socijalne sigurnosti (br. 202) po-tvrđuje ključnu ulogu socijalne zaštite u napretku društva, gos-podarskom oporavku, većoj jednakosti i socijalnoj pravdi. Stoga troškove sustava socijalne zaštite treba smatrati ulaganjem u/za društvo, a ne izdatkom.

Univerzalne naknade treba nadopuniti ciljanim uslugama i na-knadama utemeljenima na provjeri dohotka i/ili imovine s ciljem podupiranja ranjivih skupina ljudi kako bi se izbavili iz si-romaštva. Takve mjere uključuju usluge savjetovanja i financijske naknade. Vlasti bi trebale ciljati na postupni prijelaz sa selektiv-nog univerzalizma (npr. dječji doplatak za sve s prihodima ispod određene razine) na progresivni univerzalizam.

Hitne mjere trebaju poslužiti kao sigurnosna mreža za ljude koji nemaju nikakvih drugih naknada. Sigurnosna mreža treba biti ista za sve. Hitne mjere su privremene, dostupne svima i traju tako dugo dok primatelji ne ostvare pristup univerzalnim i/ili ciljanim mjerama neophodnima za dostojanstveni život.

Foto: ??????

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 29 | Caritasov plan

1

CARITASOVE PRAKSE KOJE OBEĆAVAJU

Ovo poglavlje donosi opis nekih praktičnih primjera Caritasovih projekata i ukazuje na to kako se preporuke mogu pretočiti u uspješne mjere politike sa svrhom poštenih, pravednih i učinkovi-tih mehanizama solidarnosti.

Fa BeneCaritas Turin, Italija

Što se nudiFa bene je pokusni projekt koji je osmislila i pokrenula mreža udruga, arhitekata i stvaratelja, zadruga, prodavača i građana koji dijele jednostavnu ideju: ljudi koji kupuju na nekoj od lokalnih tržnica u Torinu mogu kupiti malo dodatne hrane koja će biti da-rovana ljudima koji si ne mogu priuštiti svježu i kvalitetnu hranu. Osim toga, prodavači na tržnici na kraju svakog dana doniraju hranu koju nisu prodali. Prikupljena hrana distribuira se i isporu-čuje biciklom obiteljima koje socijalne službe prijave kao potrebi-te. Oni koji primaju takve pakete hrane zauzvrat se odužuju tako da rade za opće dobro.

CiljOmogućiti pristup zdravoj hrani i zapošljavanje nezaposlenih oso-ba starijih od 50 godina.

IshodMeđu stalno zaposlenima u Fa beneu postoje mnogi stariji od 50 godina koji su reintegrirani na tržište rada. Njihova iskustva pri-mjeri su istodobno „uključenosti“ i društvene „kohezije“, u dobro-došlom kontekstu poticanja promjene i prilagodbe.

Podrška za zapošljavanjeSecours Catholique – Caritas Francuske

Što se nudiOvaj program pruža potporu, kroz Secours Catholique, nezaposle-nim osobama koje traže novi posao. Za tu svrhu diljem Francuske postoji 50 timova "podrške za zapošljavanje" koji se sastoje od dobrovoljaca. Među njima je i deset timova koji uz podršku prila-gođenu pojedincima nude i skupnu podršku s ciljem pronalaska posla. Skupna podrška pruža se u koordinaciji s prilagođenom po-drškom i ima za cilj smanjivanje osjećaja očaja i usamljenosti koji su izraženi među ljudima bez posla. Prilagođena podrška temelji se na slušanju, pružanju podrške za stjecanje samopouzdanja te pomoći s administrativnim postupcima vezanima uz dobivanje posla. Neke od aktivnosti koje se provode uključuju informatičke radionice za pisanje životopisa i traženje otvorenih radnih mjesta, osiguranje prijevoza za tražitelje posla koji trebaju prijevoz za od-lazak na razgovor za posao itd.

CiljProgram pridonosi povećanju samopouzdanja i osobne motivaci-je, zahvaljujući učinku skupne podrške.

IshodKao rezultat ovog programa korisnici se osjećaju manje usamljeno što utječe na povećanje njihovog samopouzdanja, motiviraniji su za traženje i uspješan pronalazak posla.

Projekt ElpisCaritas Grčke

Što se nudiProjekt Elpis pruža podršku 650 siromašnih obitelji u različitim zemljopisnim područjima Grčke putem mjesečnih dostava hra-ne. Projekt financiraju Caritas Italije, Caritas Španjolske, Caritas Francuske i Catholic Relief Services, a provodi ga Caritas Grčke u suradnji s Caritasom Europe.

CiljGlavni cilj projekta Elpis (elpis znači nada) pridonijeti je smanje-nju posljedica gospodarske krize u Grčkoj među siromašnim i so-cijalno isključenim osobama.

IshodProjekt se bavi ljudima koji žive u krajnjem siromaštvu, kako Grcima tako i migrantima, koji nemaju ili imaju slabi pristup osnovnim prehrambenim namirnicama i hrani. Socijalno savje-tovanje, u kombinaciji s dostavom hrane, omogućuje ljudima da istražuju druge načine za bijeg od siromaštva kroz prepoznavanje svojih jačih strana.

Foto: Elodie Perriot, Secours Catholique – Caritas Francuska

3. s

tup

| 30 |Foto: Caritas Švicarska

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 31 | Caritasov plan

2

CARITAS PREPORUČUJE

Temeljem prethodno navedenih izazova, ovo poglavlje navodi preporuke specifične za stup socijalne zaštite Caritasovog socijalnog modela.

Osigurati sveobuhvatno pružanje socijalne zaštite na nacionalnoj razini kako bi se podmirile vitalne potrebe svih osoba koje žive u zemlji.

Jamčiti univerzalni pristup socijalnim uslugama i lako razumljiv pristup socijalnim naknadama.

Informirati stanovnike o socijalnim pravima i naknadama na koje imaju pravo.

Osigurati da stanovnici imaju pristup pomoći radi ostvarivanja svojih socijalnih prava.

Ulagati u predškolsko obrazovanje i skrb, osiguravajući minimalno besplatno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, uključujući dodatke/školarine utemeljene na provjeri dohotka i/ili imovine te sprječavanje/smanjenje odustajanja od školovanja.

Osigurati odgovarajuću kućnu njegu, uključujući njegu koju pružaju članovi obitelji, kako bi se spriječio ili odgodio smještaj u institucije za skrb. Domovi za starije osobe moraju ispunjavati standarde kvalitete i treba ih redovito nadzirati.

Osigurati pravodobni, na provjeri dohotka i/ili imovine utemeljen pristup kvalitetnom, prikladnom i pristupačnom socijalnom smještaju.

Ulagati u preventivnu zdravstvenu zaštitu i osigurati pružanje dostupne i pristupačne zdravstvene zaštite.

Osigurati prihod utemeljen na provjeri dohotka i/ili imovine, tj. naknadu za nezaposlene za ljude koji su privremeno nezaposleni, u kombinaciji s mjerama koje podupiru njihov povratak na tržište rada, kao što su osposobljavanje/prekvalifikacija, savjetovanje za pronalazak posla, učenje jezika i sl.

Jamčiti minimalni prihod iznad granice siromaštva koji se temelji na provjeri dohotka i/ili imovine.

Izračunati mirovinu u sklopu javnog mirovinskog sustava na temelju broja dana/godina provedenih na radu, uz minimalni i maksimalni iznos; također uzeti u obzir razdoblja neaktivnosti koja se odnose na njegu članova obitelji.

Izraditi fiskalni okvir za promicanje komplementarnih programa javne mirovine.

Osigurati dostatno i održivo financiranje socijalne zaštite kroz financiranje sustava socijalne zaštite putem oporezivanja svih izvora prihoda, a ne samo rada, kako se sustav ne bi našao pod pritiskom uslijed financijskog pada, gospodarske krize ili demografskog starenja.

Potvrditi Europsku socijalnu povelju i sve njezine odredbe, kao i Postupak kolektivnih žalbi.

3. s

tup

| 32 |

Ključne preporuke za otporne

socijalne modele

Osigurati pravo na obiteljski život: olakšati ravnotežu između posla i obiteljskog života i pružiti potporu obiteljima kroz:

mjesečni dječji doplatak - usvojiti univerzalni pristup naknadama za djecu

Obitelji s niskim prihodima trebaju dobivati uvećani dječji doplatak.

dostatni broj pristupačnih ustanova za skrb o djeci usluge obiteljskog savjetovanja.

Omogućiti, pomoći i prepoznati vrijednost njege članova obitelji tako da se:

osigura zakonsko pravo na porodiljni dopust u trajanju od najmanje 15 tjedana, kao i roditeljski dopust u trajanju od najmanje 6 mjeseci

omogući određeni broj dana godišnje za posebni dopust za njegu članova obitelji (djece, starijih, bolesnih)

osigura minimalni dohodak tijekom duljih razdoblja dopusta radi njege članova obitelji

razmotri ubrajanje vremena provedenog njegujući članove obitelji u radni staž radi ostvarivanja mirovine.

Iznova ocijeniti porezne sustave kako bi se prilagodili obiteljima i bili progresivni (preraspodjela bogatstva od bogatih siromašnima); uzme u obzir doprinos obitelji društvu, kroz svoju međugeneracijsku prirodu, odobravajući financijsku kompenzaciju u obliku smanjenja poreza ili odobrenja zajma.

Ocijeniti učinak planiranih inicijativa za uvođenjem politika u područja zaposlenja, obrazovanja i zdravstva na situaciju obitelji, a posebice obitelji s niskim primanjima, u obliku procjena učinaka na obitelj.

1.PREPORUKE KOJE SE ODNOSE NA OBITELJ KAO

TEMELJNU STANICU LJUDSKOG DRUŠTVA I PRIMARNU SIGURNOSNU MREŽU

2.PREPORUKE KOJE SE ODNOSE NA UKLJUČIVA

TRŽIŠTA RADA - PREPOZNAVANJE VRIJEDNOSTI RADA I DOPRINOSA LJUDI

DRUŠTVU

Zaštititi prava svih radnika i boriti se protiv iskorištavanja, primjerice, neprijavljenih radnika.

Odrediti odgovarajuću minimalnu plaću. Osigurati jednaku plaću za žene i muškarce – jednaka

plaća za jednaki rad. Poboljšati sigurnost radnog mjesta ograničavanjem

uporabe ugovora na određeno vrijeme. Uvesti mjere za podršku pri prijelazu iz obrazovanja

na tržište rada (zapošljavanje mladih), odnosno promicanjem povezanosti između obrazovnih programa i vještina koje se traže na tržištu rada.

Osigurati usluge savjetovanja pri zapošljavanju koje olakšavaju sudjelovanje na tržištu rada, posebice za tek pridošle migrante, i promjenu posla.

Olakšati priznavanje vještina i kvalifikacija stečenih u inozemstvu.

Smanjiti dugotrajnu nezaposlenost provođenjem reintegracije i nadogradnjom vještina.

Smanjiti jaz između službene i učinkovite dobi za umirovljenje na način da se opis posla prilagodi potrebama starijih radnika.

Podrška zapošljavanju u neprofitnim organizacijama i socijalnim poduzećima, iskorištavajući njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta.

Uklanjanje diskriminatornih praksi koje predstavljaju prepreke zapošljavanju.

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 33 | Caritasov plan

3.PREPORUKE KOJE SE ODNOSE NA SUSTAVE

SOCIJALNE Z AŠTITE

Osigurati sveobuhvatno pružanje socijalne zaštite na nacionalnoj razini kako bi se podmirile vitalne potrebe svih osoba koje žive u zemlji.

Jamčiti univerzalni pristup socijalnim uslugama i lako razumljiv pristup socijalnim naknadama.

Informirati stanovnike o socijalnim pravima i naknadama na koje imaju pravo.

Osigurati da stanovnici imaju pristup pomoći radi ostvarivanja svojih socijalnih prava.

Ulagati u predškolsko obrazovanje i skrb, osiguravajući najmanje besplatno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, uključujući dodatke/školarine utemeljene na provjeri dohotka i/ili imovine te sprječavanje/smanjenje odustajanja od školovanja.

Osigurati odgovarajuću kućnu njegu, uključujući njegu koju pružaju članovi obitelji, kako bi se spriječio ili odgodio smještaj u institucije. Domovi za starije osobe moraju ispunjavati standarde kvalitete i treba ih redovito nadzirati.

Osigurati pravodobni, na provjeri dohotka i/ili imovine utemeljen pristup kvalitetnom, prikladnom i pristupačnom socijalnom smještaju.

Ulagati u preventivnu zdravstvenu zaštitu i osigurati pružanje dostupne i pristupačne zdravstvene zaštite.

Osigurati prihod utemeljen na provjeri dohotka i/ili imovine, tj. naknadu za nezaposlene za ljude koji su privremeno nezaposleni, u kombinaciji s mjerama koje podupiru njihov povratak na tržište rada, kao što su osposobljavanje/prekvalifikacija, savjetovanje za pronalazak posla, učenje jezika i sl.

Jamčiti minimalni prihod iznad granice siromaštva koji se temelji na provjeri dohotka i/ili imovine.

Izračunati mirovinu u sklopu javnog mirovinskog

sustava na temelju broja dana/godina provedenih na radu, uz minimalni i maksimalni iznos; također uzeti u obzir razdoblja neaktivnosti koja se odnose na njegu članova obitelji.

Izraditi fiskalni okvir za promicanje komplementarnih programa javne mirovine.

Osigurati dostatno i održivo financiranje socijalne zaštite kroz financiranje sustava socijalne zaštite putem oporezivanja svih izvora prihoda, a ne samo rada, kako se sustav ne bi našao pod pritiskom uslijed financijskog pada, gospodarske krize ili demografskog starenja.

Potvrditi Europsku socijalnu povelju i sve njezine odredbe, kao i Postupak kolektivnih žalbi.

| 34 |

Osigurati sudjelovanje ljudi koji žive u siromaštvu i nevladinih organizacija koje se zalažu za njihove interese, kroz socijalne analize, u razvoj socijalnih politika te praćenje i ocjenu mjera socijalne politike.

Pojačati predanost postizanju cilja smanjenja siromaštva u Europi do 2020. godine i njegove povezanosti s planom do 2030. godine, tj. provedbe Održivih ciljeva razvoja.

Osigurati komplementarnost između strukturnih fondova, Europskog socijalnog fonda i Fonda europske pomoći za najpotrebitije.

Pružiti podršku državama članicama u reformi sustava socijalne zaštite u svjetlu prethodno navedenih preporuka.

Koristiti klauzulu o fleksibilnosti iz Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se državama članicama EU-a omogućilo da socijalna ulaganja izuzmu iz izračuna nacionalnih proračunskih izdataka, barem do 2020. godine, a posebno za ulaganje u djecu: predškolsko obrazovanje i skrb, formalno obrazovanje i podršku obitelji.

Uspostaviti jedinstveno oruđe za provjeru dohotka i/ili imovine (višedimenzionalni skup pokazatelja o blagostanju i siromaštvu) na razini EU-a.

Promicati istraživanja u srodnim područjima kroz Sedmi okvirni program - Obzor 2020. kako bi se osigurale smjernice utemeljene na dokazima s ciljem reforme sustava socijalne zaštite prema većoj socijalnoj pravdi.

4.PREPORUKE NACIONALNIM

VL ASTIMA

Osigurati sudjelovanje ljudi koji proživljavaju siromaštvo i nevladinih organizacija koje se zalažu za njihove interese kroz socijalne analize, razvoj socijalne politike te praćenje i ocjenu mjera politike.

Zaštiti temeljna socijalna prava integrirajući ih kao ljudska prava u nacionalne ustave; učiniti Europsku socijalnu povelju i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima obvezujućima i zakonski provedivima.

Donijeti nacionalnu strategiju za borbu protiv siromaštva i zapošljavanje, uzimajući u obzir Ciljeve održivog razvoja - a to uključuje i nacionalne ciljeve za smanjenje siromaštva i zapošljavanje - kao i mjere za ostvarenje ciljeva i proračun za njihovu provedbu.

Uključiti jednakost između muškaraca i žena u nacionalnu strategiju kao prioritet.

Razviti komplementarne ciljane mjere za određene ciljane skupine, kao što su mjere za integraciju migranata i izbjeglica.

Povećati kapacitet automatskih stabilizatora. Izračunati referentne proračune prema zajedničkoj

metodologiji, dodatno uz stopu rizika od siromaštva, kako bi se utvrdila razina prikladnosti zamjenskih dohodaka i socijalnih naknada.

5.PREPORUKE

INSTITUCIJAMA EU-A

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 35 | Caritasov plan

Caritasov socijalni model pruža okvir za integrirani pristup stvaranju i poboljšanju blagostanja ljudi i društva u kojem žive. Obiteljske politike, politike tržišta rada i politike socijalne zaštite međusobno su ovisne i mogu pridonijeti jačanju pozitivnih isho-da. Za to je potrebna vizija društva koje nadilazi kratkoročne poli-tičke i proračunske probleme.

Doista, ušteda novca u jednom području politike može direktno pridonijeti boljem uravnoteženju proračuna, bilo ove ili iduće go-dine, ali bi mogla uzrokovati i ogromni teret za državni proračun za 10 ili 15 godina. Socijalnoj potrošnji treba pristupiti i smatrati ju socijalnim ulaganjem. Viša stopa obuhvata ili povećanje mini-malnog dohotka na odgovarajuću razinu povećat će državni prora-čun za ovu godinu, ali će zato povrat na ulaganje kroz 10, 15 ili 20 godina biti mnogo veći. Ne samo da će takva ulaganja pridonijeti smanjenju nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti već će pridonijeti i boljem uspjehu gospodarstva, snižavanju socijalnih

napetosti i smanjenju troškova. To će vlastima omogućiti da držav-ni proračun drže uravnoteženim uz istodobni doprinos postizanju Održivih razvojnih ciljeva i poštovanje međunarodnih pravnih so-cijalnih obveza zemlje koje proizlaze iz Europske socijalne povelje, Povelje o temeljnim pravima i drugih međunarodnih konvencija.

Država i društvo ne mogu si priuštiti održavanje nejednakosti. Prevelika je socijalna i ekonomska cijena koju će zbog toga platiti buduće generacije. Za smanjenje siromaštva i nejednakosti potreb-na je dugoročna vizija. Pravi su vođe oni političari koji su sposobni razviti takvu viziju i djelovati u skladu s njom. Oni štite i promo-viraju opće dobro, kao i smjernice politike koje stvaraju koheziju i otpornost u društvu. Nadamo se da će im ova publikacija poslužiti za nadahnuće i smjernice u naporima da postanu graditelji solidar-nosti i socijalne kohezije. Učine li tako, države će postići odlučuju-ći napredak u promicanju cjelovitog ljudskog razvoja.

Zaključak

Foto: Caritas Austrija

| 36 | Foto: Caritas Švicarska

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 37 | Caritasov plan

1 Evangelii Gaudium - Radost Evanđelja (EG), 218.

2 EG, 202.

3 EG, 204.

4 Vidi 1. dodatak – popis referenci.

5 Za više informacija o analitičkom modelu vidi http://www.caritas.eu/sites/default/files/zeropovertya-ben.pdf str. 7 - 8.

6 Vijeće Europe, Europska socijalna povelja (izmijenjena), 1996., članak 30. – Pravo na zaštitu od siromaštva i socijal-nog isključenja.

7 Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 34., 3.

8 Izvješće Caritasa Europe o praćenju krize za 2015. godinu, Porast siromaštva i nejednakosti, http://www.caritas.eu/sites/default/files/caritascrisisreport_2015_en_final.pdf.

9 Caritas Europa, Siromaštvo u Europi (2001).

10 Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030., pream-bula https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld

11 Jonathan D. Ostry, Andrew Berg, Charalambos G. Tsangarides, 2014., bilješka s rasprave osoblja MMF-a Preraspodjela, nejednakost i rast.

12 Caritas Europa, Budućnost socijalne države (2013.), str. 339-347.

13 Caritas Europa, Budućnost socijalne države (2013.).

14 Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030., isto.

15 http://www.europarl.europa.eu/charter/pdf/text_en.pdf

16 https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=090000168007cf93

17 http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustain-able-development-goals/

18 Belgijski znanstveni institut za javno zdravstvo (2015.) ne-davno je izračunao da je u Belgiji približno 860 000 osoba uključeno u neformalne oblike njege. Broj sati koji provedu

Završne napomene

pružajući usluge njege odgovara više od 150 000 poslova na puno radno vrijeme. 18 % žena u dobi od 55 do 64 godina pruža usluge neformalne njege, što ih čini najvećom skupinom. Više informacija dostupno je na: https://www.wiv-isp.be/news/Pages/L’aideinformellereprésenteplusde150000emploisen-Belgique.aspx.

19 Uglavnom sa Sveučilišta u Denveru, SAD.

20 Papa Benedikt XVI, Caritas in Veritate - Ljubav u istini, 2009., br. 25.

21 Isto, br. 63.

22 http://www.europarl.europa.eu/charter/pdf/text_en.pdf

23 https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=090000168007cf93

24 http://www.europarl.europa.eu/charter/pdf/text_en.pdf

25 https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=090000168007cf93

26 http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustain-able-development-goals/

| 38 |

I. dodatakPregled Caritasovih preporuka

Ova tablica predstavlja analizu koju je napravio Caritas Europe s ciljem ukazivanja na tematska područja u kojima postoji europsko zako-nodavstvo, uz istodobnu usporedbu sa zaštitom koja je potencijalno dostupna uz preduvjet učinkovite primjene globalnih Ciljeva održivog razvoja. Posebno je zanimljivo uočiti područja u kojima nedostaju zaštitne mjere ili zakonske odredbe, što ukazuje na to da još uvijek pred-stoji mnogo posla kako bi se ostvarila vizija europskog socijalnog modela kako ju vidi Caritas Europe.

CARITAS EUROPE PREPORUČUJE

EUROPSKA SOCIJALNA POVELJA

POVELJA EUROPSKE UNIJE O TEMELJNIM

PRAVIMA

SUSTAINABLE DEVELOPMENT GOALS

I. STUP

Pružiti podršku obiteljima i olakšati ravnotežu između posla i obiteljskog života

čl. 8., čl. 16. čl. 9., čl. 33. −

Prepoznati obiteljsku njegu čl. 27. čl. 33. 5. cilj

Oporezivanje koje ide u prilog obitelji − čl. 33. −

Procjene utjecaja na obitelj čl. 16. čl. 33. −

2. STUP

Zaštititi prava radnika čl. 1., čl. 2. čl. 15; 27; 28; 33 1. cilj; 8. cilj

Odrediti iznos minimalne plaće čl. 4., čl. 30. čl. 31.8. cilj; 10. cilj – 4.

specifični cilj

Osigurati jednakost plaća čl. 20., čl. 27. čl. 23. 8. cilj

Poboljšati sigurnost radnog mjesta čl. 27. čl. 15., čl. 30. 8. cilj

Pružiti podršku prilikom promjene radnog mjesta

čl. 1., čl. 30. čl. 14., čl. 32. −

Osigurati savjetovanje za zapošljavanje čl. 1. čl. 15. −

Priznati kvalifikacije stečene u inozemstvu

− čl. 15 – 3. −

Provoditi reintegraciju čl. 9, čl. 10, čl. 13 čl. 14., čl. 29. 4. cilj

Prilagoditi poslove potrebama starijih radnika

− čl. 29. −

Podržavati zapošljavanje u neprofit-nom sektoru

− − 8. cilj

Zaustaviti diskriminaciju čl. 27. čl. 23. 5. cilj

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 39 | Caritasov plan

CARITAS EUROPE PREPORUČUJE

EUROPSKA SOCIJALNA POVELJA

POVELJA EUROPSKE UNIJE O TEMELJNIM

PRAVIMA

SUSTAINABLE DEVELOPMENT GOALS

3. STUP

Osigurati pokrivenost socijalnom zaštitom

čl. 12., čl. 23. čl. 34. 1. cilj – 3. specifični cilj

Jamčiti pristup socijalnim službama čl. 14. čl. 34. −

Informirati o socijalnim pravima i naknadama

čl. 14. čl. 34. 1. cilj – 3. specifični cilj

Osigurati pristup pravnoj pomoći čl. 16., čl. 17. čl. 34. −

Ulagati u predškolsko obrazovanje i skrb

čl. 17. čl. 36. 4. cilj – 2. specifični cilj

Osigurati njegu u obitelji čl. 13., čl. 23. čl. 36. −

Osigurati pristup socijalnom smještaju čl. 31. čl. 34. −

Osigurati usluge zdravstvene zaštite čl. 11. čl. 35. 3. cilj – 8. specifični cilj

Osigurati naknade za nezaposlene čl. 12. čl. 34 – 1. 1. cilj

Jamčiti minimalni dohodak čl. 12. čl. 34 – 3. 1. cilj

Osigurati dostojanstvene mirovine čl. 23. čl. 34 – 1. 1. cilj

Osigurati održivo financiranje soci-jalne zaštite

− − −

| 40 |

L judi u Europi žive u okruženju koje odlikuju mir, sloboda i solidarnost, u kojemu se u potpunosti poštuju ljudska i socijalna prava i svaka osoba, obitelj i zajednica mogu se

razvijati.

Europa njeguje zajednicu vrijednosti u kojoj - duboko uvažavajući različitosti - ljudi žive i međusobno djeluju u duhu služenja jedni drugima,2, gradeći zajednički dom u Europi u čijem je središtu svetost ljudske osobe i koji skrbi, brani i štiti svakog muškarca i ženu.3 U Europi postoji potpuno razumijevanje i praksa društvene kohezije između sjevera i juga, istoka i zapada.

Glas siromašnih i organizacija koje zastupaju njihove interese jače se čuje, što pridonosi uključivijem društvu. Jako civilno društvo u potpunosti sudjeluje u priznatom dijalogu s državom i gospodarstvom. Crkva u Europi - a time i Caritas - u obnovljenom kršćanskom ekumenizmu i dijalogu s drugim religijama voli, služi i prati društvo kao most susreta i dijaloga za sve ljude dobre volje. Humanije gospodarstvo smanjuje nejednakosti, sprječava iskorištavanje i nudi radna mjesta za sve. Integracija migranata zasniva se na dijalogu te zajedničkim pravima i odgovornostima. Država jamči socijalnu zaštitu svima, prvenstveno za najslabije u našim društvima.

Europa je društvo otvoreno prema svijetu i u stalnom dijalogu s drugim regijama svijeta. Europa brine za naš globalni dom i dijeli odgovornost za svijet, spremna je za odgovor na humanitarne krize i pridonosi održivom razvoju ljudi i zajednica u drugim dijelovima svi-jeta, u partnerstvu s lokalnim dionicima.

1 Strateški okvir mreže Caritasa Europa do 2020. godine2 Obraćanje pape Franje Vijeću Europe, 25. 11. 2014.3 Obraćanje pape Franje Europskom parlamentu, 25. 11. 2014.

II. dodatakVizija Europe Caritasa Europe 1

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 41 | Caritasov plan

Caritas Europa 2010. Poverty among Us, Analytical and Empirical Reporting on the Root Causes of Poverty in Europe and what Caritas does about it. http://www.caritas.eu/sites/default/files/zeropovertya-ben.pdf

Robert Urbé (ur.). 2013. The Future of the Welfare State, usporedna studija u državama članicama EU-a. http://www.caritas.eu/sites/default/files/publication_caritas_euro-pa_-_future_welfare_state_0.pdf

Izvješće Caritasa Europe o praćenju krize za 2015. godinu: Porast siromaštva i nejednakosti. http://www.caritas.eu/sites/default/files/caritascrisisreport_2015_en_final.pdf

Caritas Europa 2016. End Poverty in Europe: our solutions to make it happen. http://caritas-cares.eu/pdf/Caritas-Cares-2016.pdf

OECD. svibanj 2016. Can Investments in Social Protection Contribute to Subjective Well-being? Analiza većeg broja zemalja.

EGSO. 2015. Bernd Schlueter (podnositelj izvješća). Opinion on Principles for Effective and Reliable Welfare Provision Systems. http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.soc-opinions.34485

Indeks društvenog napretka EU-a. http://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/maps/social_progress

Jonathan D. Ostry, Andrew Berg, Charalambos G. Tsangarides. 2014. Bilješka s rasprave MMF-a. Preraspodjela, nejednakost i rast.

Fiorenza Lipparini, Seva Phillips, Filippo Addarii, Indy Johar. Travanj 2015. MAKING IMPACT REAL: Encouraging investment into social infrastructure and public good to stimu-late the European economy. http://youngfoundation.org/wp-content/uploads/2015/10/MakingImpactReal.pdf

Olivier De Schutter (koord.). 2010. Europska socijalna povelja: Socijalni ustav Europe.

Denis Bouget, Hugh Frazer, Eric Marlier, Sebastiano Sabato i Bart Vanhercke. Travanj 2015. Social Investment in Europe - A study of national policies.

A. Bonilla García i J.V. Gruat, MOR. 2003. Social Protection – a Life Cycle Continuum investment for social Justice, Poverty Reduction and sustainable Development.

Joan Muyskens. Centar za punu zaposlenost i pravičnost. 2015. Inclusive Labour Market: a role for Job Guarantee

III. dodatakPopis referenci

| 42 |

Design by karodesign and daysign - www.karodesign.be / www.daysign.be

„Nepravda nije nepobjediva.“

Papa Franjo Laudato Si’ – Hvaljen budi, 74 (2015.)

Rue de la Charité 431210 Brussels - Belgium

Tel. +32 (0)2 280 02 80

info@caritas.euwww.caritas.eu

caritascares.eu