1

OXFAM ITALIA UPRAVLJANJE DESTINACIJOM Autor: Zoran Bibanovi

1. Kratka situaciona analiza sektora turizma

1.1. Trendovi, globalizacija i osobenost Potpuno je jasno da Bosna i Hercegovina u turistikoj ponudi, ne moe sudjelovati na nivou masovnog turizma. Jedini nain sudjelovanja u turistikoj industriji je segmentiranje turistikog trita i odabir ciljne grupe potencijalnih turista. Aktuelni trendovi u turizmu, mogu umnogome pomoi pri tom procesu i krajnjem izboru trine nie. Svjetsko turistiko trite fokusirano je na potroake preferencije koje se iz dana u dan mijenjaju. Za naklonost turiste bori se sve vei broj destinacija sa svojom raznovrsnom ponudom, a da pri tome udaljenost vie ne predstavlja nikakav problem. Danas se interes turista, pogotovo onih iz udaljenijih zemalja, ogleda u elji da na jednom putovanju upoznaju i obiu vie destinacija. Treba istaknuti da pod pojmom odmor ovjek 21 stoljea ne podrazumjeva iskljuivo odmaranje, ve eli doivjeti novo okruenje. Globalizacija je pojava koja inicira nove organizacijske, privredne i brojne druge procese savremenog svijeta. Globalizacija se shvata kao dio novog svjetskog poretka, kao sposobnost prilagoavanja novim strukturama. Globalizacija je proces koji je nezavisan u odnosu na volju samih sudionika u njemu. Taj proces sve mijenja, pa tako i meunarodni turizam, te pojaava konkurenciju izmeu turistikih mjesta i regija. Pokazalo se da destinacija moe opstati u uslovima meunarodne konkurencije samo ako je oblikovana na odreenoj specifinosti tog podruja. Takoe, vrlo je bitno da posjeduje zadovoljavajuu infrastrukturu, smjetajne kapacitete, ekoloku svjesnost isl. Brend je osobenost turistike destinacije koja je ini razliitim od drugih. Brend pomae da zemlja bude zapamena po osnovnim karakteristikama svoga identiteta. Ono to je veoma vano jeste da je ta osobenost trajna kategorija. Turistika privreda, sama za sebe, je nejaka da bi promijenila ili popravila imid zemlje u cjelini. Destinacijski menadment na nivou drave valja da smjernicama za brend ukae drugim sektorima privrede da u svojim promotivnim kampanjama jaaju brend velikih dobara Bosne i Hercegovine jer time raste i vrijednost njihovih proizvoda. Iako smo mi zainteresirani za brendove Bosne i Hercegovine sa turistikog stanovita, vrijednost brenda se nesporno odraava i na sve druge poslovne sektore u dravi. Od kljunog znaaja za svaku zemlju je da se identificiraju osnovne karakteristike identiteta koje obuhvataju razliite privredne sektore i koje se mogu primjeniti u marketinkim aktivnostima bilo kojeg sektora. Tako naprimjer ako je priroda jedan od velikih dobara Bosne i Hercegovine onda ona poboljava imid hrane i pia, drvnih proizvoda ili flairane vode koji su direktni produkti prirode. U modernom svijetu mnoge kulturne djelatnosti su postale industrije. Industrija filma, muzike, a u posljednje vrijeme i muzeologija i festivali su otili dalje od drugih i njihovi proizvodi, u mnogim zemljama se smatraju vrhunskim nacionalnim interesom, koji donose ogromne prihode nacionalnim ekonomijama.

2

Kulturna batina obihvata osjetljiva dobra, ije propadanje moe tei i sporo i brzo, kao posljedica ljudskih i prirodnih faktora. Ope poznati status kulturnih institucija u Bosni i Hercegovine je necivilizacijski. To je posljedica djelovanja ljudskih i politikih faktora.

1.2. Svjetska batina Jedna od najveih ideja roenih u drugoj polovini XX stoljea je ideja o Svjetskoj batini ija je konvencija usvojena 1972. godine. Dvije su temeljne pretpostavke na kojima poiva konvencija; to je univerzalnost u kojoj batina jednog naroda postaje batina svijeta i druga je ukljuivanje kulturne i prirodne batine u jedan okvir. Na listama Svjetske prirodne i kulturne batine UNESCO su rijeka Tara (koju u donjem toku BiH dijeli sa CG), Stari most u Mostaru i Most Mehmed-pae Sokolovia u Viegradu. U sklopu regionalnog projekta (Hrvatska, BiH, Srbija i CG) nominovano je na listu kulturne batine UNESCO-a i 30 srednjovjekovnih nekropola steaka. Opa skuptina Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu UNESCO se sastala od 29. septembra/rujna do 17. oktobra/listopada 2003. na svojoj 32. sjednici i donijela Konvenciju o zatiti svjetske nematerijalne kulturne batine. Pred buduim generacijama u Bosni i Hercegovini je stvaranje i uveavanje liste prirodne, kulturne kao i nematerijalne kulturne batine. Hrvatska lista nematerijalne batine je ve impresivna, Srpska se stvara, a liste nematerijalne batine BiH naroda, zbog neorganiziranosti, naalost jo nema.

1.3. Nacionalni spomenici Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika je institucija Bosne i Hercegovine uspostavljena na osnovu Aneksa 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Odluke Predsjednitva Bosne i Hercegovine o Komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika (Slubeni glasnik BiH, br.1/02 i 10/02). Sjedite Komisije je u Sarajevu, ulica Obala Kulina bana 1. Rad Komisije finansira se iz budeta institucija Bosne i Hercegovine. Izvod: Osnivanje Komisije U Popisu graditeljske batine iz 1986. godine, koji je sainio Republiki statistiki zavod Bosne i Hercegovine, bilo je ukupno 727 dobara, od ega su 507 bili pojedinani spomenici, a 220 spomenike cjeline, sa ukupnom povrinom od 272 hektara. Na osnovu tog popisa je bilo mogue vriti analizu stanja u poslijeratnom periodu. Izvod: Zakon o provedbi odluka Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika kulture. Unitavanje naslijea u Bosni i Hercegovini je vreno sistematski, posebno na teritorijama van kontrole Armije BiH, i posljedica toga je gotovo potpuna razorenost sustava batine Bosne i Hercegovine. Unitavanje naslijea je nastavljeno i u poslijeratnom periodu, a obnova nedozvoljivo kasni. Bosna i Hercegovina nema na nivou drave Zakon o kulturnom naslijeu, niti institucije koja o tom naslijeu brine. Mi smo jedina zemlja lanica Vijea Evrope koja nema na nivou drave program zatite naslijea i budet za njegovu provedbu. Aneks 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Odluka Predsjednitva Bosne i Hercegovine poslije tridesetogodinje svetske prakse nakon donoenja Konvencije o zatiti kulturne i prirodne batine je zaboravio na prirodnu batinu u Bosni i Hercegovini.

3

Sa ciljem ouvanja biljne i ivotinjske raznolikosti, vode i cjelokupnog eko-sustava danas je na planeti (u Evropi dvostruko vie) zatieno oko 5,5% cjelokupnog zemljita. U Bosni i Hercegovini je zatieno oko 0,5% teritorije, dakle ni deseti dio svjetskog prosjeka zatienih prirodnih vrijednosti. U susjednoj Srbiji zatieno je oko 5,5% povrine, CG 6,9% i Hrvatskoj oko 7,9% ukupne povrine drave. Stepen neusaglaenosti i neusklaenosti prijeratnih i dananjih kategorija zatite podruja, (donesenih u skladu sa IUCN kategorijama) je visok. Proces usaglaavanja kategorija zatite podruja u Bosni i Hercegovini nije proveden tako da je upitan i taj minorni postotak zatienih prirodnih vrijednosti. Jedini svjetao primjer u dravi Bosni i Hercegovini je Kanton Sarajevo koji je ne samo zavrio inventarizaciju predratne kulturne i prirodne batine ve je i poveao zatienu povrinu.

1.4. Razvoj ruralnog (seoskog) turizma Ruralni (seoski) turizam podrazumijeva sve vrste smjetaja koji se obiljeavaju kao turistike strukture u ruralnom okoliu i koji zadovoljavaju minimalne zahtjeve. Agriturizam je turistika ponuda svih vrsta poljoprivrednih gazdinstva koja se registriraju po svojoj raspoloivosti da ponude smjetaj u sobe i/ili stanove (apartmane), doruak i obroke, usluge i prijem za turiste i putnike. Propisima se reguliraju standardi pruanja usluga u ruralnom (seoskom) i agrituristikom domainstvu. Program koji u proizvodnji na tradicionalan nain vidi mogunost obnove sela i plasmana proizvoda sela za potrebe gradova i budueg turizma, valja podrati. Evropska Unija je propisala mnoge standarde i norme u vezi prodaje proizvoda proizvedenih na tradicionalan nain na vlastitom domainstvu. Osnovne poruke evropskog projekta o hrani su: hrana je elemenat kulturnog naslijea i identiteta, kulinarska kulturna proizvodnja i tradicija su osnove za budue standarde proizvodnje, autentinost i razabiranje okusa su povratak regionalizaciji nasuprot globalizaciji. Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini proizvodi daleko ispod svojih mogunosti iz razliitih razloga. Organska poljoprivreda se esto spominje ali trite je za nju malo. Komecijalno farmerstvo zahtijeva najmanje 5 ha zemlje za obraivanje ili 10 krava. Meutim farme u BiH su premalene da bi ovo zadovoljile. Sakupljaka stihija uzrokovana poslijeratnim siromatvom prijeti ozbiljnim posljedicama po biljna stanita. U ovome trenutku zbog opeg siromatva i politike nezamijeranja seoskom stanovnitvu (vana glasaka grupa) vlada anarhija u oblasti eksploatacije ume (ogrevno drvo i proizvodnja drvenog uglja), oblasti sakupljanja plodova i ljekovitog bilja, lova, nomadskog stoarstva, seoskog graevinarstva...

1.5. Izgraenost mjesta za odmor i rekreaciju Rekreaciona mjesta i podruja predstavljaju sve znaajniji inilac prostornog ureenja i imaju vanu ulogu u valoriziranju prirodne sredine. BiH raspolae sa relativno malim dijelom jadranske obale koja, uz planine, rijeke i jezera, predstavlja najvrijednije rekreativne potencijale. Posebna vrijednost su kulturno-historijske cijeline, spomenici kulture, kao i zatieni prirodni predjeli i spomenici prirode. BiH je po turistikoj naravi turistiki emitivna zemlja. Za BiH se moe rei da, izuzev turistike ponude Neuma, Meugorja, Mostara, Sarajeva i olimpijskih planina i nema trenutno znatnijeg receptivnog potencijala. Sarajevo kao najvei urbani centar u BiH zbog nedavnih ratnih dobro znanih dogaanja ima velikih problema po pitanju odmora i rekreacije. U svjetskim razmjerama bogati prirodni potencijal, koji okruuje grad, ni izdaleka ne nudi ni dio stvarnih turistikih mogunosti domaoj klijenteli. Problemi su ve sa dnevnom rekreacijom koja, inae, predstavlja najmasovniji vid koritenja slobodnog vremena. Zelene povrine, parkovi, etalita, sportski tereni, sportski objekti, gimnastike dvorane, stadioni,

4

ureena igralita i sl. su u deficitu u Sarajevu u posljednjih etrdeset godina. Gradnjom vodenog centra Terme ate na Ilidi i zatvorenog bazena na Otoci grad Sarajevo napokon dobiva gradski bazen i savremeno kupalite. Izletniki vid rekreacije u posljednje vrijeme je dobio svojstvo turizma. Subote, nedjelje i dravni praznici ine 30% dana u godini, to predstavlja znaajan fond slobodnog vremena. Gradnja objekata za rekreaciju do ezdesetih godina je bila usmjerena na gradnju odmaralita i domova, da bi po dobivanju ZOI 84 gradnja krenula u pravcu izgradnje velikih zimsko-turistikih kapaciteta (Igman, Bjelanica, Jahorina). U tim vremenima je osjetno zaostajala izgradnja smjetajnih kapaciteta u banjskim, klimatskim i podrujima srednje planine. Posebno je bila evidentna ekspanzija vikendica. Rekreativno-turistika ponuda planinarskih domova okolo grada nije u ovome trenutku mogua zbog dotrajalosti objekata, a posebno zbog nepostojanja minimalnih sanitarno-higijenskih uvjeta boravka. Izuzeci koji potvruju pravilo su planinarski dom Prijatelj prirode na Igmanu i planinarski dom avljak na Ozrenu. Malom finansijskom podrkom kantona i opina planinarskim drutvima koja gazduju objektima okolo grada ili njihovom komercijalizacijom moemo brzo radikalno poboljati rekreativno-turistiku ponudu u FBiH. Podrka podrazumijeva i poboljanje infrastrukture (vodna, saobraajna, energetska). Turistika ponuda planinarskih domova u novonastaloj situaciji (ume proarane novim umskim putevima) postavlja dom kao automobilski cilj, ali onda okolo doma trai bogato razuenu planinarsko-hodaku infrastrukturu. Karakteristike staza valjaju biti metodoloki jedinstveno obraene. Saobraajna infrastruktura za turistiku namjenu ne smije se istovremeno koristiti za umsko-privrednu djelatnost. Ne treba zaboraviti ni mnogobrojne objekte umarstva i neperspektivne vojne objekte, koje takoe valja komercijalizirati. Sarajevo-ume su od jeseni 2003. godine ponudili putem javnog oglasa za zakup neke od objekata (Kabalovo na Igmanu, objekat umarstva u abiima i sl.), to se odmah pokazalo vrlo produktivno. Gradu Sarajevo se nudi izgradnja iare (polovna iara stara skoro 30 godina) za Trebevi iako u posljednjih dvadeset godina nakon rata nije uraen plan gazdovanja planinom koja je veim dijelom u drugom entitetu (RS). Optina Pale (RS) gradi iaru iz Pala za vrh Jahorine. Javno preduzee ZOI 84 je u dugovima bez plana izlaska iz krize. Nova politika upravljanja preduzeem valja da obezbijedi nove djelatnosti i radikalno poveanje prihoda. To je mogue samo stvaranjem novih atrakcija iji e korisnici biti mnogobrojni graani Sarajeva i Bosne i Hercegovine, a ne samo poklonici zimskih sportova. Koncept obnove Bjelanice i Igmana (izgradnja apartmana za trite) je doivio neuspijeh u smislu razvoja turizma. Zaposjedanje elitnih lokacija na Babinom Dolu od strane graevinara, za izgradnju apartmana namjenjenih tritu, nije doveo do razvoja turizma. Iako je sprijeena divlja izgradnja ipak je neshvatljivo koliko se primjedbi moe uputiti na promaeni koncept razvoja ski centra Bjelanice i Igmana, od arhitektonsko-urbanistikih rjeenja do politike razvoja. Iskustva alpskih zemalja su da se gradnja, prodaja i koritenje apartmana na elitnim lokacijama (u naem sluaju Igman i Bjelanica) moe vriti samo na nain obaveze vlasnika da iznajmljuje apartman nosiocu turistiko-ugostiteljskog poslovanja uz objekte (primjer Aquareumal u Fojnici). Kupcima apartmana, na takav nain, otvaraju se kreditne linije na dvadeset do trideset godina. Na taj jednostavan nain su otvorene Alpe.

5

Glavnih pet planinskih centara danas u BiH (Vlai, Blidinje, Igman-Bjelanica, Kupres, Jahorina) su graeni iskljuivo kao centri za alpsko skijanje i kapitalne investicije danas idu u pravcu razvoja ski ponude. Upravljanjem destinacijom je mogue u kratkom vremenskom periodu od nekoliko godina produiti turistiku sezonu na planinama Bosne i Hercegovine na 360 dana u godini.

1.6. Rezime dosadanjih relevantnih okupljanja za razvoj turizma na nivou Bosne i Hercegovine.

Prvi je bio u jesen 2002. godine, kada smo turizam kao pojam uspjeli da uvrstimo tek u treu verziju Razvojne strategije BiH. Tada je donesen akcioni plan sa nosiocima aktivnosti sa rokovima do kraja 2003. godine. Treba li napominjati da do danas ni jedna aktivnost iz tog akcionog plana nije uraena. Drugo relevantno okupljanje na temu turizma je bila Konferencija podrke razvoju turizma u zemljama zapadnog Balkana (2005) u sklopu II Regionalne konferencije o turizmu. Konferencija je odrana uz inicijativu i podrku vlada Japana i Bosne i Hercegovine, a pomogao je UNDP. Turizam ima veliki potencijal u unapreenju ekonomskog rasta i investicija na lokalnom nivou. On unapreuje male biznise kao to su poljoprivreda, proizvodnja hrane, sportski kompleksi i mladi privrednici, koji su samo neki od velikog broja ostalih korisnika. Odrivi turizam, takoer, moe znaajno doprinijeti razvoju ruralnih podruja, unapreujui osnovnu infrastrukturu u udaljenim mjestima. Poveavajui svijest o bogatom naslijeu svih kultura, turizam moe da doprinese boljem razumijevanj izmeu zajednica te pomogne u stvaranju duha pomirenja koje je veoma bitno za razvoj. Regionalna saradnja na promociji turizma i jaanje partnerstva izmeu javnog i privatnog sektora, vanost ciljanog i kreativnog marketinga, ukljuivanje omladine i promocija malih i srednjih preduzea su glavne take naih aktivnosti.- zakljuio je predstavnik UNDP-a u BiH, gospodin Jens Toyberg-Frandzen.. Zakljuci sa konferencije su otili Parlamentima i Vladama, turistikim asocijacijama, strukovnim udruenjima, Delegaciji Evropske komisije, meunarodnim organizacijama... ali mi dalja sudbina zakljuaka Konferencije nije poznata. Tree relevantno okupljanje na temu razvoja turizma je odrano u jesen 2008 godine, na Konferenciji podrke razvoju turizma u Bosni i Hercegovini uz podrku delegacije Evropske komisije u BiH. Kako bi Evropa prilagodila svoju pomo prioritetima u zemlji, Evropska komisija je uloila oko 50.000 za procjenu potreba u sektoru turizma. Rezultat toga je bio izvjetaj koji je Evropskoj komisiji pruio strateke smjernice i preporuke za usmjeravanje pomoi EU, kroz tada novi/stari finansijski instrument predpristupne pomoi IPA. Analiziran je, izmeu ostalog, pravni okvir u turizmu BiH od strane pravnog eksperta John Dowesa sa zakljukom: Aktuelni pravni okvir je zastario, nekompletan, ne podstie razvoj turizma niti promovira partnerstvo. Polazei od injenice da novi Zakon treba da bude u saglasnosti sa Ustavnim i pravnim okvirom Bosne i Hercegovine, te da bude temelj i podrka razvoju turizma preporueni su slijedei principi.

Stvarati strukture za podrku privatnog sektora Jasno definirati turistiku industriju Aurirati pravne procedure za poduzetnitvo u turizmu Pomoi razvoj profesionalnih standarda

6

Uskladiti ga sa Globalnim etikim kodom u turizmu Svjetske turistike organizacije UN.

Zakljuci sa konferencije su opet upueni Parlamentarnim skuptinama i Vladama na nivou BiH, entiteta i Brko distrikta; Turistikim asocijacijama; Strukovnim udruenjima u sektoru turizma; Delegaciji Evropske komisije u BiH; Meunarodnim organizacijama koje djeluju u BiH... Razvoj ekonomske diplomacije ili razvoj potencijala unutar FIPA, VTK ili drugih vladinih organizacija je u obavezi drave. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u povodu Svjetskog dana turizma za 2009. godinu, organiziralo je okrugli sto na temu Perspektive i izazovi razvoja turistikog sektora u Bosni i Hercegovini bez dostupnih zakljuaka skupa. U proteklim godinama (od 2007) i godinama koje su pred nama (do 2013), Bosni i Hercegovini u sklopu programa stabilizacije i pridruivanja EU je odobrila koritenje veoma velikih sredstava iz tzv. IPA fondova. Koritenje stotina miliona namjenjenih turizmu se koristi bez jasne politike razvoja turizma, nepostojanja dravne legislative i ojaanih kapaciteta dravnih institucija. Bosna i Hercegovina je do sada povukla neto preko 25% dostupnih sredstava iz EU fondova. U Hrvatskoj je taj procenat oko 70%, u Srbiji oko 60%, a u naprimjer Poljskoj je bio oko 97% iskoritenosti sredstava iz navedenih fondova. U Strategiji razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, koja je donesena jo davne 2002. godine, turizam i komplementarne usluge su pozicionirani kao strateki sektori jaanja ekonomske osnove Kantona Sarajevo i bitan faktor za realizaciju tri kljuna strateka cilja razvoja: Sarajevo evropska metropola, Sarajevo ambijent unosnog poslovanja i Sarajevo ambijent ugodnog ivljenja. Tada je zaboljeeno da je u funkciji poboljanja turistike ponude neophodno sve potencijale koji proistiu iz prisutnosti raznih civilizacija na podruju Grada Kantona Sarajevo, revalorizirati uz maksimalnu saradnju sa arheolozima, historiarima, historiarima umjetnosti,urbanistima, arhitektama, a posebno turistikim djelatnicima i staviti u funkciju proirenje nove turistike ponude. Nakon jedanaest godina moemo sa sigurnou rei da navedena Strategija (jedina nakon rata) nije saivila i da je Sarajevo u potpunosti neureena turistika destinacija. Takav zakljuak potvruje mnotvo primjera od kojih emo napomenuti samo nekoliko: Grad Kanton Sarajevo nema osmiljen niti ureen ni jedan pjeaki i autobuski itinerer za razgledanje grada, nema ni jedno mjesto za ukrcavanje ili iskrcavanje turista u gradu, nema stop-bus parking za turistike autobuse, nema okretnice za autobuse; nema adekvatno ureenu vodiku slubu, nema utvren radijus voenja turistikih grupa, cjenovnik usluga voenja, adekvatne interpretacije itinerera; mnotvo nedostupnih atrakcija autobusom (Kozija uprija, Spomen park Vraca, Staro jevrejsko groblje) kao i pjeke (Franjevaka, Josipa tadlera, uria brijeg); institucije kulture koje ne rade ili rade veoma reducirano radno vrijeme; manifestacije bez utvrenog termina odravanja i programa; ako se grupa iskrca na Bentbai autobusi moraju ii do Pala da bi mogli regularno okrenuti natrag. Isto vrijedi za ulazak ili izlazak na zaobilaznicu Ipak najvei problem za autobuske turoperatore iz Evrope je nedostatak stop-bus parkinga za koju su oni spremni (po ugledu na druge destinacije u svijetu) platiti taksu i vinjete za razgledanje grada. eljeznica nije u stanju da prihvati meunarodni turistiki (nostalgija) voz iako su za tako neto potrebna minimalna ulaganja.

7

Posljednjih osamnaest godina nakon rata i stvaranja novih drava na tlu bive Jugoslavije sarajevski sajam i berza su izgubili na znaaju dijelom zbog gubitka zajednikog YU trita, a dijelom zbog radikalnog reduciranja turistikog trita unutar same drave Bosne i Hercegovine. Skenderija kao javno preduzee nije u mogunosti da samo radikalno redizajnira navedenu sajamsku manifestaciju i prilagodi je novim trinim uvjetima. To nisu pojedinano u mogunosti ni TZ KS ili TZ FBiH kao ni esnafska udruenja agencija i hotelijera. Sektorska uduenja u turizmu (hotelijeri i restorateri, agencije), bez podrke ire zajednice, tavore na dobrovoljnim lanarinama rijetkih privrednih subjekata, tako da ne mogu pokrenuti ozbiljne aktivnosti na ureenju trita (licenciranje agencija, prihvatanje EU normi prakse, edukacije djelatnika u turizmu po EU normama) Javna preduzea su u milionskim gubicima pa tako i ZOI 84 koje bi trebalo biti nosilac razvoja turizma. Oigledno je da JP ZOI 84 valja obezbijediti nove profitabilne djelatnosti i upravljanje novom atrakcijom na Bjelanici koja bi potakla masovan rekreativan izlazak na planinu graana Sarajeva i regiona, u toku cijele godine, a ne samo skijaa zimi. Partnerstvom javnog i privatnog sektora JP ZOI 84 treba da udahne novi ivot danas zamrlom centru na Babinom Dolu na Bjelanici. Zato je Strategija razvoja Grada Kantona Sarajevo ostala mrtvo slovo na papiru i zato turistika destinacija Sarajevo ima toliko nagomilanih problema od kojih bi se veina mogla razrijeiti boljim organiziranjem unutar sektora turizma? Odgovor je jednostavan zato to niko i ne upravlja turistikom destinacijom Sarajevo. Sarajevo kao jedna od etiri najvee turistike destinacije Balkana (uz Atinu, Istanbul i Dubrovnik) ima i obavezu da se bolje organizira pred nastupajuu 2014. godinu, kada EU u Sarajevu simbolino obiljeava kraj ratnih sukoba unutar Evrope ali i da ispuni preuzetu obavezu organizacije Evropskog zimskog olimpijskog festivala za mlade EYOWF 2017. godine. Turistika destinacija Sarajevo napokon ima i obavezu da pokrene iroku aktivnost na savremenom oblikovanju vlastitog turistikog trita za meunarodno trite, otvori veliki broj novih radnih mjesta i bude primjer dobre organiziranosti za itavu dravu Bosnu i Hercegovinu. Mjesta stacionarnog turizma ostaju obala Mediterana (Neum), sakralni turizam (Meugorje) i zimsko-sportski centri na planinama (Blidinje, Kupres, Vlai, Igman, Bjelanica, Jahorina). Ponuda banja (izuzetak banje u Fojnici, Ilidi i Tesliu) ostaje veoma skromna i bez velikih ulaganja ne mogu raunati na goste iz inozemstva. Urbana ponuda, posebno grada Sarajeva, za boravak gosta na nekoliko dana moe raunati tek sa temeljitim dizajniranjem (oblikovanjem) destinacije i razvojem stacionarnog turizma odnosno valoriziranjem nesumnjivih antropogenih resursa. Konzumenti stacionarne ponude mediteranske obale Jadrana (Dalmacija, region Dubrovnika i junog Jadrana) hoe uplatiti jednodnevni, pa i dvodnevni izlet u unutranjost kopna (itaj Bosna i Hercegovina) u dubinu (za sada) do cca 100 km. Izgradnjom savremene saobraajne infrastrukture (eljeznica, autoceste) to bi se produilo u dubinu do 300 km. Poetak razvoja turizma u Bosni i Hercegovini zapoinje prihvatanjem meunarodnih konvencija i ispunjavanjem obaveza prema potpisanim konvencijama. Hitna inventarizacija i procjena stanja kulturnih i prirodnih vrijednosti i njihova zatita, izrada lokalnih akcionih planova za okoli (LEAP) za svaku opinu u BiH na osnovu donesenog nacionalnog akcionog plana za okoli (NEAP), inventarizacija stanja zemljinih resursa, biodiverziteta i njegova

8

zatita, izrada planova upravljanja destinacijama (PUD), pretpostavke su za ouvanje opih vrijednosti i donoenje strategije razvoja. Nesporno je da ni jedna svjetski poznata i priznata turistika destinacija, odnosno turistika zemlja nije postigla svoj razvoj i afirmaciju bez pomoi i nadzora same drave. Turistiki planovi, strategije razvoja, turistike investicije i zatita istih, kontrola, nadzor nad djelatnou, pravni okvir, itd. samo su neki od faktora gdje je uloga drave ne samo potrebna nego i neophodna. Samo aktivna uloga drave moe prepoznati, razvijati i sauvati turistike potencijale zemlje, te plasirati je kao atraktivnu i poeljnu, a samim tim dovesti do priliva turista tj. njihove potronje koja predstavlja glavni ekonomski faktor turizma. Napokon, poslijeratno zaostajanje u turistikom razvoju i gubitak ekoturistikih potencijala je rezultat jedinstvenog Ustavnog okvira (Dejtonski mirovni sporazum) koji je omoguio nevjerovatnu neodgovornost, nezainteresiranost za razvoj i korupciju vladajuih nacionalnih elita, bez kontrole i sankcija, to je prepoznata i vidljiva prepreka ukupnom razvoju zemlje. Iako Dejtonski ustav nalae da za sve ono to nije obuhvaeno tim aktom vae zakoni i propisi bive SRBiH to se u stvarnosti ne primjenjuje. Pojam odrivog razvoja potie iz umarstva u kojem je sjea drveta u direktnoj zavisnosti od poumljavanja pod motom: Odgovoriti zahtijevima dananje generacije ali ne na raun zahtijeva buduih generacija. Ministri okolia Evrope su jo 1993. godine, u Lucernu (vicarska), pokrenuli procese pregleda stanja okolia za zemlje u tranziciji. Nakon toga Odbor za okolinsku politiku Ekonomske komisije za Evropu Ujedinjenih naroda (UNECE) je odluio da EPR uini dijelom svog redovnog programa. Pregled stanja okolia EPR se realizira iskljuivo na zahtijev pojedine zemlje. Studije provode meunarodni eksperti koji rade u saradnji sa ekspertima iz zemlje pregleda. Prvi pregled stanja okolia u BiH je objavljen 2004. godine, a drugi 2011. godine. Preporuke iz drugog EPR izvjetaja ne konstatiraju bitan napredak u promatranim oblastima, a u nekim oblastima kao to je turizam i okoli samo ponavljaju vaee preporuke iz prvog EPR izvjetaja. Uzroci takvog stanja su rezultat razdvojenosti procesa okolinskog planiranja (entiteti, kantoni), nepoznavanje turistikih potencijala, nepostojanje potrebne komunalne infrastrukture, niska ekoloka i javna svijest koja rezultira zabrinjavajuom slikom du svih rijeka, saobraajnica, u gradskim i ruralnim sredinama. Sve to nabrojano unitava prirodnu sliku i turistike potencijale zemlje. Ako nam je ve poznato da Bosna i Hercegovina nema Strategije razvoja turizma na nivou drave, da je na nivou Federacije Bosne i Hercegovine uraena Strategija razvoja turizma do 2018 godine, koja nikada nije usvojena, a da je na nivou Kantona Sarajevo samo Grad Sarajevo usvojio Strategiju razvoja (2002) koja po prirodi stvari nije vie aktuelna, onda smo elaborirali situacionu analizu turizma Bosne i Hercegovine.

9

2. Smjernice za upravljanje destinacijom

2.1. Kako se bolje organizirati? Izvjesno je da emo u narednim godinama teko dolaziti do sredstava iz domaih izvora finansiranja za bri razvoj industrije turizma i da su dostupna sredstva za poticaj i razvoj turizma nalaze uglavnom u okviru IPA fondova EU i drugih fondova. Takoe je poznato da hitno valja usaglasiti aktivnosti aktuelnih projekata razvoja turizma u Bosni i Hercegovini koje vode razne meunarodne vladine i NVO organizacije ije se aktivnosti na terenu esto preklapaju. Do vremena izvjesne bolje budunosti BH turizma valja dati primjer bolje organiziranosti i sinergije postojeih aktivnosti na terenu. Nesporno je da svu svoju energiju i ogranieno raspoloivo vrijeme treba usmjeriti u pravcu usaglaavanja prijedloga aktivnosti sa ciljem osposobljavanja sektora turizma na nivou Bosne i Hercegovine za povlaenje dostupnih meunarodnih sredstava za razvoj turizma. Prije zahtijeva EU (IPA i drugi dostupni fondovi za razvoj) za ekonomsku pomo, Izvozno vijee BiH valja da obrazloi Vijeu ministara BiH potrebu obezbijeenja adekvatnog organizacijskog oblika koordiniranja aktivnosti u turizmu na nivou Bosne i Hercegovine ali i da prui odgovore na pitanje kakvu pomo oekujemo od strane EU za uspjean razvoj turizma (listu projekata). Nigdje na svijetu se turizam nije razvio bez uea drave. Pitanja na koja valja imati odgovore prije zahtijeva EU za ekonomsku pomo.

Obzirom da drava Bosna i Hercegovina, jo nema strategiju razvoja turizma, pa time ni strategiju razvoja ruralnog turizma valja donijeti zakonsku definiciju agroturizma / seoskog ili ruralnog turizma.

Drava Bosna i Hercegovina valja da napravi inventuru postojeih kapaciteta i potencijala u oblasti ruralnog turizma (mapiranje lokalnih zajednica).

Definirati koje su prednosti i slabosti Bosne i Hercegovine u oblasti ruralnog turizma. Izraditi strategiju (plan) razvoja ruralnog turizma, pokuati definirati probleme i

izazove sa kojima e se susretati budui razvoj ruralnog turizma u Bosni i Hercegovini i definirati koje su to organizacije koje e se baviti pitanjima ruralnog turizma.

Definirati listu potreba za uspjean razvoj ruralnog turizma u Bosni i Hercegovini. Definirati takoe kakvu pomo oekujemo od strane EU za uspjean razvoj ruralnog

turizma. Ono to je oigledno u turistikoj destinaciji Bosna i Hercegovina kao i u turistikoj destinaciji Kantona Sarajevo nema magneta koji bi okupljao zainteresirane za razvoj destinacije. Nepostojanje saradnje na rjeavanju sutinskih problema destinacije izmeu fragmentiranih hotelijera i agencija, dravnih organa (entiteti, opine, kantoni, gradovi), Zavodi za zatitu spomenika kulture, TZ, institucije kulture, festivali, udruenja, zanatlije, domainstva onemoguava razvoj destinacije i otvara prostor za anarhinu borbu za vlastite interese umjesto borbe kroz zdravu trinu konkurenciju.

2.2. Kako upravljati destinacijom? Turistika destinacija u marketinkom smislu je drava (Bosna i Hercegovina), rjee region (naprimjer Podrinje), a najee mjesto (Sarajevo, Meugorje, Jahorina, Mostar, Jajce...), koje u sebi sadri vie atrakcija koje se na tritu mogu ponuditi kao turistiki proizvodi. U cilju razvoja destinacije se rade strateki planovi razvoja.

10

Turistika ponuda je ona koliina dobara, usluga i roba koje su agencije, ugostitelji, prijevoznici i hotelijeri spremni ponuditi turistu po odreenoj cijeni. Turistiki proizvod je kompleksan proizvod u ijem nastajanju sudjeluje vie proizvoaa i davatelja usluge. Turistiki proizvod koji se nudi na meunarodnom tritu, je skup vie odvojenih proizvoda. To znai da turistiku ponudu/proizvod neke zemlje ne ini samo odreena atrakcija, ve i transport, smjetaj, ugostiteljstvo, trgovina, infrastruktura, ljudi, itd. Svi ti podproizvodi zajedno ine da taj turistiki multiproizvod funkcionira na najbolji mogui nain. To naravno znai i da je svaki ovaj podproizvod, odnosno svaki segment turistikog proizvoda, jasno definiran, odreen i realan. Destinacijom valja upravljati. Na dravnom nivou treba obezbijediti adekvatan organizacijski oblik koordiniranja aktivnosti u turizmu, odnosno ojaati kapacitet postojee slube pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Takva adresa je potrebna radi neophodne koordinacije i informiranja subjekata u turizmu na nivou drave, a sve u cilju ispunjavanja politikih, ekonomskih i pravnih kriterija za lanstvo u EU koji idu preko dravnih institucija, a sa druge strane da informira o otvorenim pitanjima u ciju skladne integracije (acquis communautaire) koje proizilaze iz obaveza za lanstvo u EU. Na nivou lokalnih destinacija (Sarajevo, Mostar, Poitelj, Meugorje, Jajce, Neum) potrebno je obezbijediti upravljanje destinacijama koje podrazumijeva valoriziranje prirodnih i antropogenih resursa destinacije, dizajniranje novih i redizajniranjem postojeih atrakcija, a sve u cilju stvaranja ambijenta za vea i bra ulaganja u razvoj turizma.

2.3. Kako upravljati destinacijom Kanton Sarajevo? Upravlja radi na stvaranju lokalnog turistikog proizvoda koordinirajui mreu turistike ponude privatnih poduzetnika u saradnji sa ustanovama koje razvijaju i promoviraju turizam odreenog podruja. Treba, dakle, proizvesti kvalitetne sinergije s ciljem to bolje prodaje turistikog proizvoda iz podruja kojim upravlja. To je mogue samo sinergijom svih zainteresiranih i nadlenih institucija za turizam, a u prvom redu Grada Sarajeva, Ministarstva za privredu KS, Ministarstva za okoli i turizam FBiH i drugih. Kao primjer moe nam posluiti postojei Sajam turizma u Sarajevu koji je izgubio na atraktivnosti gubitkom YU trita, a potom i reduciranjem BH trita. Povratak izlagaa je mogu samo radikalnim redizajniranjem postojeeg Sajma turizma i to:

- Promjenom termina odravanja manifestacije iz marta na maj/juni (period probuene prirode)

- Promjenom naziva manifestacije u Meunarodni dani turizma Sarajevo 2014 - Uvoenje Workshopa za turoperatore iz Evrope i svijeta kojima bi se uplatom

kotizacije ponudilo vie dvodnevnih boravka (po izboru): priroda, kultura, sakralni ili banjski turizam. Nakon obilaska izabranog (ili vie) programa boravka, turoperatori bi imali priliku ugovaranja kapaciteta ili atrakcija sa destinacijskim menadmentom u regionu (BiH i okolne zemlje regiona) u Skenderiji. Time bi sajam postao atraktivan za izlagae. Takva promocija bi bila mnogostruko efikasnija od izlazaka turistike privrede na sajmove u svijetu.

- Osnivanje stalnog radnog tijela zainteresiranih strana i institucija za turizam kao nadzornog i upravnog organa koje bi bilo zadueno za rad malog operativnog tima koji bi odmah poeo sa radom na pripremi Sajma & Workshopa za proljee 2014. godine.

11

- Angairanjem za poetak dva stalna konsultanta i to: za turistiko posredovanje i za poslove sa inostranstvom.

Zainteresirane i nadlene institucije za razvoj turizma su dune da obezbijede minimalna poetna sredstva za rad Odbora i malog operativnog tijela kao i za radno angairanje stalnih konsultanata. Po preporukama EPR (Pregled stanja okolia) Ekonomske komisije za Evropu Ujedinjenih naroda (UNECE), na dravnom nivou koordinirati izradu dravne strategije i donijeti odgovarajue zakonske instrumente. Na entitetskom nivou na osnovu Dravne strategije odrivog turizma nadlena ministarstva za turizam trebaju izraditi master planove razvoja, donijeti preporuke i smjernice i u saradnji sa Ministarstvima kulture i okolia popisati sve lokalitete zanimljive za razvoj turizma i izraditi pojedinane planove upravljanja. Nadleni organi trebaju provesti istraivanje domaih proizvoda koji bi se mogli podrati i ukljuiti u turistiku ponudu. Uvesti ulaznice i obezbijediti druge prihode u nacionalnim parkovima i parkovima prirode i time ih uiniti odrivim, uvesti eko taksu za objekte u zatienim zonama (restorani, hoteli), obezbijediti fiskalne (poreske) poticaje za objekte koji imaju eko standarde, uvesti programe obuke u turizmu, izraditi programe podizanja svijesti o okoliu i turizmu u osnovne i srednje kole, provesti kampanje podizanja svijesti meu direktorima hotela, agencijama, opinskim organima... kroz radionice, sastanke, broure i drugim sredstvima. Prioritetan zadatak upravljaa destinacije Kanton Sarajevo je obezbjeenje stop-bus parkinga, ureenje jednog itinerera za panoramski obilazak destinacije autobusom, dva pjeaka itinerera za razgledanje grada pjeke, dva bus itinerera za obilazak izletita Kantona Sarajevo, ureenje vodike slube, evidentiranje, licenciranje i kategoriziranje agencija, edukacija strunog osoblja u agencijama (vodii, pratioci putovanja...), a sve uz uvoenje taksi po ugledu na praksu EU. Vodiku slubu ustrojiti po vaeem zakonu Federacije Bosne i Hercegovine ali imajui u vidu i EU norme i to:

1. Turistiki vodi osoba koja vodi posjetioce na jeziku po njihovom izboru i interpretira kulturno i nacionalno naslijee odreenog podruja i koja posjeduje kvalifikacije za odreeno podruje koje je uobiajeno izdato od pogodnog autoriteta.

2. Demonstrativno putovanje organizovana ekskurzija ili putovanje voeno od strane kvalifikovanog turistikog vodia gdje osobe koje se poduavaju posmatraju kako bi stekli vjetine i znanja neophodna za program obuke.

3. Studijsko putovanje organizovana interaktivna ekskurzija ili putovanje pod vostvom kvalifikovanih turistikih vodia ili eksperata na polju gdje oni koji se poduavaju ue vjetine i primjenjuju steena znanja.

Edukaciju strunog osoblja ustrojiti po EU normama imajui u vidu da: Unutranje trite EU obuhvata podruje bez granica koje podrazumijeva slobodu kretanja roba, osoba, usluga i kapitala; znai slobodu pruanja usluga turistikih vodia. Zbog toga je EU izjednaila obrazovanje vodia na nain koji je prihvaen irom Evrope, odnosno koji je ispravio manjkavosti postojeih kvalifikacijskih programa. Opi ciljevi programa cjeloivotne obuke su razvijanje znanja, vjetina i kompetencija za kvalitetno obavljanje poslova turistikog vodia pratioca putovanja.

12

Hitno ojaati kapacitet sektorskog udruenja agencija Udruenje/Udruga turistikih agencija u Bosni i Hercegovini UTA BiH ujedinjavanjem poslova vodike slube i edukacije strunog osoblja u agencijama partnerstvom javnog i privatnog sektora koje moe nakon toga da bude okosnica konstituiranja agencije za upravljanje destinacijom Sarajevo. Destinacija Kanton Sarajevo potom valja hitno da formira jednu development kompaniju (agenciju za upravljanje destinacijom) u kojoj bi suvlasnici bili nadlena ministarstva FBiH, Vlada KS i TZ FBiH i KS kao i druge institucije i javna preduzea zainteresirana za razvoj turizma sa 49% i zainteresirani privredni subjekti za razvoj destinacije sa udjelom od 51%. U drugom sluaju partnerstvo javnog i privatnog sektora bi moglo biti u odnosu 70% : 30% u korist javnog sektora. Takva kompanija bi se bavila ureenjem destinacije, razvojem zajednikih atraktivnih programa, rjeavanjem problema nedostupnosti i neureenosti turistikih atrakcija, kao i razvojem drugih programa, sadraja i projekata koji unapreuju destinaciju. Na nivoima drugih turistikih mjesta po ugledu na Kanton Sarajevo valja takoe po istom principu osnovati agencije za upravljanje destinacijom Razvoj turizma podrazumijeva velika investiciona ulaganja, a time i bre zapoljavanje. Boljim organiziranjem drava Bosna i Hercegovina i turistika mjesta bi nesporno postali atraktivnija mjesta za ulagae. Uvjereni smo da samo turistika destinacija Sarajevo, uz bolje organiziranje, moe rasti za desetak novih hotela godinje, slijedeu deceniju. Zoran Bibanovi Sarajevo 2013. godine.