UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM RESURSIMA · •Seminar: 1sat – Prezentacija – obvezno ... Sustavi...
Transcript of UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM RESURSIMA · •Seminar: 1sat – Prezentacija – obvezno ... Sustavi...
2.6.2014.
1
UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM RESURSIMA
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
Prof.dr.sc. Josip Mesarić
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14 1
PREDMET UIR (Information Resource Managament)
• Nastava:
• Predavanja: 2 sata
• Vježbe: 1sat tjedno. Ukupno 5 vježbi
• Seminar: 1sat – Prezentacija – obvezno predstavljanje; uvjet za ispit
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
2
Izvor Bodovi
Prisustvo predavanjima 5
Uspješno izvedene vježbe 20
Seminarski rad 25
Test 50
2.6.2014.
2
IRM KURIKULUM
• Temelj: Curriculum Model 2000 of the Information Resource Management Association and the Data
Administration Managers Association, (Cohen, Eli (ed.) Curriculum Model, 2000 of the Information Resource Management Association and the Data Administration Managers Association, (accessed from, http://gise.org/IRMA-DAMA-2000.pdf)
• IS 2010 Model curriculum
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14 3
POPIS PREDMETA IRM KURIKULUMA
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
4
(Cohen, Eli (ed) Curriculum Model 2000 of the Information Resource Management Association and the Data Administration Managers Association, http://gise.org/IRMA-DAMA-2000.pdf)
2.6.2014.
3
Sadržaj studija IRM-a
• IRM1 – Principi IRM-a • IRM2 – Tehnologije informacijskih sustava • IRM3 – Algoritamski koncepti i IRM • IRM4 – Strukture podatkovnih resursa i administriranje • IRM5 – Skladištenje podataka, Dubinsko pretraživanje i Sustavi za potporu odlučivanju • IRM6 – IRM dizajn i implementacija • IRM 7 – Komunikacijske tehnologije i informacijski management • IRM 8 – Globalni Informacijski Management • IRM 9 – Informacijski sustavi za izvršne menadžere • IRM 10 – Izabrana poglavlja IR Managementa
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
5
Materijali, izvori, literatura
• Praktikum UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM RESURSIMA
• Bilješke na predavanjima
• Literatura uz poglavlja i izvori navedeni su nakon svakog poglavlja
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
6
2.6.2014.
4
Upravljanje informacijskim resursima - sylabus
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
7
Upravljanje opskrbnim lancima - raspored predavanja 2012/13. g.
Uvod u informacijske koncepte 22.04.
Informacijski resursi, vrste i tipovi podataka i informacija 22.04.
Alati za pretraživanje informacija na web-u 29.04.
ICT 29.04.
Svojstva i vrijednost informacije 06.05.
Informacijska sigurnost 06.05.
Upravljanje informacijskim sadržajima 13.05.
Sustavi za upravljanje informacijskim sadržajima 13.05.
Uvod u ERP sustave 20.05.
EIM i arhitektura IS-a 20.05.
Upravljanje znanjem i poslovna inteligencija 27.05.
Predrok 03.06.
UVOD U INFORMACIJSKE KONCEPTE UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM RESURSIMA
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
8
2.6.2014.
5
ŠTO JE UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM RESURSIMA (INFORMATION RESOURCE MANAGEMENT –IRM)
Upravljanje informacijskim resursima (IRM) je: Koncept u kojem se informacija prepoznaje i iskorištava
kao ključni resurs za upravljanje. Tehnika upravljanja infromacijama kao dijeljenim
organizacijskim resursima IRM uključuje Identifikaciju informacijskog resursa Tip i vrijednost informacije koju osigurava Način klasificiranja, vrednovanja, obrade, pohrane,
razmjene i distribucije podataka i informacija Izvor:prilagođeno prema: http://www.businessdictionary.com/definition/information-
resources-management-IRM.html
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
9
Funkcija IRM-a
• Funkcija IRM-a jest „studij i diseminacija načina za najbolje iskorištavanje informacija u različitim organizacijskim i individualnim funkcijama”. (Khosrowpour, 1989).
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
10
2.6.2014.
6
Osnove za IRM koncept – pretpostavke
• Prepoznavanje informacije kao najvažnijeg dijela organizacijske imovine,
• Razumijevanje principa, karakteristika i iskorištavanja informacijskog managementa,
• Razumijevanje vrijednosti i značaja informacijskog resursa u svim funkcionalnim područjima poslovanja i osobnog djelovanja
• Shvaćanje vrijednosti i tipa informacije, karakteristika efektivne informacije, ekonomije informacija, upravljačkih funkcija u informacijski orijentiranom odlučivanju i odnosa između informacijskih resursa i ostalih organizacijskih resursa.
(Izvor : IRM curr. str.12)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
11
Osnove za IRM koncept -kritična pitanja
• Okruženje: informacijski manager mora upravljati decentraliziranim okruženjem gdje je u fokusu konačni korisnik informacija.
• Uloga: informacijski manager djeluje kao agent između informacijskih resursa i korisnika
• Prošireni fokus promatranja: informacijski manager mora razumijevati globalna pitanja informacijske razmjene (internacionalizacija informacijskih resursa) i razumijevanje lokalnih
potreba konačnih korisnika kao i tehnologije • Integracija: IS, odjel PIS i ERP • Povećani rizici u pronalaženju i eksploataciji informacijskih resursa • Neadekvatno obrazovanje u području IRM-a.
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
12
2.6.2014.
7
INFORMACIJSKI MENADŽMENT –osnovni informacijski koncepti
• Što je podatak, informacija, znanje, inteligencija; karakteristike informacija
• Podatkovni oblici i vrste informacija u poslovnom sustavu
• Vrijednost informacije
• Tehnologije obrade – struktura i povijesni pregled IRM-a
• Sudionici u stvaranju i korisnici informacija
• Informacijski sustav
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
13
Podatak
• Podatak (data – latinski množina od datum)nešto što je dano kao takvo (broj, slovo, pojedinost, nevrednovana činjenica, koncept, opis, pojava)
• Data (engleski) – označava jedninu masivne imenice a koristi se i kao jednina
• U ICT- u: sekvencija simbola izvedenih iz fiksnog alfabeta (0, 1) -simbola koji se mogu unositi u računalni sustav, na neki način “obraditi”, pohraniti, isporučiti i prevesti u drugi skup simbola
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
14
2.6.2014.
8
Informacija Porijeklo (u engleskom jeziku): informing -> davanje forme ili oblika umu –
obrazovati, podučavati, trenirati
Informacija – ima više značenja ovisno o kontekstu:
• “obrađeni” podatak; podatak u kontekstu; smisao, znanje , instrukcija, komunikacija, reprezentacija i mentalni stimulans
• Informacija je mjerilo za neizvjesnost (redukcija neizvjesnosti)
Aspekti:
• Informacija kao poruka (poruka je materijalizirana informacija; isporučitelj – informacija - primatelj)
• Informacija kao okvir (oblik)- pretpostavlja odvojivost između objekta i njegove reprezentacije (ekonomija – ekonomska statistika)
• Informacija kao senzorski ulaz (opisuje „uzročni” ulaz u sustav i može predvidjeti njegovo ponašanje
• Informacija kao utjecaj koji dovodi do transformacije
• Informacija kao svojstvo u fizici
• Informacija kao zapis – slog u bazi podataka
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
15
Transformacija podataka u informacije
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
16
Transformacija podataka u informacije:
informacijski model Ulazni podatak obrađuje se uz upotrebu nekog unaprijed dogovorenog programa - softverskog rješenja i generirat će (ili neće) neki skup informacija ovisno o programima koji su instalirani
Transformacija podataka u informacije:
funkcionalni model “obrada” će se izvršiti ili neće (odgodit će se) što ovisi o pohranjenom modelu . Izlazni skup ovisit će o sposobnostima korisnika za korištenje tog izlaza i načina kako je izvršena pohrana
2.6.2014.
9
Znanje – informacije u kontekstu
• informacije i podatci vezani uz spoznajni proces i iskustvo; sposobnost (čovjeka, ljudi, strojeva) za iskorištenje informacije (Pr. rješavanje matematičkog modela – jednadžbe)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
17 Izvor: Souček
Mudrost – (Inteligencija) - znanje u kontekstu
• Inteligencija (mudrost) – sposobnost iskorištavanja znanja za nova znanja (nove informacije i podatke)
• Primjer: primjena matematičkih modela u objašnjavanju ekonomskih pojava
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
18
2.6.2014.
10
DataInformationKnowledgeWhisdom – koncept
strukturalni (funkcionalni) odnosi
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
19
D I K U D
Podatci Informacije Opisuje ŠTO
Znanje Opisuje KAKO
Razumijevanje Opisuje ZAŠTO
Mudrost Opisuje ŠTO JE NAJBOLJE
T
e
Raditi stvari na pravi način Raditi prave stvari
PROŠLOST BUDUĆNOST
Da li je to cijela istina ili nešto nije rečeno ?: odgovori su u filozofiji i teoriji sustava i informacija
Trust - povjerenje
e Expirience - iskustvo
Cikličnost procesa i odnos unutrašnje - vanjsko
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
20
D I K U D
Podatci Informacije Opisuje ŠTO
Znanje Opisuje KAKO
Razumijevanje Opisuje ZAŠTO
Mudrost Opisuje ŠTO JE NAJBOLJE
T
e
S u s t a v (čovjek i/ili stroj) Okruženje
TRANSFORMACIJA I POHRANA
2.6.2014.
11
DIKW – prošireni koncept
• Prema Russell Ackoff, sadržaj ljudskog uma može se podijeliti na 5 kategorija:
• Podatci: simboli • Informacija: podatci koji su obrađeni da bi
bili upotrebljivi i korisni; odgovaraju na pitanja
“tko”,”što”, “gdje” i “kada” • Znanje: primjena podataka i informacija ; odgovara na pitanja “kako” • Razumijevanje: odgovara na pitanje “zašto” • Mudrost: vrednuje razumijevanje. Izvor:Gene Bellinger, Durval Castro, Anthony Mills, Data, Data, Information, Knowledge, and Wisdom,
http://www.systems-thinking.org/dikw/dikw.htm
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
21
DIKW – povezanost i razumijevanje
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
22
Izvor:Gene Bellinger, Durval Castro, Anthony Mills, Data, Information, Knowledge, and Wisdom, http://www.systems-thinking.org/dikw/dikw.htm
2.6.2014.
12
Podatak, informacija, znanje, inteligencija –hijerarhijska reprez.
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
23
Where is the life we have lost in living? Where is the wisdom we have lost in knowledge?
Where is the knowledge we have lost in information? (T.S. Eliot: The Choruses from the Rock)
Podatci, informacije, znanje i inteligencija na računalnoj tehnologiji
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
24
podatci
program
Informacija
program
podatci
meta podatci
pravila
znanja oobrada modeli
2.6.2014.
13
PODATCI
Tipovi podataka
Pojavni oblici i izvori u poslovnom sustavu
Podatci i računalni sustav
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
25
Podatci - tipovi podataka – pojavni oblici
• Znakovi alfabeta, signali i simboli
• Brojevi
• Slike (pokretne i nepokretne)
• Zvuci
• Multimedija
Što i na koji način prihvaćamo, prerađujemo,
pohranjujemo, pretražujemo, isporučujemo,komuniciramo ?
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
26
Uloga tehnologije ???
digitalizacija
2.6.2014.
14
Tipovi podataka – kontekst, pristup i način shvaćanja
• Sintaktički tip – je oznaka združena s varijablom kada je ona deklarirana; ne daje nikakvo semantičko značenje tipu
• Reprezentacijski tip – tip definiran u smislu kompozicije (odnosa) jednostavnih podataka
• Reprezentacijski tip i tip ponašanja – reprezantacijski koji uključuje skup operatora kojima se repezentacija manipulira
• Vrijednosni (u okviru prostora mogućih vrijednosti) - ukazuje na moguće vrijednosti koje podatak može imati
• Vrijednosni tip i tip ponašanja – tip određuje skup vrijednosti i skup funkcija koje se na te vrijednosti mogu primijeniti
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
27
Tipovi podataka u računalnoj tehnologiji - 1
• Tip podatka (data type) u širem smislu definira skup vrijednosti (atributa) i dozvoljene operacije nad tim vrijednostima. U svakom programskom jeziku definiraju se ili izvode podatkovni tipovi i operacije koje su nad njima dozvoljene.
• Primitivi
– Osnovni tip – tip podatka koji se može primijeniti u izgradnji programa s nekim programskim jezikom ((znak –karakter, cijeli broj – integer; Necijeli (floating point); boolean – logički (true, false); referenca (pokazivač) - vrijednost koja ukazuje na drugi objekt
– Ugrađeni tip - tip podatka za kojeg programski jezik podržava izgradnju programa (Tuples – Pyton; Povezane liste –LISP; Kompleksni brojevi – Fortran; C, Perl….), Racionalni brojevi – LISP, Perl, Python; Hash tablice - LISP, Perl, Python, D,Lua; Klase funkcija – u jezicima koji podržavaju funkcionalno programiranje (LISP, ML, Perl, C#...)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
28
2.6.2014.
15
Tipovi podataka u računalnoj tehnologiji - 2
• Apstraktni tip podataka – bilo koji podatak koji ne specificira njegovu implementaciju (stog – stack, povezana lista, stablo, graf)
• Kompozitni (složeni) tipovi podataka – izvedeni iz više primitiva (podatkovne strukture: polje, slog, unija, skup, objekt, algebarski tipovi podataka) ; način na koji su strukturirani zove se podatkovna struktura
• Funkcijski tipovi podatka
• Strojni tip podataka – binarni tipovi (bit) i njihove strukture (byte-oktet; riječ – 32 ili 64 bita)
• Objektni tip podataka – može biti varijabla, funkcija ili podatkovna struktura; u objektnom programiranju to je instanca klase
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
29
Podatci – modeli podataka
• Model podataka se može shvatiti kao apstraktni model koji opisuje kako su podatci predstavljeni i kako im se pristupa. Model podataka određuje smisao podataka – strukturirani podatci
• Slike, binarne datoteke, tekstualni podatci u nekom prirodnom jeziku i sl. su nestrukturirani i njihov smisao se u danom kontekstu mora objasniti.
• Strukturirani podatci - dio su modela baza podataka za čije kreiranje, obradu, pretraživanju i predstavljanje u korisniku razumljivoj formi se koriste posebni programski sustavi (DBMS)
• Nestrukturirani podatci – kreiraju se, pretražuju i obrađuju posebnim softverskim alatima kako bi se u njihovim međusobnim odnosima otkrila pravila i okviri koji za korisnika imaju karakter novosti (novostvorene vrijednosti) (Metode datamininga, semantičke mreže, ekspertni sustavi)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
30
2.6.2014.
16
Podatci: vrste podataka u poslovnoj organizaciji
Kriteriji za klasificiranje:
1. Strukturiranost: način i vrsta organizacije podataka
• Strukturirani (čvrsto strukturirani podatci u tablicama baza)
• Polustrukturirani (kombinacija tekstualnih, grafičkih i tabličnih)
• Nestrukturirani (tekstovi i nestrukturirana izvješća)
2. Ciljevi kojima služe: razina upravljanja i upravljački aspekt
• Operativni
• Taktički
• Strateški
3. Poslovne funkcije: svrhovitost u poslovnom sustavu
• Računovodstveni
• Financijski
• Proizvodni
• Marketinški...
4. Porijeklo
• Interni
• eksterni Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
31
Upravljanje podatcima (data management) - 1
• Prikupljanje zahtjeva za podatcima – usmjereno na prikupljanje i analizu koji su podatci potrebni i kako će se koristiti u poslovnim aplikacijama i operacijama
• Oblikovanje podatkovne arhitekture – prilagođavanje i mapiranje poslovnih zahtjeva podatkovnim izvorima i strukturama i modelima
• Administriranje podataka – oblikovanje i održavanje podatkovnih sustava s ciljem osiguranje pristupa podatcima, sigurnost i zaštitu arhiviranje i restauraciju
• Nadzorništvo i usluživanje podatcima – obuhvat, izdavanje, arhiviranje i baratanje podatcima u okviru životnog ciklusa podataka u poslovnom sustavu Upravljanje informacijskim resursima
2013/14 32
2.6.2014.
17
Upravljanje podatcima (data management) - 2
• Kvaliteta podataka – fokus je na osiguranju podataka koji su vezani za i udovoljavaju zahtjevima točnosti, cjelovitosti, formatima i drugim elementima kvalitete
• Upravljanje metapodatcima – obuhvaća aktivnosti koje će osigurati da organizacija znade i razumije podatke koje ima, kontekst u kojem se koriste i način kako se koriste
• Privatnost i usuglašenost s poslovnom politikom- osiguranje privatnosti i pristajanje uz korporacijsku politiku koja je usmjerena na definiranje pristupa, korištenje i dijeljenje podataka, posebice podataka klijenata.
Izvor: prilagođeno prema: Functional data management model, baseline consulting, http: //www.baselineconsulting .com
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
33
Informacijski resurs
Kako shvaćati podatkovni/informacijski resurs:
• Informacijski resurs je sve što ima potencijal da se nekom obradom od njega proizvede informacija i/ili znanje (koje će se iskorištavati u odlučivanju)
• Problem: što će upravljač s informacijom:
• Realizirati neki cilj, stvoriti novu vrijednost, uskladištiti za drugu priliku…
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
34
Problem mjerenja vrijednosti informacije
2.6.2014.
18
Kriteriji:
• Područje, širina i dubina proučavanja
• Vremenski okvir njihova nastajanja i životni ciklus
• Ciljevi i potrebe korisnika
• Podrijedlo informacija
• Vrste dokumenata i nositelja informacija…
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
35
Podjela informacija
Informacijska imovina i problem upravljanja informacijskom imovinom
• Problem koji je postojao nekada: nedostatak informacija
• Problem koji postoji danas: preobilnost informacija
• Problem koji postoji uvijek: Prava informacija na pravom mjestu u pravo vrijeme i po prihvatljivim troškovima
• Informacijskom imovinom treba upravljati: upravljanje je lako izvedivo na strukturiranim sadržajima i znantno teže na nestrukturiranim sadržajima
• Problem: većina je informacijskih sadržaja u poslovnim sustavima nestrukturirana
36 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
19
Strukturiranost i upravljivost informacijskim sadržajima
Strukturirani sadržaj (dominantno upravljiv)
Strukturirani sadržaji
(teško upravljivi)
Omogućava inoviranje, pohranu, kolaboraciju , zakonsku usklađenost,
simulacije i modeliranje, upravljanje znanjem, integraciju poslovnih
procesa
Nestrukturirani sadržaji (dominantno neupravljivi )
Prijelaz iz neupravljivog u upravljivi
Upravljivo Neupravljivo
Stru
ktu
rira
no
N
estr
ukt
uri
ran
o
37 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Vrijednost informacije i životni ciklus informacije
• Vrijednost informacije mijenja se s vremenom
• Generički životni ciklus informacije: 1. Kreiranje/Prikupljanje
2. Kategorizacija
3. Pohrana
4. Pretraživanje
5. Korištenje
6. Arhiviranje
7. Uništavanje
38 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Izvor: Prilagođeno prema: Aptus Solution: Turrning Information into Advantage with Information Asset Management, 2006
2.6.2014.
20
Životni ciklus upravljivih i neupravljivih informacija i njihova vrijednost
Kre
iran
je/
Pri
kup
ljan
je
Kat
ego
riza
cija
Po
hra
na
Pre
traž
ivan
je
Svak
od
nev
no
ko
rišt
enje
Arh
ivir
anje
Un
išta
van
je
Po
vrem
eno
ko
rišt
enje
Vri
jed
no
st in
form
acije
Niska
Srednja
Visoka
Izvor: Prilagođeno prema: Aptus Solution: Turrning Information into Advantage with Information Asset Management, 2006
39 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Koristi od upravljanja informacijskom imovinom
• Povećanje efikasnosti donošenja i kakvoće poslovnih odluka
• Povećanje vrijednosti informacije čineći ju raspoloživom za upotrebu
• Ograničavanje izlaganju rizicima čuvanjem u skladu sa zakonskim propisima i pravilima struke
• Smanjenje zahtjeva za pohranom zbog dedupliciranja i stavljanje na kraj životnog ciklusa
40 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
21
• Informacija – kontekst u kojem se podatcima daje neko značenje (konvencije koje se koriste za njihovo interpretiranje
• Dokument –način (zajedno s medijem) na kojem je zapisana informacija
• Informacijsko dokumentacijska jedinica (u bibliotekarstvu) – medij, podatci i značenje koje im se pripisuje
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
41
Informacija, dokument, informacijsko-dokumentacijska jedinica
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
42
Primarne, sekudarne i tercijarne informacije: nastajanje i odnosi
KORISNICI
PRIMARNE IZVORNE
INFORMACIJE
vrijeme 1
TERCIJARNE (IZVEDENE)
INFORMACIJE vrijeme 3
SEKUNDARNE (UPUTNE)
INFORMACIJE vrijeme 2
Autori: nove spoznaje, ideje, događaji
Autori (stručnjaci) Dokumentalisti/ informacijski stručnjaci/bibliotekari
Skraćivanje, sažimanje, evidentiranje
Skraćivanje, sažimanje, evidentiranje
Pretraživanje, selekcija
Izvor: Prilagođeno prema: Tibor Toth, Podjela informacija na primarne sekundarne i tercijarne 2002) http://www.hidd.hr/articles/podjela_informacija.php
2.6.2014.
22
Primarne (izvorne) informacije
Opće karakteristike Vrste primarnih dokumenata
• Primarne (izvorne) informacije – informacije po prvi puta objavljene i na kojima se baziraju ostale informacije. Uključuju neposredne rezultate znanstveno-istraživačkog rada, izvorna umjetnička djela (literarna, muzička, likovna) i ostale informacije o bilo kojoj domeni.
• Znanstvena i stručna djela
– članci (u časopisima, knjigama)
– Referati sa skupova
– Patenti
– Elaborati i studije
– Laboratorijski dnevnici
– Disertacije, magistarski radovi
• Literarna djela
• Fotografije i druga umjetnička djela
• Muzička djela
• Muzejski predmeti
• Autobiografije
• Pisma i korespondecije
• Intervjui
• Govori
• Izvorne vijesti
• Statistike
• Vladini dokumenti
• Matične knjige
• Sudski zapisnici itd.
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
43
Sekundarne (uputne) informacije
Opće karakteristike sekundarnih informacija Vrste sekundarnih informcija
• Sekundarne informacije – opisuju primane izvore; daju opis i/ili lokaciju izvora informacije. Osnovna namjena im je pomoć u pronalaženju i otkrivanju sadržaja i lokacija dokumenata; upućuju korisnika na izvor informacija (primarni, sekundarni i tercijarni)
(Izvor: Tot, ibidem, ttp://library.csun.edu/mwoodley/primary.html)
• Katalozi (tiskani i web katalozi) • Adresari • Bibliografije • Info vodiči • Zbirke i baze podataka tablica
sadržaja • Bilteni • Bibliografske reference (sa i bez
sažetaka, sinopsisa, s ili bez citata, indeksne publikacije, bibliografske i citatne baze podataka
• Evidencije izvora informacija, dokumenata, publikacija…
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
44
2.6.2014.
23
Tercijarne – izvedene informacije
Opće karakteristike tercijarnih informacija Vrste tercijarnih informacija
• Izvode se iz primarnih i nakon sekundarnih a nastaju “konsolidacijom, prepakiranjem, evaluacijom, reorganizacijom, sintetiziranjem, kompaktiranjem ili kondenziranjem primarnih informacija s ciljem da ih se prezentira u obliku koji odgovara potrebama pojedinih korisnika” (Tot, ibidem)
• Pregledni radovi svih vrsta • Monografije • Standardi • Enciklopedije • Leksikoni • Almanasi • Riječnici • Kompendiji (područna znanja) • Priručnici svih vrsta • Udžbenici • Biografije osim autobiografija • Komentari, kritike i interpretacije • Tržišne studije
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
45
• Digitalne knjižnice • Web portali znanja • Intranet i Knowledge management sustavi • Online baze podataka i e-časopisi • Content management sustavi • Dokument management sustavi • Web arhivi • Baze znanja • Virtuelne referentne zbirke
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
46
Informacijski i dokumentacijski sustavi i informacijske usluge
2.6.2014.
24
ALATI ZA PRETRAŽIVANJE INFORMACIJA NA WWW-U
Što su tražilice
Kako funkcioniraju tražilice
Optimizacija pretraživanja
47 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
• www se ne može pretraživati direktno veće se pretražuje pomoću specijaliziranih alata koji skupljaju podatke o web stranicama i formiraju ih u posebne baze podataka, omogućavajući korisnicima da putem hipertekstnih poveznica (linkova) pristupaju pronađenim stranicama.
Kategorije • Pretraživači i metapretraživači, • Tematski katalozi (imenici) • Tematski vodiči • Specijalizirane baze podataka
Pretražni alati
48 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
25
• Web pretraživači (roboti, indeksi) koriste specijalne automatizirane programe za "uljanje", "gmizanje" po Webu ("to crawl the web") koji se nazivaju Web crawlers (gmizavac, unjalo) ili spiders (pauci) [4]. Oni skaču s Web mjesta na Web mjesto preko poveznika, prikupljajući naslove svih mjesta, URL, i najmanje neke od njihovih tekstovnih sadržaja. Kada nađu mjesto, oni pretražuju (snimaju) (scan) Web stranice toga mjesta i zapisuju (record) sve informacije u indeks.
• Program kojemu je funkcija indeksiranje ekstrahira informacije iz dokumenata i sprema ih u svoju katalošku bazu podataka. Cilj je spidera posjetiti milijune Web mjesta i ostati s njima u vezi koliko god je moguće. U svojemu hodu po mreži spideri raznih pretraživača međusobno dijele više baza podataka koje dotiču.
• Web search engine – skup programskih alata koji pretražuju informacije na WWW-u. Rezultati se prikazuju u popisu i nazivaju se “pogotci”. Informacija može sadržavati web stranicu, sliku, tekst i/ili ostale tipove datoteka. Neke tražilice imaju alate za rudarenje (u newsbook-u, bazi ili otvorenim direktorijima (katalog kategoriziranih linkova)
Web pretraživači (tražilice)
49 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
• Što imaju i kako rade alati (strojevi) za pretraživanje: • Web crawling (pretraživanje – plaženje po web i skidanje podataka
o posjećenom URL-u) • Indeksiranje – označavanje skinutog materijala prema definiranim
kriterijima (naslovima, poglavljima, zaglavljima, posebnim poljima – metatagovima) i formiranje baze podataka
• Traženje – upotrebom jezika upita (SQL-a) postavlja se zahtjev za traženje indeksne baze prema kriterijima za pretraživanje (ključnim riječima najčešće ili uz kombinaciju raspoloživih operatora – logičkih ili posebnih koje podržava SQL)
• Problem: kako rangirati dobivene rezultate pretraživanja ovisno o značaju kojeg imaju za korisnika
Kako rade tražilice – search engines
50 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
26
Web crawler – računalni program koji pretražuje WWW na metodolški automatiziran način (mrav, automatski indekser, web spider, web robot, web skuter)
• Kreiraju kopije posjećenih stranica za kasnije indeksiranje pomoću search engine-a koji će indeksirati skinute stranice za kasnija pretraživanja. Koriste se također za prikupljanje specifičnih tipova informacija kao što su e-mail adrese (na koje mogu poslati različiti spam)
• To je jedna vrsta softverskog agenta; načelno započinje s listom URL-a (sjemenje). Kada je crawler posjetio URL, identificirao je hiperveze na stranici dodao ih u listu URL-a (crawl frontier) koje se rekurzivno posjećuju prema skupu postavljenih politika.
Politike Crawling je zahtjevan zadatak zbog: • Broja URLa i velikog obujma – crawleri mogu skidati samo dio (frakciju) web stranice u danom vremenu i moraju
definirati prioritete • Brzine kojom se sadržaji mijenjaju – crawler uzima stranicu u momentu kad je ona raspoloživa i vrlo je vjerojatno
da će se u njoj nešto ubzo mijenjati • Dinamičke prirode promjena na web stranicama – server side scripting utiče na dinamičke promjene sadržaja
stranice što predstavlja dodatnu poteškoću u definiranju broja parametara koji će se koristiti za pretraživanje (način sortiranja, vrsta prikaza, format datoteke, korisnički parametri....)
• Dodatni problem: širina pristupnog pojasa (određuje brzinu veze) određuje također stopu osvježenja i efikasan način pretraživanja u ograničenom vremenskom periodu
• Yahoo Crawler (Slurp) • Google Crawler • WebCrawler
Web crawler
51 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
• Politika izbora – koju stranicu skinuti; – važnot stranice je funkcija njoj svojstvene kvalitete – popularnosti i broja posjeta ili domene;
problem ne može se znati unaprijed. Pretraživanje prvo u širinu pa u dubinu (Ako je pretraživaje prvo u dubinu – vertikalne tražilice)
– Restrikcije na linkove koji će se slijediti (pr. Samo na .html, .asp, .php...) – Put k traženom pojmu – Fokusirani crawling – Duboki crawling – pretraživanje pojmova ne samo u naslovu i zaglavljima već bilo gdjeu tekstu
• Politika ponovnog pregleda – kada provjeriti promjene na skinutim stanicama – starost i stopa osvježenja – definira se algoritam
• Politika uljudnosti – kojom se utvrđuje kako izbjeći pretrpavanje web stranica; djelomično rješenje za problem pretrpavanja servera različitim – robot exclusion protocol – administratori određuju koji dio servera se neće dozvoliti za pregledavanje od strane crawlera.
• Politika paralelizacije – kako koordinirati distribuirane web crawlere – bilježenjem URL-a kojeg je jedan crawler pronašao
• Optimizacija search engina – cilj pozicionirati se na prva mjesta u upotrebi pretraživača
Politike web crawlinga
52 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
27
• Opći (Major Search Engines) - najpopularniji su i najvažniji i pokrivaju cijeli svijet; • (Google <http://www.google.com, - Yahoo <http://www.yahoo.com>, • specijalizirani (Specialty Search Engines) - vode pretraživanje kroz baze podataka,
grupe za novosti (Newsgroups), nalaze online programe itd. • Po vrstama sadržaja (npr. Multimedijalni) • Po temama • Opći pretraživači sa specijalnim namjenama (<http://websearch.about.com) • metapretraživači (Metacrawlers) - za razliku od pretraživača, ne pretražuju Web
sami da bi izgradili indekse. Metapretraživači pretražuju nekoliko pretraživača istodobno i rezultate prikazuju na zajedničkoj stranici;
– (BYTESEARCH (http://www.bytesearch.com)
– DOGPILE (http://www.dogpile.com) - brojni pretraživači, Usenet, ima jednostavno i složeno pretraživanje, Boole
– INFERENCE FIND (http://www.inference.com/ifind)
Podjela pretraživača
53 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
– INTERNET SLEUTH (http://www.isleuth.com) - izvrstan za specijalizirana pretraživanja, omogućava određivanje kategorije unutar koje se pretražuje (poduzetništvo, računala, obrazovanje, sport…)
– MAMMA (http://www.mamma.com)
– METACRAWLER (http://www.go2net.com/search.html) - izvrstan za dobivanje brzog odgovora
– PROFUSION (http://www.profusion.com)
– SAVVYSEARCH (http://www.savvysearch.com)
• regionalni (Regional Search Engines) - pretraživači za razne države i regije. Glavne
su kategorije pretraživača svrstane po kontinentima pa zatim po državama; • pretraživači novosti (News Search Engines) - službe tih pretraživača daju iznimno
dobre rezultate pretraživanja kurentnih dogođaja, jer pretražuju relevantna Web mjesta dnevno;
• dječji (Kids Search Engines) - službe dječjih pretraživača dizajnirane su prvenstveno za potrebe djece bilo u fokusiranju bilo u filtriranju mjesta koja bi bila nepodobna za djecu;
Podjela pretraživača
54 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
28
• identificirati vlastiti koncept: tražimo li informacijski izvor ili konkretan podatak
• odabrati ključne riječi (samo jedna ključna riječ možda će nam dati previše pogodaka)
• odrediti sinonime • odabrati Booleove operatore ili simbole • postaviti ograničenja, filtre (jezik, domena, tip
dokumenta, datum, naslovi, URL, poveznici, i drugo).
• http://www.googleguide.com/web_address.html
Strategija pretraživanja
55 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
• Web direktorij – održava ga urednički tim – daje popis web mjesta po kategorijama i subkategorijama
• Unos sadržaja određen je politikom uredništva: sadrži RSS feeds (sadržaje koji su vezani uz neko područje mogućih interesa koji se stalno aktualiziraju)
• Primjer: http://directory.google.com/
Web direktoriji
56 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
29
• Imenički servisi omogućuju objavljivanje i pretraživanje elektroničkih adresa i ostalih podataka o korisnicima mreže (White pages) kao i o uslugama i resursima te davateljima usluga na mreži (Yellow pages).
• U Hrvatskoj pr. http://ds.carnet.hr
Imenički servisi
57 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Kriteriji (I):
Izdavač/Autor
Sadržaj
Struktura/Navigacija
Poveznice
Integritet/Pristup URL: www.clubi.ie/webserch/
also www.webserch.com
Kvaliteta podataka s internetskih izvora
Kriteriji (II): Sadržaj
• Autoritet izvora • Aktualnost • Informacijska vrijednost • Kvaliteta informacije
Iskoristivost • Grafički design • Navigacija • Brzina • Pristup
• P. F. Anderson <[email protected]>. Based on prior work by P. F. Anderson, S. Grove, N. Allee, S. Hill.
58 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
30
WEB i WEB2.
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
59
• http://www.googleguide.com/web_address.html
• http://prelog.chem.pmf.hr/~tezak/preinin/preinin/vje21I.html
• www.clubi.ie/webserch/ www.webserch.com
• P. F. Anderson <[email protected]>. Based on prior work by P. F. Anderson, S. Grove, N. Allee, S. Hill.
Izvori:
60 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
31
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
Računalni sustav
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
61
IT (ICT) – pojam i sadržaj
• “IT je studij, oblikovanje, razvoj, implementacija, upravljanje i potpora računalnim sustavima, s ciljem prevođenja u računalu razumljiv oblik, pohranu, obradu, zaštitu, prijenos i pouzdano pretraživanje podataka i informacija” (Information Technology Association of America (ITAA)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
62
2.6.2014.
32
Podatci i hardver
• Problem pretvorbe podataka u stroju razumljivu formu – ulazne jedinice – Kodiranje, kompresija i kriptiranje podataka
• Problem obrade - obradbene jedinice (CPU)
• Problem pohrane i ponovne uporabe – jedinice za pohranu
• Problem pretraživanja
• Problem pretvorbe podataka u čovjeku razumljiv oblik – izlazne jedinice
• Problem komunikacije – (računalne) mreže
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
63
Organizacija podataka
Logička i fizička organizacija podataka
Logička organizacija: način kako podatke organizira korisnik
Fizička organizacija: način kako su podatci organizirani na tehnologiji
Datoteke, baze i skladišta podataka
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
64
mapiranje
2.6.2014.
33
Oblikovanje baza podataka
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
65
Objekti realnog svijeta
Konceptualni opis podataka
Logički opis podataka
Fizička implementacija
Baza podataka
Popis objekata, atributa i odnosa
Popis datoteka, slogova i polja
Organizacija podataka na medijima
Lifeware – ljudi i IS
Aspekti:
• Korisnički
• Kreativni - programeri
• Upravljački – sistem administratori
• Organizacijski – po poslovnim funkcijama
• Kontrolni – kontrola podataka, kontrola izlaznih informacija
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
66
2.6.2014.
34
Dubina znanja o komponentama računalnog sustava
Aspekt/
Područje
Korisnik Programer Organizacija
i upravljanje
Kontrola Održavanje
Primjenski
program
Sistemski
programi
Hardver
Mreže
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
67
Hardware (hardver) - sklopovlje
• Hardver i problem unosa (ulaza) podataka
• Hardver i problem obradbe podataka
• Hardver i problem pohrane i čuvanja
• Hardver i problem izlaza i distribucije
• Hardver i problem komunikacije i prijenosa
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
68
Digitalna računala
fokus
2.6.2014.
35
Hardver - ulazi
Ulaz: problem pretvorbe pojavnog (semantičkog) oblika podataka u fizički oblik prepoznatljiv stroju
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
69
Znak
Broj
Zvuk
Slika
kodiranje
Semantički oblik I Fizički oblik
Znak
Broj
Zvuk
Slika
Izlaz
kontrola
Semantički oblik II
Hardver - obradba
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
70
Po
Podatci –
strojni oblik
Programi –
strojni oblik
Obradbena jedinica
Pohrana -
strojni oblik •Klasifikacija
•Kategorizacija
•Izračuni
•Logičke operacije...
2.6.2014.
36
Hardver - pohrana
• Problem: pohrana velikog broja podataka koji se mogu brzo zapisati, kojima se može brzo pristupiti i pročitati ih a zapis je trajan
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
71
Tehnologije:
Na mikročipu
Magnetni zapis
Optički zapis
•spremanje podataka na nosioce podataka u računalu podesnoj formi •održavanje datoteka i nosilaca podataka
Hardver - izlazi
Izlaz: problem pretvorbe fizičkog oblika podataka u semantički oblik prepoznatljiv čovjeku
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
72
Dekodiranje
Abc...z
1,2,...999
Fizički oblik podataka
Semantički oblik podataka
•priređivanje izlaznih informacija za distribuciju •distribuiranje informacija onima kojima su namjenjene •pregled i analiza informacija, pisanje izvješća i donošenje odluka
2.6.2014.
37
Prijenos i distribucija podataka
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
73
KORISNIK I NJEGOVA OPREMA
(Terminal)
PRISTUPNA MREŽA
JEZGRENA MREŽA
Zahtjev Uspostava Paket
Žična
•Bakrena
•Optička
Bežična
Paketni
dio
Kanalski
dio
Druge mreže iste ili drugih
vrsta
Pojedinačni korisnik Skupni korisnici (LAN) Pristup uz upotrebu uređaja i softvera; uspostava zahtjeva
Pristupna mreža Uloga: spajanje korisničke opreme i uspostava veze s jezgrenom mrežom
Jezgrena mreža Uloga: prospajanje i usmjeravanje korisničkih tokova, lociranje korisnika, sigurnost, brzina
Komunikacija i prijenos podataka
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
74
Neposredna - bez posredavanja tehnologije
Posredna - uz posredavanje tehnologije
2.6.2014.
38
Komunikacija putem računalnih mreža
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
75
Mreže omogućuju: •Korištenje resursa drugih računalnih sustava (podataka, programa) •Racionalno iskorištavanje zajedničkih resursa •Komunikaciju podatcima, zvukom slikom u realnom vremenu •Brzo pretraživanje podataka •Slanje i primanje elektroničke pošte •Integraciju različitih mrežnih usluga
Software (softver) -
Slijed logičkih koraka koji se mogu iterativno ponavljati izrečen u jeziku kojeg poznaje čovjek; logičkim koracima rješava se specifičan korisnički problem ili se upravlja računalnim komponentama i povezuje čovjek i stroj
Problem: kako čovjeku bliske jezične strukture prevesti u stroju prepoznatljivi oblik
Rješenje: programi prevoditelji
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
76
2.6.2014.
39
Principi kreiranja softvera
• Dobro definirati problem koji se rješava i logičke korake koji dovode do rješenja
• Izabrati programski jezik -osigurati prevoditelja
• Napisati program i prevesti ga u stroju razumljiv jezik
• Ispraviti pogreške
• Povezati potrebne procedure i napraviti izvršni oblik programa
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
77
Vrste softvera
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
78
2.6.2014.
40
Integracija:
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
79
Hardver -računala i mreže
Sistemski softver
Primjenski softver
Sučelja progr.i OS-a
Ljudi
Podatci
Mo
del
i C
iljev
i
Kri
teri
ji kv
alit
ete
Efik
asn
ost
K
on
tro
la
Informacijski Sustav
Računalni sustav, ljudi, organizacija – mapiranje poslovnog sustava u IS
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
80
Podatci i informacije
2.6.2014.
41
Svojstva i vrijednost informacije Informacijska sigurnost
SVOJSTVA INFORMACIJE OČEKIVANA VRIJEDNOST INFORMACIJE
PROCIJENJENA VRIJEDNOST INFORMACIJE INFORMACIJSKA SIGURNOST
KVALITETA INFORMACIJA
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
81
• SVOJSTVA INFORMACIJA U ODNOSU NA SVOJSTVA FIZIČKIH ROBA
• Informacija nije nužno proizvod proizvodnje
• Informacija se može proizvesti uz malo ili bez ikakvih troškova
• Svaka se informacija razlikuje od bilo koje druge informacije; ako nije tako onda nema za korisnika karakter novosti
• Informacija se može razmjenjivati; prihvaćanje informacije u potpunosti je osobno iskustvo
• Informacija nije nužno rijetka (oskudna) premda dobra informacija nije uvijek i raspoloživa
• Informacija može imati višestruke efekte i pozitivne i negativne
• Informacija je djeljiva (nerivalitetna) – nepotrošna; ako ju koristi jedna osoba ne znači da ju ne može koristiti istovremeno i druga
• Informacija može postojati u dijelovima
• Informacija može biti potpuno lažna, potpuno istinita, djelomično lažna i djelomično istinita ili niti lažna niti istinita
• Informacija ne može postojati razdvojena od svoje vrijednosti (koju za primatelja ima)
Izvor: Audrey Fenner, Placing Value on Information, Library Philosophy and Practice Vol. 4, No. 2 (Spring 2002), http://www.webpages.uidaho.edu/~mbolin/fenner.html
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
82
Svojstva informacije
2.6.2014.
42
• Kao resurs
• Osnova za odlučivanje
• Za stvaranje dodane vrijednosti
• Kao imovina – Zapisi o proizvodnim procedurama (Patenti,
licence i druga intelektualna imovina)
– Softverska rješenja
• Kao potrošna roba – Komercijalni informacijski servisi
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
83
Funkcije informacije
• Teorija odlučivanja bavi se problemom izbora odluka u danom kontekstu odlučivanja (vrijednosti izbora, neizvjesnosti odlučivanja, ograničenja koja se prilikom izbora postavljaju pred donositelja odluke, utjecaja vremenskog horizonta za koji se odluke donose, preferencija donositelja odluka i slično i obuhvaća više različitih modela i metoda)
• Odluka se temelji na informacijama i ovisi o – (mentalnom) modelu za odlučivanje – Svojstvima informacije
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
84
Teorija odlučivanja i problem vrednovanja informacije
2.6.2014.
43
• Pravodobnost – da ju korisnik može dobiti onda kad mu treba • Točnost – da je provjerljiva i dokaziva i da nema za korisnika protuslovno
značenje • Potpunost – da obuhvaća sve potrebne aspekte onoga o čemu govori • Pouzdanost – da korisnik ima povjerenja u izvor i sadržaj bez provjeravanja • Efektivnost: informacija je relevantna za sustav i može se isporučiti
pravovremeno, da je ispravna, konzistentna, upotrebljiva i cjelovita • Efikasnost: informacija se može iskoristiti uz optimalno iskorištenje resursa • Povjerljivost: informacija je zaštićena od neautoriziranog pristupa • Integritet: odnosi se na točnost i cjelovitost informacije i njezinu ispravnost u
odnosu na sustav vrijednosti i očekivanja • Raspoloživost: informacija je raspoloživa u momentu kad je potrebna (implicira
njezino zbrinjavanje) • Usuglašenost: informacija je u suglasju sa zakonskom regulativom i ugovornim
obvezama korisnika Izvor: Gellinas, Suton: Accounting information Systems, str. 33
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
85
Potrebna i poželjna svojstva informacije u upotrebi
• Vrijednost informacije (VoI) predstavlja iznos koji je donosilac odluke voljan platiti za informaciju prije donošenja odluke.
– (wiki: Expected value of perfect information/Decision theory/Applied Information Economics/Information economics
• To je maksimalna cijena koju je netko voljan platiti znajući aktualnu vrijednost neizvjesnosti prije odluke o planiranim akcijama
– http://www.businessdictionary.com/definition/value-of-information.html
Upravljanje informacijskim resursima
2013/14 86
Vrijednost informacije
2.6.2014.
44
• Vrijednost (savršene) informacije u teoriji odlučivanja (VoI) predstavlja iznos (cijenu) koji je donosilac odluke voljan platiti za informaciju prije donošenja odluke.
• Model: Postoji matrica Rij u kojoj redak i opisuje moguće izbore donositelja odluke a stupac opisuje slučajne varijable o kojima donositelj odluke nema dostatna znanja i koje imaju vjerojatnost pj za stanje j. Ako donositelj izabare j bez da znade vrijednost j najbolji izbor je onaj koji maksimizira očekivanu monetarnu vrijednost
Gdje je
očekivana vrijednost (dobitak) za akciju i tj. vrijednost koju očekuje donositelj odluke i ona je:
izbor maksimuma ovih očekivanja za sve raspoložive akcije (oduke).
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
87
Vrijednost informacije – formalni aspekt
Izvor: Prevedeno:
• S druge strane, sa savršenim znanjem o j, igrač može izabrati vrijednost od i tako da optimizira očekivanja za specifičan j. Iz toga je očekivana vrijednost savršene informacije
• Gdje je pj vjerojatnost da će sustav biti u stanju j a Rij je vrijednost (dobitak, korist) za donositelja odluke ako izabere akciju i dok je sustav u stanju j. Ovdje
predstavlja najbolji izbor akcije (odluke) i za svako stanje j • Očekivana vrijednost savršene informacije je razlika između ovih dviju vrijednosti
• Ova razlika opisuje koliko velikoj vrijednosti se donositelj odluke može u svojim očekivanjima nadati ako znade j i izabere najbolji i za taj j u usporedbi sa slučajem da je izabrao i a da prethodno nije znao j. EV|PI je nužno veće ili jednako EMV tj. EVPI je uvijek nenegativno.
• EVPI se može koristiti ako želimo odbiti skupu ponudu za znanje čija je cijena veća od EVPI. (Manje je korisna ako moramo odlučiti da li da prihvatimo ponudu za predviđanje, zato jer bismo trebali znati kvalitetu informacije koju ćemo prihvatiti.)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
88
Vrijednost informacije
2.6.2014.
45
• Vrijednost u upotrebi: – Za korisnika u situacijama kad za njom postoji potreba (rješavanju
domenskog problema) – Vrijednost se ne može definirati unaprijed već se može procijeniti
unazad tek kad je iskorištena (za stvaranje novog znanja op. JM) • Dobitak zbog posjedovanja informacije • Gubitak zbog neposjedovanja informacije
– Nema istu vrijednost za dva korisnika
• Vrijednost u razmjeni: – na organizacijskoj razini kada je informacija predmet trgovine –
predmet ponude i potražnje kao i druga roba sa svojim elementima kvalitete
• Izvor: W, Engelsman, Information Assets and their Value, [email protected] (Repo, A.J. The dual approach to the value of information – an appraisal of use and exchange values, Information processing & management, 22 (5): 373-383, 1986
• [Rep89] Repo, A.J. The Value of Information: Approaches in Economics, Accounting, and Management Science. Journal of the American society for information Science,40(2):68-85,1989
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
89
Vrijednost informacije – praktični aspekt
Kvaliteta informacije mjeri se sintaksom, semantikom i pragmatikom. • Sintaksa: zahtijeva strogo poštivanje pravila pri prijenosu poruke,
koja se odnose na strukturu serije primljenih signala. • Semantika: ocjenjuje ekonomičnost (sažetost) informacije, njezinu
jasnoću i korektnost. • Pragmatika: odnosi na pravovremenost prenesene i priopćene
informacije. • Sve tri komponente kojima se mjeri kvaliteta informacije važne su i
za kvalitetu informacije potrebne za odlučivanje u poslovnom procesu, kao agregat njezinog naturalnog i vrijednosnog izraza.
– Izvor: http://www.uqmbih.org/iso/info_zahtjevi.pdf
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
90
Mjerila kvalitete informacije
2.6.2014.
46
Subjektivna vrijednost informacije: • Korisniku svojstvena vrijednost (Intrinzična): točnost,
objektivnost, povjerljivost, reputacija izvora • Kontekstualna vrijednost: relevantnost, dodana
vrijednost, pravovremenost • Reprezentacijska vrijednost: lakoća razumijevanja,
interpretabilnost, konciznost reprezentacije, konzistentnost reprezentacije
• Pristupna vrijednost: pristup i sigurnost pristupa
• Izvor: Wang, R. & Strong, D. (1996) "Beyond Accuracy: What Data Quality Means to Data Consumers". Journal of Management Information Systems, 1996. 12(4): p. 5-34.
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
91
Dimenzije kvalitete informacije
• Autoritet izvora (informacija je prošla ekspertizu ili priznati status izvora) • Obuhvat koji pokriva – širina i dubina u kojima izvor obuhvaća područje • Kompozicija i organizacija – informacija je predstavljena na logičan i
dosljedan (usklađen s pravilima) način • Objektivnost – nepostojanje pristranosti u interpretaciji • Integritet - privrženost moralnim i etičkim principima, cjelovitost • Opsežnost – doseg koji pokriva informacija; sadržajnost • Pravovaljanost (nepobitnost, validnost) - stupanj očevidne istinitosti koju
informacija ima • Jedinstvenost – priroda izvora i način na koji je informacija predstavljena • Pravovremenost – aktualnost, svježina, koliko je važeća • Reproduktivnost – koliko je ako se odnosi na neki skup podataka u
mogućnosti biti iskorištena na drugi skup a da daje konzistentne rezultate
– http://en.wikipedia.org/wiki/Information_quality
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
92
Metrike kvalitete informacije
2.6.2014.
47
• Problem – postoji mnoštvo podataka (informacija) osobnih ili organizacijskih (poslovnih, institucionalnih, vojnih…) čija se kvaliteta i upotrebna vrijednost mogu na različite načine umanjiti ili potpuno uništiti ili zloupotrijebiti u različite svrhe
• Rješenje: zaštita i osiguranje uvjeta u kojima će se zloupotrebe spriječiti i dovesti na najmanju moguću mjeru.
Upravljanje informacijskim resursima
2013/14 93
Informacijska sigurnost i kontrola
• Sigurnost - vjerojatnost da će sustav u nekom vremenu raditi ispravno
• Rizik – vjerojatnost da sustav neće raditi kako treba i/ili da će se ostvariti neka prijetnja
• Prijetnja – nešto što može izazvati štetu
• Ranjivost – slabost sustava koja može pogodovati nastanku štete
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
94
Sigurnost, rizici, ranjivost i prijetnje
RIZIK=PRIJETNJAxRANJIVOSTxVRIJEDNOST_IMOVINE
2.6.2014.
48
Informacijska sigurnost i kontrola Triada informacijske sigurnosti
Sigurnost stvari i osoba i postupaka
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
95
KOMUNIKACIJA
Po
vje
rljiv
ost
INFORMACIJA
A. Informacijska sigurnost –triada Zaštita informacija i informacijskog sustava od neautoriziranog pristupa, upotrebe, otkrivanja, remećenja, modifikacije ili oštećenja. Zaštita se sprovodi s ciljem osiguranja
Integriteta – što znači zaštite točnosti i cjelovitosti - zaštite od od neprimjerene modifikacije ili uništenja a uključuje i povrede prijema i odašiljanja podataka i informacija i autentičnosti (vjerodostojnosti) Povjerljivosti – što znači očuvanje autoriziranih ograničenja na pristup, otkrivanje (objavu) , privatnost i vlasništvo nad podatcima i informacijama Raspoloživosti – što znači osiguranja pravovremenosti i pouzdanosti pristupa i korištenja informacija
Izvor: http://www.law.cornell.edu/uscode/html/uscode44/usc_sec_44_00003542----000-.html
Informacijska sigurnost i kontrola
Fizička i osobna sigurnost
6 atributa sigurnosti Tajnost
Raspoloživost
Posjed i
kontrola
Povjerljivost
Korisnost
Integritet B. Informacijska sigurnost – heksada • Atributi informacijske sigurnosti
su nedjeljivi i ne rastavljaju se na druge sastavnice
• Ne preklapaju se u sadržaju • Odražavaju jedinstveni aspekt
informacije • Bilo koja zloupotreba reflektira se
na barem jedan od šest atributa
– Izvor: Parker, Donn B. “"Toward a New Framework for Information Security", in The Computer Security Handbook, 4th ed., edited by Seymour Bosworth and M. E. Kabay • New York, NY: John Wiley & Sons, 2002 • ISBN 0471412589
Upravljanje informacijskim resursima
2013/14 96
Informacija
2.6.2014.
49
• Ovo je priča o četvoro ljudi koji su se zvali Svatko, Netko, Bilotko i Nitko. Trebalo je uraditi važan posao i Svatko je bio siguran da Netko mogao uraditi taj posao. Bilotko je mogao obaviti taj posao ali Nitko nije. Sada kada je Netko postao ljut zato što je to trebao uraditi Svatko a Svatko je mislio da će to uraditi Bilotko, ali je Nitko shvatio da to neće uraditi Svatko. Završilo je tako da je Svatko krivio Ne(t)kog dok Nitko nije uradio što je Bilotko mogao uraditi.
• (prevedeno iz:http://en.wikipedia.org/wiki/Information_security
• United States government images, File:Cx-26146-003.jpg)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
97
Informacijska sigurnost – odgovornost svakog pojedinca
Povreda bilo kojeg aspekta (atributa) sigurnosti donosi sa sobom određene rizike. Menadžment rizika sastoji se od:
• Procjene sveukupne imovine i njezine vrijednosti: zgrade, hardvera, softvera, podataka
• Procjena ljudi (radne snage) • Procjena prijetnji koja uključuje djelovanje prirodnih sila, ratova, nesreća,
zlonamjernih aktivnosti unutar i van organizacije • Procjena ranjivosti a za svaku ranjivost izračun vjerojatnosti koja će
koristiti. Uz to nužno je vrednovati politike, procedure, standarde, obuku, fizičku sigurnost, kontrolu kvalitete, tehničku sigurnost
• Izračunati utjecaj svake prijetnje na pojedinačni dio imovine i ljude (kvantitativni i kvalitativni
• Identificirati, odabrati i implementirati primjerenu kontrolu. Razmotriti produktivnost, troškovnu efektivnost i vrijednost imovine,
• Procijeniti efektivnost kontrolnih mjera.
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
98
Rizici i informacijska sigurnost
2.6.2014.
50
Metode za procjenu rizika
• NIST
• CRAMM
• COBRA
• RuSecure
• OCTAVE
• COBIT
• Ostalo
99 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Faze u procjeni rizika po
NIST
100 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
51
ISO/IEC 27002; PREPORUKE ZA INFORMACIJSKU SIGURNOST – Menadžment informacijskih rizika
• Osigurati konzistentnu sigurnosnu politiku • Organizirati informacijsku sigurnost • Definirati sredstva i način upravljanja tim sredstvima • Definirati sva pitanja osobne sigurnosti • Definirati pitanja fizičke sigurnosti i sigurnosti okruženja • Definirati pitanja sigurnosti komunikacija i operacijskog menadžmenta • Definirati način upravljanja incidentima u slučaju narušavanja
informacijske sigurnosti • Osigurati kontinuitet rada u upravljanje kontinuitetom i regulatorne mjere
za sukladnost metoda i postupaka • Identificirati, izabrati i implementirati primjerenu kontrolu, njezinu
efektivnost i mjere sprovođenja • Razraditi elemente produktivnosti, troškova i vrijednosti sredstava
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
101
Upravljanje informacijskim rizicima
• Administrativne kontrole • Pisane politike, procedure, standardi i uputstva iz poslovnog sustava • Politika korisničkih imena i zaporki, pravila korištenja • Zakonske kontrole • Standardi informacijske sigurnosti za pojedine vrste poslovanja (kartice, tokeni...) • Logičke kontrole • Koriste softverska rješenja i podatke za nadzor i kontrolu pristupa informacijama u računalnom
sustavu (zaporke, vatrozidi, sustavi za detekciju upada, kontrolne liste za pristup pojedinim resursima, kriptiranje podataka)
• Princip najnižih privilegija – zahtjeva da se pojedincu daju one privilegije koje su dostatne za izvršenje njegovih zadataka (npr. za operacijski sustav samo korisnička zaporka ali ne i administratorska)
• Fizičke kontrole • Obuhvaćaju nadzor i kontrolu radnog okruženja i računalne opreme (vrata, brave, sustave za grijanje
i hlađenje, alarmne sustave za vatrodojavu i dim, kamere, prozore, kablove za zaključavanje itd.) • Razdvajanje dužnosti i dozvola za kritične situacije nositelja pojedinih aktivnosti (blagajna,
primjenski programi, administriranje baze, programiranje)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
102
Kontrole sigurnosti
2.6.2014.
52
• Kontrola pristupa • Autorizacija (identifikacija i autentifikacija) korisnika računalnog sustava • Autorizacija (identifikacija i autentifikacija) pristupa podatcima • Autorizacija (identifikacija i autentifikacija) pristupa programima • Identifikacija je dokaz o tome tko je što ili što je što • Autentifikacija – je čin verifikacije zahtjeva za identifikacijom. Provodi se
kroz tri tipa informacije (ili njihovom kombinacijom) – Nešto što onaj koji se identificirao znade (PIN, zaporka, korisničko_ime) – Nešto što onaj koji se identificirao znade da ima (magnetna kartica, čip kartica,
iskaznica...) – Nešto što onaj koji se identificirao znade da jest (otisak prsta, glas, rožnica
oka...)
• Nakon autorizacije otvaraju se opcije dozvola za korištenje resursa (pokretanje programa i datoteka, pregled, kreiranje, brisanje, izmjene)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
103
Kontrola pristupa
Pistupni mehanizmi (temeljeni na administrativnim politikama i procedurama) • Ne –diskrecijski pristup: sve pristupne kontrole se administriraju u centraliziranom
sustavu. Kontrole se temelje na funkcijama (ulogama ) koje pojedinci izvršavaju • Diskrecijski pristup: vlasnik ili kreator informacijskog resursa određuje prava
pristupa tom resursu • Mandatni pristup: pristup je dozvoljen ili nije dozvoljen ovisno o tipu
informacijskog resursa
• (Današnji računalni sustavi i metode: sustavi temeljeni na ulogama, Grupne politike
– postavke omogućuju mrežni operacijski sustavi (Kerberos, RADIUS, pristupne liste na vatrozidima i ruterima
• Kontrole moraju biti podržane, moraju omogućiti registiranje i prebrojavanje aktivnosti, (log datoteke) i sve aktivnosti moraju ostaviti neki registirirani trag (putanju)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
104
Kontrola pristupa - mehanizmi
2.6.2014.
53
• Kriteriji klasifikacije (određuje ih uprava i menadžment na temelju sigurnosne politike).
• Vrijednost informacije za organizaciju, – Aktualnost informacije i brzina zastarjevanja – Zakonska regulativa za pojedine informacije – Svakoj se kategoriji informacija dodjeljuje klasifikacijska oznaka i
potrebne kontrole
• Klasifikacija – Javne – Osjetljive – Privatne – Povjerljive – Tajne – Vrhunski tajne
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
105
Klasifikacija informacija s aspekta sigurnosti
KRIPTOGRAFIJA – prevođenje iskoristive informacije u oblik (formu) koja je neiskoristiva bilo kome drugom osim autoriziranom korisniku – onome koji znade ključ za prevođenje. Proces se naziva kriptiranje (enkripcija)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
106
Rizici i ulaganja u zaštitu – nalaženje optimuma
Veličina rizika
Ulaganja u zaštitu/Štete
Rizici Ulaganja
Max Min
Max
Min
optimum
2.6.2014.
54
ISO/IEC 27002 - dio je ISO 27000 serije standarda o informacijskoj sigurnosti i sigurnosti informacijske tehnologije. Temelji se na rezultatima i preporukama najbolje prakse. Temelji se na triadi informcijske sigurnosti.
• Prema preporukama ISO/IEC 27002:2005 za ISMS nužno je:
• Definirati sigurnosnu politiku
• Organizirati informacijsku sigurnost
• Definirati upravljanje imovinom
• Definirati sigurnost ljudskih resursa
• Definirati fizičku sigurnost
• Definirati sigurnost okruženja
• Definirati upravljanje komunikacijama i operacijama te kontrolu pristupa informacijama
• Definirati način prikupljanja, razvoja i održavanja podataka i informacija
• Upravljanje u incidentnim slučajevima narušavanja informacijske sigurnosti
• Upravljanje kontinuitetom poslovanja i usklađenost regulatornih mjera
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
107
Standardi informacijske sigurnosti
• UPRAVLJANJE RIZICIMA (RISK MANAGEMENT) se sastoji od: • Identifikacije imovine i procjene njezine vrijednosti (ljudi, zgrade,
hardver, softver, podatci) • Procjene prijetnji (djelovanja prirode, ratova, nesreća, zlonamjernog
djelovanja unutar i van organizacije) • Procjene ranjivosti a za svaku vrstu ranjivosti izračunati vjerojatnost.
Vrednovati politike, postupke, standarde, obuku, fizičku sigurnost, kontrolu kvalitete, tehničku sigurnost
• Izračunati utjecaj svake prijetnje na pojedinu vrstu imovine- kvantitativne i kvalitativne analize
• Identificirati, izabrati i implementirati odgovarajuće kontrole. Razmotriti pitanja produktivnosti, troškovne efektivnosti i vrijednost sredstava (imovine)
• Procijeniti efektivnost kontrolnih mjera i utjecaj na produktivnost
Upravljanje informacijskim resursima
2013/14 108
Upravljanje rizicima prema ISO/IEC 27002
2.6.2014.
55
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
109
Izvori i oblici prijetnji PRIJETNJE
IZVOR OBLIK IZVOR OBLIK
LJUDI - NAMJERNE PRIJETNE
Neautorizirani pristup
OPREMA
Tehnička pogreška opreme
Krađa Napajanje energijom
Prisluškivanje Prekidi komunkacije
Virusi Zračenja
Sabotaža
PRIRODA
Onečišćenja
Diverzija Požar
Špijunaža Incidentne situacije
Razaranja Vremenske nepogode
LJUDI - NENAMJERNI
UTJECAJI
Nepažnja Potresi
Nemar Poplave
Neznanje
Nedisciplina
Neprikladni program
Loša organizacija
Prijetnje računalnoj sigurnosti – NIST klasifikacija
NIST 1 NIST 2 NIST (National Institute of Standards and
Technology , SAD)–klasifikacija • Pogreške i propusti
– Pogreške u unosu podataka – Pogreške u programiranju
• Prevare i krađe – upotreba prava koja ne pripadaju korisniku na neku vrstu podataka (pristup bankovnim računima i skidanje malih iznosa)
• Sabotaže zaposlenika – Uništenje hardverskih komponenata – Postavljanje “logičkih bombi” – programskih
rješenja koja mogu uništiti ostale programe ili podatke
– Pogrešan (namjerni) unos podataka – Unos programa koji ruše sustav – Brisanje podataka – Uzimanje podataka za ucjene – Promjene podataka
• Gubitak fizičke i infrastrukturne potpore izazvan vanjskim utjecajima (gubitak napajanja, potres, poplava)
• Hakerski napadi –vanjski napadi- krađa podataka, neautorizirani pristup podatcima i njihovo brisanje, unošenje bagova
• Malware (maliciozni napadi) – Virusi – dijelovi programskog koda koji se mogu sami
replicirati i dodaju se izvršnim datotekama (od slanja poruka, usporavanja rada do formatiranja diska)
– Trojanski konji – programi koji se sami instaliraju i izvode različite neželjene aktivnosti
– Crvi (warms) – programi koji se automatski izvršavaju i izazivaju značajno smanjenje performansi računalnog sustava.
• Prijetnje osobnoj sigurnosti – krađa privatnih podataka iz različitih privatnih baza podataka
• Onemogućavanje usluga (pristup mrežnim servisima
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
110
2.6.2014.
56
Recommendation (89)9 of European Council • Računalne zloupotrebe • Računalno krivotvorenje • Oštećivanje podataka i programa • Računalna sabotaža i neautorizirani pristup • Neautorizirano osluškivanje • Neautorizirana reprodukcija zaštićenih računalnih programa • Neautorizirano kopiranje topografije poluvodičkih elemenata • Neautorizirana promjena podataka i/ili programa i dodatne
sigurnosne prijetnje • Računalna špijunaža • Neautorizirana upotreba računalnih sustava • Neautorizirano kopiranje zaštićenih računalnih programa
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
111
Prijetnje računalnoj sigurnosti – klasifikacija Europske komisije
Načini rješavanja informacijskih prijetnji
Prijetnje Zaštita
1. Pogreške i propusti 1. Pogreške u unosu podataka
2. Pogreške u programiranju
2. Prevare i krađe
3. Sabotaže
4. Gubitak fizičke i infrastrukturne potpore
5. Hakerski napadi i malware
1. Prevencija pogrešaka i propusta 1. Izrada sučelja za unos podataka s javljanjem
pogreške o tipu podataka 2. Testiranje programa na dovoljno velikom
skupu podataka
2. Autentifikacija, identifikacija, autorizacija, kriptiranje podataka
3. Onemogućavanje fizičkog pristupa, softverska i hardverska zaštita uređaja i datoteka
4. Čuvanje rezervnih kopija podataka na posebno zaštićenim mjestima, UPS i rezervna napajanja
5. Softverska zaštita – specijalizirani programi (protiv advera, spyvera, antivirusna zaštita, protiv phishinga-a, pharming-a, podešavanje i filtriranje prometa – vatrozid (firewall ) – osobni i mrežni
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
112
2.6.2014.
57
Upravljanje informacijskim sadržajima
Enterprise content management
Document content management
113 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Podatci i informacije u poslovnom sustavu
POSLOVNI SUSTAV
Podaci i informacije iz
vanjskih izvora
Podaci i informacije za
vanjske korisnike
O K
R U
Ž E
N J
E
O K
R U
Ž E
N J
E
Interni podatci i informacije
Različite po: •Strukturi •Sadržaju •Nositelju •Svrsi
PROBLEMI KOJE TREBA RIJEŠITI U VEZI S PODATCIMA I INFORMACIJAMA -Prikupljanje
-Upravljanje -Pohrana
-Čuvanje -Isporuka
114 Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
2.6.2014.
58
Informacijski resursi poslovnog sustava
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
115
Procesi i nositelji •Materijalni •Financijski •Ljudski •Tehnološki
Poslovne funkcije: •Proizvodnja •Marketing •Nabava •Prodaja •Održavanje •Računovodstvo •Financije
Informacijski sustavi u poslovnim sustavima
ENTERPISE CONTETNT MANAGEMNET
ENTERPISE RESOURCE PLANNING
Dokumentima i sadržajima (prikupljanju, pohrani, naknadnom korištenju, čuvanju isporuci okrenut sustav
Poslovnim procesima i operacijama, odlučivanju i radnim tokovima okrenut sustav
116 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
59
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
117
Poslovni sustav – funkcije, procesi, radni tokovi i informacijski tokovi
Banke Ljudski resursi
Uprava Menadžment
Pravna služba
Računovodsvo i financije
Nabava i kupovina
Proizvodnja
Razvoj Marketing
Skladište/ logistika
Prodaja
K u
p c
i
Do
bav
ljači
SUSTAV ZA UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SADRŽAJIMA PODUZEĆA
ENTERPRISE CONTENT MANAGEMENT
118 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
60
ECM
• Sustavi za upravljanje (inforamcijskim sadržajima) content management • CM postoji od prve pisane riječi • U zadnjih 30 –ak godina dobiva na značaju zbog mogućnosti prevođenja
svih oblika podataka u digitalizirani oblik prihvatljiv za unos, obradu, pohranu, manipulaciju, (dugotrajno) čuvanje i isporučivanje.
• ECM nije jedinstvena softverska aplikacija ili zatvoreni tehnološki susutav. To je :
• Integrativni middleware (skup softverskih rješenja koja povezuju druga softverska rješenja (aplikacije) dajući usluge i prenoseći podatke jednom i/ili drugom
• Sustav za upravljanje sadržajima kao neovisna usluga za ostale (poslovne) aplikacije
• Jedinstveni repozitorij za sve tipove informacija (strukturirane, nestrukturirane; data warehouse, document warehouse) kojim se upravlja životnim ciklusom informacija (kreiranje i prihvat, distribucija, korištenje, održavanje i dispozicija informacija)
119 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
ECM – što ga je potaknulo
• Zahtjevi za smanjenje gubitka dokumenata
• Zahtjevi za smanjenje manuelnih procesa, grešaka i potrošnje papira
• Zahtjevi za brži pristup informacijama
• Mogućnosti online pristupa informacijama (računalne mreže i protokoli za razmjenu podatkovnih sadržaja)
• Zahtjevi sigurnosti u čuvanju, pristupu i prijenosu i kontroli podataka
120 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
61
Upravljanje informacijskim sadržajima u poslovnom sustavu
• ECM – enterprise content management
• Skup tehnologija, strategija, metoda i alata koje se koriste za obuhvat, upravljanje, pohranu, čuvanje i isporuku sadržaja i dokumenata koji se odnose na organizacijske procese. ECM alati i strategije omogućavaju upravljanje nestrukturiranim organizacijskim informacijama gdje god te informacije postojale (AIIM- International – Association for Information and Image Management)
121
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
AIIM model ECM-a
UPRAVLJANJE
DOKUMENTIMA
KOLABORACIJA
UPRAVLJANJE WEB
SADRŽAJIMA
UPRAVLJANJE ZAPISIMA
UPRAVLJANJE RADNIM
TOKOVIIMA
POHRANITI OBUHVATITI ISPORUČITI
SAČUVATI
UPRAVLJATI
Izvor: prilagođeno prema Ulrich Kampffmeyer , ECM, Enterprise Content Management, ISBN 13: 978–3–936534–09–8, http://www.project-onsult.net/Files/ECM_White%20Paper_kff_2006.pdf
122 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
62
Obuhvat podataka
Ručno kreirani •Uredski dokumenti •Forme (obasci) •Drugi mediji •Mikrofilm
Prepoznavanje •OCR •HCR •ICR •OMR •Barcode
Aplikacijski kreirani ERP kreirani XML Financijske aplikacije E- fakturiranje
Obrada formi (obrazaca) E- forme/web forme
COLD/ERM
Agregacija
Indeksiranje Ulazno oblikovanje Kategoriziranje
Unos 123
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
Upravljanje UPRAVLJANJE (MANAGE)
DOKUMENT MENADŽM. •Provjera ulaza i izlaza zbog konzistenstnosti •Upravljanje verzijama (formata informacije) •Pretraživanje i navigacija za pronalaženje informacije i njoj pridruženog konteksta •Vizualizacija informacijskog sadržaja
KOLABORACIJA •Zajedničko objavljivanje •Združeno korištenje baza podataka •Temeljlni podatci i resursi za zajedničke aplikacije •Administriranje komponenata za različite svrhe (oglasne ploče, zajednički projekti) •Komunikac.aAplikacije (video konferiranje) •Integracija informacija za ostale aplikacije u združenim obradama
WEB CONTENT MANAGEMENT •Kreiranje i editiranje postojećih informacija na web-u •Isporučivanje i administriranje informacija na web-u •Automatska konverzija različitih formata •Sigurnosno razdvajanje pristupa javnim i privatnim informacijama •Vizualizacija za pojedine vrste browsera
UPRAVLJANJE SLOGOVIMA •Vizualizacija organizacije datoteka i strukturnih indeksa •Indeksiranje informacija poduprta tezaurusima i kontroliranim rječnicima •Održavanje redosljeda slogova •Zaštita informacija u skladu njihovim karakteristikaa •Upotreba međunarodnih standarda metapodataka
UPRAVLJANJE RADNIM TOKOVIMA /(BPM)
•Vizualizacija procesa i organizac. struktura •Obuhvat, administracija, vizualizacija i isporuka grupnih informacija sa združenim dokumentima i podatcima •Inkorporiranje alata i dokumenata uredskog poslovanja •Paralelno i sekvencijsko procesiranje uklj. simult. Pohranu •Administrativne funkconalnosti (kalendari, rasporedi..) •Nadzor i dokumentiranje statusa procesa i izlaza
124 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
63
POHRANA
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
125
REPOZITORIJI •File sustavi •CMS •Baze podataka •Skladišta podataka
BIBLIOTEČNI SERVISI •Traženje/Pretraživanje •Provjera ulaza i izlaza •Izvođenje revizije
•SAN (storage area network) •NAS •Magneto optičke •Blue Ray DVD, CD
•Magnetne trake •Magnetni diskovi (RAID) • Cloud comp.
TEHNOLOGIJE
ČUVANJE
ARHIVIRANJE •Papirnih dokumenata •Mikrofilma •NAS/SAN (network-attached storage/ storage area network •CAS – content adressed storage) •WORM (CD-R, DVD-R •WORM – Tape •Strategije za dugoročno čuvanje u elektroničkim arhvima
Selekcija
126 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
64
ISPORUČIVANJE
Oblikovanje Objavljivanje
Transformiranje •COLD/ERM •Personalizacija •XML •Kompresija •Simultana izrada materijala za različite izlaze •Konverteri •Preglednici
Tehnologije sigurnosti PKI – identifikator osobnog ključa Upravljanje pravima digitalnih izvora Digitalni potpis
Distribucija •Internet, Intranet, Ekstranet •Portal elektroničkog poslovanja •E-mail i fax •Transformacija podataka kroz EDI, XML i ostale formate •CD/DVD •Digitalni TV •Papir
Sigurnosna ECM infrastruktura
Izlazi (Outputi) 127
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
ECM kao informacijska infrastruktura
• Pohranjuje sve tipove informacija • Pohranjuje dinamičke i nepromjenjive informacije • Konceptualizira usluge • Uključuje sadržaje u postojeće aplikacije • Centralizirane ili distribuirane baze podataka • Konzistentna dugoročna pohrana • Modularna proširivost • Distribuirani repositoriji • Integracija s postojećim sustavima • Povezivanje tehnologija s aplikacijama – automatizacija e-
poslovanja • Efektivni web content management
128
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
2.6.2014.
65
ECM kao informacijska infrastruktura
• Migracija podataka i dugoročna raspoloživost te pravna pitanja
• Ubrzavanje isporuke sadržaja na potrebna tržišta • Implementacijska pitanja • Definiranje meta podataka, uputa, postupaka • Uvoz, prevođenje, migracija • Platforme, baze podataka, preglednici, klijenti • Integracija na osobnim računalima, aplikacijska integracija,
integracija uredskog poslovanja • Modeliranje procesa i radnih tokova • Kulturalne razlikovnosti on-line vs off – line rada • Umrežavanje komponenti i aplikacija
Izvor: prilagođeno prema Ulrich Kampffmeyer , ECM, Enterprise Content Management, ISBN 13: 978–3–936534–09–8, http://www.project-onsult.net/Files/ECM_White%20Paper_kff_2006.pdf
129 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Upravljanje dokumentima – dio ECM
• Upravljanje dokumentima – propisano zakonskim uredbama o uredskom poslovanju
Obuhvaća:
• primanje i pregled akata,
• razvrstavanje, raspoređivanje i upisivanje akata,
• dostava u rad akata,
• administrativno-tehničku obradu akata,
• otpremanje i razvođenje akata,
• arhiviranje i čuvanje akata. • Izvor: Ujević, I., Sustav za upravljanje dokumentima, Diplomski rad, FER, 2003
130 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
66
Problemi s kompleksnim podatcima – BIG DATA
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
131
ERP – INTEGRIRANI INFORMACIJSKI SUSTAV PODUZEĆA
ENTERPRISE RESOURCE PLANNING – POSLOVNIM PROCESIMA ORIJENTIRANI INFORMACIJSKI SUSTAV
132 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
67
ŠTO JE ERP I ŠTO ERP RADI
ERP (Enterprise Resource Planning): • Treba shvaćati kao skup upravljačkih alata u poduzeću kojima se
balansira ponuda i potražnja • Sadrži mogućnosti za povezivanje kupaca i dobavljača u cjeloviti lanac
opskrbe • Koristi dokazane poslovne procese za odlučivanje i osiguranje
krosfunkcionalne integracije između prodaje, marketinga, proizvodnje, tekućih operacija, logistike, nabave, financija, razvoja novih proizvoda, ljudskih resursa omogućujući pri tome: – Izvođenje poslovnih procesa na razini visokih zahtjeva vanjskih korisnika i visoke
produktivnosti i istovremeno s nižim troškovima i zalihama stvarajući pri tome: – Osnove za kvalitetno elektroničko poslovanje
(Thomas F. Wallace,Michael H. Kremzar, ERP: Making It Happen, John Wiley & Sons, Inc.2001, str. 5)
133 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
ŠTO JE ERP I ŠTO ERP RADI - nastavak
• “Pojam ERP prvenstveno podrazumijeva prilagodbu i uporabu "gotovog" softverskog paketa (u nastavku se koristi pojam ERP paket), a tek onda programsku podršku napisanu po mjeri određenog korisnika. ERP paketi zamišljeni su tako da se mogu prilagoditi potrebama konkretne organizacije i postojećem softveru ili informacijskom sustavu te organizacije.
Općenito, za ERP paket vrijedi sljedeće: • sastoji se od više podsustava i velikog broja predefiniranih opcija, • podržava stotine različitih poslovnih funkcija i procesa rada, • realiziran je s više milijuna linija programskog koda, • u razvoj je utrošeno više stotina ili tisuća čovjek-godina visoko
kvalificiranog rada.” (Izvor: Kalpić & all., KOMPARATIVNA ANALIZA PROGRAMSKE POTPORE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA U HRVATSKOJ, FER,
Zagreb,2001)
134 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
68
ERP - definicije
• ERP je metodologija za efektivno planiranje i kontrolu svih resursa potrebnih prihvat, izvođenje, isporuku i financijski obračun narudžbi klijenata u proizvodnim, distribucijskim i uslužnim poslovnim sustavima (Prema American Production and Inventory Control Society (APICS, 2001))
• ERP je konfigurabilni informacijski paket koji integrira informacije i informacijske procese u okviru funkcionalnih područja poslovne organizacije (Kumar & Hillsgersberg, 2000.)
• ERP sustavi su računalni sustavi oblikovani za obradu organizacijskih transakcija i koji omogućuju u realnom vremenu integrirano planiranje, proizvodnju i odgovore na korisničke i klijentske zahtjeve (O’Leary, 2001).
• ERP je sustav softverskih paketa koji omogućuju čvrsto povezanu integraciju svih informacijskih tokova u poslovnim sustavima – financijskih, računovodstvenih, o ljudskim resursima, opskrbnom lancu i klijentima (Davenport, 1998)
• ERP – jedna baza , jedna aplikacija i jedinstvena sučelja u i kroz cijeli poslovni sustav (Tadjer, 1998).
• Izvor: Enterprise resource planning solutions and management / [edited by] Fiona Fui-Hoon Nah, IRM Press, 2002, str. 37
135 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
ERP – temeljne funkcionalnosti - okviri i sadržaji
Središnja Baza
podataka
Nadležnosti prema okruženju
Prodaja i distribucija
Aplikacije za usluge
K U P C I
D O B A V LJ A Č I Upravljanje ljudskim
resursima
Interne nadležnosti
Financijske aplikacije
Proizvodne aplikacije
Upravljanje imovinom
Korporacijsko Izvještavanje
136 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
69
Marketing
Proizvodnja,
skladištenje,
distribucija
Glavna baza
Transakcijska baza Transakcijska baza
Transakcijska baza
Skladište
podataka
Računovodstvo
Opći
poslovi
Transakcijska baza
Management
DBMS
Drugi poslovni
sustaviExchange Virtual Server
Exchange
Organizati
on
Application
entity
Application
entity
Application
entity
Application
entity
Application
entity
OKOLINA
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
137
Nužnost za integracijama - integrirani informacijski sustav - ERP
INTEGRIRANI INFORMACIJSKI SUSTAV – ERP
•Jedinstvena baza podataka
•DBMS
•Aplikacije za pojedine funkcije
•Intenzivna komunikacija
ERP- enterprise resource planning
Neke karakteristike ERP-a
• Modularni dizajn s modulima za različite funkcionalnosti poslovnog sustava – Financijsko poslovanje, proizvodnja, računovodstvo, logistički procesi, ljudski resursi…
• Koristi zajednički centralizirani DBMS • Moduli su integrirani i osiguravaju besprekidni tok podataka među modulima • Upravljanje i operacionalizacija riješava se uz upotrebu standardiziranih sučelja što
omogućava transparentnost poslovnih procesa • ERP je kompleksan sustav, troškovno zahtjevan • ERP sustavi trebaju biti fleksibilni za nove korisničke zahtjeve i ponuditi iskustva iz
najbolje poslovne prakse • Vremenski su zahtjevni za prilagođevanje, integraciju i “mapiranje” na pojedine
poslovne procese, • Moduli rade u realnom vremenu i/ili skupnoj obradi • Imaju Internet aplikacije za pojedine ili sve modularnosti sustava koje omogućavaju
različite vidove e-poslovanja
138 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
70
ERP – porijeklo termina
• Termin uveden od strane Gartner Group 1992. • Opisuje novu generaciju softverskih rješenja za proizvodne poslovne sustave
i MRPII softver. (Material Resource Planning) • Uključuje korisničko-poslužiteljsku (client - server) arhitekturu, koristi grafička
korisnička sučelja i može se koristiti otvorenim sustavima. Pored standardnih funkcionalnosti koje nude, ERP uključuje i upravljanje kvalitetom, upravljanje procesima, izvještavanja različitih vrsta. K tome osnovni ERP ima hardversku i softversku neovisnost kao i lakoću nadogradnje i unapređenja. Ključna stvar za ERP je način kako korisnici mogu prilagođavati aplikacije za lakšu upotrebu.
(Gartner Inc. definition: www.gartner.com). Lider u implementaciji ERP sustava je SAP a.g. u kojoj su formirani i modeli
(obrasci) razvoja ERP sustava. Ostali: ORACLE, IBM-Cognos, MICROSOFT DYNAMICS
139 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
ERP- ciljevi i sadržaji
• Primarni cilj uvođenja ERP-a: poslovati u brzo promjenjivom, snažno konkurentskom okruženju na bolji način, – integracijom podataka iz sustava i okruženja predviđati i uravnoteživati potražnu i
dobavnu stranu.
• ERP je u sklopu cijelog poduzeća raspoloživi skup softverskih alata i tehnika za predviđanje, planiranje i raspoređivanje koji – povezuju kupce i dobavljače u cjeloviti lanac dobave (supply chain) – angažiraju i iskorištavaju dokazano dobre prakse za odlučivanje i
koordinaciju prodaje, marketinga, operativnih aktivnosti, logistike, plaćanja, financija, razvoja proizvoda i ljudske resurse
• Ciljevi ERP-a uključuju i visoku razinu usluga prema kupcima, produktivnost i smanjenje troškova, visok obrtaj zaliha.
• ERP predstavlja osnovicu za efektivan SCM i e-poslovanje
140 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
71
ERP – planiranje resursa poduzeća u novom kontekstu
Koncept – ontološki sadržaj: E – enterprise (poduzeće) (fokus je na cjelovitom poslovnom
sustavu) R – resources (resursi – vrela) svi resursi
poduzeća: ljudski, materijalni, financijski, informacijski, organizacijski koji su na raspolaganju u poduzeću
P – planiranje – fokus je na pribavljanju resursa i njihovoj najboljoj alokaciji za postizanje ciljeva (prema kriterijima efikasnosti, fleksibilnosti i rasta poslovnog sustava)
Integracija na razini: PODUZEĆA: • Integracija svih podataka i
programskih sustava u jednom poduzeću (interna integriranost)
• Integriranost na razini više poduzeća povezanih na zajedničkom poslu ili s dobavljačima, kooperantima i kupcima (eksterna integriranost); integracija tehničkih i tehnoloških podataka i programskih sustava i integracija “inžinjerskih” paketa (CAD, CAM, CIM, CAE) Majdandžić, 162.
141 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
ERP – planiranje resursa poduzeća u novom kontekstu
RESURSI
Obuhvaćaju sve ulaze za izradu proizvoda ili usluge:
• Osnovni, pomoćni i potrošni materijal,
• Alati, naprave i tehnološka i tehnička dokumentacija
• Programi za rad NC strojeva,
• Proizvodni i uslužni kapaciteti,
• Proizvodne specifikacije
• Ljudski resursi
• Financijski resursi (Majdandžić, 163)
142 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
72
ERP – temeljni procesi i podatci, materijalni i informacijski tokovi
Prevedeno i prilagođeno prema: Stephen Harwood:ERP: The implementation Cycle, Butterworth-Heinemann,2003,str.59
143 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
ERP i IIS; način korištenja informacija
IIS (integrirani informacijski sustav)
• U IIS-u su informacije jednoznačne i statične
• Sustavi su nefleksibilni
• Ne provjerava se stanje resursa za buduće događaje
• Podatci i informacije okrenuti su pretežito prošlim događajima
ERP
• Informacije su dane u obliku varijanti za odluke managementa:
• Mogu se definirati varijante slobodnih kapaciteta, smjena, alternativnih materijala i cijena, troškova i rokova, prioriteta
144 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
73
ERP I KLASIČNI (INTEGRIRANI) INFORMACIJSKI SUSTAV- u čemu je razlika
ERP IIS
ERP PROCESI KOJI NISU DIO TIPIČNOG IIS •Prognoziranje prodaje •Planiranje prodaje i operativnih zadataka •Napredni sustavi planiranja
•Business intelligence •Sustavi za procjenu dobavljača •Metrike performansi sustava
ERP PROCESI KOJI SE MOGU PRONAĆI U IIS-u •Glavni raspored proizvodnje •Grubo planiranje kapaciteta •Planiranje zahtjeva za materijalima •Planiranje zahtjeva za kapacitetima •Planiranje distribucijskih zahtjeva •Narudžbe kupaca (potvrđene i potencijalne)
NE-ERP PROCESI U TIPIČNIM IIS-ima •Izlazni računi •Ulazni računi •Glavna knjiga •Upravljanje tokovima novca •Ljudski resursi •Skladišta podataka •Opcije CRM-a
Izvor: modificirano prema Wallace, str. 4 145
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
Gdje se i za što može koristiti ERP
• U poslovnim sustavima gdje se proizvodi za skladišta
• U proizvodnji po narudžbama • U dizajnu prema narudžbama • U proizvodnji složenih proizvoda • U proizvodnji jednostavnih
proizvoda • U višepogonskim sustavima • U sustavima s jednim pogonom • Kod ugovornih proizvođača • Kod proizvođača koji prodaju
konačnim potrošačima • Kod proizvođača s distributerima
• Kod proizvođača s distribucijskom mrežom
• U proizvodnjama koje su snažno regulirane utjecajem vlade
• Procesna proizvodnja • Brzo ponavljajuća proizvodnja • Komadna proizvodnja • Proizvodnja u traci • Proizvodnja dijelova • Sastavljanje dijelova • Brza (dnevno ponavljajuća)
proizvodnja • Proizvodnja s dužim rokovima
146 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
74
ERP integracija - dimenzije
147 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Informacijski menadžment poslovnih sustava (Enterprise Information
Management )
• EIM je skup poslovnih procesa, disciplina i prakse koje se koriste u kreiranju organizacijskih podataka kao imovine poduzeća
• EIM osigurava informacije visoke kvalitete na način da su raspoložive, zaštićene, efektivno kontrolirane i usklađene s potrebama znanja svih sudionika u poduzeću
• EIM omoogućuje procese, politike i tehnologije za prikupljanje, diseminaciju i održavanje integriteta (cjelovitosti) ključnih podataka kroz različite programe na način ujednačen za sve aspekte poduzeća
• EIM omogućava integraciju podataka kroz cijelo poduzeće s primarnim ciljem izgradnje informacijskih resursa potrebnih za usklađenje i korištenje istih od strane svih korisnika
(Izvor: Prilagođeno prema: Michael Jennings, Data Governance Director at Walgreens http://searchbusinessanalytics.techtarget.com/answer/A-definition-of-enterprise-information-management-EIM)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
148
2.6.2014.
75
Enterprise Information Management
• EIM se sastoji od MDM (master data management), upravljanja podatcima, datawarehosuing-a i ostalih neovisnih inicjativa u upravljanju podatcima
• EIM komponente obuhvaćaju upravljanje i opsluživanje (governance/stewardship) - upraviteljstvo), informacijsku arhitekturu, upravljanje kvalitetom informacija, upravljanje nad glavnim (ključnim) i referentnim podatcima, skladištem podataka, poslovnom inteligencijom, strukturiranim i nestrukturiranim podatcima, metapodatcima i informacijskom sigurnošću
• Ključna stvar za razumijevanje EIM-a jest razumijevanje međusobne ovisnosti svih navedenih komponenata
Izvor: Prilagođeno prema: Michael Jennings, Data Governance Director at Walgreens http://searchbusinessanalytics.techtarget.com/answer/A-definition-of-enterprise-information-management-EIM
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
149
Enterprise Information Management Data governance:
• Proces: - obuhvaća punjenje podatcima, rafinaciju, standardizaciju, deduplikaciju, kreiranje veza, oblikovanje metapodataka i agregaciju podataka u informacijskim tokovima (stvaranje informacijskog HUB-a*)
• Oblikovanje, izbor i implementaciju data managementa i tehnologije za isporuku podataka i informacija
• Osigurava reviziju, provjerljivost podaka i odgovornost za upravljanje podatcima
• Uključuje data stewardship i data ownership
– Stewardship –tim u suradnji s IS arhitektima, administratorima baza, kreatorima aplikacija, kreatorima izvješća i vlasnicima podataka osigurava adekvatne podatke i informacije dogovorene kvalitete i ne mora nužno biti njihov vlasnik i imati nad njima kontrolu
– Data ownership – posjednici podataka u organizaciji koji dobivaju podatke, imaju nad njima kontrolu, ponekad i pristup i ovlasti za distribuciju
• *Data HUB – preko metapodataka osigurava veze između upravljanja informacijama i njihove isporuke korisnicima
(Izvor: prilagođeno prema: http://searchdatamanagement.techtarget.com/feature/Data-governance-and-data-stewardship-strategies-and-best-practices)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
150
2.6.2014.
76
Arhitektura IS
Oblikovanje sustava
151 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
1. Logička arhitektura
2. Operativna arhitektura
3. Fizička arhitektura -računalna infrastruktura
4. Poslovna arhitektura
Upravljanje informacijskim resursima
2013/14 152
Što treba oblikovati pri izgradnji IS-a – elementi arhitekture
2.6.2014.
77
Logička arhitektura • Funkcionalni zahtjevi poslovnih procesa koji će biti implementirani u poslovni
proces • Manualni procesi koji nisu uključeni u proces • Opis logičkog funkcioniranja procesa - pretvorba logičkog modela procesa u fizički
model za odabranu arhitekturu • Sheme aplikacija • Integrativne komponente arhitekture – sustavi za potporu isuradnju • Poslovni procesi koji su uključeni u arhitekturu • Ograničenja (lokacija, ljudi, poslovna kultura) • Analiza i distribucija procesa
Operativna arhitektura • Analize rizika i sustavi zaštite • definiranje prava pristupa logičkih grupa korisnika • Upravljanje projektima • Upravljanje ljudskim resursima
Upravljanje informacijskim resursima
2013/14 153
Pristup oblikovanju - što treba oblikovati
Fizička arhitektura -računalna infrastruktura • Odabir tehničke arhitekture sustava • grupiranje i distribucija obrade na različite lokacije • Poslužitelji (serveri) i operacijski sustavi • Mreže – raspored aktivne i pasivne opreme i njihova specifikacija, povezivanje s
drugim, postojećim sustavima • fizička spremišta: baze podataka, tablice, datoteke • Primjenski softver
– utvrđivanje strukture programa na temelju modela procesa
– (logički) proces ili skup procesa ↔ jedan ili više programskih modula – određivanje veza između modula (standardno strukturnim kartama)
– preciziranje programske logike
• Klijentska sučelja i raspored radnih stanica – protokoli pristupa i razmjene podataka – oblikovanje zaslonskih maski i izvješća
• Operacijski sustavi • Izrada procedura za provjeru ispravnosti i konverziju sustava
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
154
Što treba oblikovati
2.6.2014.
78
• Poslovna arhitektura • Organizacija poslovnih procesa i poslovnih funkcija • Organizacija poslovnih podataka
– pretvorba konceptualnog modela podataka u logički model (relacijski , postrelacijski, objektnorelacijski), ako nije učinjena ranije
– pretvorba logičkog modela podataka u fizički model podataka za odabrani SUBP; shema baze podataka
• Razdvajanje zahtjeva • Slojne domene i način njihova povezivanja • Funkcije sustava = slojevi arhitekture
– Pohrana podataka (data storage) – Pristup podacima (data access logic) – Elementi obrade (application logic) – Sučelje (presentation logic)
Upravljanje informacijskim resursima
2013/14 155
Što treba oblikovati
Uobičajeni modeli arhitekture
• poslužiteljska (server-based) – obrada se obavlja na poslužitelju
• klijentska (client-based) – obrada se obavlja na osobnom računalu
• klijent-poslužitelj (client-server based) – kombinacija prethodne dvije
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
156
Modeli arhitekture
2.6.2014.
79
• Višekorisničko računalo (mainframe, minicomputer) + terminal – pohrana podataka (datoteke i baze podatka) – poslovna logika (programska podrška) – korisničko sučelje (uobičajeno znakovno sučelje ) – sučelje sustava (mrežne i druge komponente)
• Distribuirana prezentacija – opcionalna nadgradnja središnjih aplikacija zamjenom
znakovnog sučelja grafičkim, koje se izvodi na osobnom računalu
– produljuje vijek starih aplikacija, ali se funkcionalnost ne može značajno poboljšati
Upravljanje informacijskim resursima
2013/14 157
Centralizirana arhitektura
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
158
Peer to peer arhitektura
2.6.2014.
80
• Klijent - jednokorisničko računalo • sučelje, obrada i pohrana • povezljivost na poslužitelje (opcionalno na druge klijente) • Poslužitelj - višekorisničko računalo • dijeljena baza podataka, obrada i servisi sučelja • povezljivost s klijentima i drugim poslužiteljima • Korisnicima izgleda kao da jedno računalo (njihov PC) obavlja cijeli posao • Prednosti • izolacija promjena u pojedinom sloju • kvalitetnija (lakša) obrada • središnje upravljanje integritetom podataka na poslužitelju • Nedostaci • održavanje aplikacijske logike (programa) na svim klijentima • debeli klijenti
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
159
Dvoslojna arhitektura
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
160
Dvoslojna arhitektura
2.6.2014.
81
Troslojna arhitektura
Karakteristike Prednosti i nedostaci Distribucija baza podataka i poslovne
logike na zasebne poslužitelje • poslužitelj aplikacija + poslužitelj
baza podataka + klijent • poslužitelj baza podataka
– upravljanje podacima
• poslužitelj aplikacija – upravljanje transakcijama, "preuzeto“
s podatkovnog poslužitelja – dio ili čitava poslovna logika,
"preuzeta" s klijenta
• Klijent – korisničko sučelje – dio poslovne logike - onaj koji se ne
mijenja ili je osobnog karaktera
Prednosti • bolja raspodjela opterećenja • veća skalabilnost - mogućnost
ekspanzije, npr. povećanja broja korisnika, bez preopterećenja ili potrebe za promjenom procedura)
Nedostaci • složeni (komplicirani) dizajn i
razvoj • problem raspodjele podataka,
procesa, sučelja • veće opterećenje mreže
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
161
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
162
Troslojna arhitektura
2.6.2014.
82
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
163
Višeslojne arhitekture
Tanki klijent • Podatkovna logika se nalazi na poslužitelju • Osnovna namjena klijenta je prikaz podataka • Većinom se koriste u poslovnim sustavima • Tipičan primjer tankog klijenta je web preglednik Prednosti • promjena poslovne logike ne znači nužno i promjenu u klijentskom dijelu aplikacije • promjena poslovne logike može se obaviti centralizirano • računala ne moraju imati veliku procesorsku snagu • ukoliko s vremenom obrada postane spora (zbog količine podataka), može se povećati snaga
središnjeg računala • kao tanki klijent može se koristiti npr. web preglednik (dobro definirano i svima dostupno) smanjena mogućnost rada sa zastarjelim podacima (gotovo za svaku promjenu ide se na server) • manja kompleksnost razvoje velikih aplikacija (kod je podijeljen na serverski dio i klijentski dio) Nedostaci • veliko opterećenje glavnog računala, a to znači skupo glavno računalo • ukoliko se kao klijent koristi web preglednik moraju se poštivati njegova ograničenja
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
164
Uloga klijenta - tanki klijent
2.6.2014.
83
Debeli klijent • Podatkovna logika integrirana u klijenta • Nema obrade podataka na serveru ili je obrada minimalna • Minimalna ili nikakva elastičnost na promijene poslovne politike Prednosti • veća samostalnost klijenta • rasterećenje glavnog računala (servera) • može imati lokalnu bazu podataka • mogu se nabaviti jeftina računala sa snažnim procesorima • velika mogućnost rada sa zastarjelim podacima Nedostaci • poslovna logika integrirana na klijenta • promjena poslovne logike znači instaliranje nove verzije aplikacije na svim klijentima • ako s vremenom aplikacija postane spora (zbog količine podataka), treba promijeniti • sve klijente • razvoj velike aplikacije s vremenom postaje vrlo kompleksan (sav kod je na klijentu)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
165
Uloga klijenta - debeli klijent
RAČUNALSTVO U OBLAKU
(CLOUD COMPUTING)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
166
2.6.2014.
84
Što je računalstvo u oblaku
• Poslovni model temeljen na skupu tehnoloških rješenja koja omogućavaju oblikovanje i isporuku različitih informacijskih usluga na zahtjev korisnika
• Osnovna ideja: ponuditi sve računalne usluge korisnicima na zahtjev
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
167
Simbolični model računalstva u oblaku
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
168
2.6.2014.
85
Pretpostavke za računalstvo u oblaku
Pretpostavke za korisnika: - Postojanje uređaja, platforme (OS, browsera) i raspoloživost
vlastite i javne infrastruture za pristup na Internet - Podrživost OS-a uređaja za protokole i aplikacije Pretpostavke za davatelja usluga u oblaku: - Za infrastruturu: dedicated servers, virtualni serveri,
networking, sigurnost, kapaciteti za pohranu, alati za upravljanje infrastrukturom i aplikacijama
- Za platformu: razvojno oruženje (operacijski sustavi i razvojni alati), web platforme, alati za upravljanje podatcima, razvoj i pokretanje runtime modula, integracije
- Za aplikacije: raspoloživost aplikacija koje se mogu koristiti od strane klijenta kao web aplikacije
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
169
Zašto računalstvo u oblaku
• Problem eksponencijalnog rasta osobnih i organizacijskih podataka i informacijskih zahtjeva s jedne strane i kontrole troškova za njihovo prikupljanje, obradu, čuvanje , manipulaciju i distribuciju s druge strane
• Mobilnost korisnika i stalnost/povremenost zahtjeva za raspoloživošću različitih informacijskih usluga
• Relativno brzo zastarijevanje i nemogućnost korisnika da prati tehnološki razvitak ICT-a što uvjetuje nedostatnost raspoloživih resursa (podkapacitiranost ICT-a)
• Slaba iskorištenost tehnoloških resursa (procesorske snage, programskih rješenja i kapaciteta pohrane – prekapacitiranost ICT-a) i visoki fiksni troškovi
• Povećana rizičnost i/ili zahtjevi za sigurnost opreme, podataka i programa s kojima raspolaže korisnik
• Bolja usklađenost sa zahtjevima okoline (pravna i poslovna usklađenost)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
170
2.6.2014.
86
Tehnologije na kojima počiva RuO
• Virtualizacija- tehnika za dijeljenje fizičke instance ili resursa među korisnicima dodjelom logičkih imena fizičkim resursima i osiguranjem pokazivača na taj resurs kad je potreban
• Uslugama orijentirana arhitektura (SOA) – omogućuje korištenje aplikacije neovisno od vlasnika, proizvoda ili tehnologije
• Grid computing – tehnologija raspodjeljenih računalnih resursa, međusobno povezanih na zajedničkom zadatku; kompleksni zadatak se rastavlja na komponente koje se izvršavaju na distribuiranim CPU-ovima
• Utility computing – korisničko računalstvo u kojem se korisniku računalni resursi nude na zahtjev i naplaćuju po korištenju
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
171
Vrste usluga (poslovnih modela) računalstva u oblaku
• Infrastruktura kao usluga (Infrastructure as a service - IaaS)
• Platforma kao usluga (Platform as a service - PaaS)
• Softver (aplikacije) kao usluga (Software as a service SaaS)
• Sve (prošireno) kao usluga (Extended as a service – XaaS)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
172
2.6.2014.
87
Infrastruktura kao usluga (Infrastructure as a service - IaaS)
Infrastruktura davatelja usluge • Fizička ili virtualna računala (virtualna računala pokreću
programom hypervisor - HyperV, Vmware Xen i sl. kao “gostujuća”) s mogućnostima proširenja usluga
• Fizički ili virtualni diskovi • Virtualne lokalne mreže (VLAN) • File sustavi • Vatrozidi (firewalls) • Load balanseri – fizička računala ili programska rješenja
koja obrađuju zahtjeve vanjskih korisnika i usmjeravaju ih na druge fizičke ili virtualne strojeve gdje pod određenim pravilima i protokolima dobivaju traženu uslugu
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
173
Platforma kao usluga (Platform as a service - Paas)
Paas osigurava: • Računalnu platformu (hardversku arhitekturu, operacijski
sustav (OS) i runtime biblioteke (programske rutine koje koriste kompajleri u oblikovanju izvršnih datoteka)
• Browsere za web-bazirane aplikacije • Razvojnu platformu (jezike i alate i softverske okvire – npr.
.net framework, Java platform, Adobe Flash…) za oblikovanje softverskih rješenja od strane korisnika
• Makro naredbe za aplikacije kao što je npr. Excel • Virtualne strojeve za različite programe (npr. Java virtual
machine) • Virtualizirane verzije kompletnih sustava (hardvera, OS-a,
softvera i pohrane)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
174
2.6.2014.
88
Softver (aplikacije) kao usluga (Software as a service SaaS)
Software as a service SaaS osigurava: • Softverska rješenja potrebna klijentu za potpuno definiran
korisniku poznat softver za kreiranje njemu potrebnih datoteka
• Korisnik pristupa programu putem browsera i nema nadzor nad infrastrukturom već samo ograničeno nad programom kojeg koristi
• Korisnik nema ili ne želi imati takav software na svom računalu i plaća ga davatelju obzirom na vrijeme korištenja i jediničnu cijenu (obično na mjesec dana)
• Kada istovremeno više korisnika želi koristiti istu aplikaciju load balancer distribuira korisnike na virtualne strojeve
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
175
Druge vrste usluga
• Identitet kao usluga (IDaaS) – autentifikacijski i registracijski servisi, usluge oblikovanja i održavanja direktorija, objedinjene organizacijske usluge, risk i event monitoring, identity i profil management…)
• Mreža kao usluga (Network as a service-NaaS) – koristi virtualiziranu mrežnu infrastrukturu za osiguranje mrežnih usluga prema traženim web mjestima (korisnik može prilagoditi rute)
• Podatci kao usluga (Data as a Service – DaaS)
Upravljanje informacijskim resursima
2013/14 176
2.6.2014.
89
Arhitektura računalstva u oblaku
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
177
Klijentska infrastruktura
Internet
Aplikacije
Usluge
Cloud Runtime
Pohrana
Infrastruktura
Man
agem
ent
Sigu
rno
st
Klijentski dio (Front end)
Back end (Oblak)
Izvor: prilagođeno prema http://www.tutorialspoint.com/cloud_computing/cloud_computing_quick_guide.htm
Modeli računalnih oblaka
• Javni – omogućava usluge oblaka širokoj javnosti (Google, Amazon, Microsoft…) – Prednosti:
• Troškovno efektivan, raspoloživ, fleksibilan, lokacijski neovisan, troškovi po usluzi, skalabilan
– Nedostaci • Niža sigurnost, Manje prilagodljiv za korisnika
• Privatni /Interni – omogućava korištenje usluga unutar jedne organizacije koja je davatelj i primatelj usluga – Prednosti
• Viša sigurnost i privatnost, jača kontrola troškovno efikasan
– Nedostaci • Ograničeno područje, nefleksibilne cijene, ograničena skalabilnost,
potrebne dodatne vještine i znanja
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
178
2.6.2014.
90
Modeli računalnih oblaka
• Hibridni – kombinacija javnog i privatnog; za ne kritične aktivnosti koristi se javni oblak a za osjetljive privatni – Prednosti
• Skalabilnost, fleksibilnost i troškovna efektivnost
– Nedostaci • Usklađenost mrežnih usluga, Sigurnosna pitanja, Infrastrukturna ovisnost
• Model zajednica – usluge oblaka namijenjene su grupama organizacija u kojima se dijele resursi dvije ili više organizacija – Prednosti
• Troškovna efektivnost, dijeljenje i bolje iskorištenje resursa, sigurnost
– Nedostaci • Smještaj na jednoj lokaciji, problem s dijeljenjem odgovornosti i rukovođenjem
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
179
UPRAVLJANJE ZNANJEM
(KNOWLEDGE MANAGEMENT)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
180
2.6.2014.
91
Knowledge Management sadrži skup aktivnosti za:
• identifikaciju
• prikupljanje
• kreiranje
• predstavljanje i
• distribuciju znanja za njegovu ponovnu upotrebu, učenje i informiranost
Što je KM
181 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Slojevi KM-a
Izvor: Schwartz, Encyclopedia of Knowledge Management
182 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
92
Zašto KM
Tehnološki motiviran KM Ciljevi PS-a i KM • Pojava tehnologija koje
omogućavaju KM i protok znanja u okviru organizacijskih sustava (ekspertni sustavi, baze znanja, upravljanje dokumentima...)
• Pojava Interneta i na njemu temeljenih tehnologija (e-learning, web konferencije, content managemnet, Žute stranice, wikies, blogs, kolaboracijski alati....)
• Organizacijske aktivnosti kao što su Communities of Practice, sustavi za uvježbavanje i mentoriranje i sl.
KM podupire strateške ciljeve poslovnog sustava u svrhu:
• Dijeljenja zajedničke inteligencije
• Poboljšanja performanci poslovnog sustava
• Podizanja strateških prednosti
• Podizanje inovativnih sposobnosti
183 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
• Znanja iz razvoja mnogobrojnih proizvoda i usluga postaju sve više dostupna
• Potreba za sve kraćim životnim ciklusom proizvoda i upravljanje organizacijskim inovacijama
• Utjecaj ekspertize i eksprata u organizacijama • Iskorištavanje mrežnog efekta kao produktivnih veza među
zaposlenima što je omogućilo dijeljenje znanja među ljudima u organizaciji
• Upravljanje rastućim posjedovanjem podatka i informacija u kompleksnom poslovnom okruženju i omogućavanje zaposlenima brzog znanju i resursima “najbolje prakse” što omogućava organizacijsko učenje
• Upravljanje intelektualnim kapitalom i intelektualnom imovinom zaposlenih u (vrhunskih stručnjaka koji imaju ta znanja i sposobni su ga prenijeti na druge)
• Povećanje sposobnosti organizacije za odgovore na organizacijske promjene u okruženju.
Pokretači KM-a
184 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
93
Znanje* se definira kao:
• Sposobnost za prepoznavanje činjenica, informacije i vještine postignute kroz iskustvo i/ili obrazovanje; teorijsko i praktično razumijevanje nekog subjekta
• Ono što netko zna u nekom posebnom području ili u ukupnosti
• Informiranost i svijest ili bliskost činjenicama i situaciji postignuto iskustvom
* modificirano prema Oxford English Dictionary)
Što je znanje
185 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Vrste znanja i način objašnjenja
Vrste znanja Objašnjenja /tipovi • Proceduralno znanje – znanje o
tome kako nešto uraditi • Deklarativno znanje - opisuje ono
što je poznato u vezi s problemom koji se istražuje
• Metaznanja – znanje o znanju; koristi se u izboru znanja potrebnog za rješavanje problema iz neke domene (problemskog prostora)
• Heurističko znanje – pravila dobrog promišljanja temeljena na iskustvu, intuiciji i stečenim vještinama – empirijsko znanje
• Procedure • Proceduralna pravila • Strategije • Programi
• Koncepti, • Objekti • Činjenice
• Određenje problemskog prostora i
shvaćanje potrebnog znanja • Empirija – znanje temeljeno na probi i
pogrešci; ne mora imati uvijek kvalitetno objašnjenje
186 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
94
Vrste znanja i način objašnjenja Vrste znanja Objašnjenja /tipovi • Strukturno znanje – opisuje mentalne
modele i organizaciju problemskog prostora • Neegzaktna i neizvjesna znanja –
nekompletni i nepouzdani podatci, nedostatne informacije, nejasne, metode, nejasni opis problemskog prostora
• Ustaljena znanja (Commonsense) – znanja koja se ne oslanjaju na strogo dokazane teorije, neprecizna i nekompletna; teško je unaprijed znati iskoristivost tih znanja; oslanjaju se dobrim dijelom na aproksimacije, intuiciju i analogije
• ONTOLOŠKA znanja opisuju kategorije stvari u nekoj domeni i pojmove koji se koriste u opisu tih stvari
• Definiranje skupa pravila i aksioma • Konceptualizacija odnosa • Odnosi koncept – objekt
• Uvođenje vjerojatnosti, • Procijenjene pripadnosti skupu(Fuzzy skupovi
i fuzzy analize)
• Uobičajene (zadane) pretpostavke • Aproksimativni koncepti • Generalne hijerarhije i analogije • Koncepti • Relacije među konceptima • Aksiomi • Ograničenja
187 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Opća menadžmentska paradigma
Menadžment Uloga menadžera
• Management se sastoji od usmjeravanja i kontrole grupe ljudi ili entiteta s ciljem koordiniranosti i
usklađivanja aktivnosti za postizanje cilja;
• Obuhvaća zapošljavanje i manipulaciju nad ljudskim, financijskim, tehnološkim, prirodnim i njima pripadajućim informacijskim resursima
Izvor: SOPHOCLO PROJECT: TOGA Paradigm on Distributed Intelligence: A functional clusterof the subjective roles of personoids in the POF approach. This is also the TOGA generic management model.
188 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
95
Pristup KM-u – KM koncept
Koncept Pristup
• KM je usvojio, otkrio, inovirao i rafinirao koncepte iz različitih disciplina i prakse.
• KM KONCEPT: to je sve ono što bi netko trebao znati da bi bio savjetodavac ili knowledge worker
1. Tehnocentrični pristup: • fokus je na tehnologiji; prikladan u
slučaju kada se želi proširiti dijeljenje i rast znanja (omogućen tehnološkim rješenjima kao što su ekspertni sustavi, NN, semantički web)
2. Organizacijski pristup: • kako uspostaviti organizaciju koja će
omogućiti proces prikupljanja, stvaranja i dijeljenja znanja
3. Ekološki pristup: • promatra interakciju ljudi,
osobnosti, znanja i čimbenika okruženja kao adaptivni sustav
189 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
KM koncepti
190 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
96
Otkrivanje znanja je koncept u području informacijskih i računalnih znanosti koji opisuje automatsko pretraživanje velikih volumena podataka za uzorke koji se mogu smatrati znanjem o podatcima (najpoznatiji među njima je danas data mining – otkrivanje znanja u velikim bazama podataka)
• Otkrivanje znanja u softverskim rješenjima (reverzno inžinjerstvo)
Otkrivanje znanja
191 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Usvajanje znanja obuhvaća iznošenje znanja, prikupljnaje, analizu, modeliranje i vrednovanje znanja u procesu KM-a
Problemi i pitanja za usvajanje znanja : • Većina je znanja u glavama eksperata • Eksperti imaju ogromnu količinu “tacitovog” znanja • Oni ne znaju što sve znaju i koriste iskustvo • Tacitovo znanje je teško (nemoguće ?) za opisati • Eksperti su teško dostupni i u pravilu prezaposleni • Jedan ekspert ne zna sve • Znanje ima svoj rok trajanja Izvor: Knowledge Acquisition, http://www.epistemics.co.uk/Notes/63-0-0.htm
Prikupljanje i usvajanje znanja
192 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
97
1. Tehnike generiranja protokola – • različiti tipovi intervjua (strukturirani, nestrukturirani
polustrukturirani), tehnike stvaranja izvješća 2. Tehnike analize protokola – • analize intervjua i ostalih tekstualnih izvora da se
identificiraju različita znanja, ciljevi, odluke, odnosi i atributi uz upotrebu različitih metoda observacije
3. Tehnike generiranja hijerarhijskih odnosa kao što je • skaliranje (metoda niza ljestvica), • taksonomije i druge hijerarhijske strukture kao što su
– stabla ciljeva i – mreže odluka
Tehnike prikupljanja znanja
193 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
4. Matrične tehnike – uključuju • konstrukciju matrica (mreža) koje pokazuju odnose između problema i
mogućih rješenja. Važan tip su okviri (frames) za prikaz koncepata i tehnike otkrivanja, analize i kategorizacije svojstava koncepata
5. Tehnike sortiranja – • koriste se da se uoči kako pojedinci stvaraju koncepte što može
dovesti do novih otkrića između klasa, svojstava i prioriteta 6. Tehnike ograničenih informacija i izvršenje zadataka u datim
ograničenjima – • promatra se ekspert u ograničenom vremenu ili s ograničenim
informacijama da se uoče ključna pitanja i utvrde prioriteti 7. Tehnike bazirane na dijagramima –konceptne mape, mreže prijelaznih
stanja, dijagrami događaja i procesne mape. Korisni za odgovore na pitanja “što, kako, kada, tko i zašto” vezanih uz procese i događaje.
Izvor: http://www.epistemics.co.uk/Notes/63-0-0.htm
Tehnike prikupljanja znanja
194 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
98
Usporedba tehnika za prikupljanje znanja
Izvor: Knowledge Acquisition, http://www.epistemics.co.uk/Notes/63-0-0.htm
195 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Predstavljanje znanja
Predstavljanje znanja Aspekti relevantni za predstavljanje
• Forme za reprezentaciju znanja dobivene kroz otkrivanje znanja su:
• Model podataka • Metapodatci • Metamodeli • Ontologije • Poslovna pravila • Metamodeli za otkrivanje znanja (KDM) • Zabilješke o poslovnim pravilima
(BPMN) • Intermediarna reprezentacija • Okviri za opis resursa (RDF) • Softverske metrike • Izvor:"http://en.wikipedia.org/wiki/Kno
wledge_discovery"
• U kognitivim znanostima razmatra se s aspekta kako čovjek pohranjuje i obrađuje znanje
• U domeni umjetne inteligencije i strojnog učenja promatra se s spekta pohrane i programa koji ga može koristiti i postići simuliranu ljudsku inteligenciju
196 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
99
Predstavljanje znanja u računalu podesnoj formi
• KR se u području umjetne inteligencije koristi
• za reprezentaciju eksplicitnih objekata (klasa), njihovih svojstava i tvrdnji (činjenica) vezanih za njihove odnose; – Takva reprezentacija
omogućuje računalu odnosno programu da iz nje izvuče zaključke i primijeni ga na druge slučajeve
• KR metode uvedene 1970-ih i 1980-ih: • Heurističko pretraživanje ( question-
answering, ) • Neuronske mreže, • Dokazi teorema, • Ekspertni sustavi • Programski jezici za reprezentaciju znanja (
Prolog • developed in 1972, KL-ONE (1980s) • Jezici za eksplicitno predstavljanje strukture • dokumenata ( SGML iz kojeg se razvio XML • Danas na web-u: Semantic Web, u kojem KR • bazirana na XML-u ( RDF, Topic Maps i slično)
197 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
Predstavljanje (reprezentacija) znanja
Alati Jezici
• Linkovi i strukture
• Hyperlink-ovi (1980. ih)
• Semantički linkovi (1990. ih)
• Matematičke tablice
• Tablice istinitosti iz Boole-ove algebre
• Proračunske tablice (Excel, Lotus123)
• Vizualna reprezentacija
• Umjetni jezici i obilježavanje (notacije) ; bazirani na logici, matematici i s gramatičkim analizatorima (parser) za strojnu obradu; – pripadaju širokoj domeni
ontologija;
– Ideja: znanje = teorija + informacija (L. Ballard )
– jezik ne mora nužno biti verbalni jezik;
198 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
100
Pohrana i manipulacija znanjem
• Pohrana i manipulacija znanjem; kako pohraniti znanje za ponovnu upotrebu i automatsko kotrištenje
• od strane stroja; – Ekspertni sustavi – Strojno učenje – Strojno prevođenje
– Strojno održavanje – Semantičke mreže; čvorovi predstavljaju koncepte a lukovi se
koriste za definiranje relacija među konceptima
• Od 1960-ih izučavaju se okviri za predstavljnaje • znanja (li samo okviri ) Okviri imaju ime skup atributa ili
slotova koji sadrže vrijednosti (npr. Okvir kuća ima slotove boja, stolarija, etaža...)
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
199
• BAZE ZNANJA • Načelno je to centralizirani repozitorij
informacija; javna biblioteka, baza podataka o relevantnom području; u odnosu na ICT to je strojno čitljivi resurs za diseminaciju informacija (načelno online)
• To nije statička kolekcija informacija već dinamički resurs koji ima sposobnost učenja (kao u ekspertnom sustavu ili semantičkom webu); ona daje smisao računalnoj kolekciji, organizaciji, pretraživanju i upotrebi znanja http://searchcrm.techtarget.com/sDefinition/0,,sid11_gci753399,00.html
Baze znanja
200 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14
2.6.2014.
101
Baze znanja
• Strojno (računalno) čitljive baze znanja –baze su pohranjene u stroju čitljivom obliku; imaju automatsko deduktivno rezoniranje primjenjivo na baze uz upotrebu logičkih operatora; mogu imati aktivnu AI komponentu koja može sugerirati rješenje za neke probleme i mogu učiti iz iskustva Čovjeku čitljive baze znanja – omogućuju ljudima da koriste znanje koje je u njima pohranjeno; članci, pomoć za rješavanje problema, tutoriali, priručnici...
Upravljanje informacijskim resursima 2013/14
201
Na semantičkom webu bazirane • Opća enciklopedija http://www.wikipedia.org • Enciklopedija astronomije http://www.site.uottawa.ca:4321/astronomy/in dex.html • Agrovoc- enciklopedija poljoprivrede
Organizacija baza znanja
Baze znanja - područja Baze znanja - primjer
• Mnoštvo baza znanja na internetu koje omogućuju:
• •Kreiranje znanja
• •Upravljanje znanjem
• •Isporuku znanja
• •Izvješčivanje
Primjer: http://www.knowledgebase.net/
202 Upravljanje informacijskim resursima
2013/14