UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA … FONDOVI/UPOV … · PROJEKTANTSKA TVRTKA: p r o j e k...

PROJEKTANTSKA TVRTKA:

p r o j e k t i r a n j e � n a d z o r

Zrinjsko – Frankopanska 62, Split

OIB: 69068600973

NARUČITELJ (podnositelj zahtjeva):

HVARSKI VODOVOD d.o.o.

Radičina b.b.

Jelsa

RAZINA PROJEKTA:

IDEJNI PROJEKT

BROJ MAPE: OZNAKA MAPE:

TD 465/17 1/2

DATUM:

SPLIT, rujan 2017. god

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE STARI GRAD

S PRISTUPNIM PUTEM

Lokacija građevine: K.O. Stari Grad

Projektant: Željko Šarić, dipl. ing. građ.

Projektant elektrike: Aleksandar Bandžur, dipl.ing.el.

Suradnici:

Aljoša Fuštar, dipl. ing. građ.

Borica Perica, dipl. ing.

Marija Delić, mag.ing.aedif

Direktor: Aljoša Fuštar, dipl. ing. građ.

AKVAPROJEKT d.o.o. SPLIT

Projektiranje, nadzor

Zrinsko-Frankopanska 62

Sadržaj mape:

A. OPĆI DIO PROJEKTA ............................................................................................................. 4

POPIS MAPA I STRUKOVNIH DIJELOVA IDEJNOG PROJEKTA S PROJEKTANTIMA I SURADNICIMA ....................... 4

B. TEHNIČKI DIO PROJEKTA ...................................................................................................... 5

1. JEDINSTVENI OPIS ZAHVATA U PROSTORU ....................................................................... 5

1.1 Sažeti opis lokacijskih uvjeta....................................................................................................................... 5

Vrsta radova .............................................................................................................................................. 5

Lokacija zahvata u prostoru ...................................................................................................................... 5

Namjena i kapacitet građevine ................................................................................................................. 5

Opis tehnološkog rješenja .......................................................................................................................... 6

Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru i način formiranja građevinskih čestica.............................. 6

Smještaj i veličina građevina unutar obuhvatu zahvata ............................................................................ 7

Uvjeti za oblikovanje građevine ................................................................................................................. 7

Način i uvjeti priključenja građevine na javnu prometnu površinu i drugu infrastrukturu ........................ 9

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš ................................................................................. 10

Ostali uvjeti od utjecaja na zahvat u prostoru ......................................................................................... 10

Dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole ........................................................... 11

Prostorni planovi ...................................................................................................................................... 11

2. TEHNIČKI OPIS ZAHVATA U PROSTORU .......................................................................... 12

2.1 Uvod ......................................................................................................................................................... 12

Općenito .................................................................................................................................................. 12

Postojeće stanje ....................................................................................................................................... 12

Koncepcija rješenja .................................................................................................................................. 12

Postojeće stanje na lokaciji uređaja ........................................................................................................ 13

Funkcionalne cjeline unutar planiranog zahvata ..................................................................................... 13

2.2 UPOV ........................................................................................................................................................ 13

Tehnologija pročišćavanja otpadnih voda ............................................................................................... 13

Dotok na UPOV i glavna crpna stanica .................................................................................................... 14

Ulazno okno s incidentnim preljevom ...................................................................................................... 15

Zgrada mehaničkog pročišćavanja .......................................................................................................... 15

Upravna zgrada ....................................................................................................................................... 16

Izlazna CS i hidrostanica .......................................................................................................................... 16

Konstrukcija i arhitektonsko oblikovanje ................................................................................................. 17

Prometne površine ................................................................................................................................... 18

Oborinska odvodnja ................................................................................................................................. 18

Vodoopskrba ............................................................................................................................................ 18

2.3 Pristupni put ............................................................................................................................................. 18

Postojeće stanje ....................................................................................................................................... 18

Projektno rješenje .................................................................................................................................... 18 2.3.2.1 Uvod ................................................................................................................................................................. 18 2.3.2.2 Tlocrtni i vertikalni elementi ............................................................................................................................. 19 2.3.2.3 Poprečni profil prometnice ............................................................................................................................... 19

2.3.2.4 Zastor prometnice ............................................................................................................................................ 19

3. TEHNOLOŠKI OPIS UPOV-a ............................................................................................. 20

3.1 Uvod ......................................................................................................................................................... 20

3.2 Opterećenje UPOV-a ................................................................................................................................. 20

Hidrauličko opterećenje ........................................................................................................................... 20

Pokazatelji opterećenja ........................................................................................................................... 20

3.3 Potreban stupanj pročišćavanja ................................................................................................................ 21

3.4 Pozitivni učinci obrade .............................................................................................................................. 21

3.5 Fleksibilnost rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ...................................................................... 24

3.6 Tehnološki proračun ................................................................................................................................. 24

Osnovni tehnološki proračun ................................................................................................................... 24

Tehnološka voda ...................................................................................................................................... 25

3.7 Obrada zraka ............................................................................................................................................ 25

3.8 Materijali .................................................................................................................................................. 27

3.9 Mjerna oprema ......................................................................................................................................... 27

3.10 Instalirana snaga uređaja .......................................................................................................................... 28

3.11 Procjena rizika nastajanja požara/eksplozije ............................................................................................ 29

Vanjski faktori rizika ................................................................................................................................ 29

Unutarnji faktori rizika ............................................................................................................................. 29 3.11.2.1 Kemikalije i aditivi ............................................................................................................................................ 29 3.11.2.2 Mikrobiološka aktivnost ................................................................................................................................... 30

3.12 Zaštita djelatnika ...................................................................................................................................... 32

Potrebne aktivnosti djelatnika ................................................................................................................. 32

Mjere zaštite ............................................................................................................................................ 32

4. ELEKTROINSTALACIJE I AUTOMATIKA U FUNKCIJI TEHNOLOGIJE UREĐAJA...................... 34

4.1 Elektroenergetski priključak i predviđena vršna snaga ............................................................................. 34

4.2 Elektroinstalacija uređaja ......................................................................................................................... 34

Glavni razvod i polaganje kabela ............................................................................................................. 34

Pričuvno napajanje – diesel generator .................................................................................................... 35

Kompenzacija jalove snage ...................................................................................................................... 35

Elektroinstalacija tehnologije, rasvjete i utičnica pojedinih objekata...................................................... 35

Vanjska rasvjeta platoa ........................................................................................................................... 36

4.3 Sustav nadzora i upravljanja ..................................................................................................................... 36

4.4 Elektronička i telekomunikacijska infrastruktura ...................................................................................... 36

4.5 Sustav zaštite od munje, uzemljenje i izjednačenje potencijala ................................................................ 37

GRAFIČKI PRILOZI ................................................................................................................... 38

1. Pregledna situacija .................................................................................................... mj. 1:25000 2. Situacija UPOV Stari Grad i pristupnog puta .................................................................... mj. 1:500 3. Situacija UPOV Stari Grad .............................................................................................. mj. 1:250 4. Tehnološka shema UPOV-a ............................................................................................. mj. 1:200 5. Presjeci platoa UPOV-a .................................................................................................. mj. 1:200 6. Uzdužni presjek pristupnog puta ............................................................................ mj. 1:500/200 7. Normalni poprečni presjek pristupnog puta ....................................................................... mj. 1:50 8. Upravna zgrada i zgrada mehaničkog pročišćavanja - presjeci ......................................... mj. 1:100 9. Crpna stanica ................................................................................................................ mj. 1:100 10. Upravna zgrada i zgrada mehaničkog pročišćavanja - pročelja ......................................... mj. 1:100

AKVAPROJEKT d.o.o. SPLIT

Projektiranje, nadzor

Zrinsko-Frankopanska 62

A. OPĆI DIO PROJEKTA

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE STARI GRAD S

PRISTUPNIM PUTEM

POPIS MAPA I STRUKOVNIH DIJELOVA IDEJNOG PROJEKTA S PROJEKTANTIMA I SURADNICIMA

Mapa 1

Građevinski dio

Tehnološki dio

Projektant:

Željko Šarić, dipl.ing.građ

Suradnici:

Borica Perica, dipl. ing.

Marija Delić, mag.ing.aedif

AKVAPROJEKT d.o.o. Split

Elektrotehnički dio Projektant:

Aleksandar Banđur, dipl.ing.el. JESS d.o.o. Split

Mapa 2

Geodetska podloga za

građevine i zahvate u

prostoru br. 88/17

Ovlašteni geodet:

Marko Bakašun, dipl.ing.geod.

GEOMAR d.o.o. Split

AKVAPROJEKT d.o.o. Split Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Stari Grad s pristupnim putem

T.D. 465/17

Split, rujan 2017. god. Idejni projekt str.5

B. TEHNIČKI DIO PROJEKTA

1. JEDINSTVENI OPIS ZAHVATA U PROSTORU

1.1 Sažeti opis lokacijskih uvjeta

Vrsta radova

Predmetni zahvat u prostoru odnosi se na izgradnju građevina sustava javne odvodnje otpadnih voda.

Planiranim zahvatom predviđena je izgradnja složene građevine:

– Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Stari Grad (UPOV Stari Grad) koju čine

upravna zgrada, zgrada mehaničkog pročišćavanja i izlazna crpna stanica. Uz navedene glavne

građevine, planiranim zahvatom predviđena je i izgradnja prateće infrastrukture (vodovodni i

kanalizacijski cjevovodi, elektroenergetske i telekomunikacijske instalacije…) s opremom nužnom

za njihov pravilan rad i održavanje.

– Pristupnog puta s postojeće prometnice. Pristupni put bi se izveo proširenjem i uređenjem

postojećeg zemljanog puta koji vodi do lokacije UPOV-a

Lokacija zahvata u prostoru

Lokacija predmetnog zahvata u prostoru nalazi se na neuređenom području (Stražišće) sjeverno od rubne

granice građevinskog područja Starog Grada. Sukladno trenutnom stanju aktivnosti i uvjetima korištenja,

Prostornim planom uređenja Starog Grada ovaj prostor je predviđen poljoprivrednoj namjeni.

Cjelokupan obuhvat planiranog zahvata nalazi se unutar područja k.o. Stari Grad.

Uređaj za pročišćavanje – Smještaj građevina i manipulativnih površina UPOV-a Stari Grad u cijelosti se

izvodi na k.č.br. 7334/1 i k.č.br. 7333.

Pristupni put – Trasa pristupnog puta položena je koridorom postojećeg zemljanog puta na k.č.br. 10882/2.

Obzirom da postojeći koridor čini neuređeni zemljani put, nedovoljne širine i nepravilne tlocrtne

geometrije, planirana trasa uvjetuje njegovo proširenje i prilagođavanje projektiranim parametrima

planiranog pristupnog puta.

Namjena i kapacitet građevine

Planiranim zahvatom, omogućuje se cjelovito rješenje zbrinjavanja i dispozicije otpadnih voda s područja

aglomeracije Stari Grad. Namjena UPOV-a Stari Grad je isključivo u funkciji pročišćavanja komunalnih

otpadnih voda priključenih korisnika aglomeracije Stari Grad. Obrada otpadne vode podrazumijeva

mehaničko pročišćavanje. Računski projektirani kapacitet uređaja je 6000 ES (ekvivalent stanovnika)

tijekom sezone i 1500 ES izvan sezone. Osim obrade komunalnih otpadnih voda, u sklopu uređaja je

predviđena i stanica za prihvat otpada iz septičkih jama.

Konačna dispozicija tretiranih otpadnih vrši se ispuštanjem u more dugim podmorskim ispustom (podmorski

ispust nije predmet ovog idejnog projekta)


T.D. 465/17


Opis tehnološkog rješenja

Projektom usvojeno hidrauličko opterećenje uređaja predviđa maksimalni dotok fekalnih otpadnih voda u satu

vršne potrošnje od Qmax=30 l/s. Obzirom na velike razlike dotoka otpadnih voda u ljetnom i zimskom

razdoblju, predviđene su dvije linije kompaktnog predtretmana jediničnog kapaciteta 15 l/s koje bi ovisno

o sezoni radile pojedinačno ili u paralelnom režimu rada.

Osnovna tehnološka shema UPOV-a Stari Grad podrazumijeva slijedeće :

dovod otpadne vode do priključnog okna ulazne crpne stanice,

izdvajanje krupnog otpada na gruboj rešetki

crpljenje otpadne vode do kompaktnog mehaničkog uređaja

mehaničko pročišćavanje otpadnih voda na finom situ i aeriranom pjeskolovu-mastolovu

stanica za prihvat i obradu sadržaja sabirnih i septičkih jama

ispiranje, kompaktiranje i priprema izdvojenog otpada za odvoz

odvod pročišćene vode do priključka na podmorski ispust,

obrada onečišćenog zraka i uklanjanje neugodnih mirisa

cijevni razvodi unutar uređaja, uključujući i obilazni vod u slučaju prekida rada pojedine linije mehaničkog pročišćavanja

Rad uređaja za pročišćavanje je u potpunosti automatiziran. Nadziranje i upravljanje cjelokupnog

tehnološkog procesa, uključivo i transporta otpadnih voda, vrši se iz glavnog centra sustava daljinskog

nadzora i upravljanja koji nadgleda rad cjelokupnog kanalizacijskog sustava aglomeracije Stari Grad.

Shodno tome na uređaju za pročišćavanje nije predviđena stalna posada. Boravak djelatnika je povremen i odvija se tijekom:

- odvoza izdvojenog otpadnog materijala na deponij, - redovnog održavanja, - popravaka ugrađene opreme u slučaju dojave kvara ili poremećaja koje ne može riješiti sustav

automatskog vođenja.

U slučaju prekida opskrbe električnom energijom UPOV je opremljen diesel-generatorom za pričuvno napajanje.

Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru i način formiranja građevinskih čestica

U grafičkom dijelu projekta prikazan je obuhvat zahvata planiranih radova na izgradnji UPOV-a Stari Grad i

pristupnog puta. Obuhvat zahvata je određen temeljem podataka o postojećem stanju terena i planiranim

aktivnostima, dostupnih u ovoj fazi izrade dokumentacije. Unutar obuhvata zahvata potrebno je smjestiti

cjelokupni zahvat i zemljište za njegovo funkcioniranje, te organizaciju gradilišta.

Obuhvat zahvata UPOV-a čine postojeće čestice zemljišta zahvaćene planiranom izgradnjom i dimenzijama

platoa uređaja na kojem su smješteni objekti s pratećom infrastrukturom, dok je obuhvat zahvata

pristupnog puta određen kao koridor širine 12.5 m, duljine 290 m.

Točna veličina i koordinate lomnih točaka obuhvata zahvata u prostoru kao i popis zahvaćenih čestica,

prikazane su u Mapi 2: Geodetska podloga za građevine i zahvate u prostoru.

Unutar obuhvata zahvata formirati će se zasebne građevinske čestice UPOV-a i pristupnog puta. Oblik i

veličina građevinskih čestica uvjetovane su tlocrtnim elementima pristupnog puta, veličinom objekata,

manipulativne površine i pratećih sadržaja na platou uređaja čije će se točne dimenzije utvrditi tek po

konačnom odabiru opreme i provedenom detaljnom dimenzioniranju pojedinih segmenata planiranog zahvata

u sklopu izrade glavnog projekta. Formiranje građevinskih čestica unutar obuhvata zahvata izvršit će se

parcelacijskim elaboratom sukladno detaljnom projektnom rješenju iz glavnog projekta i odredbama

lokacijske dozvole.


T.D. 465/17


Smještaj i veličina građevina unutar obuhvatu zahvata

Planiranim zahvatom na izgradnji UPOV-a Stari Grad predviđena je izgradnja sljedećih građevina: – pristupni put – upravna zgrada – zgrada mehaničkog pročišćavanja s ulaznom crpnom stanicom – izlazna crpna stanica s priključkom na podmorski ispust

Osim ovih objekata, izgradit će se i sljedeće pomoćne građevine i instalacije koje su u funkciji spajanja svih objekata u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu ili služe za kontrolu i regulaciju rada uređaja:

– hidrostanica tehnološke vode – separator (oborinska odvodnja s manipulativnih površina) – rasplet instalacija za vođenje otpadne vode, elektroinstalacije za napajanje objekata,

telekomunikacijske instalacije, vodovodne instalacije, instalacije za razvod vanjske hidrantske mreže, instalacije za odvodnju oborinskih voda

Svi objekti će biti opremljeni opremom koja će se odabrati u fazi izrade glavnog projekta a čije karakteristike moraju zadovoljavati zahtjeve iz ovog idejnog projekta.

Upravna zgrada i zgrada s opremom za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda su projektirane kao

jedinstven prizemni objekt ukupne bruto površine cca. 256 m2. Pristup platou i potrebna manipulativna

površina uvjetovali su smještaj upravne zgrade i zgrade s opremom uz rub platoa tako da je osiguran potrebni

prilaz objektima.

Dio objekta u kojem je smještena upravna zgrada je razvedenog tlocrtnog oblika ukupne površine 103 m2,

visine 315 cm od konačno uređenog terena na najnižem dijelu do ruba stropne konstrukcije, dok je dio

objekta mehaničkog pročišćavanja tlocrtnih dimenzija 1900 x 800 cm, visine 630 cm.

Na sjeverozapadnom dijelu platoa smještena je odvodna crpna stanica s priključkom na podmorski ispust.

Crpna stanica je projektirana kao podzemni objekt, ukupne površine 22 m2, max. visine 405 cm

Raspored objekata unutar platoa uvjetovan je položajem priključnih kolektora i tehnološkim procesom. Plato

uređaja je nepravilnog oblika duljine približno 33-40 m, prosječne širine 38 m i izveo bi se na koti 58 m n.m.

Ukupna površina platoa UPOV-a iznosi cca 1360 m2.

Pristupni put je predviđen izvesti širine kolnika 4.5m, ukupne duljine L= 290 m.

Za potrebe pristupa vozilima za pražnjenje septika i vozilima za zbrinjavanje otpada nastalog tijekom procesa pročišćavanja, predviđena je adekvatna manipulativna površina.

Unutar parcele osigurana su parkirna mjesta za osobna vozila korisnika, ukupne površine A PM= 60.0 m2.

Detaljnom razradom projektnog rješenja moguća su odstupanja od predviđenih veličina sukladno odabranoj opremi, provedenim proračunima, uvjetima priključenja i usklađivanjima sa stvarnim stanjem na terenu, a koji nisu u cijelosti mogli biti sagledani u ovoj fazi izrade projektne dokumentacije.

Uvjeti za oblikovanje građevine

Važećim prostornim planom nisu uvjetovani prostorni pokazatelji tako da su gabariti objekata projektiranog

sustava proizašli iz tehnoloških potreba.

UPRAVNA ZGRADA I MEHANIČKO PROČIŠĆAVANJE


jedinstveni objekt sa zasebnim ulazima.


T.D. 465/17


Upravna zgrada je projektirana kao prizemni objekt unutar kojeg su smještene sljedeće prostorije:

Ulazni predprostor

Hodnik

Ured s čajnom kuhinjom

Sanitarni čvor

Kabina s tušem

Garderoba

Priručna radionica / skladište

Prostorija energetike i automatike

Agregatska stanica

Zgrada mehaničkog pročišćavanja je projektirana kao prizemni objekt. Prostor unutar zgrade u cijelosti je

namijenjen smještaju opreme za prihvat i pročišćavanje otpadnih voda:

Automatska gruba rešetka

Dvije paralelne linije kompaktnog uređaja mehaničkog čišćenja koje se sastoje od

– Finog automatskog sita/rešetke s kompaktorom otpada

– Aeriranog pjeskolova-mastolova sa strojnim vađenjem i uzdužnim transportom pijeska

Presa s ispiranjem otpada

Perač pijeska

Stanica za prihvat otpada septičkih jama

Postrojenje za obradu zraka i uklanjanje neugodnih mirisa

Unutar zgrade mehaničkog pročišćavanja predviđena je izvedba podzemnog crpnog zdenca ulazne crpne

stanice. Crpni zdenac je projektiran kao podzemno armiranobetonsko okno s uronjenim crpkama.

IZLAZNA CRPNA STANICA

Pravac pružanja i niveleta planiranog podmorskog ispusta onemogućuju gravitacijsko istjecanje otpadnih

voda s UPOV-a, zbog čega je nužna izgradnja izlazne crpne stanice.

Crpna stanica je armirano-betonski objekt, pravokutnog tlocrta, veličine (vanjski gabariti) približno 500 ×

490 cm. Sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. Crpna stanica je u potpunosti ukopana s pokrovnom

pločom izvedenom u razini uređenja okolnog terena.

U sklopu crpne stanice ugrađen je mjerač protoka u zasunskoj komori, a crpni zdenac se ujedno koristi kao

spremnik tehnološke vode i okno za uzimanje uzoraka.

PRISTUPNI PUT

Na projektom obuhvaćenom zahvatu nalazi se postojeći put, dijelom asfaltiran, a dijelom je utabani

makadamski put čiji su elementi uvjetovani konfiguracijom terena te položajem suhozida koji većim dijelom

obostrano omeđuju postojeći put.

Za potrebe pristupa UPOV-u predviđeno je uređenje postojećeg puta kojim bi se svi horizontalni i vertikalni

elementi prilagodili mjerodavnim komunalnim vozilima, odnosno prostoru potrebnom za njihovo mimoilaženje

i neometanu manipulaciju. Priključak je izveden spojem na postojeću županijsku cestu ŽC 6202.

Planirani tehnički elementi:

– Planirani pristupni put je predviđen kao dvosmjerna asfaltirana prometnica širine kolnika 4.5 m,

ukupne duljine cca 290 m.

– Početni profil formira trokrako raskrižje s postojećom prometnicom ŽC 6202, dok je završni profil na

priključku platou UPOV-a.


T.D. 465/17


– Horizontalno vođenje trase uvjetovano je koridorom postojećeg zemljanog puta i zahtijevanim

elementima prometnice za računsku brzinu Vr=30 km/h, a sve prema Pravilniku o osnovnim uvjetima

kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti u

prometu (NN110/1).

– Niveleta projektiranog pristupnog puta prilagođena je niveleti postojeće ŽC na mjestu spoja, te

postojećim uvjetima terena. Uzdužni nagibi prometnice su do max 12%.

OSTALI OBJEKTI

Ovi objekti se izvode ili predgotovljeni ugrađuju kao potpuno ukopana okna/kanali s poklopcima u razini

terena:

hidrostanica tehnološke vode

separator,

upojni bunar.

Način i uvjeti priključenja građevine na javnu prometnu površinu i drugu infrastrukturu

Priključenje na prometnu infrastrukturu

- Za potrebe pristupa UPOV-u predviđena je izgradnja pristupnog puta sa spojem na postojeću

županijsku cestu ŽC 6202.

Priključenje na drugu infrastrukturu

– Vodoopskrba

Priključak za potrebe vodoopskrbe na uređaju, kao i za vanjsku hidrantsku mrežu, omogućiti će se

spojem na planiranu vodovodnu cijev DN110 položenu u pristupnom putu do platoa uređaja.

– Odvodnja

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina omogućiti će se preko interne kanalizacije

oborinskih voda. Prikupljene oborinske vode priključile bi se na separator te nakon tretmana odvele

do upojnog bunara smještenog uz istočni rub platoa uređaja.

Odvodnja krovnih voda će se vršiti ispuštanjem u teren, lokalnim upojnim građevinama izvedenim

u sklopu odvodnje (vertikala) pojedinih objekata u sklopu uređaja.

Fekalne otpadne vode upravne zgrade, se spajaju na kolektor planiranog sustava otpadnih voda.

– Električna energija

Temeljem rezultata tehnološkog proračuna i dostupnih karakteristika hidrotehničke opreme,

procijenjena instalirana snaga iznosi 78,6 kW.

Cjelina Inst. snaga, kW

Ulazna crpna stanica 5.1

Mehanički predtretman 20.6

Izlazna CS 7,0

Obrada zraka 6,7

Hidrostanica 5.0

Snaga elektromotora 44,4

Potrebna snaga (cosꝔ=0,85, ƞ=0,85) 61,5 kVA

Ostalo 10.0 kVA

Nepredviđeno 7,1 kVA

Ukupno 78,6 kVA

Ukupno x fi=0,9 70,74 kVA


T.D. 465/17


Mjerna oprema za mjerenje potrošnje električne energije će se instalirati prema tehničkim uvjetima

za obračunsko mjesto i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti.

Ovaj idejni projekt služi kao podloga za zakup vršne snage od isporučitelja električne energije.

Zahtjeva se zakup vršne snage od 70,74 kVA.

– Telekomunikacije

Priključak na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu izvest će se prema uvjetima operatera, za potrebe nadzorno upravljačkog sustava i telekomunikacijske mreže unutar upravne građevine.

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Za sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracije Stari grad izrađen je "Elaborat zaštite

okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš“, DVOKUT ECRO d.o.o, 2017. godine. Navedenim elaboratom procijenjeni su mogući negativni utjecaji i određene potrebne mjere zaštite tijekom pripreme, izgradnje i korištenja planiranog zahvata.

Ostali uvjeti od utjecaja na zahvat u prostoru

Mjere zaštite od požara

U poglavlju 3.11 Procjena rizika nastajanja požara/eksplozije detaljno su sagledani unutarnji i vanjski rizici vezano za mogućnost nastanka požara/eksplozije uzevši u obzir predviđeni tehnološki proces i njegove posebnosti.

Temeljem provedene analize potencijalnih uzročnika opasnosti i mjera predviđenih projektnim rješenjem utvrđeno je da u promatranim prostorima nema realne opasnosti od nastajanja eksplozivne atmosfere, zbog čega se ne klasificiraju kao eksplozivno ugroženi prostori.

U zaključcima se navodi da za UPOV Stari Grad nije potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara/eksplozije.

Shodno navedenim zaključcima u nastavku se daje prikaz mjera zaštite od požara koji će se koristiti u izgradnji UPOV-a Stari Grad:

Konstrukcije građevina, kao i nekonstruktivni dijelovi (pregrade) biti će od negorivih materijala kao što je beton, keramika, opeka, žbuke, staklo, željezo, te drugi negorivi klasični materijali.

Svi prostori u građevinama imaju otvore na fasadi za potrebe provjetravanja.

Zatvorene prostore u kojima se vrši izdvajanje i obrada otpada/mulja (zgrada predtretmana) predviđeno je prisilno ventilirati.

Za početno gašenje požara u prostorima će se postaviti određen broj vatrogasnih aparata na suhi prah S-9.

Za zaštitu vanjskog prostora kojom se štiti cjelokupni kompleks uređaja biti će izgrađena vanjska hidrantska mreža. Predviđeno je postavljanje nadzemnog protupožarnog hidranata koji mora osigurati min. protok od 10 l/s, s min. tlakom 2.5 bara i u vremenu trajanja od 120 minuta (2 sata).

U svim građevinama, pored ili u blizini ulaza, treba predvidjeti tipkalo za daljinski isklop napajanja, te ručni javljač požara.

Vatrogasni pristup je preko pristupne prometnice omogućen do svih objekata unutar kompleksa UPOV-a.

Za požare većih razmjera zvat će se profesionalni vatrogasci koji će upotrijebiti sva raspoloživa sredstva i vatrogasnu tehniku.


T.D. 465/17


Dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole

Obzirom na veličinu i složenost planiranog zahvata, idejnim projektom je predmetna složena građevina

podijeljena u dvije funkcionalne cjeline sukladno prostornom rasporedu i namjeni pojedinih dijelova u

zbrinjavanju prikupljenih otpadnih voda aglomeracije Stari Grad. Shodno tome idejnim projektom

predviđeno je zasebno izdavanje građevinske dozvole za sljedeće dijelove složene građevine:

– Građevine za tretman otpadnih voda (UPOV Stari Grad) obuhvaćaju uređaj za pročišćavanje s

pomoćnim građevinama, uključivo crpnim stanicama, upravnom i pogonskom građevinom i

razvodom komunalnih instalacija.

– Pristupni put

Prostorni planovi

Predmetno područje se nalazi u granici obuhvata prostornih planova:

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, br. 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13)

Prostorni plan uređenja Grada Starog Grada (Službeni glasnik Starog Grada br.04/07, 08/12 i 02/13)

Slika 1-1 Prostorni plan uređenja Starog Grada – Infrastrukturni objekti i mreže

PROJEKTANT: Željko Šarić, dipl. ing. građ.


T.D. 465/17


2. TEHNIČKI OPIS ZAHVATA U PROSTORU

2.1 Uvod

Općenito

Osnovni podaci o planiranom zahvatu:

Lokacija: UPOV-a, na k.č.br7334/1 i k.č.br. 7333 k.o. Stari Grad

Zahvat : površina platoa UPOV-a cca. 1360 m2

Stupanj pročišćavanja: Odgovarajući stupanj – mehaničko pročišćavanje

Kapacitet uređaja: max. 6000 ES ljeti (ekvivalent stanovnika) min. 1500 ES zimi

Dovod otpadne vode: Tlačnim cjevovodom

Ispust pročišćenih voda: Crpna stanica i podmorski ispust (podmorski ispust nije predmet ovog idejnog projekta)

Prilaz na parcelu uređaja: Proširenje postojećeg lokalnog puta na k.č.br 10882/2 k.o. Stari Grad i formiranje pristupnog puta širine 4.5 m, duljine 290 m

Izgradnjom planiranog UPOV-a Stari Grad s crpnom stanicom i podmorskim ispustom stvaraju se preduvjeti

za cjelovito rješenje zbrinjavanja i dispozicije otpadnih voda s područja aglomeracije Stari Grad. Predloženo

rješenje treba u svemu biti usklađeno s odredbama postojeće prostorno-planske dokumentacije, kao i

koncepcijom odvodnje otpadnih voda šireg područja, usvojenom sljedećom tehničkom dokumentacijom:

Tehnoekonomska analiza lokacije UPOV-a Aglomeracije Jelsa-Vrboska, HIDROING d.o.o. Osijek,

lipanj 2016. g. (Tehnoekonomska analiza)

Cilj ovog projekta je određivanje obuhvata planiranog zahvata i lokacije pojedinih elemenata u njemu s

relevantnim podacima o mogućim utjecajima koje bi oni mogli izazvati u prostoru.

Postojeće stanje

Na području predmetne aglomeracije postoji djelomično izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda.

Postojeće stanje odvodnje otpadnih voda u Starom Gradu obuhvaća:

⁻ obalni kolektor fekalne kanalizacije duljine 2.000 m s 3 CS (CS Stari Grad 1,2,3)

⁻ rekonstruirani sustav mješovitih kanala odvodnje u staroj jezgri kao razdjelna kanalizacija

⁻ sustav mješovitih kanala/cijevi odvodnje u staroj jezgri s direktnim ispuštanjem u more

⁻ Podmorski ispust duljine 1.100 m'

CS 1 i CS 2 služe za međusobno povezivanje gravitacijskih podslivova i transport otpadnih voda do CS 3 i

priključka na postojeći podmorski ispust. Konačna dispozicija riješena je ispuštanjem otpadnih voda u

obalno more podmorskim ispustom položenim u akvatoriju Starogradskog zaljeva.

Koncepcija rješenja

Prema usvojenom konceptu rješenja predviđena je rekonstrukcija i optimizacija postojećeg sustava

odvodnje, odnosno njegova dogradnja na preostale dijelove naselja koji nisu obuhvaćeni postojećom

kanalizacijskom mrežom. Postojeće rješenje dispozicije s ispuštanjem otpadnih voda u Starogradskom


T.D. 465/17


zaljevu zadržalo bi se do izgradnje planiranog uređaj za pročišćavanje otpadnih voda smještenog sjeverno

od urbaniziranog područja Starog Grada. Nakon tretmana na uređaju, djelomično pročišćene otpadne vode

bi se transportirale na sjevernu stranu poluotoka i dugim podmorskim ispustom disponirale u more.

Planirani sustav odvodnje je razdjelnog tipa, odnosno predviđen za prihvat isključivo sanitarnih otpadnih

voda.

Postojeće stanje na lokaciji uređaja

Prema usvojenoj koncepciji rješenja i odredbama postojeće prostorno planske dokumentacije, UPOV Stari

Grad je predviđeno izvesti na neuređenom terenu sjeverno od naselja Stari Grad. Sukladno trenutnom

stanju aktivnosti i uvjetima korištenja, Prostornim planom uređenja Starog Grada ovaj prostor je predviđen

poljoprivrednoj namjeni.

Teren na planiranoj lokaciji uređaja karakterizira vrlo strmi obalni pojas s nadmorskim visinama između 50

i 63 m n. m. Formiranje platoa uređaja na ovako nepovoljnoj konfiguraciji terena uvjetuje velike iskope s

zasjecima padine visine cca. 5.5 m i nasipima na južnoj strani visine cca. 5m.

Na sjevernoj strani je granica platoa uređaja uvjetovana trasom planiranog pristupnog kojim je omogućen

prilaz uređaju.

Funkcionalne cjeline unutar planiranog zahvata

Obzirom na namjenu pojedinih dijelova složene građevine, planirani zahvat možemo podijeliti na :

– Građevine za tretman otpadnih voda (UPOV Stari Grad) obuhvaćaju uređaj za pročišćavanje s

pomoćnim građevinama, uključivo ulaznom crpnom stanicom, upravnom i pogonskom

građevinom, izlaznom crpnom stanicom i razvodom komunalnih instalacija.

– Pristupni put

2.2 UPOV

Tehnologija pročišćavanja otpadnih voda

Detaljan opis odabira tehnologije i načina pročišćavanja otpadnih voda prikazan je u poglavlju 3. Tehnološki

opis UPOV-a, stoga će ovdje biti izdvojene samo osnovne značajke koje bi mogli sažeti u sljedećem:

Potreban stupanj pročišćavanja propisan je Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih

voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) u koji je implementirana Direktiva o komunalnim otpadnim

vodama i uvjetovan je veličinom aglomeracije i osjetljivosti područja;

Aglomeracija Stari Grad se nalazi u manje osjetljivom području, veličinom spada u kategoriju 2.000

- 10.000 ES, te je sukladno zahtjevima Direktive 91/271/EEZ otpadne vode s područja aglomeracije

potrebno pročišćavati "odgovarajućim stupnjem pročišćavanja";

Odgovarajuće pročišćavanje u ovom slučaju podrazumijeva mehanički uređaj s dugim podmorskim

ispustom;

Tehnologija pročišćavanja se sastoji od jednostavnog postupka mehaničkog predtretmana koja se

temelji na fizikalnim postupcima uklanjaju krupnijih raspršenih i plutajućih tvari, uključujući pijesak,

ulja i masnoće. Osnovni dijelovi mehaničkog predtretmana su:

- gruba rešetka

- fino sito,

- aerirani pjeskolov-mastolov,,

- sustav ispiranja izdvojenog otpada,


T.D. 465/17


- obrada onečišćenog zraka.

Postrojenje je projektirano za stalni rad u uvjetima različitog hidrauličkog opterećenja tako da

omogućuje optimalan rad pri različitim dnevnim kapacitetima (zimsko – ljetni režim rada).

- uređaj se sastoji od 2 tehnološke linije pojedinačnog kapaciteta 15 l/s,

- jedna linija radi u zimskom periodu s kapacitetom Qzima=15 l/s,

- u ljetnom periodu rade 2 linije s ukupnim kapacitetom Qljeto=30 l/s

Pročišćena otpadna voda se ispušta u more dugim podmorskim ispustom.

Osnovna tehnološka shema UPOV-a podrazumijeva slijedeće :

dovod otpadne vode do priključnog okna ulaznog kanala

izdvajanje krupnog otpada na gruboj rešetki

crpljenje otpadne vode do kompaktnog mehaničkog uređaja

mehaničko pročišćavanje otpadnih voda na finom situ i aeriranom pjeskolovu-mastolovu

stanica za prihvat i obradu sadržaja sabirnih i septičkih jama

ispiranje, kompaktiranje i priprema izdvojenog otpada za odvoz

odvod pročišćene vode do izlaznog okna i priključak na izlaznu CS,

obrada onečišćenog zraka i uklanjanje neugodnih mirisa

cijevni razvodi unutar uređaja, uključujući i obilazni vod u slučaju prekida rada pojedine linije mehaničkog pročišćavanja

crpljenje otpadne vode u podmorski ispust

Dotok na UPOV i glavna crpna stanica

Prema usvojenoj koncepciji rješenja, predviđena je rekonstrukcija postojeće CS Stari Grad 3 i izvedba novog

tlačnog cjevovoda kojim bi se napustilo postojeće rješenje dispozicije s ispuštanjem otpadnih voda u

Starogradskom zaljevu te osigurao priključak na UPOV Stari Grad i novi podmorski ispust. Završna dionica

priključnog cjevovoda na UPOV je predviđena kao tlačna.

Obzirom na projektirani kapacitet crpne stanice i modularnu izvedbu UPOV-a s prilagođenim kapacitetima

ljetnom (Qljeto=30 l/s) i zimskom režimu dotoka (Qzima=15 l/s), potrebno je predvidjeti određene prilagodbe

kako bi se spriječilo nepotrebno hidrauličko opterećenje UPOV-a:

- Ugradnja više crpki koje bi postupnim uključenjem omogućile prilagođavanje kapaciteta crpljenja

realnom dotoku otpadnih voda (zimsko/ljetni režim rada);

- Veći radni volumeni ulazne crpne stanice UPOV-a. Obzirom da je tlačni cjevovod predviđeni kao

jednolinijski, tijekom zimskog razdoblja sa smanjenim kapacitetima crpljenja postoji mogućnost

taloženja otpada u cjevovodu (male brzine tečenja). Stoga će biti potrebno povremeno ispiranje

cjevovoda istovremenim uključivanjem više crpki kroz kratko vremensko razdoblje. Kako bi se

izbjeglo automatsko uključivanje druge linije kompaktnog predtretmana, ulazna crpna stanica

(UPOV) mora imati odgovarajući retencijski kapacitet koji će kompenzirati hidrauličke udare uslijed

ispiranja tlačnog cjevovoda;

- Kontrolirani rad glavne crpne stanice. Sustavom daljinskog nadzora i upravljanja rad glavne crpne

stanice mora biti sinkroniziran s radom UPOV-a. Uključivanje/isključivanje crpki u glavnoj crpnoj

stanici, osim razinom u crpnom zdencu, mora biti usklađeno i s trenutno raspoloživim kapacitetom

UPOV-a. U tu svrhu preporučljivo je da ugrađene crpke budu promjenjivog kapaciteta (opremljene

frekventnim pretvaračima).

Iznimno, u slučaju ekstremno visokih dotoka glavna crpna stanica treba raditi s povećanim

kapacitetom, kako bi se spriječilo prelijevanje u obalno more (incidentni preljev crpne stanice). U

tom slučaju višak dotoka u odnosu na kapacitet UPOV-a, će se nakon grube rešetke evakuirati na

preljevu i obilaznim kolektorom odvoditi direktno na izlaznu crpnu stanicu UPOV-a i podmorski


T.D. 465/17


ispust. Dotok na UPOV ni u kom slučaju ne smije preći Qmax=40 l/s koliki je maksimalni evakuacijski

kapacitet izlazne crpne stanice i podmorskog ispusta.

Potrebno je napomenuti da će u slučaju duljih ekstremno visokih dotoka i otpadna voda biti

razrijeđena te će negativni utjecaj prelijevanja biti zanemariv.

Ulazno okno s incidentnim preljevom

Ulazno okno smješteno je neposredno uz zgradu mehaničkog pročišćavanja. U slučaju incidentne situacije i

prekida pogona neke od linija mehaničkog pročišćavanja, plavljenje otpadnih voda na najnižim oknima

spriječit će se opremanjem ulaznog okna incidentnim preljevom s cjevovodom koji će preljevne vode voditi

direktno do izlazne CS.

Preljevni cjevovod je predviđen profila 300 mm, ukupne duljine L= 23 m. Incidentni preljev izveo bi se

neposredno uz uljevno okno.

Na uljevnom kanalu predviđena je ugradnja zapornice kojom se privremeno može zaustavit dotok otpadnih

voda u ulaznu crpnu stanicu i dalje prema liniji mehaničkog pročišćavanja..

Ulazno okno s preljevom bi u cijelosti bilo izvedeno kao podzemno s poklopcem i razini uređenja terena.

Približne tlocrtne dimenzije okna su 140×260 cm, visine 150 cm.

Zgrada mehaničkog pročišćavanja

Zgrada mehaničkog pročišćavanja je projektirana kao prizemni objekt tlocrtnih dimenzija 800 x 1900 cm,

visine 630 cm, unutar koje je smještena oprema za pročišćavanje otpadnih voda. U sklopu zgrade

predviđeno je izvesti crpnu stanicu kojom bi se savladala visinska razlika i regulirao dotok otpadne vode do

priključka na kompaktni uređaj mehaničkog čišćenja.

U građevini je smještena sljedeća oprema:

Gruba rešetka

2 x Kompaktni uređaj mehaničkog čišćenja pojedinačnog kapaciteta 15 l/s koji se sastoji od

– Finog automatskog sita/rešetke s kompaktorom otpada

– Aeriranog pjeskolova-mastolova sa strojnim vađenjem i uzdužnim transportom pijeska

Presa s ispiranjem otpada

Perač pijeska

Stanica za prihvat otpada septičkih jama

Ukupna instalirana snage ugrađene opreme iznosi 20.6 kW.

Zbog jednostavnije manipulacije opremom kod montaže/demontaže, odnosno prilikom održavanja

opreme, projektom je predviđena ugradnja pokretne mosne dizalice. Pokretni most s vitlom postavljen je

na čelične staze uzdužno oslonjene na nosače upete u konstrukciju zidova i okvira zgrade.

Obrada zraka - Kako bi se osigurale potrebne izmjene zraka unutar zgrade i spriječilo širenje neugodnih

mirisa, predviđena je prisilna ventilacija s kemijskim pročišćavanjem zraka na kontaktnim reaktorima.

Evakuacija zraka se vrši sustavom ventilacijskih cijevi i odvodi do kontaktnih reaktora smještenih izvan

zgrade. Unutar zgrade smještene su posude s kemikalijama i dozirne crpke. Ukupna instalirana snaga

sustava za evakuaciju i pročišćavanje zraka iznosi 6.7 kW.

Ulazna CS - Unutar zgrade mehaničkog pročišćavanja predviđena je izvedba podzemnog crpnog zdenca

ulazne crpne stanice. Obzirom na modulsku izvedbu, crpni zdenac je podijeljen u dvije komore s uronjenim

kanalizacijskim crpkama i zasebnim tlačnim razvodom za napajanje kompaktnih uređaja mehaničkog


T.D. 465/17


čišćenja. Na ovaj način osigurana je potrebna fleksibilnost u radu i prilagođavanje sezonskim razlikama u

dotoku otpadnih voda (ljetni/zimski režim)

Na svakoj tehnološkoj liniji predviđena je ugradnja dvije crpke koje bi radile u režimu 1 radna + 1 pričuvna,

pojedinačnog kapaciteta od Q=15 l/s, visine dizanja Hman=5.5 m i instalirane snage N=2.0 kW. Crpke su

promjenjivog kapaciteta (frekventna regulacija), količine crpljenja prilagođene stvarnom dotoku otpadnih

voda. Tlačni cjevovodi do priključka na kompaktne uređaje je predviđeno izvesti cijevima profila 100 mm

u sklopu kojih bi bili ugrađeni mjerači protoka.

Ukupne tlocrtne dimenzije crpnog zdenca su 260×390 cm, visina do razine poda zgrade iznosi 342 cm.

Pristup u svaki crpni zdenac osigurao bi se otvorom u pokrovnoj ploči s poklopcima u linijskoj izvedbi.

Upravna zgrada


prizemni objekti u bloku. Dio objekta u kojem je smještena upravna zgrada je razvedenog tlocrtnog oblika

ukupne površine 103 m2, visine 315 cm.

Upravna zgrada je predviđena kao višenamjenski objekt unutar kojeg je smještena prostorija za povremeni

boravak osoblja i priručna radionica s pratećim prostorima kuhinje, sanitarnim čvorom, garderobom i

tušem. U sklopu upravne zgrade bila bi smještena i prostorija ormara energetike i automatike kao i

prostorija za smještaj agregata sa zasebnim ulazom i izravnom vezom sa vanjskim prostorom.

Korisne površine prostorija unutar upravne zgrade:

Ulazni predprostor 8.70 m2

Hodnik 8.33 m2

Ured s čajnom kuhinjom 19.80 m2

Sanitarni čvor 1.50 m2

Kabina s tušem 1.60 m2

Garderoba 3.15 m2

Priručna radionica / skladište 12.00 m2

Prostorija energetike i automatike 20.35 m2

Agregatska stanica 12.03 m2 Ukupno: 87.46 m2

Izlazna CS i hidrostanica

Izlazna crpna stanica UPOV-a Stari Grad osigurava tlak potreban za transport otpadnih voda dugim podmorskim

ispustom. Projektirana je kao podzemni objekt koji se sastoji od crpnog zdenca i zasunske komore s potrebnim

armaturama. Zasunska komora se nalazi neposredno uz crpni zdenac i omogućava jednostavan pristup i

reviziju, odnosno manipulaciju zapornim ventilima.

Crpna stanica je projektirana pravokutnog tlocrta dimenzija 500 × 490 cm. Visina objekta na dijelu crpnog

zdenca iznosi 405 cm, a na dijelu zasunske komore 230 cm. Crpna stanica je u potpunosti ukopana s

pokrovnom pločom izdignutom 20 cm iznad razine uređenja okolnog terena.

Crpnu stanicu je predviđeno opremiti s dvije crpke koje bi radile u režimu 1 radna + 1 pričuvna, pojedinačnog

kapaciteta od Q=40 l/s, visine dizanja Hman=10.5 m i instalirane snage N=6.5 kW. Koristit će se potopljeni tip

crpki.

U zasunskoj komori crpne stanice ugrađen je mjerač protoka, a crpni zdenac se ujedno koristi i kao okno za

uzimanje uzoraka i spremnik tehnološke vode.


T.D. 465/17


U tu svrhu je uz izlaznu crpnu stanicu predviđena izgradnja strojarnice s hidroforom za korištenje

spremljene vode u tehnološke svrhe (ispiranje opreme). Predviđena hidrostanica treba biti opremljena 1

radnom + 1 pričuvnom crpkom kapaciteta cca. 20m3/h, visine dizanja min. 5 bara. Ukoliko se tehnološke

vode ne mogu koristiti za ispiranje opreme, hidrostanica će biti priključena na vodoopskrbnu mrežu.

Konstrukcija i arhitektonsko oblikovanje

Svi nadzemni objekti su projektirani kao jednostavna konstruktivna i oblikovna rješenja. Konstruktivni nosivi

sustavi objekata su armirano betonski skelet stupova i greda s punom stropnom pločom. Vanjski i pregradni

zidovi izvode se kao ispuna u skeletnom sustavu, različitih debljina ovisno o opterećenju. Temeljenje objekata

je na armirano betonskim trakastim temeljima.

Podzemne prostorije objekata, crpne stanice i kanali bit će izvedeni kao masivne armirano-betonske

konstrukcije.

Pročelja

Pročelja objekata izvode se u sustavu kompaktnih toplinskih fasada sa završno dekorativnom žbukom: u

podnožju objekta (visine ~60 cm od uređenog terena uz objekt) kulirplast dok je dio iznad plemenita (kao

silikatna) žbuka svijetlog tona.

Prozori i vrata

Vrata na pročeljima objekata su aluminijska, antikorozivno zaštićena plastificiranjem. Puni dijelovi vrata se

izvode aluminijskim panelom s izolacijskom ispunom.

Prozori su u istoj izvedbi, s izolacijskim staklom tako da cijela stavka zadovoljava koeficijent prolaska topline

Uw=1,8 W/m2K. Za zaštitu od insolacije predviđene su rešetke sa fiksnim lamelama na pročeljima objekata.

Podne i zidne obloge i obrade

Podovi, površine po kojima hoda osoblje imat će završni sloj od protuklizne obloge koji će se nanijeti na glatku

površinu betonske podloge, a ispod nje treba izvesti hidroizolaciju na podložnom betonu.

Krov

Krov 'zatvorenih' objekata je ravni sa završnim slojem od betonskih ploča (obrade: 'prani' kulir) na gumenim

podmetačima, s hidroizolacijom, termoizolacijom i parnom branom, svi slojevi prema pravilima struke.

Opći uvjeti za opremu

Sva ugrađena oprema mora biti otporna na djelovanje otpadne i morske vode. Čelična oprema (poklopci,

penjalice, ljestve, ograda i sl.) mora biti izvedena od nehrđajućeg čelika (inoxa) min. kvalitete 1.4404 (AISI 316L)

ili bolje.

Hortikulturno uređenje

Hortikulturno rješenje cijelog pogona zamišljeno je kao travnjaci sa posijanom travnatom mješanicom u svim

dijelovima pogona uz objekte te između objekta i pristupnog puta (ili pločnika). Sadnja većeg zelenila unutar

pogona moguća je samo u dijelovima izvan koridora podzemnih instalacija. Pristupi ulazima u upravne zgrade

izvedeni su kao popločeni putovi na betonskoj podlozi. Popločenje je betonskim opločnjacima za vanjsku

uporabu. Cestovnim rubnjacima se vrši razdvajanje kolnog dijela od pješačkog dijela.


T.D. 465/17


Prometne površine

Pristup platou UPOV-a osigurao bi se s planiranog pristupnog puta položenog od priključka na postojeću

prometnicu u Ulici kralja Tomislava do predmetne lokacije uređaja. Prilaz je predviđen kao dvosmjerna

prometnica širine prometnog traka 2,25m. Os prilaza UPOVU-u predviđena je na stacionaži 0+263.14

pristupnog puta.

Svi elementi prometnih površina unutar platoa uređaja prilagođeni su mjerodavnim komunalnim vozilima,

odnosno prostoru potrebnom za njihovu manipulaciju i pristup pojedinim objektima u sklopu UPOV-a.

Manipulativne površine također osiguravaju kolni pristupi za vatrogasno vozilo te površine za intervenciju

vatrogasnog vozila i tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o vatrogasnim pristupima( NN 35/94, 55/94 i

142/03).

Vozne površine omeđene su betonskim rubnjacima dim. 18/25, a pješačke rubnjacima dim. 10/20..

U sklopu platoa, osigurana su 4 parkirna mjesta za potrebe UPOV-a. Dimenzije parkirnih mjesta su 3,00 m x 5,00 m.

Oborinska odvodnja

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina UPOV-a omogućiti će se preko interne kanalizacije

oborinskih voda. Oborinske vode, parkirnih mjesta i manipulativnih površina prikupljaju se sustavom

slivnika i oborinskim kolektorom DN 250, odvode do na separator te nakon tretmana disponiraju u teren

upojnim bunarom smještenim uz jugoistočni rub platoa UPOV-a.

Odvodnja krovnih voda će se vršiti ispuštanjem u teren, lokalnim upojnim građevinama izvedenim u sklopu

odvodnje (vertikala) pojedinih objekata u sklopu uređaja.

Vodoopskrba

Priključak za potrebe opskrbe vodom i vanjsku hidrantsku mrežu uređaja za pročišćavanje osigurat će se s

planirane vodovodne cijevi DN110 čija je izgradnja predviđena u sklopu rekonstrukcije i dogradnje

postojeće vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Stari Grad.

Potrebna max. količina vode definirana je protupožarnom količinom od 10 l/s, s min. tlakom na priključku

od 2.5 bara. Položaj i volumen Vodospreme Tatinja s koje je predviđena opskrba vodom UPOV-a, osigurava

potreban tlak i rezerve vode propisane Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)

2.3 Pristupni put

Postojeće stanje

Projektirana trasa pristupnog puta položena je postojećim putem koji je početnim dijelom asfaltiran, u

duljini cca 96 m, a ostatak je makadamski put, dijelom omeđen suhozidom jednostrano a dijelom obostrano.

Spoj postojećeg puta tvori trokrako raskrižje s ulicom kralja Tomislava.

Projektno rješenje

2.3.2.1 Uvod

Prilaz UPOV-u Stari Grad omogućit će se izvedbom asfaltiranog pristupnog puta u duljini cca L= 290 m, koji

najvećim dijelom prati postojeći put. Spoj na ulicu kralja Tomislava izvodi se kao trokrako raskrižje sa

proširenjima u odnosu na postojeće stanje, za primjerene horizontalne radijuse. Os prilaza za UPOV

položena je stacionažom 0+263.14. Projektirana prometnica je dvosmjerna, širine prometnog traka 2.25 m,

odnosno ukupne širine kolnika 4.50 m.


T.D. 465/17


2.3.2.2 Tlocrtni i vertikalni elementi

Os pristupnog puta, ukupne duljine L= 290 m, projektirana je kontinuiranom izmjenom desnih i lijevih

krivina i međupravaca. Horizontalni elementi projektirani su na osnovi računske brzine Vr=30km/h, a sve

prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju

udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01).

Niveleta projektiranog pristupnog puta uvjetovana je niveletom na mjestu spoja s ulicom kralja Tomislava,

te postojećom topografijom terena.

2.3.2.3 Poprečni profil prometnice

Širina kolnika je 4.50 m, s obostranom izvedbom bankine i berme širine 0.50 m. Poprečni nagib pristupnog

puta je jednostrešan i izvodi se u nagibu od 2.50%. Vitoperenje kolnika se vrši oko osi.

Predviđa se izvedba usjeka u nagibu 5:1, a nasipa u nagibu 1:1.5, dok se berma izvodi u nagibu od 6% a

bankina u nagibu od 4%.

2.3.2.4 Zastor prometnice

Strukture konstrukcije kolnika s debljinama pojedinih slojeva dimenzionirati će se u glavnom projektu.

Idejnim projektom date su približne vrijednosti:

- habajući sloj AC11 surf 50/70 ( eruptivac) 4 cm

- gornji nosivi sloj AC22 base 50/70 6 cm

- donji nosivi sloj od mehaničko zbijenog

kam. materijala Ms>100MN/m2 30 cm

- temeljno tlo Ms>20MN/m2

Ukupna debljina kolničke konstrukcije iznosi 40 cm.



T.D. 465/17


3. TEHNOLOŠKI OPIS UPOV-a

3.1 Uvod

U sklopu rješavanja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Stari Grad izrađena je i

Tehnoekonomska analiza lokacije UPOV-a aglomeracije Jelsa-Vrboska (Hidroing d.o.o.), lipanj 2017., radna

verzija). Analiza je obuhvatila i opcijsku analizu više varijanti pročišćavanja otpadnih voda te definirala i

potreban stupanj pročišćavanja.

Postupak definiranja potrebne razine pročišćavanja obuhvatio je razmatranje pojedinih pokazatelja vezanih

uz utjecaj planiranog UPOV-a na okoliš te sadašnje stanje recipijenta (more), planirana duljina podmorskog

ispusta i dr. Detaljna analiza rezultirala je zaključkom da će zahtijevana razina zaštite okoliša biti postignuta

izgradnjom uređaja za pročišćavanje odgovarajućeg stupnja pročišćavanja.

3.2 Opterećenje UPOV-a

Hidrauličko opterećenje

Otpadna voda dotiče na UPOV kako slijedi:

CS Stari Grad → UPOV

Završna dionica dovodnog kolektora projektirana je kao tlačna.

Sukladno usvojenoj koncepciji rješenja maksimalni dotok otpadnih voda s glavne crpne stanice predviđen

je kako slijedi:

Crpna stanica Maks. dotok na UPOV

Stari Grad 40 l/s

Ukupno hidrauličko opterećenje UPOV-a proračunato je u Tehnoekonomskoj analizi i iskazano je na

mjesečnoj razini. Minimalno (siječanj) i maksimalno (kolovoz) opterećenje definirano je kako slijedi:

Pokazatelj Minimalno

opterećenje Maksimalno opterećenje

Sanitarno-fekalni dotok, QSF, m3/d 157,84 671,74

Tuđe vode (30%), QTV, m3/d 49,05 49,05

Dotok, QSUŠ, m3/d 206,89 720,79

Dotok, vršni, QSUŠ,VR, m3/h 21,77 86,01

Sušni dotok, vršni, QSUŠ,VR, l/s 6,05 23,89

Omjer ljeto/zima 4

Gore navedenim podacima određen je i kapacitet budućeg UPOV-a – 30 l/s.

Pokazatelji opterećenja

Osnovi pokazatelji opterećenja definirani su u Tehnoekonomskoj analizi i obuhvaćaju sve skupine

onečišćivača (stalno stanovništvo, turizam, industriju) te planirane stope rasta.

Procijenjene vrijednosti iskazane su kao mjesečne veličine. Minimalno opterećenje (siječanj) i maksimalno

opterećenje (kolovoz) su kako slijedi:


T.D. 465/17


Pokazatelj Minimalno

opterećenje Maksimalno opterećenje

Broj ES-a, bez septika 1800 5500

Broj ES-a, uključena septika 2000 5800

Kem. potrošnja kisika, KPK, kg O2/d 239,00 718,00

Biol. potrošnja kisika, BPK5, kg O2/d 117,00 349,00

Suspendirana tvar, kg/d 146,00 422,00

Ukupni dušik, kg N/d 26,00 70,00

Ukupni fosfor, kg P/d 3,00 11,00

3.3 Potreban stupanj pročišćavanja

Sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, Tablica 2., (NN 80/13, 43/14, 27/15 i

3/16) UPOV Stari Grad potrebno je izgraditi kao Odgovarajući stupanj pročišćavanja (naselja < 10.000 ES-a,

recipijent manje osjetljivo more).

Komunalne i pretežito komunalne otpadne vode sadrže, između ostalog, i neotopljeno i krupno

onečišćenje, a što obuhvaća:

- krupni, mehanički lako uklonjiv otpad (polimerne vrećice, plastika, tekstil, nerazgradivi celulozni

otpad i sl.),

- lakotaloživo anorgansko onečišćenje (pijesak i pijesku slične čestice),

- lakoflotirajuće onečišćenje (nedispergirana ulja i masti).

Gore navedeno onečišćenje uklonjivo je fizikalnim postupcima pročišćavanja (prosijavanje, flotiranje,

taloženje), a uobičajeno se naziva mehanički predtretman te se, sukladno Pravilniku o graničnim

vrijednostima emisija otpadnih voda, (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) naziva i Odgovarajući stupanj

pročišćavanja.

Osim sukladnosti s važećim pravilnikom (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, NN

80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) procjena utjecaja na okoliš pokazala je da ne postoji utjecaj na okoliš

ispuštanjem mehanički obrađene otpadne vode (odgovarajući stupanj pročišćavanja).

3.4 Pozitivni učinci obrade

Odgovarajući stupanj pročišćavanja omogućuje siguran rad sustava ispuštanja otpadne vode te sprečava

negativni utjecaj na ekosustav recipijenta:

- uklanjanje krupnog otpada, pijeska te ulja i masti sprečava nastanak taloga u cjevovodu

podmorskog ispusta. Talog bi, s vremenom, mogao reducirati kapacitet podmorskog ispusta te

prouzročiti veliku materijalnu štetu (potreban novi cjevovod),

- spriječeno je čepljenje difuzorskog sustava. Čepljenje dijela sustava onemogućilo bi jednoliku

disperziju (raspršivanje) efluenta u recipijent, a što bi dovelo do pojave „točkastog“ ispuštanja.

Neravnomjeran rad difuzorskog sustava bi zasigurno imao negativan utjecaj na ekosustav u zoni

ispuštanja,

- ispuštanje krupnog otpada bi negativno utjecalo i na ekosustav recipijenta:

otpad lakši od vode (polimerni materijali) se izdiže prema površini. Ovaj tip otpada je

biološki nerazgradiv te se zadržava u okolišu stotinama godina,

otpad teži od vode (metalni otpad, folije, tekstil, agregati pijesak/ulja i masti i dr.) se

gomilaju u pridnenoj zoni i talože u neposrednoj blizini zone ispuštanja. „Prekrivanje“ dna

za posljedicu ima poremećaj ekosustava i odumiranje morskih organizama čiji je rast i razvoj

vezan uz morsko dno,


T.D. 465/17


- slobodna ulja i masti – zbog hidrofobnog karaktera „povezat“ će se s prisutnim krutim česticama,

otežati adsorpciju kisika i uzrokovati odumiranje organizama koji obitavaju na česticama. U slučaju

isplivavanja na površinu doći će do pojave površinskih „filmova“ i mogućeg pjenjenja.

Učinkovitost odgovarajućeg stupnja pročišćavanja pokazuju i predviđene količine otpada, a koji će se

godišnje izdvojiti iz otpadnih voda:

Mjesec ES

Rešetka, sito Pijesak Ulja i masti

Neisprani otpad, kg

Isprani otpad, kg

Neisprani pijesak, kg

Isprani pijesak, kg

kg

Siječanj 2.000 7.936,00 3.333,12 10.185,71 5.347,50 849,40

Veljača 2.000 7.168,00 3.010,56 9.200,00 4.830,00 767,20

Ožujak 2.000 7.936,00 3.333,12 10.185,71 5.347,50 849,40

Travanj 2.200 8.448,00 3.548,16 10.842,86 5.692,50 904,20

Svibanj 2.400 9.523,20 3.999,74 12.222,86 6.417,00 1.019,28

Lipanj 3.200 12.288,00 5.160,96 15.771,43 8.280,00 1.315,20

Srpanj 5.200 20.633,60 8.666,11 26.482,86 13.903,50 2.208,44

Kolovoz 5.800 23.014,40 9.666,05 29.538,57 15.507,75 2.463,26

Rujan 4.200 16.128,00 6.773,76 20.700,00 10.867,50 1.726,20

Listopad 2.400 9.523,20 3.999,74 12.222,86 6.417,00 1.019,28

Studeni 2.100 8.064,00 3.386,88 10.350,00 5.433,75 863,10

Prosinac 2.000 7.936,00 3.333,12 10.185,71 5.347,50 849,40

Ukupno, godišnje, t 138,60 58,21 177,89 93,39 14,83

Gore navedene količine pokazuju da će iz otpadne vode biti uklonjene značajne količine otpada, a koji bi

mogao imati neželjene posljedice na ekosustav recipijenta. Ukupna proračunata količina izdvojenih otpada

je 75,8 t/god (izraženo kao suha tvar), a što nikako nije zanemariva količina.

Odgovarajući stupanj pročišćavanja je vrlo bitan za siguran rad podmorskog ispusta, difuzorskog sustava te

očuvanje ekosustava recipijenta. Bez ugradnje Odgovarajućeg stupnja pročišćavanja u okoliš bi bilo uneseno

cca 76 t otpada/god (izraženo kao suha tvar), većinom teško razgradivog ili čak potpuno nerazgradivog.

Efekti odgovarajućeg stupnja pročišćavanja se ne smiju, ni u kom slučaju, zanemariti jer imaju značajan

pozitivan utjecaj na očuvanje ekosustava recipijenta.

S druge strane, ispuštanje ostalih, pretežito otopljenih ili slabotaloživih sastavnica otpadne vode (KPK, BPK5

i dr.) neće imati utjecaja na ekosustav recipijenta zbog brzog razrjeđivanja u vrlo velikom volumenu

(Jadransko more).

Postizanje gore navedenih ciljeva zahtijeva ugradnju određene opreme, koje čine jedinstvenu tehnološku

cjelinu odgovarajućeg pročišćavanja. Tehnološki podsustavi opisat će se u daljnjem tekstu:

- gruba rešetka – svijetli otvor rešetke 30 mm. Uklanja krupna onečišćenja.

- kompaktni mehanički predtretman – uklanja onečišćenje na osnovu fizikalnih svojstava onečišćenja,

a sastoji se od:

perforiranog finog sita koja separira grublje čestice te ih odvodnjuje (presa) odnosno

priprema za daljnju obradu (ispiranje). Svijetli otvor perforacija je 3,0 mm. Iznošenje

izdvojenog otpada vrši se pužnim transporterom u zasebnu jedinicu za ispiranje otpada. Rad

sita/rešetke je automatski, uređaj se uključuje na osnovu razlike razine prije i nakon uređaja.

Uređaj je opremljen automatskim ispiranjem koje se uključuje povremeno, prema unaprijed


T.D. 465/17


zadanim postavkama. Ispiranje sprečava nagomilavanje otpada i eventualni zastoj rada

rešetke/sita,

- aeriranog pjeskolova-mastolova – uređaj dvojake funkcije – uklanja ulja i masti te pijesak i pijesku

slične tvari.

mastolov je dvokomorne konstrukcija. U prvoj komori „razbijaju“ se agregati pijeska i sličnih

čestica te ulja i masti upuhivanjem zraka (krupni mjehuri). Specifično lakša ulja i masti

isplivavaju na površinu te se prikupljaju u komori opremljenoj zgrtačem plivajućih tvari

(pretežno ulja i masti). Izdvojena ulja i masti prikupljaju se u spremniku, a transport do

spremnika može biti gravitacijski ili odgovarajućom crpkom. Potrebno je napomenuti da je u

mastolovu moguće izdvojiti samo tzv. slobodna ulja i masti, a nije moguće izdvojiti

emulgirana ulja i masti.

Čestice čija je specifična težina veća od vode (pijesak i pijesku slične tvari) talože se u dnu komore

te pužnim transporterom prenose do krajnje točke pjeskolova te iznose iz pjeskolova pužnim

transporterom ili centrifugalnom crpkom do tzv. klasirera s ispiranjem.

- ispiranja otpada u kojem se smanjuje udio organske tvari u izdvojenom otpadu. Ispiranjem se

postiže slijedeće:

o smanjuje se ukupna količina izdvojenog otpada,

o olakšan je način konačnog zbrinjavanja (reduciran sadržaj organske tvari),

o niži operativni troškovi,

o povećana stabilnost otpada odnosno mikrobiološka aktivnost koja rezultira pojavom

neugodnih mirisa.

Ispiranje je moguće za dva otpada – otpad grube rešetke, otpad fine rešetke/sita, otpad pjeskolova,

otpad fekalne stanice, a ispiranje se vrši u odvojenim jedinicama:

otpad finog sita ispire se u ispiračima uz dodatak vodovodne ili tehnološke vode. Otpad se,

unutar ispirača, intenzivno miješa s vodom. Pri tom se izdvajaju sitne čestice koje su pretežito

organskog porijekla. Otpadna voda ispirača odvodi se u ulaznu crpnu stanicu. Isprani otpad

se izdvaja i presa te odlaže u odgovarajući spremnik,

izdvojeni pijesak se ispire u tzv. klasireru s ugrađenim pranjem. Otpadna voda ispirača odvodi

se u ulaznu crpnu stanicu. Isprani otpad se izdvaja i presa te odlaže u odgovarajući spremnik.

- stanica za prihvat i obradu sadržaja sabirnih i septičkih jama prihvaća otpad koji se dovozi

cisternama. Izvor otpada su prvenstveno stanovnici koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje.

Za očekivati je da će se količina ovog otpada s vremenom smanjivati zbog širenja (izgradnje) sustava

javne odvodnje. Stanica za prihvat je početni tretman i sastoji se od rešetke/sita kao predtretmana.

Obrađeni otpad ispušta se u crpnu stanicu i dodatno obrađuje s komunalnom otpadnom vodom.

- Izlazna crpna stanica – otpadna voda nakon mehaničkog predtretmana ulazi u crpnu stanicu odakle

se precrpljuje na podmorski ispust.

Pročišćena otpadna voda se ispušta u more podmorskim ispustom. Prije samog ispusta potrebno je ugraditi

okno za uzimanje uzoraka, automatski uzorkivač te mjerač protoka, sukladno Pravilniku o graničnim

vrijednostima emisija otpadnih voda, NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16.


T.D. 465/17


3.5 Fleksibilnost rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Opterećenje budućeg UPOV-a ovisit će o dobu godine. Naime, na području obuhvata budućeg UPOV-a je

vrlo razvijena turistička industrija., a što za posljedicu ima veliko opterećenje tijekom ljeta (veliki broj

turista) i relativno malo opterećenje tijekom zimskih mjeseci. Proračunati omjer opterećenja ljeto/zima je

cca 4,0.

Obzirom na ovako visoku sezonsku razliku opterećenja predviđene su i određene prilagodbe UPOV-a:

- ulazna crpna stanica – ugradnja dvije radne crpke pojedinačnog kapaciteta 15 l/s. Svaka crpka

opslužuje jednu jedinicu kompaktnog predtretmana. Crpke su promjenjivog kapaciteta (frekventna

regulacija) i kapacitet precrpljivanja se prilagođava stvarnom dotoku.

Budući da je dotok s glavne crpne stanice cca 40 l/s potrebno je predvidjeti incidentni preljev preko

kojeg će biti rasterećen višak dotoka (ovisno o režimu rada UPOV-a 10-25 l/s). Prethodno će iz

otpadne vode biti uklonjen krupni otpad (gruba rešetka, 3 mm), a koji bi mogao imati nepoželjan

utjecaj na funkcioniranje podmorskog ispusta. Budući da je projektom odvodnje predviđen razdjelni

sustav odvodnje vjerojatnost ovako visokih dotoka je mala. Ovakvi, ekstremno visoki dotoci, mogući

su samo vrlo rijetko, u slučaju vrlo velikih padalina ili neuobičajeno visokih plima. No, i u tim

slučajevima dotok ne bi trebao biti značajnije povišen ukoliko je korektno izveden razdjelni sustav.

Predviđena je ugradnja dvije kompaktne jedinice mehaničkog predtretmana od kojih je jedna u stalnom

pogonu, a druga se uključuje prema potrebi (turistička sezona). Kapacitet svake jedinice je 15 l/s, a što

zadovoljava očekivani maksimalni dotok na UPOV (30 l/s).

3.6 Tehnološki proračun

Osnovni tehnološki proračun

Gruba rešetka

Broj jedinica 1

Kapacitet, l/s 40

Svijetli otvor, mm 30

Ulazna crpna stanica

Dimenzije, l*b*h, m 4,00*1,50*1,30

Volumen, m3 8,0

Broj crpki, kom 4 (2/2)

Jedinični kapacitet crpki, l/s 15

Kompaktni mehanički predtretman

Broj jedinica 2

Fino sito

Broj jedinica, ukupno 2

Jedinični kapacitet, l/s 15

Svijetli otvor sita, mm 3

Aerirani pjeskolov-mastolov

Broj jedinica 1

APM, vrijeme zad, s 220

Kapacitet, l/s 15

Izdvojeni otpad, ST, % 5 - 10

Klasirer s ispiranjem

Broj jedinica 1

Org. tvar, isprani pijesak, % ≤ 5

ST, isprani pijesak, % ≥ 50

Fekalna stanica

Broj jedinica 1


T.D. 465/17


Kapacitet, m3/h 10

Izdvojeni otpad, ST, % 30

Spremnik tretiranog sept. otpada, m3 14

Dimenzije spremnika, l*b*h 3,00*3,70*1,5

Crpka sept. optada, m3/h, max 5,0

Ispiranje otpada (fino sito, fek. stanica)

Broj jedinica 1

Redukcija količine otpada (ST), % 30

ST, isprani otpad, % 45 - 55

Izlazna crpna stanica

Dimenzije, l*b*h, m 2,2*3,2*1,05

Volumen, m3 8,0

Broj crpki, kom 2 (1/1)

Jedinični kapacitet crpki, l/s 40,00

Tehnološka voda

Tehnološka voda

Kapacitet, m3/h 20

Tlak ≥ 5,0 bar

Hidrofor, kom., (radno/rezervno) 2 (1/1)

Snaga, kW 5

3.7 Obrada zraka

Obrada neugodnih mirisa je vrlo bitna sastavnica svakog UPOV-a. Lokalno stanovništvo, zapravo,

procjenjuje korektnost rada UPOV-a isključivo temeljem pojave/odsustva neugodnih mirisa. Stoga je ovom

problemu potrebno pristupiti s osobitom pozornošću.

Tehnološke cjeline koje mogu emitirati neugodne mirise su:

- kompaktni mehanički predtretman, uključivo i objekt,

- ulazna crpna stanica,

- fekalna stanica i spremnik tretiranog fekalnog otpada

Navedene objekte je potrebno odsisavati, a onečišćeni zrak pročišćavati u kontaktnom reaktoru.

Odsisavanje zatvorenog objekta potrebno je izvesti sukladno fizikalnim svojstvima nosioca neugodnih

mirisa, a koji su, većinom, teži od zraka. Radi ilustracije problema prikazani su neki nosioci neugodnih mirisa

i njihov prag osjetljivosti (50% ispitanika osjetilo je neugodan miris).

Spoj Kem. formula Prag osjetljivosti, ppmv

(cm3/m3) Opis mirisa

Amonijak NH3 46,8 opori, iritirajući

Sumporovodik H2S 0,00047 pokvarena jaja

Metilamin CH3NH2 21,0 trulež, riba

Trimetilamin (CH3)3N 0,0004 opori, riba

Skatol C9H9N 0,019 fekalije

Etilmerkaptan CH3CH2SH 0,00019 kiseli kupus

Etilsulfid (C2H5)2SH 0,000025 gadljiv

Vidljivo je, dakle, da pojedini mogući sastojci otpadnih voda mogu uzrokovati pojavu neugodnih mirisa u

izuzetno niskim koncentracijama.


T.D. 465/17


Osobito je važno napomenuti:

Učinkovit tretman neugodnih mirisa je ključni faktor temeljem kojeg lokalno stanovništvo ocjenjuje rad

uređaja za obradu otpadnih voda. Širenje neugodnih mirisa oko uređaja redovito ima za posljedicu

negativnu percepciju rada uređaja, neovisno o kvaliteti efluenta i učinkovitosti pročišćavanja otpadnih

voda.

Stoga je ovom problemu potrebno posvetiti osobitu pozornost. Postoji više tehnoloških postupaka obrade

neugodnih mirisa, primjerice:

- biofiltracija – biološka razgradnja spojeva neugodnog mirisa provođenjem onečišćenog zraka kroz

uređaje s drvnom ispunom na čijoj se površini razvija mikrobiološka populacija. Biofilteri su

djelotvorni samo za niske koncentracije neugodnih mirisa, zahtijevaju vlaženje i vrlo su osjetljivi na

promjene temperature okoliša,

- „mokri“ kontaktni reaktori – uređaji u kojima se onečišćeni zrak „ispire“ vodenim otopinama kiselog

i lužnatog karaktera. Ovaj tip obrade je vrlo efikasan, ne ovisi o koncentracijama spojeva neugodnog

mirisa i temperaturi okoliša. Produkt procesa su relativno male količine otpadne vode koja se tretira

s komunalnom otpadnom vodom,

- „suhi“ kontaktni reaktori – uređaji koji djeluju kao adsorbensi, najčešće na bazi aktivnog ugljena.

Postoje i kombinacije aktivnog ugljena i kalijevog permanganata (oksidans). Ovaj tip obrade je

efikasan, ali zasićena reaktivna smjesa (adsorbens) se tretira kao opasan otpad. Zbrinjavanje

istrošene ispune može biti vrlo složeno i skupo.

Stoga je za UPOV Stari Grad odabrana metoda „mokrih“ kontaktnih reaktora. Onečišćeni zrak pročišćava se

kemijski u kontaktnim reaktorima I i II. Postupak podrazumijeva otapanje nositelja neugodnih mirisa,

prvenstveno amonijaka, sumporovodika i merkaptana, u reakcijskoj otopini i oksidaciju do bezmirisnih

produkata. Kontaktni reaktor I uklanja alkalne plinove, prvenstveno amonijak i amine. Kontaktni reaktor II

uklanja kisele plinove, prvenstveno sumporovodik i merkaptane. Odsisavanje i kemijska obrada u

kontaktnom reaktoru predviđena je za kanale, crpne stanice, objekt predtretmana te kompaktni

predtretman,. Po završetku pročišćavanja zrak se ispušta u atmosferu.

NAPOMENA: svi prostori koji se odsisavaju, primjerice kanali, crpne stanice i sl. moraju biti pokriveni punim

pločama radi sprečavanja prodora neugodnih mirisa u okolni prostor te da bi se smanjio potrebni kapacitet

odsisavanja. Oprema koja se odsisava mora biti opremljena odgovarajućim priključcima za odsisavanje i

potpuno zatvorena iz istih razloga. Odsisavanje (ventilacija) objekata treba biti „spuštena“ uz pod objekta

budući da su spojevi neugodna mirisa teži od zraka.

Obrada zraka – ulazni podaci

Pokazatelj Kap. odsisavanja

Objekt, m3/h 2880

Oprema predtretmana, m3/h 100

Ulazna crpna stanica, m3/h 80

Fekalna stanica, m3/h 100

Spremnik tretiranog fek. otpada, m3/h 140

Ukupno, m3/h 3300

Obrada zraka

Tip mokro pranje

Broj reaktora 2

Kontaktni reaktor I, tip kiseli

Kontaktni reaktor II, tip lužnati

Vrijeme zadržavanja, reaktor, s 2

Volumen spremnika reakcijske ot., m3 min. 0,8


T.D. 465/17


Promjer reaktora, m min. 1,4 m

Ukupna visina reaktora, m 4,0 m

pH, kontaktni reaktor I ≤ 4,0

pH, kontaktni reaktor II ≥ 9,5

priprema vode neutralna izmjena

Odsisni ventilatori

Objekt, kom. 2 (1/1)

Oprema predtretmana, kom 2 (1/1)

3.8 Materijali

Posebnu pozornost treba posvetiti odabiru materijala opreme, cjevovoda, pokrovnih ploča kanala, crpnih

stanica i sl. Naime, sustav odvodnje je, djelomično, ukopan ispod razine mora ili neposredno iznad razine

mora. Bez obzira na stanje sustava javne odvodnje može se očekivati određena infiltracija mora u sustav.

Oštećenje cjevovoda sustava ili povišenje razine mora (plima) imat će za posljedicu pojačani dotok mora u

sustav. Dakle, povišena koncentracija klorida je neizbježna, a, u slučaju oštećenja, koncentracija klorida

može biti viša od 10.000 mg/l. Osim toga, u pojedinim podsustavima pročišćavanja otpadnih voda povećava

se i koncentracija određenih spojeva, npr. H2S-a, a koji mogu za posljedicu imati koroziju materijala.

Stoga ne smije biti dopuštena primjena materijala s površinskom antikorozivnom zaštitom (pocinčavanje,

antikorozivni premazi). Oštećivanjem zaštitnog sloja (neminovno) stvorit će se uvjeti za pojavu korozije

osnovnog materijala.

Nije moguća niti primjena bilo kojeg visokolegiranog čelika, osobito EN 1.4301 i 1.4307 (AISI 304 i AISI 304L).

Navedeni materijali su neotporni na povišene koncentracije klorida, a koji su uzrok osobito opasnih vrsta

korozijskih procesa – jamičaste (pitting) korozije i pukotinske korozije (stress corrosion cracking).

Primjereni materijali su visokolegirani čelici EN 1.4404 (AISI 316L) ili EN 1.4571 (AISI 316 Ti (materijal

opreme, cjevovoda i sl.) te EN 1.4404 ili, primjerice, armirani poliester kao materijal poklopaca i sl.

Materijal crpki treba biti lijevano željezo s keramičkim premazom minimalne debljine 400 mikrometara.

3.9 Mjerna oprema

Mjerno-regulacijska oprema ključna je za rad svakog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U slučaju

UPOV-a odgovarajućeg stupnja pročišćavanja ona je ipak nešto jednostavnija. U tablici je prikazan minimalni

opseg mjerno-regulacijske opreme:

Mjerno mjesto Parametar Napomena

Ulazna crpna stanica protok --

Ulazna crpna stanica razina --

Ulaz/izlaz grube rešetke razina uklop/isklop

Ulaz/izlaz finog sita razina --

Fekalna stanica protok --

Spremnik tretiranog fekalnog otpada

razina --

Tehnološka voda protok --

Vod. Voda (tehnološke svrhe) protok --

Kontaktni reaktor I

pH doziranje kiseline

razina otopine dodatak vode

vodljivost dodatak vode

Kontaktni reaktor II pH doziranje lužine


T.D. 465/17


razina otopine dodatak vode

vodljivost dodatak vode

Priprema vode protok količina tretirane vode

Izlazna crpna stanica protok --

Izlazna crpna stanica razina --

Izlazna crpna stanica uzorkivač --

Navedena mjerna oprema treba biti uklopljena u NUS (SCADA-u) koji rukovodi radom UPOV-a, a u kojem

slučaju nadzor nad radom uređaja može biti povremen. Potrebno je osigurati prijenos signala i alarma na

centralno upravljačko mjesto (sjedište komunalnog društva koje rukovodi UPOV-om).

3.10 Instalirana snaga uređaja

Oprema Jedinična snaga, kW Radno, kom Ukupna snaga, kW

Ulazna crpna stanica

Dobavne crpke 2,00 2 4,00

Puhalo, miješanje 1,10 1 1,10

Ukupno, ulazna crpna stanica 5,10

Mehanički predtretman

Gruba rešetka 0,75 1 0,75

Fekalna stanica 1,10 1 1,10

Crpka septičkog otpada 0,75 1 0,75

Hor. pužnica, pjeskolov 0,55 2 1,10

Kosa pužnica, pjeskolov 1,10 2 2,20

Zgrtač masti 0,12 2 0,24

Pumpa masti 1,50 2 3,00

Puhalo, aeracija 0,55 2 1,10

Pranje pijeska, mješalica 0,25 1 0,25

Pranje pijeska, pužnica 1,10 1 1,10

Pranje otpada, motor 3,00 1 3,00

Pranje otpada, mješalica 6,00 1 6,00

Ukupno, mehanički predtretman 20,6

Izlazna crpna stanica

Crpka 7,00 1 7,00

Ukupno, izlazna crpna stanica 7,00

Obrada zraka

Ventilatori 3,00 1 3,00

Crpke recirkulacije 1,50 2 3,00

Dozirne crpke 0,37 2 0,74

Ukupno, obrada zraka 6,7

Hidrostanica 5,0

Ostalo 7,0

Sveukupno, instalirana snaga, UPOV 51,4

Nepredviđeno, 10% 5,1

UKUPNO, UPOV 56,6

NAPOMENA:

- stavka "Ostalo" podrazumijeva opću potrošnju i manje, nespomenute potrošače (motorni ventili i

zapornice, mjerno-regulacijska oprema i sl.),

- stavka "Nepredviđeno" podrazumijeva moguće specifičnosti vezane uz konstruktivna rješenja

pojedinih proizvođača opreme, a koje nije moguće obuhvatiti Idejnim projektom.

Faktor istovremenosti – 0,75


T.D. 465/17


3.11 Procjena rizika nastajanja požara/eksplozije

Potrebno je, svakako, razmotriti moguće rizike vezano uz mogućnost požara/eksplozije uzevši u obzir

predviđeni tehnološki proces i njegove posebnosti.

Faktore rizika moguće je, načelno, podijeliti u dvije grupe:

- vanjski faktori rizika – podrazumijevaju dotok zapaljivih/eksplozivnih tekućina kroz sustav odvodnje i, posljedično, rizik od požara/eksplozije na UPOV-u. Najčešće su u pitanju smjese organskih spojeva (npr. benzini) ili industrijska organska otapala (npr. metanol, etanol, heksan, aromatska otapala i sl.), a koje u određenim uvjetima mogu tvoriti eksplozivnu smjesu s zrakom,

- unutarnji faktori rizika – obuhvaćaju produkte bioloških procesa i kemikalije (aditive) koji se upotrebljavaju u procesu pročišćavanja. Kao mogući zapaljivi plinoviti produkti biološke razgradnje najčešće se navode metan, sumporovodik i amonijak.

Vanjski faktori rizika

Vanjske faktore rizika karakterizira incidentni utok zapaljivih tekućina u sustav odvodnje, a moguće ih je, načelno, podijeliti kao:

- utok, najčešće motornih goriva, u sustav kao posljedica incidenta (nesreće) tijekom prijevoza, - incidentno ili ilegalno ispuštanje zapaljivih tekućina u sustav iz industrijskih postrojenja, najčešće

organska otapala.

Vanjske faktore rizika moguće je isključiti iz razmatranja zbog slijedećeg:

- sustav javne odvodnje koncipiran je kao razdjelni pa u slučaju razlijevanja zapaljivih tekućina po javnim prometnicama ili drugim površinama ista ne može uteći u sanitarno-fekalni sustav već u oborinski sustav odvodnje koji nije spojen na UPOV,

- na području predmetnog sustava javne odvodnje ne postoje industrijske proizvodnje koje koriste potencijalno opasne kemikalije (organska otapala i sl.).

Potrebno je svakako napomenuti da vanjski faktori rizika prvenstveno ugrožavaju sustav odvodnje. Dokumentirano je više slučajeva incidenata u sustavu odvodnje (Louisville, SAD, 1981., Guadalajara, Meksiko, 1992.). U dostupnoj stručnoj literaturi i bazama podataka ne postoji dokumentirani slučaj požara/eksplozije na uređajima za pročišćavanje, a koji se povezuje s dotokom zapaljivih/eksplozivnih tvari.

Zaključak

Dotok zapaljivih/eksplozivnih tekućina (spojeva) putem sustava sanitarno-fekalne odvodnje nije moguć. Nije potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara.

Unutarnji faktori rizika

Unutarnji faktori rizika obuhvaćaju:

- primijenjene kemikalije i aditive, - mikrobiološku aktivnost.

3.11.2.1 Kemikalije i aditivi

Proces pročišćavanja predviđa doziranje (upotrebu) slijedećih kemikalija:

- polielektrolit, visokomolekularni polimer, dozira se u obliku vodene otpine, nezapaljiv i nereaktivan.

Zaključak

Nije potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara.


T.D. 465/17


3.11.2.2 Mikrobiološka aktivnost

Mikrobiološka aktivnost u pojedinim dijelovima UPOV-a (predtretman, obrada mulja) ponekad se navodi

kao mogući rizik nastanka eksplozivnih smjesa. Uobičajeno se razmatraju slijedeći plinoviti produkti:

Plin Donja granica eksplozivnosti

Gornja granica eksplozivnosti

Gustoća u odnosu na zrak

%vol ppmVOL %vol

Metan (CH4) 4 40.000 15 150.000 lakši

Amonijak (NH3) 15 150.000 25 250.000 lakši

Sumporovodik (H2S) 4 40.000 44 440.000 teži

METAN (CH4)

Proizvodnja metana iz organske tvari naziva se metanogeneza. Proces obuhvaća niz biokemijskih reakcija

koje provode različite vrste mikroorganizama i odvija se u anaerobnim uvjetima. Osobito treba istaknuti

slijedeće:

Osnovni supstrati za proizvodnju bioplina su, dakle, acetat (CH3COO-) te ugljik (IV) oksid (CO2) i vodik (H2).

Otprilike 70% proizvedenog metana posljedica je razgradnje acetata (heterotrofna anaerobna biomasa,

acetoklastična metanogeneza), 30% je produkt sinteze iz CO2 i H2 (autotrofna anaerobna biomasa,

hidrogenotrofna metanogeneza). Nastali bioplin, u kontroliranom procesu anaerobne digestije, sadrži 50 –

65% metana, 40 – 50% CO2, te određenu količinu ostalih plinova (sumporovodik, amonijak i sl.).

Najvažniji faktori koji utječu na proces metanogeneze, a bitni su za razmatranje predmetnog problema, su:

- sadržaj organske tvari – uobičajeno se izražava kao kemijska potrošnja kisika (KPK). Načelno, anaerobna digestija primjenjuje sa prilikom obrade tokova s KPK > 5000 mg O2/l. Komunalna otpadna voda rijetko prelazi vrijednost 800 mg O2/l,

- redoks potencijal – uobičajena vrijednost za komunalne otpadne vode kreće se od – 150 do – 200 mV. Proces metanogeneze odvija se od – 175 mV do – 400 mV, a optimalne vrijednosti se kreću od – 300 do – 400 mV (anaerobni digestori),

- koncentracija supstrata – metanogene bakterije ne mogu "proizvoditi" metan iz organskih spojeva koji su uobičajeno prisutni u otpadnoj vodi. Proces metanogeneze moguć je isključivo iz acetate odnosno ugljik (IV) oksida i vodika, dakle, spojeva koji su u otpadnoj vodi prisutni u zanemarivim koncentracijama.

- vrijeme zadržavanja – anaerobni procesi su vrlo spori i zahtijevaju dugo vrijeme zadržavanja. Uobičajeno vrijeme zadržavanja za mezofilnu anaerobnu digestiju (30 – 35 oC) je 20 – 25 dana,

- temperatura procesa – anaerobni procesi znatno se usporavaju s padom temperature procesa. Primjerice, potrebno vrijeme zadržavanja pri temperaturi 35 oC je, uobičajeno, 20 – 25 dana. Pri temperaturi 15 – 20 oC potrebno vrijeme zadržavanja je 80 – 90 dana,

- koncentracija mikroorganizama – proces, naravno, ovisi i o broju (koncentraciji) mikroorganizama u sustavu. Uzevši u obzir vrijeme zadržavanja u pojedinim dijelovima procesa (predtretman 20 – 60 min, obrada mulja 2 – 6 sati)) može se zaključiti da ne postoji mogućnost akumuliranja anaerobne biomase u sustavu (kontinuirano ispiranje) Generacijsko vrijeme, vrijeme potrebno za diobu, za metanogene bakterije iznosi 20 – 30 dana,

- protočnost sustava – onemogućeno je nakupljanje metanogenih bakterija u bilo kojem dijelu UPOV-a.

Proces metanogeneze je, dakle, vrlo složen i izuzetno osjetljiv. Samo kao ilustraciju navodimo primjer

utjecaja vodika (intermedijer) koji nastaje u procesu acidogeneze. Ukoliko ne postoji dovoljan broj

Metanogene bakterije ne mogu proizvoditi metan iz organske tvari koja je uobičajeno prisutna

u otpadnoj vodi.


T.D. 465/17


autotrofnih anaerobnih mikroorganizama koji ga troše i parcijalni tlak vodika poraste do 5 mPa (5 * 10-8 bar)

u potpunosti se zaustavlja acetogeneza i samim tim bilo kakva produkcija metana.

Naravno, određena, minimalna produkcija metana postoji. U praksi moguće je očekivati koncentraciju metana u zatvorenom prostoru bez prisilne ventilacije od max 20 ppmVOL. Budući da je predviđena ventilacija (obrada neugodnih mirisa) koncentracija metana će biti ispod granica detekcije, osim u slučaju analize vrlo osjetljivim (laboratorijskim) analizatorima.

Osnovni faktori koji čine proces metanogeneze onemogućeni su, dakle:

- nedostatak anaerobne biomase (protočan sustav), - nedostatak supstrata (specifičnih organskih i anorganskih tvari) za proces metanogeneze, - minimalno vrijeme zadržavanja, 0,5 – 6 sati, - preniska temperatura, - granično anaerobni uvjeti.

Uz gore navedeno, potrebno je istaknuti:

SUMPOROVODIK (H2S)

Određena količina sumporovodika u sustavu odvodnje i predtretmanu je posljedica mikrobiološkog

djelovanja. Sumporovodik je proizvod anaerobne heterotrofne razgradnje organske tvari u kojoj se sulfat

koristi kao konačni elektron akceptor. Proces se zbiva u potopljenim dijelovima sustava odvodnje, uglavnom

u talozima i obraštaju na stjenkama sustava (biofilm). Sumporovodik difundira u otpadnu vodu te može:

- ostati otopljen u vodi, a što ponajviše ovisi o koncentraciji i pH vrijednosti, - tvoriti taloge netopivih metalnih sulfida, - ispliniti iz vode u zračni prostor, a što ponajviše ovisi o koncentraciji u vodi i pH vrijednosti.

Osobito je važno napomenuti slijedeće:

Osim sumporovodika, kao produkti anaerobne razgradnje organski vezanog sumpora, nastaju i minimalne

količine niskomolekularnih organo-sumpornih spojeva (merkaptani). Nastali merkaptani su, prvenstveno,

interesantni zbog izuzetno neugodnog mirisa u vrlo malim koncentracijama.

Pojava sumporovodika u sustavu odvodnje i uređaju za pročišćavanje je pojava o kojoj treba voditi računa

zbog:

- pojave korozije cjevovoda i opreme - visoke toksičnosti sumporovodika i mogućih posljedica na sigurnosti i zdravlje osoblja

Budući da je aspekt zaštite na radu u cijelosti "pokriven" odgovarajućim propisima i jednostavno rješiv (adekvatna ventilacija) to se većina istraživanja koncentrira na problem korozije i njegovo sprečavanje. Osim korozije, uobičajeno se razmatraju načini sprečavanja širenja neugodnih mirisa u okoliš.

Uobičajene koncentracije sumporovodika u ulaznim objektima (meh. predtretman) kreću se od 2 – 10 ppmVOL (neventilirani prostori). U ekstremnim slučajevima (neprimjereni tlačni sustavi, velika količina septike is l.) koncentracija H2S-a može biti 20 do 50 ppmVOL. Proces obrade viška biološkog mulja može

Ne postoji dokumentirani primjer u dostupnoj literaturi u kojem se, čak niti kao mogući razlog, spominje

biološka produkcija plinova kao uzrok eksplozije. Dokumentirani incidenti (požari/eksplozije)

uzrokovani su nepravilnim vođenjem/održavanjem sekundarnih sustava (doziranje metanola, grijanje i

sl.)

Količina sumporovodika u sustavu odvodnje ovisi isključivo o koncentraciji sulfata u otpadnoj

vodi. Sumporovodik ne može nastati od organski vezanog sumpora.


T.D. 465/17


generirati više koncentracije H2S-a koje, u ekstremnim slučajevima, mogu doseći i 200 – 300 ppmVOL (0,02 – 0,03 vol%), a što je još uvijek cca 130 puta niža koncentracija od donje granice eksplozivnosti (4,0 vol %).

AMONIJAK (NH3)

Otpadna voda sadrži određenu količinu amonijaka te organski vezanog dušika. Budući da je pH vrijednost

komunalne otpadne vode blizu neutralne (6,80 – 7,60) to je amonijak u ioniziranom (otopljenom) obliku

(NH4+). Amonijak u otpadnoj vodi je najvećim dijelom unesen u sustav tj. nije produkt biološke razgradnje

unutar sustava odvodnje.

Organski vezan dušik je najvećim dijelom u obliku proteina i nukleinskih kiselina. Metaboliziranje ovih

molekula, u uvjetima sustava odvodnje i predtretmana, uglavnom završava nastankom jednostavnih amino

kiselina i drugih (jednostavnih) dušično organskih spojeva. Budući da je vrijeme zadržavanja otpadne vode

u sustavu odvodnje i predtretmanu vrlo kratko (do nekoliko sati), a anaerobni procesi razgradnje vrlo spori

to su količine produkata razgradnje vrlo male. Amonijak i organo-dušični spojevi prvenstveno se opisuju

kroz pojavu neugodnih mirisa.

Razgradnja ovih spojeva do amonijaka odvija se, pretežito, u aerobnom (biološkom) dijelu uređaja za

pročišćavanje. Ovisno o željenom stupnju pročišćavanja konačni produkti aerobnog biološkog pročišćavanja

mogu biti:

- amonijak – uređaji II stupnja pročišćavanja, - nitrit – uređaji s nitrifikacijom, - elementarni (plinski) dušik – uređaji III stupnja pročišćavanja.

Prisutnost amonijaka u plinskoj fazi uređaja za pročišćavanje može varirati od 5 – 50 ppmvol (meh.

predtretman) te 20 – 200 ppmvol (obrada viška biološkog mulja). Donja eksplozivna granica amonijaka je

150.000 ppmVOL.

Zaključak

Nije potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara/eksplozije.

3.12 Zaštita djelatnika

Potrebne aktivnosti djelatnika

Rad uređaj za pročišćavanje je u potpunosti automatiziran. Nadziranje i upravljanje cjelokupnog

tehnološkog procesa, uključivo i transporta otpadnih voda, vrši se iz glavnog centra sustava daljinskog

nadzora i upravljanja koji nadgleda rad cjelokupnog kanalizacijskog sustava aglomeracije Stari Grad.

Shodno tome na uređaju za pročišćavanje nije predviđena stalna posada. Boravak djelatnika je povremen i odvija se tijekom:

- odvoza izdvojenog otpadnog materijala na deponij, - redovnog održavanja, - popravaka ugrađene opreme u slučaju dojave kvara ili poremećaja koje ne može riješiti sustav

automatskog vođenja.

Mjere zaštite

Mirobiološka aktivnost u pojedinim fazama pročišćavanja može imati za posljedicu razvijanje određenih plinovitih produkata koji mogu:

- negativno utjecati na zdravlje djelatnika, - biti uzrok širenja neugodnih mirisa.


T.D. 465/17


Nastali plinovi su spojevi dušika (amonijak i organski amini) te spojevi sumpora (sumporovodik i organosumporni spojevi – merkaptani). Nastale plinove potrebno je prisilno evakuirati iz prostora (ventilacija, odsisavanje) te pročistiti odgovarajućim postupkom (opisano u pog. 3.3. Obrada zraka). Prilikom razmatranja utjecaja na ljudsko zdravlje potrebno je obratiti osobitu pozornost na sumporovodik (H2S). Ostali plinoviti produkti se pojavljuju u vrlo malim koncentracijama (amini, merkaptani) ili su relativno niske toksičnosti (amonijak, OSHA1 PEL2 = 50 ppmVOL, NIOSH3 IDLH4 = 300 ppmVOL).

SUMPOROVODIK (H2S)

Sumporovodik je izuzetno toksičan plin koji nastaje mikrobiološkim djelovanjem u anoksičnim/anaerobnim uvjetima reudkcijom otopljenih sulfata. Karakteristike H2S-a, vezano uz toksičnost u ovisnosti o koncentraciji :

Koncentracija, ppmVOL

Opis

0,00047 Prag osjetljivosti mirisa, 50% ispitanika osjeća miris, ali ga ne može prepoznati (definirati)

0,0047 Prag osjetljivosti prepoznavanja mirisa, 50% ispitanika osjeća miris koji se uobičajeno definira kao miris "pokvarenih jaja"

105 OSHA PEL, maksimalna dopuštena koncentracija u radnom prostoru (8-satno radno vrijeme)

10 - 20 Granična vrijednost – moguća iritacija očiju

20 OSHA, krakotrajno dopušteno prekoračenje, max 15 min.

50 - 100 Iritacija očiju s mogućim oštećenjem, iritacija respiratornog sustava, mogući probavni problemi

100 NIOSH IDLH, trenutno opasno po život ili zdravlje

100 - 150 Gubitak osjeta mirisa (paraliza oflaktornog živca)

200 - 300 Konjuktivitis, iritacija respiratornog sustava, mogući plućni edem

500 - 700 Ošamućenost, kolaps kroz 5 min., ozbiljno oštećenje očiju kroz 30 min., smrt 30 – 60 min.

700 - 1000 Brza nesvjestica i trenutni kolaps nakon 1 – 2 udisaja, prestanak disanja, smrt u roku od nekoliko minuta

1000 - 2000 Trenutna smrt

1OSHA – Occupational Safety and Healt Administration, US 2PEL – permissible exposure limit (limit izloženosti) 3NIOSH – The National Institute for Occupational Safety and Health, US 4IDLH – Immediately Dangerous to Life or Health (trenutno opasno po život ili zdravlje) 5OSHA – razmatra snižavanja snižavanje PEL vrijednosti na 1 – 2 ppmVOL zbog novih saznanja vezanih uz

kroničnu izloženost.

U cilju zaštite djelatnika i sprečavanja širenja neugodnih mirisa potrebno je predvidjeti određene mjere:

- sprečavanje isplinjavanja iz "podzemnih" dijelova procesa (mehanički predtretman, obrada mulja) i kontaminiranje prostora u kojem češće borave ljudi. Postiže se prekrivanjem kanala, spremnika i dr. punim (plinonepropusnim) pokrovom,

- prostore (podzemne i nadzemne) potrebno je ventilirati (odsisavati) te pročišćavati otpadni zrak. Prostore u kojima se očekuju povišene koncentracije H2S-a (kanali, spremnici, procesna oprema) potrebno je ventilirati s cca. 10 volumnih izmjena po satu, a zgradu mehaničkog predtretmana 3 – 5 volumnih izmjena po satu.

Idejnim projektom postavljena su osnovna načela ventilacije (odsisavanja) i obrade otpadnog zraka. Detaljna razrada sustava izvršit će se u daljnjim fazama projektiranja (Glavni projekt).


JESS d.o.o. Split Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Stari Grad s pristupnim putem

T.D. 465/17


4. ELEKTROINSTALACIJE I AUTOMATIKA U FUNKCIJI TEHNOLOGIJE UREĐAJA

4.1 Elektroenergetski priključak i predviđena vršna snaga

Napajanje objekata u sklopu Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Stari Grad i detalji priključka

će biti definirani prethodnom elektroenergetskom suglasnošću. Osim mrežnog, predviđeno je pričuvno

napajanje automatskim diesel generatorom, čija će se snaga definirati glavnim projektom.

Temeljem rezultata tehnološkog proračuna i dostupnih karakteristika hidrotehničke opreme, procijenjena

instalirana snaga iznosi 78,6 kW.

Cjelina Inst. snaga, kW

Ulazna crpna stanica 5.1

Mehanički predtretman 20.6

Izlazna CS 7,0

Obrada zraka 6,7

Hidrostanica 5.0

Snaga elektromotora 44,4

Potrebna snaga (cosꝔ=0,85, ƞ=0,85) 61,5 kVA

Ostalo 10.0 kVA

Nepredviđeno 7,1 kVA

Ukupno 78,6 kVA

Ukupno x fi=0,9 70,74 kVA

Mjerna oprema za mjerenje potrošnje električne energije će se instalirati prema tehničkim uvjetima za

obračunsko mjesto i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti.

Ovaj idejni projekt služi kao podloga za zakup vršne snage od isporučitelja električne energije. Zahtjeva se

zakup vršne snage od 70,74 kVA.

4.2 Elektroinstalacija uređaja

Glavni razvod i polaganje kabela

Glavni razvodni ormar GRO ugradit će se u Upravnoj zgradi, u prostoriji Energetike i Automatike. GRO se

napaja podzemnim energetskim kabelima. Isto tako napajanje svih lokalnih razvodnih ormara, te ormara

javne rasvjete UPOV-a izvesti će podzemno. Trase polaganja kabela će biti u rubu prometnica.

Duž kabelske trase često je nužno križanje i paralelno vođenje energetskih kabela s drugim podzemnim

instalacijama. Iz tog razloga je potrebno pridržavati se propisa koji važe za navedene slučajeve. Paralelno

polaganje energetskih kabela ispod ili iznad vodovodnih odnosno kanalizacijskih cijevi, osim križanja, nije

dopušteno. Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju energetskih kabela i vodovoda

iznosi 0,5 m, odnosno 1,5 m za magistralni vodoopskrbni cjevovod (ova udaljenost se može smanjiti do 30

% uz specijalnu mehaničku zaštitu). Na mjestu križanja, kabel može biti položen iznad ili ispod vodovoda.


T.D. 465/17


Okomita udaljenost između kabela i glavnog cjevovoda mora iznositi 0,5 m, a za križanje vodovodnim

priključkom najmanje 0,3 m. Duljina zaštitnih cijevi, polucijevi ili zaštitnika ne smije biti manja od 1m s obje

strane od mjesta križanja. Zaštitne cijevi za energetske kabele moraju biti od dobro vodljivog materijala, a

za TK kabele od nevodljivog materijala (betonske ili plastične).

Poprečni prijelaz kabela u trupu prometnice u pravilu se vrši pod kutom od 90º tj. okomito na os

prometnice, a samo iznimno dopušteno je odstupanje od 30º. U pravilu se energetski kabeli polažu izvan

kolnika, a ne u kolniku. Također se i TK instalacije polažu izvan kolnika. Ukoliko se polažu u kolnik treba

povećati dubinu kanala u odnosu na standarde.

Pričuvno napajanje – diesel generator

U slučaju nestanka napajanja električnom energijom iz distribucijske elektroenergetske mreže, predviđen

je pričuvni izvor električne energije tj. diesel generator. Snaga agregata treba biti tako dimenzionirana da

zadovolji potrebe za napajanjem cijelog objekta.

Agregat će se smjestit u zasebnoj prostoriji u Upravnoj zgradi te mora imati zvučno izoliranu kabinu. Podaci

o stanju akumulatorske baterije, količine goriva u spremniku, spremnost za rad agregata i ostalih bitnih

podataka za start i rad agregata, prosljeđuju se u nadzorno upravljački sustav radi kontinuiranog nadzora i

pravovremene reakcije.

Rad ventilacijskog sustava uvijet je za rad ostalih komponenti postrojenja, što znači da bez rada sustava

ventilacije postrojenje ne može biti u funkciji. Što znači da se u režimu pričuvnog napajanja prvo uključuje

sustav ventilacije.

Kompenzacija jalove snage

Kako bi se ispunio zahtjev nadležne elektrodistribucije za faktorom snage od 0,95 induktivno do 1, potrebno

je izvršiti kompenzaciju jalove snage, ako postrojenje stvara prekomjernu.

Glavni automatski uređaj za kompenzaciju jalove energije sastavni je dio glavnog razvodnog ormara GRO.

Najprikladniji broj stupnjeva regulacije i snage kondenzatorskih baterija, definirat će se glavnim projektom.

Najznačajnija koncentracija snaga cijelog UPOV-a je na tehnološkim linijama biološkog pročišćivanja. Zato

je predviđen automatski uređaj za kompenzaciju jalove energije s više stupnjeva.

Osnovni zahtjev za sve automatske uređaje za kompenzaciju jalove snage jest njihova opremljenost

odgovarajućim harmonijskim filtrima/prigušnicama kako se ovim uređajima ne bi utjecalo na vrijednost

ukupnog harmonijskog izobličenja (THD) na mjestu priključenja, a koji prema tehničko energetskim

uvjetima može iznositi najviše 2%. Pored navedenog, automatski uređaji trebaju biti opremljeni i

odgovarajućim komunikacijskim protokolima za povezivanje u nadzorno upravljački sustav.

Elektroinstalacija tehnologije, rasvjete i utičnica pojedinih objekata

Za svaki objekt UPOV-a predviđeni su zasebni razvodni ormari koji sadrže zaštitnu i upravljačku opremu za

pripadnu tehnologiju, elektro opremu uz opću elektroinstalaciju rasvjete i utičnica, koordiniranu

prenaponsku zaštitu te nadzorno upravljačku opremu.

Razvodni ormari iz kojih se napajaju elektromotori crpki, kompresora i slično, opremiti će se i uređajima za

meko upuštanje/zaustavljanje (soft start/soft stop) navedenih potrošača, odnosno frekvencijskim

pretvaračima. Pri tome frekvencijski pretvarači trebaju biti opremljeni DC prigušnicama za smanjenje

harmonika struje te filtrima A i B klase u skladu sa zahtjevom za elektromagnetskom kompatibilnošću.


T.D. 465/17


U svakoj zgradi uređaja izvesti će se elektroinstalacija utičnica i rasvjete koja se napaja iz pripadnog

razdjelnika. U pogonskim prostorijama će se postaviti kombinacije utičnica 400V/16A, 230V/16A i 24V~.

Utičnice se postavljaju na zidove prostorija.

Rasvjeta unutarnjih prostora objekata Uređaja izvesti će se svjetiljkama koje se postavljaju na strop ili zid,

zadovoljavajući zahtjeve važeće norme za unutarnju rasvjetu prostora HRN EN 12464, u pogledu

ravnomjernosti i jakosti rasvjete. Svjetiljke pogonskih prostora trebaju biti u odgovarajućoj IP zaštiti i

otporne na atmosferu koja je prisutna na ovakvim objektima. Rasvjetom se upravlja sklopkama

postavljenim pored ulaznih vrata pojedinih prostora, sa unutarnje strane zida.

Protupanična rasvjeta, koja se postavlja na izlaze iz pojedinih prostora, kao i na vanjske izlaze iz građevina,

mora imati autonomiju rada minimalno 30 minuta.

Vanjska rasvjeta ulaza u objekte Uređaja izvest će se reflektorima, kojima će biti moguće upravljati ručno ili

automatski preko IC senzora.

Vanjska rasvjeta platoa

Napajanje vanjske rasvjete izvesti će se iz glavnog razvodnog ormara GRO podzemnim kanalima, a

upravljanje će se vršiti ili automatski (Luxomat) ili ručno iz Upravne zgrade, tj. iz nadzorno upravljačke sobe.

Svjetiljke će se montirati na čelične stupove. Pozicije i međusobni razmaci rasvjetnih stupova određeni su

prvenstveno geometrijom prostora i prometnice odnosno nogostupa uz uvažavanje potrebnih parametara

u pogledu ostvarene rasvijetljenosti. Postavljaju se na betonske temelje sa sidrenim vijcima da se prema

potrebi ili u slučaju oštećenja mogu se lako zamijeniti.

Vanjska rasvjeta treba zadovoljiti odgovarajuće zahtjeve grupi normi HRN EN 13201.

4.3 Sustav nadzora i upravljanja

U sobi Energetike i Automatike nalaze se energetski ormari i ormari automatike. Na ormaru automatike

ugradit će se Operatorski panel minimalne veličine 12“ preko kojeg će se moći nadzirati rad cijelog

postrojenja UPOV-a. Ovo mjesto ne predstavlja upravljačko radno mjesto nego se koristi za lokalni nadzor

postrojenja i koristi se isključivo u servisne svrhe.

Nadziranje i upravljanje (u konačnici) rada cjelokupnog tehnološkog procesa UPOV-a vrši se iz nadzorno

upravljačke sobe smještene u Upravnoj zgradi Vodovoda

U prvoj fazi se predviđa GPRS komunikacija, a u konačnici žična ili optička veza i jedinstveni SDNU sustav,

što je predmet zasebnog projekta.

4.4 Elektronička i telekomunikacijska infrastruktura

Za potrebe priključka Uređaja na javnu telekomunikacijsku mrežu biti će postavljen kabelski zdenac ispred

Upravne zgrade UPOV-a, pored ulaza, te trasa cijevi do ulaska u objekt Upravne zgrade.

U Upravnoj zgradi u nadzorno upravljačkoj sobi će biti postavljen glavni komunikacijski ormar u koji će se

ugraditi komunikacijska i nadzorno upravljačka oprema. U prostorijama Upravne zgrade će biti realizirano

strukturno kabliranje u skladu sa standardima i zahtjevom korisnika što će se definirati glavnim i izvedbenim

projektima.

Instalacija telefonije i LAN mreže će se napraviti se kabelima FTP cat 6.


T.D. 465/17


4.5 Sustav zaštite od munje, uzemljenje i izjednačenje potencijala

Objekti UPOV-a će imati sustav za zaštitu od djelovanja munje (LPS). Procjenom rizika u glavnom

elektrotehničkom projektu utvrditi će se potrebna razina zaštite LPS-a ovisno o prihvatljivom riziku

djelovanja munje, a imajući u vidu osjetljivost tehnološke opreme i pripadne elektro opreme. Ovisno o

procijenjenom riziku odrediti će se optimalni vanjski i unutarnji sustav zaštite.

Vanjski sustav zaštite, koji se sastoji od sustava hvataljki na krovovima objekata i odvoda LPS-a prema

uzemljivačima, izvesti će se FeZn trakom 20x3mm.

Unutarnji sustav zaštite od munje sastoji se od koordinirane prenaponske zaštite koja treba zadovoljiti

zahtjeve važeće norme, a u skladu s procijenjenim rizikom zaštite od munje i prenapona.

Uzemljenje pojedinih objekata izvodi se polaganjem traka od FeZn 25x4mm u temelje objekta te izradom

dodatnih prstena oko objekata na udaljenosti od 2m ukoliko se pokaže potrebnim. Uzemljivači objekata se

međusobno spajaju u zajednički uzemljivač kompleksa Uređaja.

Izjednačavanje potencijala dostupnih vodljivih dijelova, kao najpouzdanija i najsigurnija mjera zaštite od

opasnih napona dodira u električnim instalacijama, izvodi se u svim pogonskim prostorima objekata UPOV-

a. Izjednačavanje potencijala vrši se povezivanjem vodljivih dijelova na sabirnice za izjednačavanje

potencijala. Veći vodljivi dijelovi/metalne mase direktno se spajaju na sabirnicu odgovarajućim vodičima.

Metalna ograda i ulazna rampa spajaju se na uzemljivač kompleksa UPOV-a.

PROJEKTANT: Aleksandar Banđur, dipl. ing. el.


T.D. 465/17


GRAFIČKI PRILOZI

1. Pregledna situacija mj. 1:25000

2. Situacija UPOV-a Stari Grad i pristupnog puta mj. 1:500

3. Situacija UPOV-a Stari Grad mj. 1:250

4. Tehnološka shema UPOV-a mj. 1:200

5. Presjeci platoa UPOV-a mj. 1:200

6. Uzdužni presjek pristupnog puta mj. 1:500/200

7. Normalni poprečni presjek pristupnog puta mj. 1:50

8. Upravna zgrada i zgrada mehaničkog pročišćavanja - presjeci mj. 1:100

9. Crpna stanica mj. 1:100

10. Upravna zgrada i zgrada mehaničkog pročišćavanja - pročelja mj. 1:100

Stari Grad

Uređaj za pročišćavanje

Stari Grad

P

r

is

t

u

p

n

i

p

u

t

PREGLEDNA SITUACIJA

mj. 1:25000

KANALIZACIJSKA MREŽA

PREDMET LOKACIJSKOG ELABORATA

LEGENDA:

Zrinjsko - Frankopanska 62, 21000 Splitprojektiranje - nadzor

Naručitelj:

Radičina b.b., Jelsa

Građevina:

Željko Šarić, dipl. ing.građ.Projektant:

Razina projekta:

Sadržaj:Broj nacrta:

1.

Mjerilo:

Vrsta projekta: Broj projekta:

PREGLEDNA SITUACIJA

Suradnik: Datum:Borica Perica, ing. građ.

Građevinski TD 465/17

Listopad 2017. god. 1:25000

Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

AGLOMERACIJE STARI GRAD S PRISTUPNIM PUTEM


7356

7312

7313

/1

7313

/2

7332

7326

7325

7324

7335

7358

7360

7333

7334

/1

7334

/2

1088

2/2

48.72

48.91

49.45

49.89

50.29

51.89

53.49

53.38

53.66

53.63

52.99

53.71

53.76

53.03

54.19

55.31

54.5855

.67

57.69

58.97

58.48

59.55

61.20

62.34

63.63 63.29

62.53

62.12

62.70

61.27

60.95

60.30

58.95

58.01

58.93

54.51

53.40

52.6753

.14

53.96

54.00

52.85

53.4853

.85

51.81

51.96

52.47

53.08

53.25

53.67

54.47

52.30

51.45

50.58

49.66

48.91

49.15

49.31

50.10

50.37

49.6250

.98

50.84

51.06

50.51 50

.00

50.86

64.20

63.97

63.60

62.62

48.42

48.4449

.1149.7450

.76

51.94

53.20

53.7254

.54

55.17

56.50

57.78

59.17

61.17 59

.97

59.91

59.55

57.81

57.60

57.15

56.03

55.94 55

.80

56.10

55.80

55.36

55.28

55.04

55.08

54.78

54.73

55.21

54.1755

.04

55.04

54.53 53

.73 53.53

52.64

52.85

51.98

52.2852.73

51.40

51.29

51.35

52.23

52.00

50.91

49.78

50.37 49

.76 49.23

48.68

47.85

48.83

48.84

48.25

49.14

48.53

49.4649

.85

49.83

50.26

50.69

49.50

49.42

48.34

50.19

49.48

48.6250

.0649

.7950.1050

.55

51.83

50.83

51.78

51.7551

.93

53.34

52.99

52.64

52.06

52.55

53.41

53.45

53.92

54.68

54.43

54.55

54.63

54.97

56.04

56.99

57.26 55

.19

56.39 57

.14

57.33

59.81

60.72

58.81 57

.4857

.15

56.54

54.08

63.01

47.34

63.78

63.95

63.91

63.82

63.78

51.17

6

0

6

0

55

5

5

5

0

5

0

S

507650

4 78

34

00

32

.9

0

33

.6

8

32

.8

6

32

.8

9

33

.0

6

33

.0

9

33

.0

5

33

.3

9

33

.1

1

33

.0

7

33

.3

9

31

.4

2

31

.4

6

31

.4

5

33

.0

1

33

.0

4

33

.0

4

33

.2

6

33

.4

0

33

.3

1

33

.2

9

32

.9

8

32

.9

1

32

.0

7

31

.9

6

31

.7

5

31

.7

7

31

.5

7

32

.1

3

32

.3

6

32

.9

7

33

.1

4

33

.3

9

33

.8

7

33

.4

7

33

.4

9

33

.5

6

33

.7

4

34

.3

0

35

.1

7

35

.5

7

33

.5

8

33

.5

2

32

.0

8

32

.5

5

33

.5

3

33

.6

6

33

.7

8

33

.4

5

33

.3

7

32

.8

8

33

.4

4

33

.4

8

33

.3

7

33

.3

8

33

.2

2

33

.3

7

33

.2

7

33

.2

8

63

.7

5

64

.0

2

65

.0

2

64

.3

9

63

.8

5

63

.7

6

63

.0

9

62

.3

9

63

.3

9

61

.8

4

61

.5

0

61

.9

0

60

.4

8

59

.6

6

60

.0

6

59

.1

2

58

.8

0

57

.7

5

57

.7

5

58

.8

1

56

.1

0

56

.0

2

54

.9

2

54

.9

4

53

.9

0

53

.8

0

53

.5

7 53

.1

3

53

.7

4

51

.0

9

51

.9

9

49

.9

4

48

.4

9

49

.8

1

48

.1

6

48

.6

2

47

.6

7

47

.0

4

46

.1

7

47

.6

7

47

.2

1

47

.9

8

48

.1

7

46

.4

5

45

.2

6

44

.7

1

44

.5

8

44

.6

0

44

.8

2

44

.9

3

44

.8

0

43

.9

5

4

3

.5

2

42

.9

8

42

.3

7

4

2

.2

4

42

.6

1

41

.2

1

40

.6

7

4

0

.4

2

42

.0

5

39

.1

2

38

.2

1

3

8

.0

6

38

.6

1

37

.0

2

36

.1

2

36

.1

1

36

.9

3

36

.0

9

35

.0

43

4.9

3

34

.9

5

34

.8

4

33

.3

9

6

3

.

6

4

6

3

.

1

2

63

.4

2

61

.9

3

62

.4

8

62

.9

1

61

.8

0

60

.9

9

59

.1

7

58

.9

5

6

0

.3

6

5

9

.9

0

60

.6

8

59

.7

5

5

8

.

7

2

5

9

.

3

0

5

7

.

4

3

5

8

.

3

8

57

.9

7

5

7

.

2

2

56

.6

1

56

.5

9

5

6

.

6

6

7362

/173

62/1

7428

/474

29/2

7351

7350

1088

2/2

7362

/173

61/1

7353

Pristupni put

TUMAČ ZNAKOVA

- visine (HVRS71)

- broj kat. čestice

- topografsko stanje

- katastarsko stanje

- suhozid

57.15

- izohipse

7334/1

- gromača

- maslinik

- crnogorična šuma

- makija, šikara

A

B

A

B

Uređ

aj za

pro

čišća

vanje

Obrada zraka

Uprav

nazg

rada

PPP

P

Sepa

rator

CSHS

Prema

D

o

v

o

d

n

i

c

je

v

o

v

o

d

ispustu

podmorskom

0+

000.00

0+

003.24

0+

007.18

0+

011.51

0

+

0

4

7

.6

3

0

+

0

9

2

.0

7

0

+

1

0

3

.8

1

0

+

1

1

5

.

5

6

0

+

1

2

7

.

4

2

0

+

1

4

5

.

2

0

0

+

1

5

3

.

1

4

0

+

1

7

1

.

1

6

0+

188.41

0+

214.11

0+

216.78

0

+

2

6

0

.7

2

0

+

2

6

3

.1

4

0

+

2

8

9

.9

6

A

A

O

b

u

h

v

a

t z

a

h

v

a

ta

O

b

u

h

v

a

t

z

a

h

v

a

t

a

SITUACIJA UPOV-a STARI GRAD

I PRISTUPNOG PUTA

mj. 1:500


Naručitelj:

Građevina:


Razina projekta:


2.

Mjerilo:


SITUACIJA UPOV-a STARI GRAD I PRISTUPNOG PUTA









49.89

53.49

53.38

53.66

53.76

53.03

54.19

55.31

54.58

55.67

57.69

58.97 58.48

59.55

61.20

62.34

63.63

63.29

62.53

62.1262.7061.27

60.95

60.30

58.95

58.01

58.93

54.51

53.40

52.67

53.14

53.96

54.00

52.85

53.48

53.85

51.8151.96

52.47

53.08 53.25

53.67

54.47

52.30

51.45

50.9851.0650.51

50.00

64.20

54.54

55.17

56.50

57.78

59.17

61.17

59.97

59.91

59.55

57.81

57.6057.15

56.0355.94

55.80

56.10 55.80

55.3655.2855.04

55.08

54.7854.7355.21

54.17

55.04

55.04

54.53

53.7351.83

53.34

52.9952.64

52.06

52.55

53.41

53.45

53.92

54.6854.43

54.55 54.63

54.97

56.04 56.99

57.26

55.19

56.39

57.14

57.33

59.81

60.72

58.81

57.48 57.15

56.54

54.08

63.01

63.78

63.95

51.17

6

0

6

0

55

5

5

5

0

7313/2

7334/1

7334/2

10882/2

A

B

D

o

v

o

d

n

i

c

je

v

o

v

o

d

A

B

P

r

e

m

a

p

o

d

m

o

r

s

k

o

m

is

p

u

s

t

u

PP

P

P

V

o

d

o

v

o

d

n

i

c

je

v

o

v

o

d

Upojni bunar

S

e

p

a

r

a

t

o

r

Pristupni put

O

b

o

r

in

s

k

a

o

d

v

o

d

n

ja

B3B6

B5

B1

B2

A1

A2

A3

A4

C

63.85

63.76

63.09

62.39

63.39

61.84

61.50

61.90

60.48

59.66

60.06

59.12 58.80

57.7557.75

58.81

56.10

56.02

54.9254.94

63.64

63.12

63.42

61.93

62.48

62.91

61.80

60.99

59.1758.95

60.3659.90

60.68

59.75

58.72

59.30

57.43

58.38

57.97

57.22

56.6156.59

56.66

D

B4T

e

h

n

o

lo

š

k

ev

o

d

e

3

1

.

7

8

.

3

4

0

.

0

3

5

.

5

3

8

.

4

2

.

9

3

3

.

0

1

5

.

0

2

3

.

4

3

8

.

4

7

.

0

58.50

58.17

58.22

58.00

58.13

57.84

58.10


mj. 1:250


Naručitelj:


Građevina:


Razina projekta:


3.

Mjerilo:










OBJEKTI I OPREMA:A A1 - Čajna kuhinjaA2 - RadionicaA3 - Energetika i automatikaA4 - Agregat

UPRAVNA ZGRADA

BB1 - Gruba rešetkaB2 - Presa s ispiranjemB3 - Kompaktni pjeskolov/mastolovB4 - Ulazna crpna stanicaB5 - Stanica za prihvat septičkih jama

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE

B6 - Obrada zraka

C CRPNA STANICA

D HIDRO STANICA

LEGENDA:

Katastar

Topografsko stanje

Obuhvat zahvata

KOMPAKTNI UREĐAJ ZA

MEHANIČKU PREDOBRADU

NS

Q

ULJA/MASTI

SPREMNIK

OKNO ZA

UZORKOVANJE

Q

PROTOK

EFLUENTA

PODMORSKI

ISPUST

OTPADNI

ZRAK

KR-01

pH

VODOVODNA VODA

ODMULJIVANJE

U ULAZNU CS

KR-02

NIVO

H SO

2

4

NaO

H

NIVO

pH

OKOLIŠ

ULAZNA CS

PROČIŠĆAVANJE

ZRAKA

PR

OČ

IŠ

ĆA

VA

NJE

ZR

AK

A

PROČIŠĆAVANJE

ZRAKA

CS EFLUENTA

Qmax = 3300 m /h

3

Qm

ax = 4,0 m

/h

Qm

ax = 4,0 m

/h

3

Q = 0 - 50 l/h

Q = 0 - 50 l/h

Qmax = 5,0 m /h

3

Qm

ax = 15 l/s

AUTOMATSKI

UZORKIVAČ

GRUBA

REŠETKA

CS STARI

GRAD

KOMPAKTNI UREĐAJ ZA

MEHANIČKU PREDOBRADU

NS

ULJA/MASTI

SPREMNIK

PR

OČ

IŠ

ĆA

VA

NJE

ZR

AK

A

PROČIŠĆAVANJE

ZRAKA

CS EFLUENTA

Q

TEHNOLOŠKA

VODA

VODOVODNA

VODA

PRIHVAT

SEPTIČKIH

CISTERNI

KONTEJNER

OTPADA

ISPIRANJE OTPADA

KONTEJNER

OTPADA

KLASIRER PIJESKA S ISPIRANJEM

KP-01

IZLAZNA CS

PR

OČ

IŠ

ĆA

VA

NJE

ZR

AK

A

Qm

ax = 15 l/s

Qmax = 40 l/s

IN

CID

EN

TN

I

PR

ELJV

Qmax = 40,00 l/s

3

Qmax = 3300 m /h

3

TEHNOLOŠKA SHEMA

UPOV Stari Grad


Naručitelj:


Građevina:


Razina projekta:


Mjerilo:




Listopad 2017. god.





4.

TEHNOLOŠKA SHEMA

UPOV Stari Grad

AutoCAD SHX Text

SPREMNIK SEPTIČKOG OTPADA

AutoCAD SHX Text

NS

Dovodni cjevovod

64.25

58.10

64.10

64.60

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJEzraka

Obrada

CS

58.00Plato uređaja

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJEUPRAVNA ZGRADA

64.25

64.10

61.25

61.10

58.1058.10

64.60

61.60

Postojeći teren

Postojeći teren

CS

PRESJEK A-A

PRESJEK B-B

Pristupni put2.5%

1%

PRESJECI PLATOA UPOV-a STARI GRAD

(Presjek A-A i B-B)

mj. 1:200


Naručitelj:


Građevina:


Razina projekta:


5.

Mjerilo:









PRESJECI PLATOA UPOV-a STARI GRAD

(Presjek A-A i B-B)

UZDUŽNI PROFIL

PRISTUPNE CESTE

mj. 1:500/200

29.00

30.00

31.00

32.00

33.00

34.00

35.00

36.00

37.00

38.00

39.00

40.00

41.00

42.00

43.00

44.00

45.00

46.00

47.00

48.00

49.00

50.00

51.00

52.00

53.00

54.00

55.00

56.00

57.00

58.00

59.00

60.00

61.00

62.00

63.00

64.00

65.00

66.00

67.00

68.00

69.00

28.00

Stacionaže čvorova

0+

000

.00

0+

003

.24

0+

007

.18

0+

011

.51

0+

047

.63

0+

092

.07

0+

103

.81

0+

115

.56

0+

127

.42

0+

145

.20

0+

153

.14

0+

171

.16

0+

188

.41

0+

214

.11

0+

216

.78

0+

260

.72

0+

263

.14

0+

289

.96

Visina nivelete [m.n.m]

33.55

33.58

33.78

34.30

38.63

43.96

45.37

46.19

47.03

48.27

49.22

51.39

53.46

56.54

56.65

58.40

58.50

59.57

Visina terena [m.n.m]

33.55

33.58

34.11

34.69

39.05

44.43

45.42

46.41

47.17

48.40

49.35

51.12

53.15

56.55

56.90

61.68

61.79

63.96

Naziv

C1-P

1

C1-P

2

C1-P

3

C1-P

4

C1-P

5

C1-P

6

C1-P

7

C1-P

8

C1-P

9

C1-P

10

C1-P

11

C1-P

12

C1-P

13

C1-P

14

C1-P

15

C1-P

16

C1-P

17

C1-P

18

Pravci i krivine

Poprečni nagibi

6.04

6.04

11.86 28.37


Naručitelj:

Građevina:


Razina projekta:


6.

Mjerilo:


UZDUŽNI PROFIL PRISTUPNE CESTE

Suradnik: Datum:Marija Delić, mag.ing.aedif.


Listopad 2017. god. 1:500/200






AutoCAD SHX Text

69.40 m

AutoCAD SHX Text

7.00 %%%

AutoCAD SHX Text

l. rub

AutoCAD SHX Text

3.94 m

AutoCAD SHX Text

d=23.47

AutoCAD SHX Text

L = 9.850 m

AutoCAD SHX Text

2,50%%%

AutoCAD SHX Text

-2.50 %%%

AutoCAD SHX Text

tg = 7.9250 m

AutoCAD SHX Text

- Krivina

AutoCAD SHX Text

Pravac

AutoCAD SHX Text

Pravac

AutoCAD SHX Text

m = 5.00000 %%%

AutoCAD SHX Text

-2,50%%%

AutoCAD SHX Text

a = -0.0617 m

AutoCAD SHX Text

d=36.12

AutoCAD SHX Text

a = -0.0617 m

AutoCAD SHX Text

2,50%%%

AutoCAD SHX Text

T = 3

AutoCAD SHX Text

-2,50%%%

AutoCAD SHX Text

222.05

AutoCAD SHX Text

Pravac

AutoCAD SHX Text

0,50%%%

AutoCAD SHX Text

Rkv = -200.0 m

AutoCAD SHX Text

d=25.96

AutoCAD SHX Text

Rkv = -200.0 m

AutoCAD SHX Text

s=0.949%%%

AutoCAD SHX Text

tg = 4.2100 m

AutoCAD SHX Text

tg = 4.9250 m

AutoCAD SHX Text

h = 33.777 m

AutoCAD SHX Text

KM = 7.18

AutoCAD SHX Text

Desno

AutoCAD SHX Text

-2,50%%%

AutoCAD SHX Text

0,50%%%

AutoCAD SHX Text

s=0.745%%%

AutoCAD SHX Text

tg = 4.9250 m

AutoCAD SHX Text

3.24

AutoCAD SHX Text

d=28.37

AutoCAD SHX Text

L = 9.850 m

AutoCAD SHX Text

Pravac

AutoCAD SHX Text

d=11.86

AutoCAD SHX Text

ULICA KRALJA TOMISLAVA

AutoCAD SHX Text

d. rub

AutoCAD SHX Text

h = 45.373 m

AutoCAD SHX Text

Desni rub

AutoCAD SHX Text

-2,50%%%

AutoCAD SHX Text

12.00 %%%

AutoCAD SHX Text

Pravac

AutoCAD SHX Text

75.92 m

AutoCAD SHX Text

R=45 m

AutoCAD SHX Text

R=50 m

AutoCAD SHX Text

12.00 %%%

AutoCAD SHX Text

m = 5.00000 %%%

AutoCAD SHX Text

4.00 %%%

AutoCAD SHX Text

PRILAZ ZA UPOV

AutoCAD SHX Text

KM = 145.20

AutoCAD SHX Text

h = 48.270 m

AutoCAD SHX Text

41.48 m

AutoCAD SHX Text

s=0.397%%%

AutoCAD SHX Text

L = 15.850 m

AutoCAD SHX Text

2,50%%%

AutoCAD SHX Text

-2,50%%%

AutoCAD SHX Text

108.75

AutoCAD SHX Text

KM = 214.11

AutoCAD SHX Text

d=29.24

AutoCAD SHX Text

a = -0.1592 m

AutoCAD SHX Text

-0.50 %%%

AutoCAD SHX Text

140.25

AutoCAD SHX Text

2,50%%%

AutoCAD SHX Text

T = 2

AutoCAD SHX Text

L = 8.410 m

AutoCAD SHX Text

s=0.745%%%

AutoCAD SHX Text

Rkv = 130.0 m

AutoCAD SHX Text

h = 56.380 m

AutoCAD SHX Text

m = 7.00000 %%%

AutoCAD SHX Text

T = 4

AutoCAD SHX Text

11.65

AutoCAD SHX Text

d=17.25

AutoCAD SHX Text

T = 1

AutoCAD SHX Text

d=17.25

AutoCAD SHX Text

Pravac

AutoCAD SHX Text

KM = 103.81

AutoCAD SHX Text

2,50%%%

AutoCAD SHX Text

Lijevi rub

AutoCAD SHX Text

206.20

AutoCAD SHX Text

150.10

AutoCAD SHX Text

m = 8.00000 %%%

AutoCAD SHX Text

a = 0.0792 m

AutoCAD SHX Text

5.00 %%%

AutoCAD SHX Text

-0.50 %%%

AutoCAD SHX Text

2,50%%%

AutoCAD SHX Text

98.90

AutoCAD SHX Text

d=44.44

AutoCAD SHX Text

Lijevo

AutoCAD SHX Text

R=35 m

AutoCAD SHX Text

R=600 m

AutoCAD SHX Text

R=25 m

AutoCAD SHX Text

Rkv = 200.0 m

AutoCAD SHX Text

97.33 m

AutoCAD SHX Text

d=17.78

AutoCAD SHX Text

d=11.51

mj. 1:50

Normalni poprečni presjek A-A

38.63

2.50 %

39.05

Postojeći teren

0.5 2.25 2.25 0.5

berma kolnik bermapokos usjeka

pokos usjeka

AC11 surf 50/70, d=4 cm

AC22 base 50/70, d=6 cm

mehanički zbijeni kameni

materijal 0/63 mm, d=30 cm

sitnozrni kameni materijal


Naručitelj:

Građevina:


Razina projekta:


7.

Mjerilo:


NORMALNI POPREČNI PRESJEK A-A

Suradnik: Datum:Marija Delić, mag.ing.aedif.








AutoCAD SHX Text

5:1

AutoCAD SHX Text

6.0%%%

AutoCAD SHX Text

6.0%%%

AutoCAD SHX Text

5:1

AutoCAD SHX Text

5:1

AutoCAD SHX Text

1:1,5

25

800

II

1900

15

600

30

60

50

680

630

35

PRESJEK A-A PRESJEK I-I

25 1850 25

1900

Uljev

Uljev

50 300 50 628 30 200 30 600 3020 100 20

58.00

56.70

56.68

54.98

58.10

400 628 260 630 140

Prihvat iz

septičkih jama

50 293 80 30 305 30

365110343

58.10

Prihvat iz septičkih jama

56.90

64.10

35

345

270

240

30

50

920

600

270

56.68

55.70

58.10

64.10

25 750 25

800

Rešetka

CS

30

Presa

Kompaktni predtretman

II

II

PRESJEK II-II

Obrada

zraka

Perač

pijeska

Obrada zraka

Rešetka

Kompaktni predtretman

pijeska

Okno

predtretman

Konpaktni

Perač

25 1500325 2525

Prem

a

CS

Prem

a

CS

0.5%

Prihvat iz

septičkih jama

CS

Zapornica

58.00

58.10

A A AA

Ozraka Ozraka

25

750

Zapornica

Presa s ispiranjem

58.10

Prihvat iz

septičkih jama

Zapor.

Presa s

ispiranjem

Zapor.

PROSTORIJA ZA

AGREGAT

AUTOMATIKA

RADIONICA

URED/DNEVNI

BORAVAK

ULAZ

58.10 58.10

58.10

58.10

58.10

58.10

III

25

370

25

420

300

25

460

25

810

25 325 25 670 25

720350

25

460

25

300

25

370

25

720

510

III

58.10

35

15

300

30

60

50

380

330

25 1180 25

1230

50 435 50 275 50 345 38

25 485 25 300 25 370 25

A

URED/DNEVNI

BORAVAK

RADIONICA AUTOMATIKA

58.10

64.10

25 750 25

38 725 50

25 750 25

800

UREĐAJ ZA

MEHANIČKO

PROČIŠĆAVANJE

PRESJEK III-III

35

15

600

30

60

680

A

Ozraka

64.6064.60

64.60

61.10

61.60

UPRAVNA ZGRADA I

ZGRADA MEHANIČKOG PROČIŠĆAVANJA

mj. 1:100


Naručitelj:


Građevina:


Razina projekta:


8.

Mjerilo:


UPRAVNA ZGRADA I ZGRADA MEHANIČKOG PROČIŠĆAVANJA








Uljev

54.80

56.55

Prema

podmorskom

ispustu

30

18

03

02

20

30

49

0

Zasunska komora

zdenac

Crpni

30 320 30 90 30

380 120

I

I

PRESJEK A-A

58.35

58.55

Zasunska

komora

20

18

03

0

17

52

02

10

301803022030

280 210

zdenac

Crpni

AA

54.80

56.55

35

53

0

38

5

PRESJEK I-I

CRPNA STANICA

mj. 1:100


Naručitelj:


Građevina:


Razina projekta:


9.

Mjerilo:


CRPNA STANICA








0.00

+6.50

0.00

+3.55

ISTOČNO PROČELJE

0.00

+6.50

0.00

+3.55

ZAPADNO PROČELJE

0.00

+6.50

0.00

+6.50

0.00

+3.55

SJEVERNO PROČELJE JUŽNO PROČELJE


Naručitelj:


Građevina:


Razina projekta:


Mjerilo:









Pročelja

mj. 1:100

10.

UPRAVNA ZGRADA I UPOV STARI GRAD

UPRAVNA ZGRADA I UPOV STARI GRAD

Pročelja

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA … FONDOVI/UPOV … · PROJEKTANTSKA TVRTKA: p r o j e k...

Documents

Transcript of UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA … FONDOVI/UPOV … · PROJEKTANTSKA TVRTKA: p r o j e k...