- Psihologija političkog ponašanja -

Uputstvo za korišćenje literature pri izradi seminarskog rada

1. Odabir teme za seminarski rad

Tema seminarskog rada može biti prikaz studije u celini ili jednog njenog dela (poglavlja) koje

predstavlja tematsku celinu, odnosno sažet pregled i izlaganje teorijskih modela i empirijskih nalaza o

nekom socijalnopsihološkom fenomenu iz okvira predložene literature. Ukoliko npr. želite da pišete rad

u vezi autoritarnosti, morate odlučiti da li će te se baviti pojmom autoritarne ličnosti ili pak empirijskim

istraživanjem autoritarnosti u Srbiji. Slično tome, ukoliko se opredelite da pišete o socijalnim stavovima,

vodite računa da li čete se baviti pojmom i prirodom socijalnih stavova ili pak njihovim empirijskim

istraživanjem.1 U skladu sa svojim interesovanjem, odredite temu radu i precizno je formulište (u tome

vam mogu pomoći nazivi poglavlja). Tema rada takođe može biti prikaz dela knjige (poglavlja) po izboru

(videti predloženu literaturu!), istraživanja (odabrati jedno istraživanje, opisati ga i navesti značaj za

psihologiju) ili članka.

Prilikom pisanja rada izbegavajte literarno izražavanje (retorička pitanja, sarkazam, moralisanje - morali

bi, trebalo bi - i sl.). Obeležja naučnog stila su, pre svega, objektivnost, kritički stav (suprotstavljena

gledišta i stavovi) i donošenje zaključaka na temelju valjanih argumenata (teorijske spoznaje i rezultata

empirijskih istraživanja). Rad bi trebalo da ima 7-10 stranica teksta (Times New Roman 12, prored 1.5).

2. Sadržaj seminarskog rada

1. Naslovna strana2. Sadržaj rada3. Rezime (izvod, sažetak) 4. Zaključak5. Ključne reči 6. Fusnote7. Pozivanje na izvore 8. Spisak korišćene literature

Više o ovome pogledajte u uputstvu za izradu seminarskog rada.

3. Literatura za seminarski rad

1 Ako se opredelite za prikaz istraživanja, nemojte zaboraviti da se u prvom delu rada pozabavite određenjem pojma datog fenomena.

Prvi korak u traganju za relevantnom literaturom o temi koja vas zanima je prelistati osnovnu i

preporučenu literaturu. Kao literaturu možete koristiti i relevantne domaće i strane časopise. Naučne

časopise možete naći u biblioteci ili relevantni članak preuzeti direktno iz online baze podataka, ukoliko

je dostupan (pretraživanje većine naučnih časopisa dostupna je preko fakultetskih računara). Da biste

uštedeli vreme, preporučljivo je najpre pretražiti katalog boiblioteke (online), a zatim otići u biblioteku s

popisom konkretnih publikacija koje želite pozajmiti kako ne biste došli u situaciju da je knjiga ili časopis

za kojim tragate već izdat.

Osnovna literatura ne mogu biti:

1) Nerecenzirane internet stranice namenjene “laičkoj” populaciji (npr. wikipedia i sl.) koje

najčešće ne sadrže informacije o autorima istraživanja i katkada teorija, već teže globalnom

prikazu za široku javnost.

2) Nenaučni časopisi tj. časopisi namenjeni širokoj javnosti (npr. dnevne novine, modni

časopisi i sl.) koji često teže senzacionalizmu i ne podležu naučnoj recenziji.

3) Poularna literatura odnosno publikacije iz područja popularne psihologije koja je namenjena

širokom (laičkom) krugu čitatelja.

Ove izvore možete koristiti samo kao popratne (ilustrativne) materijale. Npr. možete prikazati neki

članak u novinama i komentarisati ga u kontekstu naučnih spoznaja o toj temi.

3.1. Osnovna literatura

U nastavku je data osnovna literatura u kojoj možete pronaći informacije o svakoj od navedenih oblasti.

Od njih je najbolje krenuti u potragu za daljom literaturom koju ćete koristiti u radu. Dakle, osnovnu

literaturu neophodno je dopuniti preporučenom literaturom koju smo naveli, ali i onom koju sami

pronađete!

Rot, Nikola (2003) Osnovi socijalne psihologije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,

Beograd.

Rot, Nikola (2006) Psihologija grupa, Zavod za udžbenike, Beograd.

Šiber, Ivan (1998) Osnove političke psihologije, Politička kultura, Zagreb.

Zvonarević, Mladen (1989) Socijalna psihologija, Školska knjiga, Zagreb.

Vasović, Mirjana (2007) U predvorju politike, Službeni glasnik, Beograd.

3.2. Preporučena literatura po oblastima

Psihobiografska metoda u političkoj psihologiji (prikaz psihobiografije jednog

političkog vođe po izboru - Hitler, Staljin, Tito itd.)

Šiber, Ivan (1998) Osnove političke psihologije, Politička kultura, Zagreb.

Jovanović, S. (1932) Vođi francuske revolucije, Geca Kon, Beograd.

Politička kultura i politička socijalizacija

Vasović, M. (ur.) (1998) Fragmenti političke kulture, Institut društvenih nauka, Beograd.

Vasović, M.(1983) "Novi pravci u proučavanju političke socijalizacije", Psihologija, 1983. br. 1-2. 65-79.

Vasović, M. (1998) "Vrednosne pretpostavke demokratske transformacije jugoslovenskog društva", u: Samardžić, S., Nakarada, R., Đurić,(ur.): Lavirinti krize, Institut za evropske studije,Beograd.

Podunavac, M. (1982) Politička kultura i politički odnosi, Radnička štampa, Beograd.

Vasović, M. (1982) "Proces i uloga rane političke socijalizacije", (mag. rad.), Filozofski fakultet, Beograd.

Milić, A. i Čičlarević, Lj. (1998) Generacija u protestu (sociološki portret učesnika Studentskog protesta 96/97 na Beogradskom univerzitetu), Institut za sociološka istraživanja, Filozofski fakultet, Beograd.

Vasović, M. (1997) "Vaspitanje za demokratiju – problem 'transfera' ", u zborniku radova Demokratija, vaspitanje, ličnost, Avramović, Z. (ur.), Institut za pedagoška istraživanja, Beograd.

Ispitivanje stavova i vrednosti u političkoj kulturi Srbije

Pantić, D. (1998) "Politička kultura i vrednosti", u Vasović, M. (ed.): Fragmenti političke kulture, IDN, Beograd, str. 38-79.

Vasović, M. (1998) "Vrednosne pretpostavke demokratske transformacije", u Samardžić, S., Nakarada, R., Kovačević, Đ.: Lavirinti krize (Preduslovi demokratske transformacije SR Jugoslavije), Institut za evropske studije, Beograd, str. 369-393.

Pantić, D. (2006) "Vrednosna i stavovska homogenost i heterogenost pristalica političkih partija u Srbiji na kraju 2005.", u Lutovac, Z. (ur.): Demokratija u političkim strankama Srbije, Friedrih Ebert Stiftung, Institut društvenih nauka, Beograd, str. 169-187.

Pantić, D. (2003) "Kulturno-vrednosni rascepi kao determinante partijskog pregrupisavanja u Srbiji", u Komšić, J., Pantić, D. Slavujević, Z.: Osnovne linije partijskih podela, Institut društvenih nauka, Beograd.

Pantić, D. (2003) Promene vrednosti i tranzicija u Srbiji: pogled u budućnost, Institut društvenih nauka, Beograd.

Vasovć, M. (1998) "Politička socijalizacija i promene političke kulture", u Vasović, M. (ed.): Fragmenti političke kulture, IDN, Beograd, str. 38-79.

Mihailović, S. (2006) "Vrednosne orijentacije stranačkih pristalica", u: Lutovac, Z. (ur.) Demokratija u političkim strankama Srbije, Institut društvenih nauka i Friedrich Ebert Stiftung, Beograd.

Pantić, D. (1997) "Vrednosti birača u Srbij", u Goati, V. (prir.): Partijski mozaik Srbije: 1990-1996, Beogradski krug: Akapit, Beograd.

Lazić, M. (1994) Razaranje društva, Filip Višnjić, Beograd.

Autoritarnost i antidemokratska orijentacija

Kuzmanović, B. (1995) "Autoritarnost kao socijalnopsihološka karakteristika", u: Golubović, Z., Kuzmanović, B., Vasović, M.: Društveni karakter i društvene promene u svetlu nacionalnih sukoba, IFDT, Filip Višnjić, Beograd, str. 61- 73.

Kuzmanović, B. (1994) "Autoritarnost", u Lazić, M.: Razaranje društva , Filip Višnjić, Beograd.

Bojanović, R. (1985) Autentična i neautentična ličnost, Prosveta, Beograd, str. 61-79.

Bojanović, R. (1985) Psihologija međuljudskih odnosa (poglavlje: Psihologija demokratije i antidemokratije), Prosveta, Beograd.

From, E. (1975) Anatomija ljudske destruktivnosti I i II deo, Naprijed, Zagreb.

Milošević, J. (1993) Antidemokratska politička orijentacija, Gledišta, br 1-6.

Zločini poslušnosti

Kelman, H., Hamilton, V. (2000) "Zločini poslušnosti", u: Časopis za književnost i kulturu, i društvena pitanja, Br. 57/3: Beograd, str. 93-103.

Psihologija masovnog ponašanja

Moskovisi, S. (1997) Doba gomile I-II, Beograd.

Le Bon,G.(1989) Psihologija gomila, Globus, Zagreb.

Reich, W. (1973) Masovna psihologija fašizma, Ideje, Beograd.

Socijalni uticaj: Poslušnost i pokoravanje

Milgrem, S. (1991) Poslušnost autoritetu, Nolit, Beograd. Psihologija konformizma i socijalnog uticaja

Stojić, Lj. (1976) "Nezavisnost individualnog suđenja od društvenog pritiska u prirodnim i veštačkim uslovima", Psihološka istraživanja, br. 1, str. 324-328.

Prijateljske grupe kao agensi socijalizacije

Joksimović, S.(1971) Omladinske prijateljske grupe, Institut društvenih nauka, Beograd.

Joksimović, S. (1986) Mladi u društvu vršnjaka, Prosveta, Beograd..

Joksimović, S., Marić, R., Milić, A., Popadić, D. ,Vasović, M.(1988) Mladi i neformalne grupe , IIC SSO SRbije, Beograd.

Popadić, D. (1995) "Uzori mladih – uzrasne i generacijske razlike", Psihološka istraživanja, 7, str.127-138.

Nacionalizam i nacionalna identifikacija

Đukanović, B., Kuzmanović, B., Lazić, M., Bešić, M. (2001) Nacija i država (Istraživanje nacionalne svijesti i stanovništva o državi u Crnoj Gori, Podgorica, str. 177-185.

Pantić, D. (1991) "Širina grupnih identifikacija građana Jugoslavije: vrednovanje pripadnosti od lokalne do mondijalne", u Baćević i dr.: Jugoslavija na kriznoj prekretnici, Institut društvenih nauka, Centar za politikološka istraživanja i javno mnenje, Beograd, str. 233-241.

Vasović, M. (1995) "Osnovne karakteristike grupnih identifikacija u popoulaciji", u Golubović, Z., Kuzmanović, B., Vasović, M.: Društveni karakter i društvene promene u svetlu nacionalnih sukoba, Institut za filozofiju i društvenu teoriju "Filip Višnjić", Beograd, str. 171-225.

Vasović, M. (2001) "Socijalno-psihološki aspekti formiranja jugoslovenskog identiteta", u: Sekelj, L. (ur.) Identitet: Srbi i/ili Jugosloveni, Institut za evropske studije, Beograd, str. 101-137.

Golubović, Z. (1995) "Nacionalizam kao dominantan društveni odnos i kao dispozicija karaktera" u Golubović, Z. Kuzmanović, B:, Vasović, M.: Društveni karakter i društvene promene u svetlu nacionalnih sukoba, Institut za filozofiju i društvenu teoriju "Filip Višnjić", Beograd, str. 133-171.

Kecmanović, N. (1995) Masovna psihologija nacionalizma, Vreme knjige, Beograd.

Mihailović, S. (1990) Deca krize, Institut društvenih nauka, Beograd.

Putinja, F. I Stref-Fernar, Ž. (1997) Teorije o etnicitetu, Biblioteka XX vek, Beograd.

Psihologija izborne motivacije i ponašanja

Antonić, S. Jovanović, M. I Marinković, D. (1994) Srbija između populizma i demokratije , Institut za političke studije, Beograd.

Džuverović, B. Mihailović, S. Vuković, S. (1994) Izborna upotreba medija, IDN, Beograd.

Mihailović, S. i dr. (1991) Od izbornih rituala do slobodnih izbora, IDN, Beograd.

Goati, V. Slavujević, Z. Pribićević, O. (1993) Izborne borbe u Jugoslaviji 1990-1992 , Radnička štampa, Beograd.

Goati, V. (prir.) (1997) Partijski mozaik Srbije: 1990-1996, Beogradski krug: Akapit, Beograd.

Slavujević, Z. (1997) "Partijska identifikacija i biračko telo", u: Goati, V. (prir.): Partijski mozaik Srbije: 1990-1996, Beogradski krug: Akapit, Beograd.

Branković, S. (1992) "Determinante političkog javnog mnenja u Srbiji", u Pečujlić, M. Milić, V. Rađanje javnog mnenja i političkih stranaka, Institut za političke studije, Beograd.

Pantić, D. (1994) " Vrednosne orijentacije birača", Gledišta, br. 1-6, str. 56-82.

Psihologija propagande

Vacić, Z. (ur.) (2004) Etika javne reči (u medijima i politici), CLDS, Beograd.

Beham, M. (1997) Ratni doboši (mediji, rat, politika), Miona, Beograd.

Gliksman, A. (1991) Govor rata, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd.

Pakard, V. (1967) Skriveni ubeđivači , Sedma sila, Beograd, 1967.

Predrasude i Stereotipi

Popadić, D., Biro, M. (2002) "Autostereotipi i heterostereotipi u Srba", u Etnički stereotipi, Nova srpska politička misao, str. 33-56.

Šiber, I. (1988) Psihologijski aspekti međunacionalnih odnosa, Kulturni radnik, Zagreb.

Supek, R. (1973) Društvene predrasude, Radnička štampa, Beograd.

Kuzmanović, B. (1992) "Stereotipije o Romima i etnička distanca prema Romima", Sociologija, Vol. XXXIV, br.3, str. 119-126.

Pantić, D. (1996) "Promene u etničkim stereotipima Srba", Sociologija, Vol. XXXVIII, br. 4., 561-583.

Socijalna distanca

Šiber, I. (1988) Psihologijski aspekti međunacionalnih odnosa, Kulturni radnik, Zagreb.

Kuzmanović, B. (1994) "Socijalna distanca prema pojedinim nacijama", u Lazić, M.: Razaranje društva, Filip Višnjić, Beograd, str. 225-244.

Kuzmanović, B. (1992) "Stereotipije o Romima i etnička distanca prema Romima", Sociologija, Vol. XXXIV, br.3, str. 119-126.

3.3. Preporučeni časopisi

a) Sociologija - časopis za sociologiju, socijalnu psihologiju i socijalnu antropologijub) Psihologija - časopis Saveza društava psihologa Srbijec) Sociološki pregled - časopis Sociološkog društva Srbijed) Nova srpska politička misao - časopis za političku teoriju i društvena istraživanja

4. Navođenje izvora (citiranje i navođenje autora u tekstu)

"Plagijat2 je svako korištenje tuđih ideja, mišljenja ili teorija, bilo doslovno, bilo parafrazirano, u

kome se navodi autor odnosno izvor informacija" (www.pravo.hr/scsr/ksp/marginalne_grupe/mgs).

Takav "copy/paste" čin predstavlja krađu autorstva, te je potpuno neprihvatljiv kako u stručnim i

naučnim, tako i studentskim radovima.

Refrencu obavezno stavite u zagradu. Tako:

a) Ukoliko parafrazirate nekog autora, referenca u tekstu se stavlja u zagrade, a sadrži prezime autora i godinu izdanja:

Primer:Istraživanja su pokazala da je pored podeljene, u svesti srpske populacija u velikoj meri bila prisutna i istaknuta jugoslovenska vezanost (Rot i Havelka, 1973; Pantić, Flere, Đurić, 1986; Pantić, 1987).

b) Ukoliko citirate autora, u referencu treba uključiti i broj stranice:

Primer:Jugoslovenska federacija je izgrađena kao "federacija radnih ljudi, naroda i narodnosti koji u republikama ostvaruju svoja suverena prava" (Sekelj, 1994:239).

c) Korištenje sekundarnih izvora (kada niste čitali originalan tekst autora):

Primer:Izveštaji većeg broja studija sprovedenih na uzorcima dece ranog školskog uzrasta govore o širokom spektru političkih, ili politički relevantnih, orijentacija koje su stečene u periodu između sedme i trinaeste godine (Greenstein, 1965; Hess & Torney, 1967; Easton & Dennis, 1969; Easton & Hess, 1970, prema: Vasović, 2007: 45).

5. Način citiranja literature u popisu literature:

Knjiga: navesti autora, naslov knjige, izdavača, mjesto izdavanja (ako je navedeno), godinu.

Primer 1.Šiber, I. (1988) Psihologijski aspekti međunacionalnih odnosa, Kulturni radnik, Zagreb.

Primer 2.Šiber, I. (1988) Psihologijski aspekti međunacionalnih odnosa, Zagreb: Kulturni radnik.

Primer 3.Šiber, I. Psihologijski aspekti međunacionalnih odnosa, Kulturni radnik, Zagreb, 1988.

Članak iz časopisa ili zbornika: navesti autora, naslov članka, naziv časopisa (ili zbornika), izdavača časopisa (ili urednike zbornika), godinu (ili volumen i broj časopisa), i str. od -do.

2 Od lat. plagere = oteti

Primer 1.Popadić, D. (1995) "Uzori mladih – uzrasne i generacijske razlike", Psihološka istraživanja, 7, str.127-138.

Primer 2.Pantić, D. (1991) "Širina grupnih identifikacija građana Jugoslavije: vrednovanje pripadnosti od lokalne do mondijalne", u Baćević i dr.: Jugoslavija na kriznoj prekretnici, Institut društvenih nauka, Centar za politikološka istraživanja i javno mnenje, Beograd, str. 233-241.

Web izvori: navesti autora, naslov rada i URL (web adresu).

PrimerŠiber, I. "Autoritarna ličnost, politički svjetonazor i stranačka preferencija", http://hrcak.srce.hr/search/?q=autoritarnost