SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

KARMEN UZELAC

UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM U IMEX

BANCI d.d.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM U IMEX

BANCI d.d.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Upravljanje valutnim tečajevima

Mentor: Prof. dr. sc. Antun Jurman

Studentica: Karmen Uzelac

Studijski smjer: Marketing

JMBAG:0081124891

Rijeka, 2014

- 1 -

Sadržaj:

1.UVOD ................................................................................................................................ - 3 -

1.1.Predmet istraživanja .................................................................................................... - 3 -

1.2.Svrha i cilj istraživanja ................................................................................................ - 3 -

1.3.Metode istraživanja ...................................................................................................... - 3 -

1.4.Struktura rada .............................................................................................................. - 3 -

2.POJAM I VRSTE RIZIKA ............................................................................................. - 5 -

2.1.Pojam rizika ................................................................................................................. - 5 -

2.2.Vrste rizika .................................................................................................................. - 5 -

2.3.Zaštita od rizika ........................................................................................................... - 8 -

3.KREDITNI RIZIK U POSLOVANJU BANKE .......................................................... - 10 -

3.1.Pojam kreditnog rizika ............................................................................................... - 10 -

3.2.Procjena i mjerenje kreditnog rizika .......................................................................... - 13 -

3.2.1.Standardna devijacija u procjeni i mjerenju kreditnog rizika ..................... - 14 -

3.2.2.Mjerenje rizika povrata kredita ...................................................................... - 14 -

3.3.Procjena i kontrola kreditnog rizika na temelju procjene kreditne sposobnosti

zajmotražitelja ................................................................................................................. - 17 -

3.3.1.Procjena kreditnog rizika u zahtjevu za odobrenjem novčanog kredita ..... - 17 -

3.3.2.Kreditni proces .................................................................................................. - 20 -

4.UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM ................................................................ - 24 -

4.1.Upravljanje kreditnim portfeljem .............................................................................. - 24 -

4.1.1 Provjera uloge odobravanja kredita i djelovanja .......................................... - 27 -

4.1.2. Provjera (revizija) kvalitete kreditnog portfelja ........................................... - 27 -

4.2. Sumnjiva i sporna pretraživanja ............................................................................... - 28 -

4.3. Politike za upravljanje kreditnim rizikom ................................................................ - 29 -

5.OSVRT NA POSLOVANJE IMEX BANKE .............................................................. - 32 -

- 2 -

5.1.Osnovna obilježja poslovanja Imex banke ................................................................ - 32 -

5.2.Financijski izvještaji .................................................................................................. - 36 -

5.3.Opći uvjeti poslovanja ............................................................................................... - 49 -

5.4.Raspoređivanje plasmana u rizične skupine .............................................................. - 52 -

6.ZAKLJUČAK ................................................................................................................. - 57 -

7. LITERATURA .............................................................................................................. - 59 -

POPIS TABLICA .............................................................................................................. - 60 -

POPIS GRAFIKONA ....................................................................................................... - 62 -

POPIS SLIKA .................................................................................................................... - 62 -

- 3 -

1.UVOD

Na samom početku obrade zadane tematike odrediti će se: 1. predmet istraživanja, 2. svrha i

ciljevi istraživanja, 3. primjenjene znanstvene metode te 4. struktura rada.

1.1.Predmet istraživanja

Predmet istraživanja ovog rada je upravljanje kreditnim rizikom. Kreditni rizik je najčešći,

materijalno najznačajniji, po obuhvatu najkompleksniji rizik kojem se izlaže financijski i

nefinancijski subjekt u svojem poslovanju. On je i rizik svakodnevnice, rizik malog čovjeka,

rizik siromašnih i rizik bogataša, rizik kućanstava, jednom riječju društveni rizik s kojim se

mora znati živjeti.

1.2.Svrha i cilj istraživanja

Svrha i cilj istraživanja je prikaz metoda upravljanja kreditnim rizikom, politika upravljanja

kreditnim rizikom i prikaz upravljanja kreditnim rizikom u Imex banci.

1.3.Metode istraživanja

Tijekom proučavanja teme diplomskog rada, poslužile su razne znanstvene metode: metoda

indukcije, metoda dedukcije, metoda komparacije, metoda analize i različite statističke

metode.

1.4.Struktura rada

Rezultati istraživanja sistematizirani su u šest međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu rada, Uvodu, navodi se problem, svrha i ciljevi istraživanja kao i korištene

znanstvene metode te struktura diplomskog rada.

U drugom dijelu rada, naslova Pojam i vrste rizika, definira se pojam rizika, vrste rizika i

zaštitu od rizika.

- 4 -

Treći dio, Kreditni rizik u poslovanju banke, daje uvid u definiranje pojma kreditnog rizika,

procjenu i mjerenje kreditnog rizika i procjenu i kontrolu kreditnog rizika na temelju procjene

kreditne sposobnosti zajmotražitelja.

U četvrtom dijelu, naslova Upravljanje kreditnim rizikom, analizira se upravljanje kreditnim

portfeljem, govori se o sumnjivim i spornim pretraživanjima i o politikama za upravljanje

kreditnim rizikom.

Peti dio, Osvrt na poslovanje Imex banke, daje uvid u osnovna obilježja poslovanja Imex

banke, uvid u financijske izvještaje, odluku o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza

kreditnih institucija.

U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza spoznaja.

- 5 -

2.POJAM I VRSTE RIZIKA

2.1.Pojam rizika

Razumijevanje rizika i pojam rizika u bankarstvu zahtijeva malu digresiju. Poznati je američki

ekonomist Frank Knight definirao dva pojma: rizik i neizvjesnost. Rizik je pojava kada

postoji jasno određena distribucija vjerojatnosti nekog događaja i moguće je izračunati

stvarnu vjerojatnost nekog događaja. Neizvjesnost je kada točna distribucija vjerojatnosti

nekog događaja nije poznata i distribucija se mora pretpostaviti ili izmisliti. Franck Knight je

pretpostavljene ili izmišljene distribucije nazvao subjektivnim distribucijama, zato što ovise o

pretpostavkama sudionika u procesu koji ima nekoliko mogućih ishoda (Gregurek i

Vidaković, 2013, p.339).

2.2.Vrste rizika

Prema zakonu o kreditnim institucijama iz XII-2013. i pratećim propisima postoji više vrsta

rizika, a najopasniji rizici u poslovanju banke i rizici koji imaju najviše utjecaja na račun

dobiti i gubitka su: rizik likvidnosti, rizik ročne strukture i kreditni rizik.

Strateški rizik se definira kao tekući i potencijalni utjecaj na dobit ili kapital banke koji

proizlaze iz nepovoljnih i pogrešnih poslovnih odluka ili nepravilnoga provođenja odluka. On

se može smatrati najkompleksniji od svih rizika jer je vezan za proces vođenja i upravljanja

bankom te svim aspektima bankarskoga poslovanja. Izloženost strateškom riziku i mogućnost

njegove kontrole moguće je vidjeti u računu dobiti i gubitka banke.

Reputacijski rizik se smatra rizikom koji se pojavljuje zbog gubitka povjerenja u integritet

banke kao rezultat nepovoljnoga javnog mišljenja o banci. On može dovesti banku do

problema jer klijenti banke gube povjerenje u banku .

Kreditni rizik je rizik gubitaka koji proizlaze iz mogućnosti da dužnik ne ispuni svoje

financijske obveze prema banci. Od svih rizika, on ima najviše utjecaja na račun dobiti i

gubitka banke.

- 6 -

Rizik likvidnosti je također rizik gubitka koji dolazi kada banka nije u mogućnosti ispuniti

financijske obveze koje dospijevaju. On zapravo predstavlja obvezu banke da svaki dan ima

planirane ulaze i izlaze novca i ima izvore sredstava iz kojih može pokriti postojeće

manjkove.

Kamatni rizik je onaj koji se pojavljuje kada dolazi do potencijalnih promjena kamatnih stopa.

Prema tipu kamatne stope (fiksna ili varijabilna), banka je suočena s time da promjena

kamatnih stopa može dovesti do promjena u očekivanim prihodima i rashodima banke.

Rezidualni rizik se definira kao rizik gubitaka koji proizlaze iz kreditnoga rizika koji nije

pravilno precijenjen i kada je kontrola kreditnoga rizika i tehnike mjerenja kreditnoga rizika

nisu adekvatni.

Rizik razrjeđenja je rizik koji se pojavljuje kada sredstva nisu dovoljna ili kada se sredstvima

osiguranja promjeni vrijednost i banka više ne može naplatiti svoje potraživanje u potpunosti.

Rizik dostave je rizik gubitka koji dolazi kada druga strana u nekome ugovoru neće ispuniti

svoje obveze i to će predstavljati negativni utjecaj na poslovanje banke.

Tržišni rizici predstavljaju posebnu skupinu rizika koje banka preuzima radi poslovanja na

pojedinome tržištu.

Prema Gregureku i Vidakoviću (2013.) u tržišne rizike spadaju:

Rizik pozicije dolazi zbog špekuliranja na pojedinoj poziciji. On se dijeli na opći i specifični

rizik. Opći rizik je dakle rizik gubitka koji dolazi zbog promjene cijena financijskog

instrumenta radi promjene razine kamatnih stopa. Specifični rizik se definira kao rizik gubitka

koji dolazi zbog promjene cijena u pojedinim financijskim instrumentima radi čimbenika

vezanih za njegova izdavatelja.

Devizni rizik je također rizik gubitka koji proizlazi iz promjene vrijednosti valuta i valutnoj

neusklađenosti banke.

- 7 -

Operativni rizik se definira kao rizik gubitka koji dolazi zbog neprimjerenih internih procesa,

ljudi, sustava ili vanjskih događaja. U njega spada i pravni rizik koji se također definira kao

rizik gubitka radi optužbe ili novčane kazne i sankcija koje dolaze zbog parnica ili drugih

postupaka zbog povrede zakonskih obveza.

Rizik upravljanja je rizik gubitka koji dolazi zbog ograničenih kapaciteta s kojima banka

raspolaže radi veličine banke i nedostataka adekvatnih mehanizama sustava i kontrola.

Na kraju se može zaključiti da su rizici međusobno povezani što je uočljivo i na slijedećoj

slici.

Slika 1. Podjela rizika

Izvor: Gregurek i Vidaković 2013, p.345.

Rizik

Regulatorni rizik

Operativni rizik

Rizik likvidnosti

Tržišni rizik

Kreditni rizik

Robni rizik

Tečajni rizik

Rizik kapitala

Rizik kamatne

stope

Rizik koncentracije

kapitala

Transakcijski rizik

Emisijski

rizik

Rizik

partnera

Razlike

u cijeni

Trgovinski

rizik

- 8 -

2.3.Zaštita od rizika

Prema Gregureku i Vidakoviću (2013.) postoji nekoliko tehnika zaštite rizika, a u nastavku

će se obraditi nekoliko pojmova kod zaštite od rizika.

Glede odgovornosti kod rizika potrebno je odrediti tko je zadužen za koji od navedenih rizika

i koje su dužnosti pojedinih organizacijskih dijelova banke. Kod odvajanja mora postojati

odvajanje funkcija i poslovnih aktivnosti.

Dakle, ista osoba ili poslovna jedinica ne može obavljati poslovne djelatnosti,mjeriti rizike ili

donositi odluke o upravljanju rizicima. Ako ne postoji odvojenost onih koji rade na poslovnoj

strani i onih koji mjere rizike, javlja se mogućnost pojavljivanja moralnog hazarda.1

Kod samoprocjene svaka poslovna jedinica će pratiti rizike s kojima je suočena i mora biti

informirana o utjecajima tih rizika na poslovanje koje poslovna jedinica obavlja. Kod praćenja

rizika, poslovna jedinica prima izvješća od drugih jedinica o tome koliko je poslovna jedinica

izložena pojedinome riziku i kolika je uporaba postojećih okvira koji su postavljeni za

kontrolu rizika. Dakle, svaka poslovna jedinica trebala bi surađivati s sektorom za praćenje

rizika i trebala bi napraviti procjenu s kojim se rizicima susreće te koliko pojedini rizik utječe

na tu poslovnu jedinicu u određenom razdoblju.

Rizike se ne može samo mjeriti nego o njima treba izvješćivati menadžment banke koji onda

dalje odlučuje da li je količina rizika kojima je banka izložena prikladna za određenu banku.

Također, treba izvješćivati i svaku poslovnu jedinicu o izloženosti pojedinim rizicima.

Izvješća o rizicima ne bi se trebala smatrati tajnom, nego bi svaka poslovna jedinica trebala

saznati koliki je utjecaj rizika na tu poslovnu jedinicu.

Sveobuhvatnost podrazumijeva da bi banka trebala pratiti i mjeriti sve rizike s kojima je

suočena. U praksi je to nemoguće. Ako banka želi mjeriti i pratiti rizike kojima je izložena,

ona mora znati da ne može pratiti sve rizike, ali kao svoj cilj mora imati razvoj tehnika i

metoda praćenja i mjerenja rizika i povećanje broja rizika koji se prate.

1 Moralni hazard- opasnost da dužnik nakon što mu je odobren kredit može poslovati na način koji je za

kreditora nepoželjan (nemoralan) jer takve njegove aktivnosti mogu dovesti u pitanje otplatu kredita.

- 9 -

Da bi se izbjegli novi rizici kompenzacija je najbolji mogući način. Kod poslovanja s novcem

često postoje iskušenja koja su nemoralna. Da zaposlenik ne dođe u iskušenje treba biti

adekvatno plaćen.

Svi rizici utječu na račun dobiti i gubitka banke. Banka treba i u svom poslovanju smanjivati

rizike i imati dovoljno prostora kako bi se mogla nositi s pojedinim rizicima.

Može se reći da upravljanje rizicima nije jednostavno i da je problem upravljanja rizicima taj

što se banka u bilo koje trenutku susreće istovremeno s više rizika.

Upravljanje rizicima je skup postupaka, metoda i politika za utvrđivanje, mjerenje

procjenjivanje ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je

banka izložena u svojem poslovanju. (Gregurek i Vidaković, 2013,p.342.)

- 10 -

3.KREDITNI RIZIK U POSLOVANJU BANKE

3.1.Pojam kreditnog rizika

Prema Jakovčeviću i Joliću (2013, p.53) kreditni rizik je potencijalni gubitak koji se

materijalizira u slučajevima neplaćanja, kašnjenja plaćanja ili neispunjavanja obveza dužnika.

Dakle,da bi nastao gubitak od izloženosti kreditnom riziku, dužnik treba doći u status

neispunjavanja obveza. Definicija statusa neispunjavanja obveza može biti različita u

različitim financijskim institucijama, rejting-agencijama itd. Tako npr. neka rejting-agencija

pod statusom neispunjavanja obveza podrazumijeva kašnjenje s plaćanjem duljim od 90 dana

(npr. Standard & Poor´s2),a neke pod statusom podrazumijeva bilo kakvo kašnjenje (npr.

Moody´s3). (Jakovčević i Jolić, 2013, p.53)

Prema Rose-u (2003.,p.327.) investicija neke banke u vrijednosnice strogo je regulirana zbog

kreditnog rizika koji nose mnoge vrijednosnice, a osobito ona vrijednosnica koju je izdala

privatna korporacija i neke lokalna uprava.

Radi utjecaja međunarodnog kapitalnog standarda Basell II i europske direktive o kapitalnim

zahtjevima 48/2006 većina međunarodno aktivnih kreditnih institucija i kreditne institucije

unutar Europske unije primjenjuje bazelsku definiciju statusa neispunjavanja obveza kod koje

se pod neispunjavanjem obveza smatra ako dođe do kašnjenja u plaćanju ugovorene strane

dulje od 90 dana po bilo kojoj materijalno značajnoj kreditnoj obvezi ili kada kreditna

institucija smatra vjerojatnim da druga ugovorena strana neće u cijelosti podmiriti svoje

obveze.

Kreditni rizik se smatra kao jedan od najznačajnijih rizika za većinu kreditnih institucija, a na

tu tvrdnju upućuje raščlamba ukupnog kapitala na kapitalne zahtjeve svih europskih banaka,

prema kojoj više od 80% kapitalnog zahtjeva krajem 2009.g. zauzima kreditni rizik.

2 Standard &Poors- agencija za kreditni rejting

3 Moody“s- agencija za kreditni rejting

- 11 -

Prema Jakovčeviću i Jolić (2013.) kreditni rizik ima i osnovne čimbenike u koje spada:

1.rizik neispunjavanja obveza

2.rizik izloženosti

3.rizik naplate

Kod rizika neispunjavanja obveza ako kreditna institucija ima obveznicu dužnika s fiksnom

kamatnom stopom, a ako se njegova kreditna sposobnost pogoršava, onda je kreditna

institucija na gubitku i ne može mu naplatiti veću kamatnu stopu kako bi si kompenzirala

veći kreditni rizik kojem se izlaže zbog loše kreditne sposobnosti dužnika. Ali nije samo

kamata problem nego i glavnica-otplata.

Kod rizika izloženosti ako se npr. otplaćuje stambeni kredit kod njega je taj rizik zanemariv

jer ako dođe do neispunjavanja obveza od strane onog koji otplaćuje kredit, kreditna

institucija može izgubiti iznos koji ne može biti veći od trenutačnog duga dužnika.

Rizik naplate ovisi o izvorima naplate koji mogu biti: novčani tijek dužnika i naplata po

instrumentima osiguranja4. Postoje i neki čimbenici koji utječu na rizik naplate, a to su:

strukture kreditnog proizvoda, značajke dužnika, značajke same kreditne institucije i vanjsko

okruženje.

Problem kreditnog rizika kod banaka je u tome što banka ne može predvidjeti budućnost i ne

može znati koji će kredit biti vraćen ili neće. Banka daje kredite na neki definirani rok i

vjeruje da će biti vraćeni na vrijeme, ali ponekad zbog određenih okolnosti ne vrate na

vrijeme kredit.

Kako banka primi sredstva obvezna je ta sredstva vratiti svojim depozitima.

Postoje i plasmani koji nisu adekvatno osigurani pa postoji mogućnost da se u potpunosti ne

vrate banci. Takve loše plasmane banka mora podmiriti iz vlastite dobiti i vlastita kapitala.

4 Instrumenti osiguranja- su sredstva naplate potraživanja koja banci stoje na raspolaganju u slučaju kada klijent

prestane otplaćivati kredit ili ga otplaćuje neredovito. Neki od instrumenata osiguranja su: zadužnica,hipoteka,mjenica. Što je iznos kredita manji, manje je i instrumenata osiguranja.

- 12 -

Prema Gregureku i Vidakoviću (2013.p.349.)postoji nekoliko načina na koje banka nastoji

osigurati povrat sredstva:

· statističkim praćenjem i matematičkim modeliranjem karakteristika pojedinih

klijenata,

· diferencijacijom proizvoda,

· elementima osiguranja pojedinih plasmana.

Primjer 1.

Banka odobrava minus po tekućem računu kada klijent otvori tekući račun. Kada klijent

otvori tekući račun banka može statistički pratiti količinu novca koja prolazi kroz račun, ali

ona prati i individualne potrošačke navike. Pri određivanju veličine minusa banka kreće od

fiksne brojke koja je 2 puta veća od plaće. Nakon određivanja te svote banka prati uporabu

minusa i u skladu s tim mijenja vrijednost odobrena minusa po tekućem računu. Porastu li

individualni prihodi, porasti će i minus na tekućem računu. Određivanje minusa na tekućem

računu ovisi o individualnim primanjima, ali o statistici. Dakle, to je glavni razlog zašto banka

traži veliku količinu statističkih podataka pri sklapanju bilo kojega poslovnoga

odnosa.(Gregurek i Vidaković,2013.p.350)

Primjer 2.

Proces diferencijacije se prikazuje i putem veličine kredita koje banka odobrava. Banka

odobrava različite vrste kredita, ali postoje i neke granice o veličini pojedinih kredita koje je

banka voljna odobriti. Banka nikada neće odobriti potrošački kredit u vrijednosti od 1000.000

kn, ali će dati stambeni kredit u vrijednosti od 1000.000 kn.

Proces odobravanja kredita vezan je za imovinsko i ekonomsko stanje pojedinoga klijenta.

Prilikom davanja stambenog kredita banka ima stan kao osiguranje kredita, a kod potrošačkog

kredita ima kao osiguranje samo buduću plaću.

Može se zaključiti da će banka radije odobriti stambeni kredit od 1.000.000kn nego

potrošački kredit od 1.000.000kn.(Gregurek i Vidaković,2013.p.350)

- 13 -

Primjer 3.

Najbolji primjer kreditnog rizika je kreditna kriza 2008.g. koja je nastala zbog toga što su

banke u SAD-u ublažile uvjete kreditiranja i omogućile su klijentima koji nisu dovoljno

kreditno sposobni da uzmu kredit. Pošto se poslovni ciklus u SAD-u promijenio, banke su se

morale suočiti s veliko količinom kredita koje nisu mogle naplatiti. Zbog toga su banke

morale knjižiti velike gubitke i došlo je do velike krize u cijelom bankarskom sektoru u SAD-

u. Zbog globalizacije kriza je zahvatila i ostatak svijeta i pomoću ovog primjera može se

vidjeti kako je pravilna procjena kreditnog rizika ključna za banku i za njezino buduće

poslovanje.(Gregurek i Vidaković,2013.p.351.)

Banke većinom odobravaju kredite manje vrijednosti jer je manji i njihov rizik.

Nakon procjene kreditne sposobnosti pojedinog klijenta, banka će tražiti garanciju povrata i

odrediti uvjete kreditiranja. Prema Gregureku i Vidakoviću (2013.p.352) neki od uvjeta

kreditiranja su:

· potrebe za jamcima (ako klijent ne može vratiti kredit, moraju ga vratiti jamci),

· trajanje kredita,

· veličina kredita,

· hipoteka,

· depozit,

· uporaba neke druge usluge banke,

· polica osiguranja,

· druge mjere osiguranja za sposobnost vraćanja kredita.

3.2.Procjena i mjerenje kreditnog rizika

Svaka banka ima veliki broj financijskih transakcija koje ulaze u njenu bilančnu strukturu.

Stupanj kreditnog rizika različit je u svakoj transakciji pa se očekuje da se procjenom i

mjerenjem kreditnog rizika treba uvažiti i kriterij značajnosti individualnih ili skupnih stavki

koji čine rizične portfelje.

- 14 -

3.2.1.Standardna devijacija u procjeni i mjerenju kreditnog rizika

Kod svih događaja prisutna je neizvjesnost. Tako se i u banci pokušava predvidjeti budući

tijek događaja kako bi se što je više moguće otklonila neizvjesnost. Također, za budućnost

važne su i odluke koje isto uključuju rizik, pa oni koji donose neku odluku znaju da može

doći do mogućih odstupanja od očekivanih ishoda.

Dakle, banka zna da preuzimanjem rizika ostvaruje profitabilno poslovanje, ali da mora

predvidjeti i procijeniti svaki mogući rizik i preuzeti odgovornost za nastupanje rizičnih

događaja ili odstupanja od očekivanih rezultata.

Pri procjeni i mjerenju rizika ekonomski analitičari se služe distribucijama vjerojatnosti.

Prema Jakovčeviću (2013,p.100) varijanca je srednje kvadratno odstupanje od aritmetičke

sredine. Matematički rečeno, varijanca je ponderirana suma kvadrata odstupanja pojedinačnih

opažanja od sredine ili očekivanja.

Nobelovac Harry Markovitz prvi je primijenio varijancu, odnosno standardnu devijaciju kao

mjeru rizika pri izradi fundamentalne teorije portfelja.

Ako je manja standardna devijacija, manji je rizik nastupa nepovoljnih događaja.

U praksi, ako se uspoređuju dva projekta, onaj projekt s manjom standardnom devijacijom

ima veću vjerojatnost očekivanih ishoda i smatra se da je manje rizičan.

Standardna devijacija pojačava odgovornost svih u sustavu financijskog odlučivanja u banci

jer postaju svjesni da je rizik mjerljiv.

Prema zakonskoj obvezi svaka banka mora imati barem jednog djelatnika u organizacijskoj

strukturi koji je odgovoran za procjenu i mjerenje rizika, pa mu je standardna devijacija

moguće rješenje u odabiru mjere rizika.

3.2.2.Mjerenje rizika povrata kredita

Kada banka daje kredit izlaže se kreditnom riziku koji može ugroziti njezinu likvidnost.

Raspon očekivanog povrata kredita ovisi o rizičnosti klijenata.

Prema Jakovčeviću (2000.) jedan od najpovoljnijih povrata kredita je vraćanje glavnice i

kamate u cijelosti i o dospijeću. Takvi klijenti spadaju u nerizičnu skupinu poslovnih partnera.

- 15 -

A oni klijenti koji ne vraćaju glavnicu i kamatu spadaju u najrizičniju skupinu poslovnih

partnera.

Za banku je vrlo važno da utvrdi rizičnu klasifikaciju klijenata na temelju razine izloženosti

kreditnom riziku. Nerizični klijenti ne snose premiju rizika ugrađenu u cijenu kredita, a ostali

klijenti, prema rizičnoj klasifikaciji snose premiju rizika od nulte stope rizika sve do

maksimalno prihvatljive. Ako bi banka odobravala kredite po svim kreditnim zahtjevima

bilježila bi prevelike gubitke po kreditima. Zbog toga je potrebno da analizira kreditne

zahtjeve kako bi se izbjeglo donošenje pogrešnih kreditnih odluka.

U nastavku se prikazuje grafikon koji prikazuje statistiku kreditnih odluka-ideal.

Grafikon 1. Statistika kreditnih odluka-ideal

+ odluka

Ispravne pozitivne odluke

- + bonitet

Ispravne negativne odluke

-

Izvor: Kandžija i Živko, 2004, p.259

Na prikazanom grafikonu može se uočiti da su ispravno donesene odluke utemeljene na

kvalitetno ocijenjenoj kreditnoj sposobnosti klijenata, kao i ispravne odluke o odbijanju

zahtjeva za odobrenje kredita na temelju dobro procijenjenog lošeg boniteta tražitelja kredita.

- 16 -

U nastavku se prikazuje statistika kreditnih odluka- realitet prikazana grafikonom.

Grafikon 2. Statistika kreditnih odluka- realitet

+ odluka

Pogreška tipa I. Ispravne pozitivne odluke

- + bonitet

Ispravne negativne odluke Pogreška tipa II.

-

Izvor: Kandžija i Živko, 2004, p.259.

Na prikazanom grafikonu može se uočiti da postoji pogreška II. tipa koja predstavlja slučaj u

kojem kreditni odbor na kreditni zahtjev odgovara negativno iako je kreditna sposobnost

postala klijenta dobra. Kada se pojavi pogreška tipa II. smatra se da je banka postala „škrta“

na kreditima. Pogubnija odluka je ona koja u sebi ima pogrešku tipa I., odnosno odobravanje

kredita klijenta lošeg boniteta i kreditne sposobnosti.

Pojava pogreške tipa I. pri donošenju kreditnih odluka može imati za posljedicu bankrot

banaka.

- 17 -

3.3.Procjena i kontrola kreditnog rizika na temelju procjene kreditne sposobnosti

zajmotražitelja

Da bi se napravila kvalitetna procjena svakog rizika potrebno je razumjeti prirodu rizičnih

događaja i utvrditi korelaciju očekivanih događaja i odstupanja na temelju dobivenih

povijesnih statističkih podataka.

Dakle, to vrijedi i za procjenu kreditnog rizika u kreditnom zahtjevu klijenta.

Potrebno je napraviti analizu kreditne sposobnosti zajmotražitelja uz što više informacija na

temelju ekonomski dokazanih pokazatelja kojima je moguće nadomjestiti slabosti subjektivne

prosudbe o bonitetu klijenta.

Kreditna analiza, kojom se procjenjuje kreditna sposobnost zajmotražitelja može se uklopiti u

sustav kreditnog procesa. Pema Jakovčeviću (2000.) taj sustav funkcionira u sklopu tri

podsustava:

1. funkcija poslovnog razvoja i kreditne analize,

2. funkcija izvršenja odluke o kreditu i administriranju kredita,

3. funkcija nadzora nad kreditom.

Kontroliranje kreditnog rizika podrazumijeva usvajanje kreditnih procedura pomoću načela

kreditne politike, donošenje kreditnih odluka na temelju kreditnog procesa, izvršenje i

administriranje kredita i nadzor nad kreditnim portfeljem.

3.3.1.Procjena kreditnog rizika u zahtjevu za odobrenjem novčanog kredita

Banka u svakodnevnom poslovanju preuzima i upravlja rizikom. Njezin uspjeh se svodi u

njezinoj sposobnosti da predvidi i kvantificira ukupni rizik unutar prihvatljive razine.

Da bi kreditni rizik svela na najmanju moguću mjeru, ona provodi kvalitetnu ocjenu kreditnog

rizika prilikom zahtjeva za odobravanje kredita.

Također, banka mora predvidjeti i moguće probleme u otplati odobrenog kredita.

Prije svakog odobravanja i isplate traženog kredita, banka donosi pouzdane ocjene i zaključke

o svakom pojedinom zahtjevu.

- 18 -

Da bi se utvrdila kreditna sposobnost treba se procijeniti dužnikovu volju i poslovnu

sposobnost da u dogovoreno vrijeme vraća kredit.

Kreditni analitičar treba napraviti kreditnu analizu da bi utvrdio da li zajmotražitelj

zadovoljava uvjete za dobivanje kredita.

Procijeniti kreditnu sposobnost je jedna od najvažnijih prethodnih informacijskih procesa o

kojemu ovisi kvaliteta kreditnog portfelja i kredita banke.

Prema Kandžiji i Živku (2004.) u praksi bankovnog poslovanja najčešće se spominje četiri

pristupa vrednovanju kreditnog zahtjeva:

· tradicionalni pristup,

· statički pristup,

· moderni ili dinamički pristup,

· vrlo moderan pristup.

Prema Kandžiji i Živku (2004.,p.272.) tradicionalni pristup u procjeni kreditnog rizika

analizira šest točaka motrišta: karakter (svrha korištenja kredita, ozbiljnost namjere vraćanja

kredita, informacije o ranijoj vrijednosti u ispunjavanju kreditnih i drugih obveza prema

banci), kapacitet (pravna sposobnost klijenta i osposobljenost menadžmenta u vođenju

poslovanja), kapital (razina kapitala u ukupnim izvorima, realna vrijednost i struktura aktive,

razina i ročnosti obveza tražitelja), kolateral (realnost i ocjena stabilnosti njegove financijske

vrijednosti, potpuna pravna sigurnost uzimanja kolaterala i mogućnost potpune kontrole

banke nad uzetim kolateralom), okruženje (stanje, trend i perspektive gospodarske grane,

relativna pozicija tražitelja kredita u toj grani,njegov izgled za opstanak na tržištu), kontrolu

(pozornost se usmjerava na zakonsku regulativu koja može bitno utjecati na položaj klijenta i

njegov bonitet npr. financijski prekršaji)-

Statički pristup se koristi povijesnim financijskim izvješćima koja daju uvid u stanje pojedinih

stavki. On daje uvid u pokazatelje iz bilance i računa dobiti i gubitka. Na taj način može se

doći do podataka o stanju na određeni dan.

- 19 -

Prema Kandžiji i Živku (2004.,p.273.) pretpostavke koje se koriste prilikom ocjene kreditnog

rizika su: likvidnost (sposobnost pretvaranja potraživanja u gotovinu), likvidnost aktive

(predstavlja gotovinu ili tekuću aktivu koja se može brzo i bez gubitaka pretvoriti u novac),

nelikvidno poduzeće ne može uredno podmirivati obveze koje dospijevaju u kratkom roku i

nelikvidna tvrtka je izložena riziku propasti, likvidnost poduzeća mjeri se usporedbom

vrijednosti likvidne aktive s iznosom kratkoročnih obveza poduzeća.

Dinamički pristup prati tijek gotovine u kombinaciji s kvalitativnom analizom. Dinamički

pristup smatra da podaci iz financijskih izvješća nisu dovoljno pouzdani pa ih uspoređuje s

podacima iz proteklih razdoblja. U ovom pristupu koristi se horizontalna i vertikalna analiza

financijskih izvješća. Kod horizontalne analize može se vidjeti usporedni prikaz apsolutnih

svota najvažniji pozicija bilance i računa dobiti i gubitka te promjenu tih svota tijekom

vremena. Vertikalna analiza prikazuje postotni udjel svake stavke financijskog izvješća u

odnosu na odgovarajući zbroj.

Prema Kandžiji i Živku (2004.,p.273.) pretpostavke dinamičkog pristupa su četiri potencijalna

izvora gotovine: operativni tijek gotovine (on proizlazi iz poslovanja poduzeća naplatom

proizvoda i usluga), sposobnost rasprodaje fiksne aktive (nije direktno u proizvodnoj

funkciji), sposobnost pribavljanja novih sredstava, garancije trećih strana.

Vrlo moderan pristup se temelji na sustavu bodovanja klijenta,a poznat je Altmanov „Z score“

model. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da kreditna sposobnost poduzeća i izloženost

riziku propasti može se mjeriti temeljem ključnih financijskim omjera. Koncept „Zeta-scora“

je razvio američki profesor Edvard Altman. „Zeta-score“ je pokazatelj koji se može izračunati

iz malog broja financijskih omjera. Podaci se mogu dobiti iz objavljenih računa poduzeća i

mogu koristiti za ocjenu njegovog financijskog „zdravlja“.

Model „Zeta-scora“ se oblikuje analiziranjem velikog broja pokazatelja za primjer „zdravih“

poduzeća. Statističkom analizom se identificira mali broj ključnih pokazatelja kojima se mogu

razlikovati zdrava od propalih poduzeća, ali to se koristi i za izračunavanje parametara kako

bi se stvorio model „Zeta-score“.

- 20 -

On se izračunava na slijedeći način:

Z=1.2*X1+1.4.*X2+3.3*X3+0.6*X4+1.0*X5

X1=tekuća imovina-obveze/ukupna imovina

X2=zadržani dobici/ukupna imovina

X3=neto dobitak+troškovi kamata+troškovi oporezivanja/ukupna imovina

X4=tržišna vrijednost običnih i preferencijalnih dionica/tekuće obveze i dugoročni dugovi

X5=neto prodaja/ukupna imovina

Temeljem rezultata istraživanja može se zaključiti da ako je:

· „Z“>3, tvrtka posluje vrlo dobro i ima blistavu budućnost

· „Z“<1.8, tvrtka posluje vrlo slabo i očekuje je neuspjeh najdulje za dvije godine

· 1,8>“Z“<3, tvrtka mora hitno preispitati svoje poslovanje.

·

3.3.2.Kreditni proces

Osnovni i temeljni cilj donošenja odluke o kreditu je maksimiziranje profita uz minimalne

rizike. Cijeli menadžment sustav se treba uspostaviti na formalnim procedurama i pravilima

koji čine strukturu kreditne funkcije.

Propisana kreditna procedura i njezina dosljedna primjena pretpostavka su kvalitetnog

upravljanja kreditnim rizikom. (Jakovčević, 2000., p.121.)

Prema Jakovčeviću (2000.) kreditni proces sastoji se od triju funkcija:

· poslovnog razvoja i kreditne analize,

· kreditnog izvršavanja i administriranja,

· nadziranja kreditnog portfelja.

- 21 -

U nastavku slijedi slika na kojoj se mogu vidjeti funkcije kreditnog procesa.

Slika 2. Kreditni proces

Poslovni razvoj i kreditna

analiza

Kreditno izvršenje i

administriranje

Nadziranje kreditnog

portfelja

Istraživanje tržišta,

oglašavanje, odnosi s

javnošću, izravni kontakti

bankovnog referenta,

pridobivanje zahtjeva za

odobrenje kredita,

pridobivanje financijskih i

drugih izvješća, analiza

financijskih izvješća

uključujući analizu tijeka

gotovine, procjena

kolaterala, prijedlog ili

preporuka za odluku o

kreditu

Uvid kreditnog odbora u

prijedloge(preporuke),

pozitivna(negativna)

odluka o kreditu, ugovor o

kreditu pripremljen zajedno

s dokumentacijom

kolaterala(jamstva), dužnik

potpisuje ugovor, predaje

kolateral, prima novčana

sredstva, arhiviranje

dokumentacije, obrada

plaćenih anuiteta,

pridobivanje povremenih

izvješća dužnika

Preispitivanje kreditne

dokumentacije, nadzor nad

usuglašenosti ugovora o

kreditu i stanje kredita:

pozitivne i negativne

ugovorne odredbe

odstupanje od rokova

otplate

rasprava s dužnikom o

problemima, uspostava

korektivnih aktivnosti:

promjena kreditnih uvjeta

pridobivanje dodatnog

kapitala, kolaterala,

garancija.

Izvor: Jakovčević, 2000, p.121.

Polazna točka je istraživanje tržišta kako bi banka na temelju rezultata dobivenih od

istraživanja odredila tržište i proizvode koje će ponuditi tržištu. Istraživanjem se definiraju

ekonomski uvjeti, demografska obilježja područja na kojem banka posluje.

Nadalje, odnosi s javnošću i izravni kontakti s potencijalnim klijentima su vrlo važni elementi

poslovnog razvoja kako bi se upoznalo potencijalne klijente i potaknulo na korištenje

bankovnih proizvoda.

- 22 -

Kada bankovni službenik zaprimi zahtjev za kredit, on analizira sve raspoložive informacije

kako bi donio odluku da li će odobriti ili neće odobriti kredit.

Kreditna analiza sastoji se od ovih faza: kompletiranja kreditnog dosjea, ocjene uprave,

analize financijskih izvješća, predviđanja budućih novčanih tijekova i njihove dostatnosti za

pokrivanje otplatnih rata, procjene kolaterala te konačne ocjene i preporuke u vezi kreditnog

zahtjeva.

Odluku o odobrenju ili odbijanju zahtjeva za kredit donosi kreditni referent ili odbor ovisno o

organizacijskoj strukturi banke. Organizacijska struktura ovisi o: veličini banke, broju

zaposlenih i vrsti kredita. Uprava banke ima konačnu riječ kod kreditnih odluka. Kada je

odobren zahtjev za kredit, službenici pripremaju ugovor o kreditu. U kreditnom ugovoru se

definira namjena kredita, njegov iznos, način korištenja, otplatni plan i drugi bitni elementi.

Veliku pozornost se pridaje kolateralu kao instrumentu osiguranja kredita.

Kreditni portfelj se nadzire kako bi se smanjio kreditni rizik i radi rješavanja problematičnih

kredita i likvidiranja založne imovine neurednog dužnika.

Prema Kochu (2006.) nadzor se dijeli u dvije podfunkcije:

· nadziranje obilježja kredita,

· aktivnosti s problematičnim kreditima.

Svrha nadziranja je ispitivanje prihvatljivosti trenutnog financijskog stanja dužnika,

dokumentacije,da bi se otkrili problemi i da bi se predložile mjere za njihovo otklanjanje.

Ako se financijsko stanje korisnika kredita pogorša, odobreni kredit takvom korisniku će se

kvalificirati kao problematični kredit. Takvi krediti zahtijevaju najveću pozornost.

Nadzor nad kreditnim portfeljem treba otkriti „znakove ranog upozorenja“ prije nego klijent

postane neuredan prema banci.

- 23 -

Prema Kochu (2006.) postoje tri stupnja:

· poremećaj likvidnosti,

· ugrožena likvidnost,

· prijeteći bankrot.

Poremećaj likvidnosti obilježava. rast zaliha, slabija naplata potraživanja, odugovlačenje

plaćanja vjerovnicima.

Ugrožena likvidnost obilježava slijedeće stanje kod klijenata: restrikcije troškova, otpuštanje

zaposlenika, prodaja imovine koja nije u funkciji, pokušaj ishođenja kredita za premošćivanje

nelikvidnosti od drugih poduzeća uz spremnost plaćanja niskih troškova.

Prijeteći bankrot obilježava situaciju kada klijent: ne podmiruje obveze kredita prema

dobavljačima, zaposlenima, prodaje imovinu, pa i ispod njezine vrijednosti, pokušava pronaći

partnera za spajanje ili kupnju cijelog vlasništva.

- 24 -

4.UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM

Kreditni rizik se definira kao vjerodostojnost da dužnik ili izdavatelj financijskog sredstva

neće biti sposoban platiti kamatu ili otplatiti glavnicu u skladu s uvjetima definiranima u

sporazumu o kreditiranju. Kreditni rizik podrazumijeva da se plaćanje može odgoditi ili uopće

ne ostvariti i to stvara probleme u novčanim tokovima i utječe na likvidnost banke.

Unatoč inovacijama, kreditni rizik je najznačajniji pojedinačni uzorak stečajeva banaka.

Zbog velikog značajnog utjecaja kreditnog rizika provodi se sveobuhvatna procjena

sposobnosti banke za procjenom, vođenjem, nadzorom, odobravanjem i naplatom kredita,

predujmova, jamstava i drugih kreditnih sredstava. Ukupna provjera upravljanja kreditnim

rizikom uključuje procjenu politika i prakse upravljanja kreditnim rizikom banaka.

4.1.Upravljanje kreditnim portfeljem

Kod upravljanja kreditnim portfeljem, smatra se da je najvažnija kreditna uloga banke, pri

čemu je bitno da banka usvoji zdrave sustave za upravljanje kreditnim rizikom. Uloga

kreditiranja sastoji se od: pregleda obuhvata i raspodjele kreditnih aktivnosti banke, načina

upravljanja kreditnim portfeljem odnosno način na koji se krediti odobravaju, ocjenjuju,

nadziru i naplaćuju.

Prema Greuninigu i Bratanovicu (2006.) za stvaranje zdrave kreditne politike potrebni su ovi

elementi:

· Ograničenje ukupnih odobrenih kredita

Ograničenje ukupnog kreditnog portfelja se definira kao razmjerni omjer u odnosu na iznos

depozita, kapitala ili ukupne aktive. Pri ograničenju je potrebno razmotriti čimbenike kao što

su: potražnja za kreditima, promjenjivost depozita i kreditni rizik.

· Zemljopisna ograničenja

Banka treba poznavati i razumjeti svoja različita tržišta jer u protivnom ne može kvalitetno

upravljati svojim tržištima.

Zaposlenici banke trebaju biti svjesni specifičnih zemljopisnih ograničenja koji vrijede pri

plasiranju kredita pri čemu je ovaj aspekt od iznimne važnosti za nove banke.

- 25 -

· Kreditna koncentracija

Koncentracijska ograničenja se odnose na maksimalnu dopuštenu izloženost prema jednom

klijentu, povezanim osobama ili gospodarskom sektoru. Ovo je dosta bitno za male,

regionalne banke.

· Razdioba prema vrstama

Ograničenja se mogu dijeliti na one koje se zasnivaju na udjelu u ukupnom portfelju

komercijalnih, hipotekarnih, potrošačkih ili drugih vrsta kredita.

· Vrste kredita

Svaka kreditna politika je dužna odrediti vrste kredita i drugih kreditnih sredstava koje banka

može ponuditi klijentima i smjernice za kredite od posebnih namjena.

· Ročnost

Kreditna politika također određuje i maksimalnu ročnost za sve vrste kredita. Krediti se

odobravaju uz realne otplatne planove. Ročnost treba biti usklađena s očekivanim izvorima

otplate, svrhom kredita i očekivanim rokom valjanosti kolaterala.

· Cjenovno vrednovanje kredita

Kamatne stope na različite vrste kredita trebaju biti dovoljne za pokrivanje troškova

financiranja, nadzora banaka, administriranja i očekivanih gubitaka. Također, moraju

osigurati razumnu stopu profita.

· Ovlaštenja za odobravanje kredita

Ovlaštenja najčešće ovise o veličini banke. Ovlaštenja su u manjim bankama centralizirana,

dok su u većim bankama ovlaštenja centralizirana da bi se izbjegla kašnjenja u procesu

odobravanje kredita.

· Proces odobravanja kredita

Kreditna politika određuje razine ovlaštenja za odobrenje kredita. Potrebno je i utvrditi

prihvatljive vrste i ograničenja za svaku pojedinačnu vrstu kreditnih proizvoda.

- 26 -

· Maksimalni omjer između kredita i tržišne vrijednosti založenog vrijednosnog papira

Kreditna politika određuje minimalne uvjete za sve vrste vrijednosnica koje se prihvaćaju kao

sredstvo osiguranja. Minimalni uvjeti se definiraju ovisno o utrživosti vrijednosnice.

· Objava financijskih izvješća

U svojoj bilanci banka mora prikazati kredit bez obzira da li je odobren od strane banke ili ga

je banka preuzela ili kupila. Kredit se prikazuje u bilanci čim banka preuzme ugovorene

obveze iz kredita.

· Smanjenje vrijednosti

Banka bi trebala prepoznati i priznati smanjenje vrijednosti pojedinačnog kredita ili skupine

kredita. Smanjenje vrijednosti se priznaje smanjenjem iznosa kreditnog potraživanja na

procijenjenu realnu vrijednost.

· Naplata

Kreditna politika treba utvrditi odgovarajuća izvješća koja je potrebno podnijeti upravi ili

nadzornom odboru banke.

· Financijski podaci

Sigurno odobravanje kredita ovisi o potpunim i točnim podacima vezanim za svaki detalj

kreditne sposobnosti dužnika. Politika treba odrediti zahtjeve za financijskim informacijama

poduzeća i fizičkih osoba, za različite iznose plasmana, a treba sadržavati i smjernice za

revidirana,nerevidirana i privremena izvješća, izvješća o novčanom toku.

- 27 -

4.1.1 Provjera uloge odobravanja kredita i djelovanja

Prema Greuninigu i Bratanovicu (2006.) nadzorni odbor banke treba se pobrinuti da

kreditna uloga banke udovoljava trima osnovnim ciljevima:

· kredite treba odobravati na zdravoj i naplativoj osnovi,

· izvore sredstava treba profitabilno investirati u cilju ostvarivanja koristi dioničara i

zaštite depozitora,

· potrebno je zadovoljiti opravdane kreditne potrebe ekonomskih subjekata.

Prema Greuninigu i Bratanovicu (2006.) provjera procesa odobravanja kredita treba

uključivati slijedeće:

· detaljni proces kreditne analize i odobravanje kredita uključujući primjerke

obrazaca zahtjeva za kredit, internih sumarnih obrazaca koji se pripremaju kao

proizvod analize kreditnih priručnika te interne dokumentacije o pojedinačnom

kreditnom plasmanu,

· kriterije za odobravanje kredita, određivanje politike cjenovnog vrednovanja

kredita i ograničenja kreditiranja za različite razine uprave banke te za odobravanje

kredita putem mreže poslovnica,

· politike mehanizama osiguranja.

4.1.2. Provjera (revizija) kvalitete kreditnog portfelja

Kreditni portfelj prikazuje tržišnu poziciju banke i potražnju, njezinu poslovnu i rizičnu

strategiju te njezinu kreditnu sposobnost. Revizija kreditnog portfelja treba se provesti na

uzorku slučajno odabranih kredita kojima je obuhvaćeno 70% ukupnog iznosa kredita i 30%

broja kredita. Nadalje, trebalo se razmotriti barem 75% ukupnog iznosa kredita i 50% svih

deviznih kredita.

Prema Greuninigu i Bratanovicu (2006.) revizija kreditnog portfelja trebala bi uključivati

slijedeće: svi krediti dužnicima s ukupnom izloženošću većom od 5% kapitala banke, svi

krediti dioničarima i povezanim osobama, svi krediti za koje su kamatne stope ili uvjeti

otplate restrukturirani odnosno promijenjeni na drugi način od trenutka odobravanja kredita,

- 28 -

svi krediti kod kojih je gotovinsko plaćanje kamate ili glavnice kasni više od 30 dana

uključujući one kod kojih je kamata kapitalizirana, svi krediti klasificirani kao krediti niže

kvalitete te sumnjiva sporna potraživanja.

4.2. Sumnjiva i sporna pretraživanja

To su ona potraživanja koja ne donose prihode. U pravilu krediti se smatraju sumnjivima i

spornima kada je njihov dug dospjela glavnica ili kamata starija od 90 ili više dana.

Portfelj sumnjivih i spornih pretraživanja pokazatelj je kvalitete ukupnog portfelja kao i

odluka banke u svezi s kreditiranjem klijenata.

Prema Greuninigu i Bratanovicu (2006.,p.148.) analiza sumnjivih i spornih potraživanja

obuhvaća pitanja kao što su:

· starost dospjelih kredita, uključujući glavnicu i kamate, prema kategorijama više

od 30,90, 180 i 360 dana. Ova klasifikacija može se dalje razložiti prema vrsti

klijenata i sektoru ekonomske djelatnosti kako bi se utvrdio ukupni smjer te jesu li

svi klijenti jednako zastupljeni u pojedinoj kategoriji,

· razloge narušavanja kvalitete kreditnog portfelja koji pomažu pri otkrivanju

potencijalnih mjera koje banke mogu poduzeti kako bi se zaustavio ovaj smjer,

· popis sumnjivih i spornih potraživanja treba se razmotriti na pojedinačnoj osnovi

da bi se moglo utvrditi može li se situacija popraviti, da li se nešto može učinit da

bi se poboljšala sposobnost otplate i da li se služi refinanciranjem planova otplate

ili drugim mogućnostima naplate,

· potrebno je promotriti i razinu rezervacija da bi se moglo utvrditi je li banka

sposobna namiriti gubitke u slučajevima neplaćanja,

· treba se razmotriti i utjecaj računa dobiti i gubitka kako bi se utvrdilo kakav će

utjecaj na banku imati narušavanje kvalitete aktive.

- 29 -

4.3. Politike za upravljanje kreditnim rizikom

Može se reći da je kreditni rizik najčešći uzrok stečajeva banaka pa je to uvjetovalo

propisivanje minimalnih standarda za upravljanje kreditnim rizikom u gotov svim

zakonodavstvenim sustavima. Osnova za zdravo upravljanje kreditnim rizikom je utvrđivanje

postojećih i potencijalnih rizika sadržanih u aktivnostima kreditiranja.

Mjere za ograničavanje ovih rizika podrazumijevaju jasno određena načela koja odražavaju

bankovnu filozofiju za upravljanje kreditnim rizikom i parametre unutar koji će se nadzirati

kreditni rizik.

Specifične mjere upravljanja kreditnim rizikom imaju 3 načela. Jedan niz načela su ona koja

se odnose na one koje su usmjerene na ograničavanje ili smanjenje kreditnog rizika kao što

politike koncentracije i velikih izloženosti, kreditiranje povezanih osoba ili prekoračenje

izloženosti.

Drugi niz načela se odnosi na politiku klasifikacije aktive. Ova načela zahtijevaju periodički

provjeru naplate portfelja kredita i drugih kreditnih instrumenata uključujući svaku

obračunatu i neplaćenu kamatu koja izlaže banku kreditnom riziku.

Treći niz načela uključuje načela rezerviranja za potencijalne gubitke ili održavanje rezervi na

razini dostatnoj za namirenje očekivanih gubitaka.

Prema Greuninigu i Bratanovicu (2006.,p.152.) procjena uloge upravljanja kreditnim rizikom

razmatra kredite i sva ostala kreditna sredstva kao bi osigurala uvažavanje slijedećih

čimbenika:

· razine, raspodjele i iznosa klasificirane aktive

· razine i strukture neprihodonosne, sumnjive i sporne, restrukturirane, refinancirane

aktive ili aktive sa smanjenom kamatnom stopom,

· primjerenost vrednovanja rezervi,

· sposobnost uprave da rukovodi rizičnijim plasmanima i naplati ih,

· neopravdanu koncentraciju kredita,

· primjerenosti i učinkovitosti procesa za identifikaciju i nadzor početne i kasnijih

razina izloženosti riziku ili rizika vezanih uz odobrene kreditne izloženosti.

- 30 -

Procedura za naplatu sumnjivih i spornih potraživanja smatra se važnim djelom

upravljanja kreditnim rizikom. Ukoliko se ne poduzme pravovremena aktivnost iza

rješavanje problematičnih kredita smanjuje se mogućnost pooštravanja ili naplate ove

loše aktive, a gubici se mogu akumulirati do točke u kojoj predstavljaju prijetnju

solventnosti banke. Provjera procedura za naplatu sumnjivih i spornih pretraživanja

uključuje organizacije ove djelatnosti, odjele i odgovorne osobe.

· Prema Greuninigu i Bratanovicu (2006., p.153.) metode naplate sumnjivih i spornih

potraživanja uključuju slijedeće:

· smanjenje izloženosti kreditnom riziku banke, npr. pribavljanje dodatnog kapitala,

sredstava, instrumenata osiguranja ili jamstava od strane dužnika,

· suradnje s dužnikom pri procjeni problema i pri pronalaženju načina za povećanje

sposobnosti servisiranja duga i otplate kredita, kao npr. pružanje savjeta, razvitak

programa za smanjenje operativnih troškova ili povećanje prihoda, prodaja aktive,

osmišljavanje programa restrukturiranja duga ili promjene uvjeta kreditiranja,

· posredovanje pri aktivnostima preuzimanja ili kupnje dužnika od strane više kreditno

sposobnih subjekata ili posredovanje pri osmišljavanju nekih oblika zajedničkih

ulaganja,

· namirenje izloženosti putem izvansudskih nagodbi ili poduzimanjem pravnih

aktivnosti, pozivanjem na jamstva, aktiviranjem ili prodajom instrumenata osiguranja.

- 31 -

Prema Greuninigu i Bratanovicu (2006.,p.154.) načela objave vezana uz zdravo upravljanje

kreditnim rizicima uređuju nadzorne institucije u skladu s preporukom Baselskog odbora za

nadzor banaka. To najprije uključuje objavu podataka o sljedećem:

· politikama i metodama koje služe za vrednovanje kredita i određivanje smanjenja

vrijednosti,

· politike i prakse za upravljanje i nadzor rizika,

· krediti, loša potraživanja, dospjela, a nenaplaćena potraživanja, uključujući odnosne

opće rezervacije prema osnovnim kategorijama dužnika i zemljopisnim područjima te

usklađivanje promjena rezervacija s promjenom vrijednosti kredita,

· velika izloženost i koncentracija te izloženost prema povezanim osobama,

· stanja i ostali bitni podaci vezani uz prenamijenjene kredite i ostale kredite koji u

prvobitnom ugovoru odstupaju od redovnih uvjeta kreditiranja banke.

- 32 -

5.OSVRT NA POSLOVANJE IMEX BANKE

5.1.Osnovna obilježja poslovanja Imex banke

Imex banka je financijska institucija u potpunom hrvatskom vlasništvu s potpunim

ovlaštenjima za sve vrste transakcija u zemlji i inozemstvu. Prisutna je na financijskom tržištu

duže od dva desetljeća tijekom kojih je izgradila kvalitetnu strukturu klijenata širom Hrvatske.

Posluje s najvećim privrednim subjektima u zemlji, ali i s manjim tvrtkama, obrtima i

građanima kojima nudi spektar svih financijskih proizvoda i usluga.

Početci Imex banke d.d. sežu u 1990. godinu kada je Imex trgovina d.d. osnovala štedno-

kreditnu službu koja se prema važećim propisima i tada zvala Imex banka. Sama riječ Imex

kratica je od riječi Import-Export, kao glavnih djelatnosti Imex trgovine d.d. Štedno-kreditna

služba Imex banka od svog osnutka radila je s najvećim pravnim osobama u cijeloj Hrvatskoj,

te konstantno poslovala s dobiti i stalnim rastom.

1995. godine štedno-kreditna služba po svom obimu poslovanja, depozitima i klijentima,

prerasla je poslovanje štedno-kreditne službe, te je iz tog razloga Imex trgovina d.d. osnovala

novu banku pod istim nazivom, Imex banka d.d. sa sjedištem u Splitu. Kako je štedno-

kreditna služba u prvih pet godina ostvarila veliki porast kapitala i veliku depozitnu bazu, od

same registracije Imex banka d.d. dobila je ovlaštenje za obavljanje svih bankarskih poslova

uključujući i poslove s inozemstvom.

Od siječnja 2006. godine proslavljeni alpinist i putopisac gosp. Stipe Božić zaštitno je lice

proizvoda banke, kao primjer svega čemu banka teži u vlastitom poslovanju - znanju,

sigurnosti, pouzdanosti, upornosti, čestitosti, te korektnom odnosu prema okružju i zemlji u

kojoj posluje.

Od svog osnutka posluje s dobiti, a likvidnost (kunska i devizna) kategorije su o kojima se

prioritetno vodi računa i bez rezerve na prvo mjesto stavlja sigurnost raspolaganja novcem, te

ispunjenje obveza u zemlji i inozemstvu. Politika banke bila je i ostala strogo poštivanje

kriterija vezanih za kreditne i druge rizike, pa makar i po cijenu umjerenijeg, ali zato stabilnog

rasta. Iz tog razloga bilanca banke rasla je kontinuirano iz godine u godinu.

Po kriterijima efikasnosti poslovanja, banka je rangirana na sam vrh najefikasnijih banka u

Hrvatskoj. Tako je 2002. godine, banka dobila vrijedno priznanje od strane britanskog

- 33 -

stručnog časopisa Finance Central Europe kao najuspješnija banka u Hrvatskoj po pokazatelju

prinosa na aktivu. 2003. godine banka je dobila nagradu Prva Hrvatska kuna, te je svrstana

među 1% hrvatskih tvrtki koje su istodobno najveće, najprofitabilnije i najproduktivnije.

Banka značajan dio poslovanja ostvaruje i s građanstvom kojem nudi spektar svih bankarskih

proizvoda i usluga. Izniman rast kreditnih plasmana i štednje najbolje svjedoče o ugledu koji

je banka stekla dugogodišnjim stabilnim poslovanjem i stalnim inovacijama proizvoda.

Poslovna mreža ima 20 poslovnica. Već dugi niz godina, banka je prisutna u Zagrebu, Splitu,

Rijeci i Pločama, početkom 2007.godine u Zadru i Varaždinu, u rujnu 2008.g. u Pulu, 2010.g.

u Imotskom i Osijeku te 2012.g. u Trogiru. Banka nastavlja širiti poslovnu mrežu na

nacionalnoj razini s intencijom otvaranja poslovnica u svim regionalnim središtima i

gradovima. Cilj je približiti pogodnosti svojih proizvoda svim građanima, tvrtkama i obrtima,

te opravdati povjerenje njihovih sadašnjih i budućih klijenata koji su u Imex banci d.d.

prepoznali najbolju hrvatsku banku u hrvatskom vlasništvu.

Banka ima razvijenu organizaciju plana i analize, kao i metodologiju kratkoročnog i

srednjoročnog planiranja. Godišnji Plan Banke za 2013. godinu praćen je na mjesečnoj

osnovi, a tijekom godine mjesečno se prati plan na nivou poslovnica. Najvažniji segment

poslovanja banke su plasmani kojima banka nastoji ostvariti ciljnu strukturu prihoda. U

okviru takve politike strukturirane su najvažnije usluge banke prema pravnim osobama i

građanima i to: kunski krediti (kratkoročni i dugoročni), devizni krediti (dugoročni i

kratkoročni), eskont mjenica, garancije i akreditivi, okvirni krediti, kratkoročne pozajmice

građanima i namjenski i stambeni krediti građanima. (www.imexbanka.hr.)

Banka osim navedenog, nudi klijentima (pravnim osobama i građanima) usluge platnog

prometa, internet bankarstva, štednje i ulaganja, te kartičnog poslovanja. Banka radi na širenju

svoje poslovne mreže, radi ulaska na nova tržišta i jačanja depozitne osnove. Cilj poslovanja

banke je konstantno pružati brze i učinkovite bankovne usluge vrhunske kvalitete s

naglaskom na upravljanje odnosima s klijentima, te pružanje financijskih i savjetodavnih

investicijskih usluga privrednim subjektima i građanstvu. Naposljetku, banka podupire

hrvatsku proizvodnju i izvoznike te pridonosi konkurentnosti i napretku hrvatskog

gospodarstva.

- 34 -

Postupci banke za određivanje i mjerenje kreditnog rizika, te procedure za primjenu utvrđenih

postupaka i načina mjerenja, kao i postupci nadzora istih, definirani su kreditnim politikama i

procedurama, donesenima za svaki od glavnih procesa upravljanja kreditnim rizikom.

Ciljevi kreditne politike banke su: sigurnost plasiranja (minimiziranje kreditnog rizika);

profitabilnost i rast, uz održavanje odgovarajuće razine stope adekvatnosti kapitala; pravilno

strukturiranje plasmana s aspekta: valutnog rizika banke (usklađivanje valute plasmana s

valutama izvora sredstava banke), rizika likvidnosti (usklađivanje ročnosti plasmana s

ročnošću izvora sredstava banke), kamatnog rizika (usklađivanje mogućnosti promjene

kamatnih stopa plasmana i izvora sredstava banke); pridržavanje zakonskih i internih propisa i

ograničenja. (www.imexbanka.hr.)

Najvažnija načela kojih se banka drži pri identifikaciji, mjerenju , praćenju i kontroli rizika

su da:

· su poslovne odnosno organizacijske jedinice banke koje nose rizik i upravljaju

njime u svojim aktivnostima usklađene sa strategijama i ciljevima postavljenim od

Uprave

· su odluke kojima se preuzimaju određeni rizici potpuno jasne i transparentne

se primjenjuju odgovarajući postupci, oblici i načini upravljanja rizicima koji

· korespondiraju sa donesenim planovima poslovanja

· je na raspolaganju dostatan kapital kojim se banka štiti od sadašnjih i budućih

rizika.

- 35 -

U nastavku je prikazana organizacijska struktura Imex banke.

Slika 3. Organizacijska struktura Imex banke

Izvor: www.imexbanka.hr

Njezina vizija je biti najbolja hrvatska banka u hrvatskom vlasništvu s poslovnom mrežom u

svim dijelovima zemlje.

Njezina misija je pružati najkvalitetnije i najbrže financijske usluge, uz naglašeno dobar

odnos prema njezinim klijentima i uvijek prisutnu savjetodavnu ulogu banke. Također i

podupirati hrvatsku proizvodnju i izvoznike, te dati doprinos konkurentnosti. Jedna od svježih

novosti je da je Imex banka donirala Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja- Stanica Split

70.000,00 kuna.

- 36 -

5.2.Financijski izvještaji

U nastavku slijedi tablica koja prikazuje visinu i strukturu aktive i pasive Imex banke.

Tablica 1. Visina i struktura aktive i pasive Imex banke d.d., Split u 2012. i 2013. godini

u 000 kn

IMOVINA 31.12.2013. Udio

(u %)

31.12.2012. Udio

(u %)

Indeks

2012./2013.

Novac i novčani

ekvivalenti

403.276 17,9 321.483 15,3 125,4

Obvezna pričuva kod

HNB

159.164 7,1 160.785 7,7 98,9

Depoziti kod drugih

banaka

472 0,02 52.974 2,5 0,89

Financijska imovina

prema fer vrijednosti

kroz račun dobiti i

gubitka

17.904 0,8 16.513 0,8 108,4

Zajmovi i predujmovi

klijentima

1.304.165 57,9 1.226.105 58,4 106,4

Ulaganja raspoloživa

za prodaju

0 0 0 0 0

Ulaganja koja se drže

do dospijeća

261.449 11,6 241.963 11,5 108,1

Materijalna imovina 39.440 1,8 39.838 1,9 99,0

Nematerijalna imovina 3.959 0,2 3.985 0,2 99,3

Preuzeta imovina 16.995 0,8 9.710 0,5 175,0

Odgođena porezna

imovina

123 0,0 130 0,0 94,6

Ostala imovina 41.882 1,9 26.824 1,3 156,1

UKUPNA IMOVINA 2.248.829 100 2.100.310 100 100,1

- 37 -

KAPITAL 31.12.2013. Udio 31.12.2012. Udio Indeks

2012./2013.

Dionički kapital 93.127 66,7 93.127 71,6 100,0

Kapitalna dobit 13.175 9,4 13.175 10,1 100,0

Zadržana dobit 18.180 13,0 7.917 6,1 229,6

Ostale rezerve 5.661 4,1 5.661 4,4 100,0

Dobit tekuće godine 9.488 6,8 10.263 7,9 92,4

UKUPNO KAPITAL 139.631 100 130.143 100 107,3

OBVEZE 31.12.2013. Udio

(%)

31.12.2012. Udio

(%)

Indeks

2012./2013.

Depoziti financijskih

institucija

155.337 7,4 161.480 8,2

96,2

Depoziti ostalih

komitenata

1.700.364 80,6 1.552.621 78,8

109,5

Obveze po primljenim

kreditima

116.583 5,5 117.962 5,9

98,8

Ostale obveze 38.184 1,8 37.717 1,9

101,2

Rezerve za obveze i

troškove

721 0,03 775 0,04

93,0

Hibridni instrument 98.009 4,7 99.612 5,1

98,4

UKUPNE OBVEZE 2.109.198 100 1.970.167 100

107,1

- 38 -

UKUPNO KAPITAL

I

OBVEZE

30.12.2013. 30.12.2012. Indeks

2012./2013.

2.248.829 2.100.310 107,1

IZVANBILANČNE

STAVKE

30.12.2013. 30.12.2012. Indeks

2012./2013.

75.810 84.457 89,8

Izvor: www.imexbanka.hr

Novac i novčani ekvivalenti imaju najveći udio u ukupnoj imovini Banke. Na kraju 2012.

godine novac i novčani ekvivalenti iznosili su 321.483 tisuća kuna, dok su na kraju 2013.

porasli na 403.276 tisuća kuna. U 2013. godini je u odnosu na 2012. godinu vidljiv rast od

25,4%. Na kraju 2013.godine ukupna imovina Banke iznosila je 2.248.829 tisuća kuna,a na

kraju 2012.godine 2.100.310 tisuća kuna. U 2013. godini zabilježen je rast od 1,07% u

odnosu na 2012. godinu. Ukupne obveze u 2013.godini iznosile su 2.109.198 tisuća kuna,a u

2012.godini 1.970.167 tisuća kuna i u 2013. godini bilježe rast od 1,07% u odnosu na

2012.godinu. Ukupne obveze u 2013.godini iznosile su 2.109.198 tisuća kuna, a u 2012.

godini 1.970.167 tisuća kuna i u 2013. godini bilježe rast od 1,07% u odnosu na 2012. godinu.

U 2013.godini obveze po primljenim kreditima iznose 116.583 tisuća kuna, a u 2012. godini

117.962 tisuća kuna, što u ukupnoj imovini Banke čini udio od 5,5,% u 2013.godini i 5,9% u

2013.godini i bilježe pad od 0,98% u odnosu na 2012.godinu. Na kraju 2013.godine ukupni

kapital iznosio je 130.631 tisuća kuna,a u 2012.godini 130.143 tisuća kuna i u 2013.godini

bilježi rast od 1,07% u odnosu na prethodnu godinu. U 2013.godini ukupno kapital i obveze

iznose 2.248.829 tisuća kuna,a u 2012.godini 2.100.310 tisuća kuna i u 2013.godini bilježe

rast od 1,07% u odnosu na 2012.godinu. U 2013.godni izvanbilančne stavke iznose 75.810

tisuća kuna,a u 2012.godini 84.457 tisuća kuna i u 2013. godini bilježe pad od 0,89% u

odnosu na prethodnu godinu. Na kraju 2013. godine kreditni plasman iznosio je 1.304.165

tisuća kuna,a u 2012.godini 1.226.105 tisuća kuna. U 2013.godini udio u kreditnom plasmanu

je iznosio 57,9%,a u 2012.godini 58,4%, i bilježi rast od 1,06% u odnosu na prethodnu

godinu.

- 39 -

U nastavku se može vidjeti izvještaj o dobiti i gubitku Imex banke prikazan tablicom 2.

Tablica 2. Izvještaj o dobiti i gubitku Imex banke d.d., Split u 2012. i 2013. godini

u 000 kn

31.12.2013. 31.12.2012. Indeks

2012./2013.

Prihod od kamata 144.006 133.211 108,1

Rashod od kamata (86.087) (81.956) 105,0

Neto prihod od

kamata

57.919 51.255 113,0

Prihod od naknada i

provizija

16.890 9.966 169,4

Rashod od naknada i

provizija

(1.883) (2.481) 75,8

Neto prihod od

rashoda i provizija

15.007 7.485 200,4

Neto dobit od

financijskog poslovanja

3.065 2.161 141,83

Ostali poslovni prihodi 872 570 152,9

Poslovni prihodi 76.863 61.471 125,0

Troškovi osoblja (19.054) (17.883) 106,5

Troškovi amortizacije (3.440) (3.743) 91,9

Ostali poslovni rashodi (17.922) (15.483) 115,7

Troškovi umanjenja

vrijednosti kredita i

rezerviranja

(24.332) (11.401) 213,4

Dobit prije

oporezivanja

12.115 12.961 93,4

Porez na dobit (2.627) (2.698) 97,3

Dobit poslije

oporezivanja

9.488 10.263 92,4

Zarada po dionici (u kn) 10,2 11,0 92,7

Izvor:www.imexbanka.hr.

Banka je u 2013. godini ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 9.488 tisuća kuna,a u

2012.godini u iznosu od 10.263 tisuća kuna i u odnosu na 2012. godinu dobit nakon

oporezivanja je manja za 0,92%.

- 40 -

Prihodi od kamata u 2013. godini utvrđeni su u visini od 144.006 milijuna kuna,a u

2012.godini u iznosu od 133.211 milijuna kuna i u 2013. godini veći su za 10.795 tisuća kuna

(1,08%) u odnosu na kamatne prihode ostvarene u 2012. godini. Troškovi od kamata u 2013.

godini utvrđeni su u visini od 86.087 tisuća kuna,a u 2012.godini u iznosu od 81.956 tisuća

kuna i u 2013. godini veći su za 4.132 tisuća kuna (7,05%) u odnosu na kamatne troškove

ostvarene u 2012. godini. Neto kamatni prihod u 2013. godini iznosio je 57.919 tisuća kuna,a

u 2012.godini 51.255 tisuća kuna i u 2013. godini veći je za 6.664 tisuća kuna (1,13%) u

odnosu na 2012. godinu. Za troškove umanjenja vrijednosti i rezerviranja za gubitke u

2013.godini Banka je izdvojila značajno veći iznos, 24.332 tisuća kuna, a u 2012.godini

11.401 tisuća kuna, što je povećanje od 2,13% u 2013. godini u odnosu na 2012.godinu.. Viši

troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja rezultat su recesijskog okruženja, niske razine

investicijskih aktivnosti te novih regulatornih promjena u metodologiji umanjenja vrijednosti

plasmana. Na kraju 2013. godine kreditni plasmani iznosili su 76.863 tisuća kuna, a u

2012.godini 61.471 tisuća kuna i u 2013. godini bilježili su rast od 1,25% u odnosu na

prethodnu godinu.

U nastavku slijedi tablica na kojoj se može vidjeti porez na dobit u Imex banci.

Tablica 3. Porez na dobit u Imex banci d.d.,Split u 2012 i 2013.godini

(u 000 kn)

31.12.2013. 31.12.2012.

Dobit(gubitak) prije

oporezivanja

12.115 12.961

Uvećanja dobiti za nepriznate

rashode

7.320 919

Porezne olakšice i umanjenja 6.337 204

Osnovica poreza na dobit 13.098 13.676

Porez na dobit (stopa 20%) 2.620 2.735

Dio poreza iz odgođene

porezne imovine

7 (37)

Porez na dobit tekuće

poslovne godine

2.627 2.698

Izvor:www.imexbanka.hr

- 41 -

Dobit prije oporezivanja u 2013.godni iznosi 12.115 tisuća kuna,a u 2012.godni 12.961 tisuća

kuna iz čega se uočava da je dobit prije oporezivanja bila veća u 2012.godini. Osnovica

poreza na dobit u 2013.godini iznosi 13.098 tisuća kuna,a u 2012.godini 13.767 tisuća kuna iz

čega se uočava da je osnovica poreza na dobit bila veća u 2012.godni. Porez na dobit u

2013.godini iznosi 2.627 tisuća kuna,a u 2012.godni 2.698 tisuća kuna iz čega se može uočiti

da je porez na dobit bila veća u 2012.godini.

Struktura ukupnih plasmana i potencijalnih obveza po poslovnim sektorima prikazan je na

slijedećoj tablici.

Tablica 4. Struktura ukupnih plasmana i potencijalnih obveza po poslovnim sektorima

Imex banke d.d., Split u 2013.godini

u 000kn

Poslovni sektor Bruto izloženost Udio

(u %)

Pravne osobe 1.931.602 82,8

Stanovništvo 191.301 8,2

Ostali 210.053 9,0

Ukupno 2.332.956 100

Izvor: www.imexbanka.hr.

Ukupni bruto plasmani i potencijalne obveze na dan 31.12.2013. godine iznose 2.332.956

tisuća kuna i bilježe rast od 6,9% u odnosu na prethodnu godinu. u 2013. godini u odnosu na

prethodnu 2012.godinu krediti i potraživanja su ostvarili rast od 6,9%. Banka je u kreditnom

poslovanju i dalje najvećim djelom orijentirana na pravne subjekte. Od ukupnih neto kredita

koji iznose 1.303.838 tisuća kuna, najveći dio od 1.144.366 tisuća kuna ili 87,8% odnosi se na

kredite pravnim osobama, dok se ostatak odnosi na kredite stanovništva, i to 140.356 tisuća

kuna ili 10,8% na kredite fizičkim osobama i 19115 kn ili 1,5% na kredite obrtnicima.

- 42 -

U nastavku se može vidjeti struktura neto kredita po sektorima prikazana grafikonom.

Grafikon 3. Struktura neto kredita po sektorima u Imex banci d.d., Split u 2013.godini

Pravne osobe

Fiziče osobe

Obrtnici

Izvor:www.imexbanka.hr.

U nastavku se može vidjeti tablica koja prikazuje koje vrste kredita postoje u Imex banci i za

koju namjenu.

Tablica 5. Vrsta i namjena kredita u Imex banci d.d., Split u 2013.godini

(000kn)

Neto iznos Udio ( u %)

Ostali krediti 451.236 34,6

Krediti za obrtna sredstva 365.713 28,1

Krediti za građanstvo 150.847 11,6

Gotovinski nenamjenski krediti bez

zaloga

94.346 7,2

Krediti za investicije 76.767 5,9

Prekoračenja po transakcijskim

računima

47.038 3,6

Lombardni krediti 29.532 3,0

Stambeni krediti 20.429 1,6

Krediti za turizam 20.036 1,5

Faktoring 16.878 1,3

- 43 -

Gotovinski nenamjenski krediti uz

zalog

10.247 0,8

Krediti za poljoprivredu 9.192 0,7

Krediti za izvršena plaćanja s

osnove garancija i drugih jamstava

2.282 0,09

Krediti po kreditnim karticama 317 0,02

Krediti za automobile 77 0,01

Ukupno 1.303.838 100

Izvor: www.imexbanka.hr

Na temelju Tablice 4. može se uočiti da najveći udio imaju ostali krediti u koje spada: kunski,

devizni, namjenski i stambeni krediti građanima,okvirni krediti(34,6%), obrtna sredstva

(28,1%) i krediti za građevinarstvo (11,6%).

U nastavku slijediti tablica koja prikazuje zajmove i predujmove kojima raspolaže Imex

banka.

Tablica 6. Zajmovi i predujmovi klijentima u Imex banci d.d., Split u 2012. i 2013.

godini

u 000 kn

31.12.2013. 31.12.2012. Indeks

2012./2013.

Bruto krediti trgovačkim društvima 1.149.479 1.061.387 108,2

Bruto krediti državnim jedinicama 23 0 0

Bruto krediti financijskim

institucijama

63.461 77.842 81,5

Bruto krediti neprofitnim

institucijama

463 864 53,5

Bruto krediti građanima 176.643 156.773 112,6

- 44 -

Bruto krediti stranim građanima 3 3 100,0

Bruto krediti 1.389.415 1.296.870 107,1

Naplaćeni kamatni prihodi

(obračunate naknade)

(6.461) (6.136) 105,2

Rezervacija za umanjenje

vrijednosti

(79.445) (64.628) 122,9

Neto krediti 1.304.165 1.226.105 106,3

www.imexbanka.hr.

Bruto krediti trgovačkim društvima u 2013.godini iznose 1.149.479 tisuća kuna,a u

2012.godini 1.061.387 tisuća kuna, što bilježi rast u 2013. godini od 1,08% u odnosu na

prethodnu godinu. Bruto krediti državnim jedinicama u 2013.godini iznose 23 tisuće kuna,a u

2012.godini iznose 0 kuna iz čega se uočava da nije izdan nijedan bruto kredit državnim

jedinicama u 2012.godini. Bruto krediti financijskim institucijama u 2013.godini iznose

63.461 tisuća kuna,a u 2012.godini 77.842 tisuća kuna što bilježi pad od 0,81% u 2013.

godini odnosu na 2012.godinu. Bruto krediti neprofitnim institucijama u 2013.godini iznose

463 tisuća kuna,a u 2012.godini 864 tisuća kuna što je pad od 0,53% u 2013. godini odnosu

na prethodnu godinu. Bruto krediti građanima u 2013.godini iznose 176.643 tisuća kuna,a u

2012.godini 156.773 tisuća kuna što je rast od 1,12% u 2013. godini odnosu na 2012.godinu.

Bruto krediti stranim građanima u 2013.godini iznose 3 tisuće kuna kao i u 2012.godini.

Dakle, najviše se daje bruto kredita trgovačkim društvima,a najmanje stranim građanima.

Pregled neto izloženosti zajmova prema vrsti zajmova te tipu zajmoprimaca prikazana je

slijedećom tablicom.

- 45 -

Tablica 7. Pregled neto izloženosti zajmova prema vrsti zajmova te tipu zajmoprimaca u

Imex banci d.d., Split u 2012. i 2013.godini

( u 000 kn)

31.12.2013 31.12.2012. Indeks

2012./2013.

Zajmovi stanovništvu

Gotovinski i potrošački

zajmovi

119.303 112.604 105,9

Kreditne kartice i prekoračene

po tekućim računima

4.162 4.293 96,9

Stambeni zajmovi 20.898 15.696 133,1

Zajmovi obrtnicima 21.021 20.719 101,4

Ostali zajmovi 15.354 3.519 436,3

Ukupno bruto zajmovi

stanovništvu

180.738 156.831 115,2

Zajmovi pravnim osobama

Građevinarstvo 152.571 95.396 159,9

Poljoprivreda 7.056 22.484 31,38

Turizam 14.376 15.974 89,9

Obrtna sredstva 377.638 403.937 93,4

Investicije 81.651 78.256 104,3

Ostali zajmovi 569.580 523.991 108,7

Ukupno bruto zajmovi

pravnim osobama

1.202.873 1.140.038 105,5

Ispravci vrijednosti zajmova 67.120 55.336 121,2

Ukupno neto izloženost 1.316.491 1.241.533 106,0

www.imexbanka.hr.

- 46 -

Ukupni bruto zajmovi stanovništvu u 2013 godini iznose 180.738 tisuća kuna,a u 2012.godini

156.831 tisuća kuna što je rast od 1,15% u 2013. godini u odnosu na 2012.godinu. Ukupni

bruto zajmovi u 2013.godni iznose 1.202.873 tisuća kuna,a u 2012.godini 1.140.038 tisuća

kuna što je rast od 1,05% u 2013. godini u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna neto

izloženost u 2013.godini iznosi 1.316.491 tisuća kuna,a u 2012.godni 1.241.533 tisuća kuna

što je rast od 1,06% u 2013. godini u odnosu na 2012.godinu.

U nastavku slijedi tablica u kojoj se može vidjeti troškove rezerviranja i prihode od ukinutih

rezerviranja.

Tablica 8. Troškovi rezerviranja i prihodi od ukinutih rezerviranja u Imex banci d.d.,

Split u 2013.godini

( u 000 kn)

Troškovi Prihodi Razlika

Krediti-identificirani

gubici

25.461 3.310 22.151

Kamate i naknade i ostali

plasmani-identificirani

gubici

3.125 1.565 1.560

Plasmani-identificirani

gubici na skupnoj osnovi

151 0 151

Izvanbilančni zapisi-

identificirani gubici na

skupnoj osnovi

0 107 (107)

Izvanbilančni zapisi-

identificirani gubici po

potencijalnim obvezama

na pojedinačnoj osnovi

40 0 40

Neto tečajne razlike po

ispravku vrijednosti

plasmana i prihodi od

537 0 537

- 47 -

naplate otpisanih

plasmana

Ukupno 29.314 4.982 24.332

Izvor:www.imexbanka.hr.

Iz tablice se uočava da su prihodi od kredita u 2013.godini iznosili su 3.310 tisuća kuna,a

troškovi 25.461 tisuća kuna. Prihodi od kamata i naknada iznosili su 1.565 tisuća kuna,a

troškovi 3.125 tisuća kuna. Također se uočava da plasmani nisu donijeli nikakav prihod nego

samo trošak u vrijednosti od 151 tisuća kuna. Ukupni prihodi od ukinutih rezerviranja u

2013.godini iznose 4.982 tisuća kuna,a troškovi rezerviranja iznose 29.314 tisuća kuna.

Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti prikazana je slijedećom tablicom.

Tablica 9. Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti u Imex banci d.d., Split u

2013.godini

(u 000 kn)

Djelatnost Izloženost % u ukupnoj izloženosti

Građevinarstvo 416.864 16,86

HNB

355.046 14,36

Trgovina na veliko i na malo 350.024 14,15

Strane osobe 210.053 8,49

Poslovanje nekretninama i

poslovne usluge

202.986 8,21

Stanovništvo 169.754 6,86

Javna uprava i obrana;obvezno

socijalno osiguranje

91.697 3,70

Proizvodnja ostalih nemetalnih

mineralnih proizvoda

86.377 3,57

- 48 -

Financijsko posredovanje 67.879 2,74

Proizvodnja hrane i pića 59.654 2,41

Prijevoz, skladištenje i veze 55.921 2,26

Hoteli i restorani 53.659 2,17

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 48.609 1,97

Opskrba vodom,uklanjanje

otpadnih voda, gospodarenje

otpadom

42.713 1,73

Izdavačka i tiskarska djelatnost, te

umnožavanje snimljenih zapisa

40.320 1,63

Prerađivačka industrija 32.790 1,33

Ukupno 2.286.258 100

Izvor:www.imexbanka.hr

Iz tablice se može uočiti da je u 2013.godni najveća izloženost riziku u građevinarstvu, i to

16,86%, a nakon građevinarstva slijede HNB (14,36%), Trgovina na veliko i malo (14,15%).

Također, može se uočiti da je najmanja izloženost riziku u prerađivačkoj industriji( 1,33%).

U nastavku slijedi tablica koja prikazuje geografsku podjelu izloženosti riziku.

Tablica 10. Geografska podjela izloženosti u Imex banci d.d., Split u 2013.godini

(u 000 kn)

Područja Iznos % udjela u ukupnoj izloženosti

Grad Zagreb 1-016.279 41,09

Splitsko- dalmatinska županija 583.334 23,59

Primorsko- goranska županija 180.706 7,31

Nerezidenti strane banke- Austrija 87.308 3,53

Zagrebačka županija 81.590 3,30

Nerezidenti strane banke- Njemačka 67.075 2,71

- 49 -

Požeško- slavonska županija 54.686 2,21

Osječko- baranjska županija 41.329 1,67

Varaždinska županija 37.973 1,54

Vukovarsko- srijemska županija 26.872 1,09

Nerezidenti strane banke- Nizozemska 22.411 0,91

Nerezidenti strane banke- Italija 22.161 0,90

Ličko- senjska županija 21.138 0,85

Dubrovačko- neretvanska županija 16.558 0,67

Istarska županija 15.541 0,63

Ostali nerezidenti 11.098 0,45

Ukupno 2.286.058 100

Izvor:www.imexbanka.hr

Iz tablice se može vidjeti da je u 2013.godini najveća izloženost riziku u Gradu Zagrebu i to

41,09%,nakon Zagreba slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 23,59%. Najmanja izloženost

riziku je u Istarskoj županiji (0,45%).

5.3.Opći uvjeti poslovanja

1. Korisnik kredita:

Pravo na kredit u Imex banci d.d. mogu ostvariti građani Republike Hrvatske sa stalnim

prebivalištem u Republici Hrvatskoj, u pravilu, fizičke osobe s redovnim mjesečnim

primanjima zaposlene na neodređeno radno vrijeme te umirovljenici.

2. Status klijenta

Status klijenta ostvarujete ukoliko u Banci imate otvoren tekući račun s redovnim mjesečnim

primanjima ili ukoliko u trenutku zahtjeva za kredit u Banci imate štedni račun s minimalno 2

500 EUR štednje ili u protuvrijednosti druge valute minimalno 3 mjeseca (bez obzira je li

štedni ulog oročen ili nije). Korisnik kredita sa statusom klijenta stječe pravo na povoljnije

uvjete kreditiranja.

- 50 -

3. Namjenski kredit:

Za odobravanje namjenskih kredita, Banka je dužna osigurati potrebnu dokumentaciju kojom

korisnik kredita potvrđuje namjensko korištenje sredstava iz kredita ili bavljenje djelatnošću

za koju se odobravaju sredstva kreditnog programa.

4. Nenamjenski kredit:

Za odobravanje nenamjenskih kredita Banka nije dužna utvrđivati namjenu korištenja.

5. Lombardni kredit:

Lombardnim kreditom smatra se kredit za koji je Banka kao instrument osiguranja primila

namjenski depozit najmanje u visini odobrenog kredita i najmanje na rok odobrenja kredita.

6. Depozit:

Može se uplatiti iz odobrenog kredita. Kamatna stopa na depozit iznosi 0,10% godišnje.

7. Naknada:

Isplaćuje se jednokratno iz odobrenog kredita.

8. Korištenje kredita:

Kredit se isplaćuje u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB za EUR važećem na

dan isplate kredita.

9. Otplata kredita:

Kredit se otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima koji dospijevaju svakog prvog u

mjesecu.

10. Instrumenti osiguranja otplate kredita:

Ovisno o vrsti i iznosu kredita, klijent je dužan dostaviti Banci instrumente osiguranja otplate

kredita. Prihvatljivim instrumentima osiguranja smatraju se mjenice, suglasnost o zapljeni

plaće i/ili računa sudionika u kreditu, založno pravo/prijenos prava vlasništva, police

osiguranja, namjenski oročen depozit i drugi instrumenti koje je klijent dužan dostaviti na

zahtjev i po izboru Banke.

- 51 -

11. Efektivne kamatne stope u kreditnom poslovanju:

Efektivna kamatna stopa odražava ukupan trošak kredita i izračunava se sukladno propisima

Hrvatske narodne banke.

Efektivnu kamatnu stopu Banka će prethodno predočiti klijentu. Efektivne kamatne stope

iskazane su u pisanom obliku i dostupne su klijentima putem distribucijskih kanala Banke.

12. Otkaz kredita:

U slučaju nepridržavanja ugovornih odredbi Banka će otkazati ugovor o kreditu.

13. Ostalo:

Sudužnik ili solidarni jamac u nenamjenskim kreditima građana može biti državljanin

Republike Hrvatske sa stalnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj zaposlen na neodređeno

vrijeme (te umirovljenik) bez obzira na mjesto zaposlenja korisnika kredita.

14. Posebne pogodnosti:

Otplata kredita u drugoj banci s tim da se rata tog kredita ne uzima u obzir kod obračuna

kreditne sposobnosti za novi kredit. Otplata se vrši po dostavljenoj Potvrdi o ostatku duga.

15. Dodatni uvjeti:

Dodatni uvjeti koji se uzimaju u obzir kod donošenja odluke o odobrenju pojedinačnog

kredita, a radi određivanja kreditne sposobnosti su:

· za nenamjenske kredite: sudionici kreditnog posla u trenutku dospijeća kredita ne

smiju biti stariji od 70 godina

· za nenamjenske kredite: ako korisnik kredita nije kreditno sposoban, može imati

jednog ili dvojicu sudužnika tako da mu se kreditna sposobnost utvrđuje na način

da mjesečni anuitet ne prelazi 1/3 njihovih zbrojenih prosjeka neto plaća za zadnja

tri mjeseca ili mirovine za zadnji mjesec umanjenu za odbitke u posljednjem

mjesecu

· za nenamjenske kredite: ako korisnik kredita ima primanja niža od 2 000 kn, treba

pribaviti jednog ili dvojicu sudužnika

- 52 -

· za namjenske kredite: sudionici kreditnog posla u trenutku dospijeća kredita ne

smiju biti stariji od 65 godina

· ukoliko Banka odobrava kredite fizičkim osobama temeljem sklopljenog ugovora

o osiguranju potraživanja po kreditima fizičkih osoba s nekom od osiguravajućih

kuća, Banka kao i svi sudionici kredita, moraju se pridržavati i drugih dodatnih

uvjeta koji su definirani tim ugovorom

16. Izmjene općih uvjeta

Izmjene ovih Općih uvjeta Banka će učiniti dostupnim u poslovnoj mreži Banke te na

službenim stranicama Banke najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu.

17. Rješavanje prigovora i sporova

Ako Klijent smatra da se banka ne pridržava uvjeta iz ugovora o pružanju bankovnih,

odnosno financijskih usluga, te ovih Općih uvjeta, može svoj prigovor podnijeti banci u bilo

kojoj poslovnici ili putem pošte, telefona, telefaks uređaja ili elektroničke pošte. Banka će na

prigovor odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana. (www.imexbanka.hr.)

5.4.Raspoređivanje plasmana u rizične skupine

Plasmani se raspoređuju u rizične skupine zbog:

· pravovremenog postupka kontrole i naplate kredita,

· zbog internih regulatora naplate,

· zbog sprječavanja gubitka ili stečaja banke zbog hibridnih instrumenata tj. Rizika ne

vraćanja kredita.

· zbog praćenja klijenata u poslovanju i vraćanja kredita.

.

Ovisno o mogućnostima naplate, odnosno o očekivanim budućim novčanim tokovima

Hrvatska narodna banka sve plasmane dijeli se u tri šire kategorije, a to su:

· plasmani za koje nisu identificirani dokazi o umanjenju njihove vrijednosti na

pojedinačnoj osnovi (rizična skupina A),

- 53 -

· plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove

vrijednosti, odnosno djelomično nadoknadivi plasmani (rizične skupine B-1/B-2/B-3) i

· plasmani za koje su identificirani dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove

nominalne knjigovodstvene vrijednosti, odnosno potpuno nenadoknadivi plasmani

(rizična skupina C).

Kreditna institucija dužna je odobrene plasmane na početku ugovornog odnosa klasificirati u

rizičnu skupinu A.

Za klasifikaciju plasmana u rizičnu skupinu A potrebno je ispuniti sve sljedeće uvjete (HNB,

2010, p.9):

· da sadašnje dužnikovo financijsko stanje i procijenjeni budući novčani tokovi ne

dovode u pitanje daljnje poslovanje dužnika i podmirivanje njegovih tekućih i budućih

obveza prema kreditnoj instituciji i drugim vjerovnicima,

· da dužnik podmiruje svoje obveze prema kreditnoj instituciji u ugovorenim rokovima,

a samo iznimno i povremeno po isteku dospijeća i

· da su plasmani osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja potraživanja kreditne

institucije iz članka 36. do 38. ove Odluke.

Djelomično nadoknadivim plasmanima smatraju se oni plasmani za koje se, zbog smanjene

kreditne sposobnosti dužnika, zakašnjenja u podmirivanju obveza prema kreditnoj instituciji i

smanjenja vrijednosti raspoloživih instrumenata osiguranja, procjenjuje da neće biti moguće

naplatiti glavnicu i kamate u ugovorenoj visini. To su plasmani za koje postoje dokazi da je

sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova po tim plasmanima manja od njihove

nominalne knjigovodstvene vrijednosti.

- 54 -

Kreditna institucija dužna je djelomično nadoknadive plasmane klasificirati prema visini

utvrđenoga gubitka u sljedeće rizične skupine koje su prikazane i u Tablici br.7. (HNB, 2010,

p.13):

· u rizičnu skupinu B-1 (plasmani za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% nominalnoga

knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana),

· u rizičnu skupinu B-2 (plasmani za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70%

nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana) i

· u rizičnu skupinu B-3 (plasmani za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje

od 100% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana).

Potpuno nenadoknadivim plasmanima smatraju se potraživanja kreditne institucije nastala na

temelju sporne pravne osnove i druga potraživanja za koje se zbog osobito lošega imovinskog

i financijskog položaja dužnika, kao i izostanka adekvatnih instrumenata osiguranja, ne mogu

očekivati nikakvi novčani tokovi za podmirenje obveza dužnika prema kreditnoj instituciji.

U nastavku se može uočiti tablica koja prikazuje raspoređivanja plasmana na temelju kriterija

urednosti u podmirivanju obveza raspoređenih u rizičnih skupine.

Tablica 11. Raspoređivanje plasmana na temelju kriterija urednosti u podmirivanju

obveza u Imex banci d.d.Split, u 2013.godini

Rizična skupina Kašnjenje u podmirivanju

obveza

Ispravak vrijednosti glavnice

A Do 90 dana -

B1 91-180 dana 10%

B2 181-270 dana 30%

B3 271-365 dana 70%

C Preko 365 dana 100%

www.imexbanka.hr.

- 55 -

Slijedeća tablica prikazuje umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata.

Tablica 12. Umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata u Imex banci

d.d., Split u 2012. i 2013.godini

u 000 kn

2013.

Zajmovi i

potraživanja

od

komitenata

2013.

Rezervacije

za umanjenje

vrijednosti

2012.

Zajmovi za

potraživanja

od

komitenata

2012.

Rezervacije

za umanjenje

vrijednosti

Indeks

2012./2013.

(zajmovi)

Indeks

2012./2013.

(rezervacije)

A 1.743.178 14.545 1.617.763 - 107,5 0

B1 142.862 16.359 150.258 13.672 95,0 119,6

B2 24.816 9.428 10.252 4.242 242,0 222,2

B3 11.568 8.997 15.103 11.429 76,5 78,7

C 42.968 42.377 25.993 25.993 165,3 165,3

Ukupno 1.964.792 91.706 1.819.369 55.336

Izvor:w ww.imexbanka.hr.

U rizičnoj skupini A zajmovi i potraživanja u 2013.godini iznose 1.743.178 tisuća kuna dok u

2012.godini iznose 1.617.763 tisuća kuna i bilježe rast od 1,07% u 2013.godini u odnosu na

prethodnu godinu. U rizičnoj skupini B1 zajmovi i potraživanja u 2013 godini iznose 142.862

tisuća kuna dok u 2012.godini iznose 150.258 tisuća kuna i bilježe pad od 0,95% u

2013.godini u odnosu na prethodnu godinu. U rizičnoj skupini B2 zajmovi i potraživanja u

2013.godini iznose 24.816 tisuća kuna dok u 2012.godini iznose 10.252 tisuća kuna i bilježe

rast od 2,42% u odnosu na prethodnu godinu. U rizičnoj skupini B3 zajmovi i potraživanja

iznose 11.568 tisuća kuna, dok u 2012.godini iznose 15.103 tisuća kuna i bilježe pad od

0,76% u odnosu na prethodnu godinu. U rizičnoj skupini C zajmovi i potraživanja u

2013.godini iznose 42.968 tisuća kuna dok u 2012.godini iznose 25.993 tisuća kuna i bilježe

rast od 1,65% u odnosu na prethodnu godinu.

- 56 -

U rizičnoj skupini A rezervacije za umanjenje vrijednosti u 2013.godini iznose 14.545 tisuća

kuna dok u 2012.godini iznose 0 kuna. U rizičnoj skupini B1 rezervacije za umanjenje

vrijednosti u 2013 godini iznose 16.359 tisuća kuna dok u 2012.godini iznose 13.672 tisuća

kuna i bilježe rast od 1,19% u 2013.godini u odnosu na prethodnu godinu. U rizičnoj skupini

B2 rezervacije za umanjenje vrijednosti u 2013.godini iznose 9.428 tisuća kuna dok u

2012.godini iznose 4.242 tisuća kuna i bilježe rast od 2,22% u odnosu na prethodnu godinu. U

rizičnoj skupini B3 rezervacije za umanjenje vrijednosti iznose 8.997 tisuća kuna, dok u

2012.godini iznose 11.429 tisuća kuna i bilježe pad od 0,78% u odnosu na prethodnu godinu.

U rizičnoj skupini C rezervacije za umanjenje vrijednosti u 2013.godini iznose 42.337 tisuća

kuna dok u 2012.godini iznose 25.993 tisuća kuna i bilježe rast od 1,65% u odnosu na

prethodnu godinu.

- 57 -

6.ZAKLJUČAK

Financiranje bitno utječe na gospodarstvo kao poluga u investicijama što dovodi do razvoja,

zapošljavanja, potrošnje.

Kreditni rizik je najčešći,materijalno najznačajniji, po obuhvatu najkompleksniji rizik kojem

se izlažu financijski i nefinancijski subjekti u svojem poslovanju. On je i rizik svakodnevnice,

rizik malog čovjeka,rizik siromašnih i rizik bogataša, rizik kućanstava, jednom riječju

društveni rizik s kojim svi moraju znati živjeti.

Prema mišljenju poznatog američkog ekonomista Franka Knighta definicija rizika je: Rizik je

pojava kada postoji jasno određena distribucija vjerojatnosti nekog događaja i moguće je

izračunati stvarnu vjerojatnost nekog događaja.

Prema zakonu o kreditnim institucijama iz XII-2013. i pratećim propisima postoji više vrsta

rizika, a najopasniji rizici u poslovanju banke i rizici koji imaju najviše utjecaja na račun

dobiti i gubitka su: rizik likvidnosti, rizik ročne strukture i kreditni rizik.

Upravljanje rizicima je skup postupaka, metoda i politika za utvrđivanje, mjerenje

procjenjivanje ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je

banka izložena u svojem poslovanju.

Kreditni rizik je potencijalni gubitak koji se materijalizira u slučajevima neplaćanja, kašnjenja

plaćanja ili neispunjavanja obveza dužnika. Problem kreditnog rizika kod banaka je u tome

što banka ne može predvidjeti budućnost i ne može znati koji će kredit biti vraćen ili neće.

Banka daje kredite na neki definirani rok i vjeruje da će biti vraćeni na vrijeme, ali ponekad

zbog određenih okolnosti ne vrate na vrijeme kredit. Kako banka primi sredstva obvezna je ta

sredstva vratiti svojim depozitima. Postoje i plasmani koji nisu adekvatno osigurani pa postoji

mogućnost da se u potpunosti ne vrate banci. Takve loše plasmane banka mora podmiriti iz

vlastite dobiti i vlastita kapitala.

U praksi bankovnog poslovanja najčešće se spominje četiri pristupa vrednovanju kreditnog

zahtjeva. tradicionalni pristup, statički pristup, moderni ili dinamički pristup, vrlo moderan

pristup.

- 58 -

Kreditni rizik se definira kao vjerodostojnost da dužnik ili izdavatelj financijskog sredstva

neće biti sposoban platiti kamatu ili otplatiti glavnicu u skladu s uvjetima definiranima u

sporazumu o kreditiranju. Kreditni rizik podrazumijeva da se plaćanje može odgoditi ili uopće

ne ostvariti i to stvara probleme u novčanim tokovima i utječe na likvidnost banke.

Unatoč inovacijama, kreditni rizik je najznačajniji pojedinačni uzorak stečajeva banaka.

Zbog velikog značajnog utjecaja kreditnog rizika provodi se sveobuhvatna procjena

sposobnosti banke za procjenom, vođenjem, nadzorom, odobravanjem i naplatom kredita,

predujmova, jamstava i drugih kreditnih sredstava. Ukupna provjera upravljanja kreditnim

rizikom uključuje procjenu politika i prakse upravljanja kreditnim rizikom banaka.

Kod upravljanja kreditnim portfeljem, smatra se da je najvažnija kreditna uloga banke, pri

čemu je bitno da banka usvoji zdrave sustave za upravljanje kreditnim rizikom. Uloga

kreditiranja sastoji se od: pregleda obuhvata i raspodjele kreditnih aktivnosti banke, načina

upravljanja kreditnim portfeljem odnosno način na koji se krediti odobravaju, ocjenjuju,

nadziru i naplaćuju.

Imex banka je financijska institucija u potpunom hrvatskom vlasništvu s potpunim

ovlaštenjima za sve vrste transakcija u zemlji i inozemstvu. Prisutna je na financijskom tržištu

duže od dva desetljeća tijekom kojih je izgradila kvalitetnu strukturu klijenata širom Hrvatske.

Posluje s najvećim privrednim subjektima u zemlji, ali i s manjim tvrtkama, obrtima i

građanima kojima nudi spektar svih financijskih proizvoda i usluga.

Na kraju se može zaključiti da će se povećati udio loših kredita u bankama, zbog zaoštrenog

načina prisilne naplate ukoliko dužnici nisu redoviti u plaćanju. A zbog krize ljudi nemaju

dovoljno sredstava da budu redoviti u plaćanju, pa najvjerojatnije zbog toga neće ni uzimati

kredite.

- 59 -

7. LITERATURA

a) Knjige:

1. Gregurek, M., Vidaković N. Bankarsko poslovanje, 2013.

2. Van Greuning H., Bratanovic Brajovic, S. Analiza i upravljanje bankovnim rizicima,

drugo izdanje, 2006.

3. Jakovčević, D., Jolić, I. Kreditni rizik, 2013.

4. Jakovčević, D. Upravljanje kreditnim rizikom u suvremenom bankarstvu, 2000

5. Kandžija V.,Živko I. Poslovna politika banaka, Mostar-Rijeka,2004.

6. Rose P., Renk, F. Menadžment komercijalnih banaka, 2003.

7. Zelenika, R. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, 2000.

b) Web izvori:

1. www.imexbanka.hr (04.04.2014.)

2. www.hnb.hr (05.04.2014.

3. http://forum.burek.com/mala-skola-ekonomije-t337086.35.wap2.html (12.04.2014.)

4. www.limun.hr.(12.04.2014.)

- 60 -

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Visina i struktura aktive i

pasive Imex banke d.d., Split

u 2012. i 2013. godini

36

2. Izvještaj o dobiti i gubitku

Imex banke d.d., Split u 2012.

i 2013. godini

39

3. Porez na dobit u Imex banci

d.d.,Split u 2012. I

2013.godini

40

4. Struktura ukupnih plasmana i

potencijalnih obveza po

poslovnim sektorima Imex

banke d.d., Split u 2013.

godini

41

5. Vrsta i namjena kredita u

Imex banci d.d., Split u

2013.godini

42

6. Zajmovi i predujmovi

klijentima u Imex banci

d.d.,Split u 2012. I

2013.godini

43

7. Pregled neto izloženosti

zajmova prema vrsti zajmova

te tipu zajmoprimaca u Imex

banci d.d.,Split u 2012. I

2013.godini

45

8. Troškovi rezerviranja i 46

- 61 -

prihodi od ukinutih

rezerviranja u Imex banci

d.d.,Split u 2013.godini

9. Podjela izloženosti prema

vrsti djelatnosti u Imex banci

d.d.,Split u 2013.godini

47

10. Geografska podjela

izloženosti u Imex banci

d.d.,Split u 2013.godini

48

11. Raspoređivanje plasmana na

temelju kriterija urednosti u

podmirivanju obveza u Imex

banci d.d.Split, u 2013.godini

54

12. Umanjenja vrijednosti

zajmova i potraživanja od

komitenata u Imex banci d.d.,

Split u 2012. i 2013.godini

55

- 62 -

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov grafikona Stranica

1. Statistika kreditnih odluka-

ideal

15

2. Statistika kreditnih odluka-

realitet

16

3. Struktura neto kredita po

sektorima u Imex banci d.d.,

Split u 2013. godini

42

POPIS SLIKA

Redni broj Naslov slike Stranica

1. Podjela rizika 7

2. Kreditni proces 21

3. Organizacijska struktura

Imex banke

35