Upute-travnjak.pdf
description
Transcript of Upute-travnjak.pdf
1
UPUTE ZA PODIZANJE I ODRŽAVANJE VAŠEG TRAVNJAKA
PRIPREMA TLA ZA SJETVU: Prije obrade tla potrebno je ukloniti eventualne ostatke građevnog materijala, kamenje,
raslinje ili korove. Tlo se obrađuje na dubinu od 15‐20 cm ili se navozi plodni supstrat debljine 15‐20 cm. Vrlo je važno osigurati odvodnju oborinskih voda. To se postiže nagibom terena od 0,5 % ( na okućnicama pad terena od objekta ). Po potrebi postaviti drenažni sustav.
Prije finalne obrade površinskog ( sjetvenog ) sloja dodaju se organska i mineralna gnojiva. Radi poboljšanja fizikalnih osobina teškim tlima može se dodati pijesak, a lakim ili pjeskovitim tlima treset. Za osnovnu gnojidbu dodaju se mineralna gnojiva s većim sadržajem fosfora ( P2O5 ) i kalija ( K2O ); npr. NPK 8‐26‐26 u količini od 2,5 kg/100 m 2 . Gnojivo unijeti u tlo. Za poboljšanje strukture tla, povećanje kapaciteta za vodu i hranjivosti supstrata, mogu se dodati neka organska gnojiva: kompost, treset ( upija i zadržava velike količine vode ), zreli stajski gnoj. Kvalitetan zreli stajski gnoj danas je gotovo nemoguće naći. Na tržištu se može naći kvalitetno organsko gnojivo Plantella organik koje sadrži 67 % organske tvari, 5% dušika ( N ), 3% fosfora (P2O5), 2% kalija ( K2O ), te nešto kalcija, magnezija i mikroelemente. Prije podizanja novih travnjaka dodaje se u tlo u količini od 10 kg/100 m 2 . Važno je napomenuti da se organska i mineralna gnojiva dodaju u tlo barem tjedan dana prije sjetve.
Kad je tlu dodano gnojivo slijedi finalna obrada, odnosno priprema sjetvenog sloja. Potrebno je dobro usitniti površinski sloj tla da se stvori mrvičasti sloj 10‐ak cm. Tako pripremljeno tlo se povalja kako bi se dobila ravna, čvrsta površina. Površinski sloj lagano prorahliti grabljama i ostaviti da se slegne nekoliko dana.
Sada je prilika da se smanji potencijal korova u tlu. U svakom tlu nalazi se ogroman broj sjemenki korova koje će u povoljnim uvjetima klijati i nicati. Ako se ovako pripremljenom tlu osigura dovoljna količina vlage, potaknut će se sjemenke korova na nicanje. Mlade biljčice najbolje je uništiti mehaničkim putem ( npr. frezom ) jer će se na taj način uništiti iznikle biljke, ali i one u tlu u fazi klice. Ujedno, na taj će se način prorahliti sjetveni sloj i tlo je spremno za sjetvu.
SJETVA: Travne smjese možete sijati kroz cijeli vegetacijski period ‐ od sredine proljeća do rane
jeseni. Međutim, najbolje vrijeme je krajem ljeta i početkom jeseni. Kod proljetne sjetve postoji rizik da se tlo nije dovoljno ugrijalo pa će sjeme nicati kasnije, a dolazi i nepovoljno vruće i sušno razdoblje.
Izuzetno je važno ravnomjerno rasporediti sjemenke na predviđenu površinu. Za 100 m 2
potrebno je oko 2,5 – 3 kg mješavine sjemena. Najjednostavnije je podijeliti površinu na manje dijelove, te odvagati potrebnu količinu sjemena za tu površinu prema normi sjetve. Polovicu sjemena sijati na predviđenu površinu u smjeru sjever‐jug, a drugu polovicu u smjeru istok‐zapad. Za sjetvu izabrati suh i miran dan bez vjetra.
2
Nakon sijanja sjeme pokriti slojem supstrata debljine oko 2‐3 veličine sjemena. Neke vrste trava, kao npr. Agrostis, za klijanje traže svjetlost. Stoga nikako ne prekrivati sjeme slojem debljim od nekoliko mm. Zadnja faza je valjanje srednje teškim valjkom kako bi se uspostavio što bolji kontakt sjemena sa sjetvenom posteljicom, te na taj način sjeme dobilo potrebnu vlagu za klijanje, i da se olakša kasnije zakorjenjivanje.
Optimalna temperatura za klijanje travnog sjemena je 16‐21 ºC. Uz temperaturu izuzetno je važno osigurati optimalnu vlažnost tla. U idealnim uvjetima sjeme u prosjeku počinje nicati između 8. i 14. dana od sijanja.
Nadosijavanje: Na starim prorjeđenim travnjacima ili nejednoliko niknulim dijelovima novog travnjaka,
prazna površine nadosijavamo posebnom mješavinom za nadosijavanje ( Miagra ‐ travna smjesa S/G ) ili istom mješavinom kojom je travnjak zasijan. Nadosijavanje se vrši u proljeće ili jesen, i to nakon prozračivanja travnjaka, a na isti način kao i sjetva novog travnjaka.
NJEGA TRAVNJAKA: Njega travnjaka obuhvaća:
1. Zalijevanje 2. Prihrana 3. Košnja 4. Valjanje 5. Aerifikacija, Verticut, Topdressing
Zalijevanje: Zalijevanje se provodi u ranim jutarnjim satima ili kasno polijepodne. Na nedostatak vlage u
tlu najosjetljiviji je tek zasijani travnjak. Međutim, i u kasnijim fazama razvoja travnjaku je potrebno u sušnom periodu osigurati navodnjavanje jer korijen trava nalazi se u površinskom sloju tla od 10‐12 cm i ne može crpsti vlagu iz dubljih slojeva.
Prihrana: Pri osnovnoj obradi u tlo je unešena određena količina organskih i mineralnih gnojiva.
Međutim, travnjake treba i redovito prihranjivati – najmanje jednom u rano proljeće, jednom početkom ljeta i jednom u jesen. Gnojiva koja koristimo u proljeće i ljeto trebaju imati više dušika (N ) radi poticanja rasta i boje, a gnojiva za jesen trebaju sadržavati manje dušika, a više fosfora ( P2O5 ) i kalija ( K2O ) radi poticanja rasta korijena i povećanja otpornosti na smrzavanje, sušu i bolesti. Najbolje vrijeme za prihranu mineralnim gnojivima je ujutro ili navečer, je oblačno, prije kiše ili zalijevanja. Prema namjeni travnjaka, odnosno opterećenju i intenzitetu košnje ovisi i prihrana:
Za prihranu ukrasnih travnjaka okućnice potrebno je dodati: U proljeće / ljeto:
KAN: 2,5 kg / 100 m 2
NPK 22‐6‐6: 2,5 kg / 100 m 2
U jesen: NPK 13‐13‐21: 2,5 kg / 100 m 2
Za prihranu sportskih travnjaka potrebno je: U proljeće / ljeto:
KAN: 5 kg / 100 m 2
NPK 22‐6‐6: 2,5 kg / 100 m 2
U jesen: NPK 13‐13‐21: 5 kg / 100 m 2
3
Za prihranu golf terena potrebno je : U proljeće / ljeto:
KAN: 5 kg / 100 m 2
NPK 22‐6‐6: 5 kg / 100 m 2
U jesen: NPK 13‐13‐21: 7,5 kg / 100 m 2
( mogu se koristiti i druge formulacije NPK gnojiva kojima se daje ista količina aktivne tvari po jedinici površine kao kod navedenih gnojiva )
Košnja: Prvu košnju obaviti nakon što je trava dostigla visinu od 6 – 8 cm. Visinu košnje postepeno
snižavamo do idealne visine trave od 3 – 3,5 cm. Kositi treba redovito ali ne odstraniti više od jedne trećine visine trave. U proljeće i rano ljeto ukrasne i sportske travnjake u prosjeku se kosi 1‐2 puta tjedno, a u ljeto i jesen rjeđe. Posebno fine travnjake, kao što su travnjaci golf terena, treba kositi svaki dan.
Nekoliko zadnjih košnji na kraju godine postepeno povisivati visinu košnje, a to se preporučuje i u sušnijim ljetnim mjesecima. Posljednji puta kositi početkom studenoga da trava ne ostane previsoka jer bi zimi pod dugotrajnim snijegom mogla istrunuti. Ukoliko često kosite pa su količine pokošene trave male, otkos može ostati na travnjaku ( i ako se radi o lakšem pjeskovitom tlu ), a ako ne kosite često poželjno je ukloniti otkos ( posebno na težem glinovitom tlu ).
Valjanje: Valjanje se primjenjuje neposredno nakon sjetve kako bi se uspostavio što bolji kontakt
sjemena sa sjetvenom posteljicom, te na taj način sjeme dobilo potrebnu vlagu za klijanje. Nakon nicanja a neposredno prije prve košnje potrebno je još jednom povaljati površinu laganim valjcima kako bi se učvrstilo tek iznikle korjenčiće u kontaktu s okolnim tlom.
Na travnjacima okućnica preporuča se valjati travnjak u rano proljeće kad se tlo zbog mraza izdigne pri čemu se korjenje trave odvaja od tla i kida, što uzrokuje propadanje trave. Nakon valjanja opet je uspostavljen kontakt sa tlom. Na sportskim travnjacima valjanje se obavlja redovito nakon svake utakmice kako bi se ponovno učvrstilo kopačkama nadignuto korijenje.
Valjanje se nikada ne smije primjenjivati po mokrom tlu! Ujedno naglašavam da se valjanjem ne može izravnati teren.
Aerifikacija, verticut, topdressing: Na travnjacima kod kojih zbog intenzivne uporabe dolazi do zbijenosti tla nužno je provoditi
aerifikaciju ili prozračivanje tla, te vertikalno zasijecanje ili verticut. U zbijenom tlu poremećeni su vodozračni uvjeti što rezultira poremećajima u rastu, pa sve do odumiranja biljaka.
Aerifikaciju treba provoditi u redovnim razmacima i to u proljeće i jesen. Za tu namjenu postoje strojevi koji imaju valjke sa šiljcima koji pri radu ostavljaju rupe u tlu. Za travnjake kućnih vrtova ova mjera uspješno se obavlja običnim vilama kojima probadamo tlo.
Svaki puta kada se obavlja prozračivanje potrebno je rasipati sloj pijeska i izvršiti dosijavanje. Nasipavanjem pijeska ( može se pomiješati sa organskom tvari i hranjivima ) niveliraju se manje neravnine na travnjaku, povećava se prozračnost tla, a ujedno se pojačava površinski sloj tla te stimulira pojava novih izboja trave čime travnjak postaje gušći i kompaktniji. Ta se mjera naziva topdresing. Nakon nasipavanja poravnati površinu.
Tijekom vegetacijskog perioda na travnjaku se pojavljuje sloj odumrle, polurazgrađene trave koji nazivamo filc. Ovaj sloj filca štetno djeluje na rast i razvoj trave, a na sportskim terenima ometa kvalitetnu igru. Ujedno, u tom sloju stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj bolesti i štetnika. Stoga je na početku vegetacije nužno provesti vertikalno zasijecanje travnjaka ( verticut ). Posebno konstruiranim
4
strojevima obavlja se zasijecanje travnjaka u dubini od 2‐3 cm i pri tom izbacuje nakupljeni filc, a ujedno se otvara prolaz za zrak, vodu i hranjiva u zonu korijenja. Na manjim površinama ova mjera uspješno se može provesti ručnim vertikutom. To je alat sličan grabljama koji umjesto zubaca ima noževe. Nakupljeni filc obavezno sakupiti i ukloniti sa travnjaka grabljama.
ZAŠTITA TRAVNJAKA OD KOROVA: Jednogodišnji korovi su uobičajeni na novozasijanim površinama i nestaju redovnom košnjom.
Višegodišnji korovi se pojavljuju na svim travnjacima i često ne nestaju samo košenjem već ih je potrebno tretirati herbicidima. Već formirani travnjak tretiramo herbicidima u bilo koje doba od travnja do rujna ali ne u sušnim periodima kad herbicid neće biti učinkovit, a može spržiti travnjak. Za uništavanje širokolisnih korova u travnjacima preporuča se koristiti sredstva na bazi slijedećih aktivnih tvari, prema uputama proizvođača:
• 2,4 D: npr. DEHERBAN, DIKOCID i sl. • Mekoprop: npr. DEHERBAN FLUID i sl. • Dikloprop: npr. DUPLOSAN DP • Fluroksipir: npr. STARANE 250, COMET 250, VEGA i sl.
Uskolisni korovi ( korovske trave ) ne mogu biti uništeni selektivnim herbicidima. Jedini efikasan način uništenja je čupanje zajedno s korijenom ili izrezivanjem nožem oštrog vrha.
Mahovina je obično jedan od najvećih problema koji može biti uzrokovan mnogim faktorima – pomanjkanje gnojiva, preniska košnja, loša drenaža, prevelika zasjenjenost, lišće s drveća, prezbijeno tlo uslijed prekomjernog valjanja, prekiselo tlo, premali plodni sloj tla ... Problem mahovine se može riješiti jedino otklanjanjem uzroka njene pojave, a moguće ju je suzbiti korištenjem odgovarajućih sredstava na bazi zelene galice.