UČILIŠTE AMBITIO - uciliste-ambitio.hr · (opisno i grafički) za svako prioritetno područje. U...
Transcript of UČILIŠTE AMBITIO - uciliste-ambitio.hr · (opisno i grafički) za svako prioritetno područje. U...
SUSTAVOSIGURAVANJA
KVALITETE
Zagreb, studeni 2016.
u ustanovama za obrazovanje odraslih
N.Petrović – A.Stranjik
Nakladnik Učilište Ambitio Dolovska 33 10090 Zagreb
Za nakladnika Alen Stranjik, ravnatelj
Urednici Nenad Petrović Alen Stranjik
Dizajn i prijelom LotusGRAFTisak LotusGRAFNaklada 100 primjeraka
Publikacija je izdana u okviru projekta „Program usavršavanja za poslove voditelja zdravstvenog turizma“ financiranog od strane Europske unije u okviru Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala.Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora i ni na koji način ne može se smatrati da odražava gledište Europske komisije.
3
PREDGOVOR
Razvoj sustava kvalitete u ustanovama za obrazovanje odraslih može se sagledati kroz 3 osnovna segmenta:
1. inicijalna analiza stanja i potreba,2. uspostavljane formalno-pravnog okvira i3. implementacija sustava.
Inicijalnom analizom stanja i potreba, odnosno provedbom GAP i KREDA analize te pro-vedbom procesa inicijalnog samovrjednovanja ustanove, utvrđuje se aktualno stanje kvalitete u ustanovi za obrazovanje odraslih i raskorak između trenutnog i željenog sta-nja kvalitete, kako bi se postavili kratkoročni i dugoročni ciljevi razvoja kojima će se kvaliteta unaprijediti.
Formalno-pravni okvir ustanova za obrazovanje odraslih osigurava donošenjem odgo-varajućih dokumenata, sukladno odredbama statuta ustanove. To su u prvom redu po-litika kvalitete i pravilnik o kvaliteti, a zatim i svi drugi potrebni dokumenti koji iz njih proizlaze.
Implemetacija sustava kvalitete predstavlja operacionalizaciju usvojene politike kva-litete kroz imenovanje odgovornih osoba za osiguravanje sustava kvalitete, donošenje operativnih godišnjih planova razvoja i kontinuirano praćenje kvalitete ustanove.
Ova publikacija nastala je u Učilištu Ambitio kroz EU projekt Program usavršavanja za poslove voditelja zdravstvenog turizma. Sastavni dio projekta bio je i razvoj sustava kva-litete Učilišta. Tijekom provedbe tog elementa projekta pojavilo se dosta nepoznanica kako i od kuda početi, budući da zahtjevi kvalitete za ustanove za obrazovanje odraslih još uvijek nisu normirani, osim u jednom manjem segmentu, kao dio sustava kvalitete u ustanovama za strukovno obrazovanje koje se uz svoju osnovnu djetanost bave i obra-zovanjem odraslih. Stoga je projektni tim za kvalitetu razvio vlastitu metodologiju im-plementacije sustava i vlastite kriterije kvalitete, koji su najvećim dijelom temeljeni na standardima kvalitete u ustanovama za strukovno obrazovanje te manjim dijelom i na standardima kvalitete u srednjem i visokom obrazovanju.
U nastojanju da kolegicama i kolegama u ustanovama za obrazovanje odraslih koji će se baviti problematikom razvoja kvalitete u svojim ustanovama olakšamo prve korake u tom zahtjevnom i odgovornom poslu, kroz ovu publikaciju željeli smo im na jednostavan i praktičan način dati osnovne smjernice za rad, koje se temelje na našim osobnim isku-stvima i stečenim spoznajama tijekom jednogodišnjeg rada na implementaciji sustava kvalitete u Učilištu Ambitio.
4
Zahvaljujemo svim članovima projektnog tima i svim dionicima projekta Program usavr-šavanja za poslove voditelja zdravstvenog turizma, jer bez njih danas ne bi bilo niti ove publikacije. Posebno zahvaljujemo kolegici Kristini Mihić, koja je u projektu sudjelovala kao članica tima za kvalitetu te svojim radom znatno doprinjela uspješnosti implemen-tacije sustava kvalitete.
Zagreb, studeni 2016.
Urednici
5
1. ANALIZA STANJA I POTREBA
1.1. GAP analiza
Provedbom GAP analize nastoji se utvrditi raskorak između postojećeg stanja (As Is) upravljanja kvalitetom i željenog stanja (To Be), prema utvrđenim kriterijima kvalitete, odnosno procijeniti razinu zrelosti sustava upravljanja kvalitetom. Kriteriji kvalitete gru-pirani su u 6 prioritetnih područja, sukladno Priručniku za samovrjednovanje za ustanove za strukovno obrazovanje [1]. Kriteriji kvalitete iz priručnika prilagođeni su potrebama ustanove za obrazovanje odraslih te su isključeni kriteriji koji nisu primjenjivi u ustano-vama ovakvog tipa. Na taj je način određen ukupno 201 kriterij u 28 podpodručja, koje u smislu kvalitete treba zadovoljiti ustanova za obrazovanje odraslih (Tablica 1.1).
Tablica 1.1. Pregled broja kriterija kvalitete prema prioritetnim područjima i podpodručjima
PRIORITETNO PODRUČJE / PODPODRUČJE BROJ ZAHTJEVA
1 – PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA 21
Školski kurikulum i godišnji plan i program rada ustanove 13
Izradba i poboljšanja programa obrazovanja odraslih 8
2 – POUČAVANJE I PODRŠKA UČENJU 72
Upisi polaznika 6
Planiranje nastave, poučavanja i učenja 10
Nastavni proces 11
Učenje kroz iskustvo (vježbe i praktična nastava) 12
Izvannastavne aktivnosti (izvannastavne i izvanškolske aktivnosti) 5
Služba za pružanje podrške polaznicima 8
Polaznici s posebnim potrebama 9
Pohađanje nastave 6
Komunikacija i suradnja 5
6
3 – POSTIGNUĆA UČENIKA I ISHODI UČENJA 19
Unutarnje praćenje i ocjenjivanje odgojno-obrazovnih postignuća polaznika 12
Ispiti (predmetni, popravni, razlikovni, razredni i završni rad) 7
4 – MATERIJALNI UVJETI I LJUDSKI POTENCIJALI 27
Osiguravanje okruženja za učenje 6
Materijalni uvjeti /upravljanje resursima 4
Financije 6
Kadrovska politika 6
Trajno stručno usavršavanje radnika 5
5 – SURADNJA I PROMIDŽBA 29
Upravno vijeće 4
Ravnatelj ustanove 5
Poslovna komunikacija 6
Informacijski sustav 5
Partnerstva 4
Promicanje ustanove i obrazovnih programa 5
6 – UPRAVLJANJE (USTANOVA I KVALITETA) 33
Upravljanje kvalitetom 9
Interno praćenje postupaka kvalitete 6
Proces samovrjednovanja 10
Proces unaprjeđenja 8
Model zrelosti primijenjen U GAP analizi je modificirani CMMI (Capability Maturity Model Integration) model [2], razvijen na Carnegie Mellon University (CMU) i proširen nultom razinom sukladnosti (Tablica 1.2).
7
Tablica 1.2. Pregled kriterija modela zrelosti
RAZINA % KRITERIJ
0
Non Existed0 - 10
U organizaciji se ne razumije potreba za zahtjevom.
U praksi ništa ne postoji (postupak provedbe zahtjeva, odgovor-nosti, dokumentacija).
1
Initial11 - 30
Prepoznaje se potreba da se zahtjev provodi.
Ne postoji definiran postupak kako to činiti. Nisu određene odgovornosti.
Dokumentiranost potpuno izostaje. Praksa je ad hock. Gotovo sve je nesukladno.
2
Limited31 - 50
Prepoznaje se potreba da se zahtjev provodi.
Grubo je definiran postupak njegove provedbe, ali nije formali-ziran.
Odgovornosti donekle postoje, ali nisu formalizirane. Dokumen-tiranost još slaba. Praksa je nešto dosljednija. Broj nesukladno-sti još je velik.
3
Defined
51 - 70
Svijest o potrebi zahtjeva u potpunosti postoji.
Postupak provedbe je u potpunosti definiran, formaliziran, ali nije sofisticiran.
Odgovornosti su u cijelosti određene. Dokumentiranost je do-bra. Praksa je vrlo korektna. Broj nesukladnosti je manji.
4
Managed71 - 90
Sve kao pod 3. Menadžment nadzire i mjeri usklađenost s pro-cesom i poduzima mjere kad dio postupka nije dovoljno učinko-vit. Postupak se kontinuirano unapređuje i približava najboljoj praksi. Nesukladnosti su rijetke i vrlo su male.
5
Optimized91 - 100
Postupak, odgovornosti, dokumentiranost i praksa uspoređuju se s najboljim rješenjima u drugim organizacijama (benchmar-king). Organizacija brzo reagira na svaku promjenu. Nesuklad-nosti više nema.
1.1.1. Primjer GAP analize
A) Provedba GAP analize (metodologija)
Ulazni podaci za provedbu GAP analize dobiveni su metodom fokus grupe, koju su sači-njavali ravnatelj i četiri zaposlenika Učilišta Ambitio. Moderator fokus grupe u ime struč-ne radne skupine bio je Nenad Petrović. Za potrebe GAP analize izrađen je u programu MS Excel vlastiti alat za procjenu razine zrelosti ustanove (autor: Nenad Petrović) te su ulazni podaci dobiveni radom fokus grupe prema Tablici 1.2 unošeni direktno u aplika-ciju (Slika 1.1).
8
Slika 1.1. Alat za procjenu razine zrelosti u programu MS Excel (autor: N. Petrović)
Na temelju unesenih podataka, alat automatski izračunava razine zrelosti za svako pri-oriteno područje i pripadajuća podpodručja te ustanovu u cjelini i iscrtava pripadajuće grafikone (Slika 1.2).
Slika 1.2. Prikaz rezultata GAP analize u MS Excel alatu za procjenu razine zrelosti (autor: N. Petrović)
9
B) Rezultati GAP analize
Rezultati provedene GAP analize zbirno su prikazani u Tablici 1.3 te u nastavku detaljno (opisno i grafički) za svako prioritetno područje. U Prilogu 1 se nalazi detaljan ispis pro-cjene razine zrelosti za sve kriterije kvalitete zbirno i pojedinačno.
Tablica 1.3. Zbirni rezultati GAP analize
RAZINA ZRELOSTI USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH 3,37
PRIORITETNO PODRUČJE 1 – PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA 3,11
ŠKOLSKI KURIKULUM I GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA USTANOVE 2,85
IZRADBA I POBOLJŠANJA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH 3,38
PRIORITETNO PODRUČJE 2 – POUČAVANJE I PODRŠKA UČENJU 3,44
UPISI POLAZNIKA 3,50
PLANIRANJE NASTAVE, POUČAVANJA I UČENJA 2,80
NASTAVNI PROCES 3,64
UČENJE KROZ ISKUSTVO (VJEŽBE I PRAKTIČNA NASTAVA) 4,92
IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI (IZVANNASTAVNE I IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI) 1,00
SLUŽBA ZA PRUŽANJE PODRŠKE POLAZNICIMA 4,25
POLAZNICI S POSEBNIM POTREBAMA 2,56
POHAĐANJE NASTAVE 4,33
KOMUNIKACIJA I SURADNJA 4,00
PRIORITETNO PODRUČJE 3 – POSTIGNUĆA UČENIKA I ISHODI UČENJA 3,50
UNUTARNJE PRAĆENJE I OCJENJIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA POLAZNIKA 4,00
ISPITI (predmetni, popravni, razlikovni, razredni i završni rad) 3,00
PRIORITETNO PODRUČJE 4 – MATERIJALNI UVJETI I LJUDSKI POTEN-CIJALI – PROFESIONALNI RAZVOJ RADNIKA USTANOVE 3,81
OSIGURAVANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE 3,67
MATERIJALNI UVJETI /UPRAVLJANJE RESURSIMA 3,25
FINANCIJE 5,00
KADROVSKA POLITIKA 3,33
TRAJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE RADNIKA 3,80
10
PRIORITETNO PODRUČJE 5 – SURADNJA UNUTAR USTANOVE ZA STRU-KOVNO OBRAZOVANJE – SURADNJA S OSTALIM DIONICIMA – PROMI-CANJE USTANOVE
4,23
UPRAVNO VIJEĆE 4,00
RAVNATELJ USTANOVE 4,20
POSLOVNA KOMUNIKACIJA 3,00
INFORMACIJSKI SUSTAV 4,60
PARTNERSTVA 5,00
PROMICANJE USTANOVE I OBRAZOVNIH PROGRAMA 4,60
PRIORITETNO PODRUČJE 6 – UPRAVLJANJE (USTANOVA I KVALITETA) 2,12
UPRAVLJANJE KVALITETOM 2,56
INTERNO PRAĆENJE POSTUPAKA KVALITETE 2,00
PROCES SAMOVRJEDNOVANJA 2,30
PROCES UNAPRJEĐENJA 1,63
Planiranje i programiranje rada
Prioritetno područje 1 – Planiranje i programiranje rada sadrži dva podpodručja, koja su ocijenjena prosječnom ocjenom 3 te je i ukupna zrelost ovog područja na trećoj razini (Slika 1.3).
Slika 1.3. Rezultati GAP analize za prioritetno područje 1
11
Poučavanje i podrška učenju
Prioritetno područje 2 – Poučavanje i podrška učenju je najopsežnije područje, s čak 9 podpodručja. Većina je podpodručja iznad treće ili čak četvrte razine zrelosti, pri čemu se osobito ističe Učenje kroz iskustvo, za koje je procijenjeno gotovo 100 % ispunjenosti kriterija (Slika 1.4). U odnosu na prosjek znatno podbacuju jedino Izvannastavne aktivno-sti, koje su tek na prvoj razini zrelosti. Ukupna razina zrelosti područja procijenjena je na treću razinu.
Slika 1.4. Rezultati GAP analize za prioritetno područje 2
Postignuća učenika i ishodi učenja
Prioritetno područje 3 – Postignuća učenika i ishodi učenja sadrži dva podpodručja, ocije-njena prosječnim ocjenama 3 i 4 te je ukupna zrelost ovog područja na granici između treće i četvrte razine zrelosti (Slika 1.5).
Slika 1.5. Rezultati GAP analize za prioritetno područje 3
12
Materijalni uvjeti i ljudski potencijali
Prioritetno područje 4 – Materijalni uvjeti i ljudski potencijali sadrži 5 podpodručja. Oso-bito se ističe podpodručje Financije, koje u potpunosti zadovoljava tražene kriterije (Slika 1.6), dok su ostala podpodručja između treće i četvrte razine zrelosti. Ukupna razina zre-losti područja procijenjena je na četvrtu razinu.
Slika 1.6. Rezultati GAP analize za prioritetno područje 4
Suradnja i promidžba
Prioritetno područje 5 – Suradnja i promidžba sadrži 6 podpodručja. Osobito se ističe podpodručje Partnerstva, koje u potpunosti zadovoljava tražene kriterije (Slika 1.7), dok u odnosu na prosjek područja podbacuje Poslovna komunikacija koja je na trećoj razini. Ostala su podpodručja na četvrtoj razini zrelosti. Ukupna razina zrelosti područja proci-jenjena je na četvrtu razinu.
Slika 1.7. Rezultati GAP analize za prioritetno područje 5
13
Upravljanje (ustanova i kvaliteta)
Prioritetno područje 6 – Upravljanje sadrži 4 podpodručja, koja su sva oko druge razine zrelosti te ovo područje podbacuje u odnosu na prosjek ustanove (Slika 1.8). Ukupna ra-zina zrelosti područja procijenjena je na drugu razinu.
Slika 1.8. Rezultati GAP analize za prioritetno područje 6
Zaključak
Rezultati GAP analize ukazuju da u ustanovi postoji značajan raskorak između posto-jećeg i željenog stanja, no situacija nije alarmantna, a ustanova prepoznaje potrebu za daljnjim razvojem sustava kvalitete. Trenutno se nalazi na trećoj razini zrelosti te za-dovoljava 56 % kriterija kvalitete. Zbirni rezultati GAP analize grafički su prikazani na Slikama 1.9 i 1.10.
Slika 1.9. Rezultati GAP analize za cijelu ustanovu
Kao najkritičnije identificirano je Prioritetno područje 6 – Upravljanje (ustanova i kvali-teta), u kojem se više od 30% kriterija kvalitete nalazi na nultoj ili prvoj razini zrelosti, što je osobito vidljivo u podpodručju Proces unaprjeđenja. Najkritičnije podpodručje su
14
Izvannastavne aktvnosti, gdje su svi kriteriji kvalitete tek na prvoj razini zrelosti. Kao naj-razvijenije ističe se Prioritetno područje 5 – Suradnja i promidžba, koje premašuje granicu četvrte razine za 25 %. Dva podpodručja (Financije i Partnerstva) zadovoljavaju postavlje-ne kriterije kvalitete u potpunosti.
Slika 1.10. Rezultati GAP analize za cijelu ustanovu
Prilog 1 - Ispis analitičkog prikaza procjene razine zrelosti za svaki kriterij kvalitete i ukupno po prioritetnim područjima i pripadajućim podpodručjima
PRIORITETNO PODRUČJE 1 – PLANIRANJE I PROGRAMI-RANJE RADA
3,11
ŠKOLSKI KURIKULUM I GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA USTANOVE 2,85
1.1. Školski kurikulum sadrži sve elemente propisane zakonom, posebice ciljeve i način procjenjivanja postignuća zadanih ciljeva. 5,00
1.2. Školski je kurikulum razvijen na temelju propisanoga nacionalnoga kuriku-luma. 5,00
1.3. Godišnji plan i program rada ustanove donesen je na temelju nastavnoga plana i programa i školskoga kurikuluma, sadržavajući sve elemente propi-sane zakonom.
2,00
1.4. Školski kurikulum i godišnji plan i program trebaju odražavati smjernice utvrđene Godišnjim planom unaprjeđenja rada ustanove. 2,00
1.5. Operativni godišnji planovi i programi za nastavne predmete su izrađeni i imaju sve propisane sastavnice. 2,00
1.6. Operativni godišnji planovi i programi dio su godišnjega plana i programa rada ustanove. 2,00
1.7. Operativni godišnji planovi i programi su usklađeni s važećim okvirnim nastavnim planovima i programima. 2,00
15
1.8. Operativni godišnji planovi i programi usklađeni su s izvedbenim, ako po-stoje. 3,00
1.9. Ustanova vrjednuje realizaciju elemenata iz godišnjega plana i programa. 2,00
1.10. Organizacija nastave je primjerena polaznicima i nastavnicima. 5,00
1.11. Učilište ima izrađene godišnje planove rada. 3,00
1.12. Učilište vrjednuje realizaciju svoga godišnjega plana rada. 1,00
1.13. Ustanova planira i provodi obilježavanje praznika i blagdana, javnih i kul-turnih aktivnosti, volonterske i humanitarne aktivnosti te provodi prevenci-ju neprihvatljivih ponašanja i ovisnosti.
3,00
IZRADBA I POBOLJŠANJA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH 3,38
1.14. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su u suradnji s lokalnim nadlež-nim tijelima i gospodarskim sektorom kako bi udovoljili utvrđenim potre-bama tržišta rada, a poboljšanja su oblikovana prema povratnoj informaciji svih dionika.
4,00
1.15. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su u skladu s propisanom meto-dologijom. 5,00
1.16. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su tako da osiguravaju jednak pristup i jednake mogućnosti svima. 5,00
1.17. Ishodi učenja, kompetencije i kriteriji njihova vrjednovanja redovito se revidiraju i unaprjeđuju kako bi bili u skladu s važećim zahtjevima tržišta rada i struke.
3,00
1.18. Programi obrazovanja odraslih revidiraju se barem jednom godišnje, a pola-znici pridonose toj reviziji svojim povratnim informacijama. 2,00
1.19. Programi se razvijaju i revidiraju na temelju povratne informacije koja dolazi od svih dionika, a povratne se informacije neprestano prikupljaju od polaznika, tvrtki i zajednice u ovu svrhu.
2,00
1.20. Revidiranje programa vodi ka poboljšanju u poučavanju, nastavi, učenju i uspjehu polaznika. 3,00
1.21. Informacije o provjeri znanja i uspjehu, uključujući analizu rada različitih skupina polaznika, služe kao vodič za održivost programa obrazovanja. 3,00
PRIORITETNO PODRUČJE 2 – POUČAVANJE I PODRŠKA UČENJU
3,44
UPISI POLAZNIKA 3,50
2.1. Ustanova za obrazovanje odraslih ima učinkovite mehanizme utvrđivanja i iskazivanja potreba za upisom polaznika, sukladno potrebama lokalnoga/regionalnoga tržišta rada (npr. deficitarna zanimanja, prostorni i programski uvjeti za polaznike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, mogućnost realizacije praktične nastave, gospodarske razvojne regionalne i nacionalne planove i strategije, profil sektora i sl.).
4,00
16
2.2. Ustanova za obrazovanje odraslih kroz obrazovni kurikulum nudi zanimljive i raznolike aktivnosti, programe i projekte. 3,00
2.3. Ustanova za obrazovanje odraslih provodi učinkovite promotivne, informa-tivne i savjetodavne aktivnosti namijenjene polaznicima i roditeljima (npr. informativni sastanci, dani otvorenih vrata, prezentacije, pružanje primjere-nih savjeta kako bi polaznici osvijestili svoje interese ili polaznicima koji se nisu uspjeli upisati u određeni program kako bi pronašli drugi odgovarajući program i slično) radi usmjeravanja polaznika u obrazovni sektor/zanima-nje koje najbolje odgovara potrebama i interesima polaznika.
3,00
2.4. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira i provodi stručnu podršku profesionalnom savjetovanju i usmjeravanju kroz rad stručnih tijela/službi ustanove.
3,00
2.5. Pristupno se vrjednovanje provodi u skladu s propisanim uvjetima upisa. 4,00
2.6. Ustanova za obrazovanje odraslih, na zahtjev (molbu) polaznika, razmatra mogućnost promjene programa obrazovanja te nastoji biti maksimalno fleksibilna.
4,00
PLANIRANJE NASTAVE, POUČAVANJA I UČENJA 2,80
2.7. Ustanova za obrazovanje odraslih pruža sustavnu podršku nastavnicima pri izradbi svih obrazaca/dokumenata pri planiranju nastave koji se revidiraju sukladno inovacijama u područjima struke i edukacijskih znanosti.
3,00
2.8. Nastavnici izrađuju operativne programe rada za nastavne predmete koje poučavaju u tekućoj školskoj godini (koji su usklađeni s okvirnim i izvedbe-nim nastavnim planom i programom i imaju sastavnice usklađene sa za-htjevima suvremenih edukacijskih znanosti).
3,00
2.9. Nastavnici izrađuju individualizirane operativne nastavne programe i pri-preme za nastavu za polaznike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama sukladno rješenjima mjerodavnih službi i/ili priloženoj medicinskoj doku-mentaciji, u suradnji sa stručnom službom ustanove.
4,00
2.10. Nastavnici se pripremaju za nastavu (planiraju sadržaj, metode, oblike i sredstva za rad). 3,00
2.11. Planiranje nastave u skladu je s ciljnom skupinom polaznika i specifi čnim potrebama pojedinaca, uključujući i polaznike s posebnim odgojno-obra-zovnim potrebama.
4,00
2.12. Planiranje nastave provodi se u suradnji s članovima stručnoga vijeća uz međupredmetnu korelaciju. 3,00
2.13. Materijalno-tehnička priprema nastave usklađena je s pedagoškim standar-dom i minimalnim materijalnim uvjetima što ih propisuje okvirni nastavni plan i program.
3,00
2.14. Nastavnici planiraju usmeno i pisano provjeravanje u skladu s važećim pravilnikom. 3,00
2.15. Vodeći računa o sklonostima i razvojnim mogućnostima polaznika te o mogućnostima ustanove, planiraju se izvannastavni i izvanškolski programi i aktivnosti.
1,00
17
2.16. U planiranju školskih i izvanškolskih aktivnosti (nastava) ustanova vodi računa o svim aktivnostima bitnima za odgoj mladih (svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju nacionalne, povijesne i kulturne baštine i sl.).
1,00
NASTAVNI PROCES 3,64
2.17. Nastava se izvodi u skladu s propisanim okvirnim nastavnim planom i pro-gramom. 4,00
2.18. Nastava se izvodi u prostorima koji su u skladu s pedagoškim standardom. 4,00
2.19. Nastavnici izvode nastavu/nastavni sat prema pripremama za nastavne sate ostvarujući planirani cilj i zadatke nastave. 4,00
2.20. Nastavne metode, oblici rada i nastavna sredstva i pomagala usklađeni su s nastavnim sadržajima i primjereni predznanju i sposobnostima polaznika. 4,00
2.21. Nastavni proces se temelji na metodama aktivnog učenja s polaznikom u središtu (sudjelovanje učenika u izvođenju nastavnoga procesa; istraživač-ka nastava, nastava temeljena na polaznikovu iskustvu, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup polazniku, interdisciplinarni pristup).
4,00
2.22. Nastavnici prate i evidentiraju napredovanje polaznika. 4,00
2.23. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira dopunsku i dodatnu nastavu vodeći računa o potrebama, sklonostima i razvojnim mogućnostima pola-znika.
3,00
2.24. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira izvannastavne i izvanškolske aktivnosti vodeći računa o potrebama, sklonostima i razvojnim mogućnosti-ma polaznika te o mogućnostima ustanove.
1,00
2.25. Ustanova za obrazovanje odraslih ima razrađene programe za podršku po-laznicima u procesu učenja. 4,00
2.26. Ustanova za obrazovanje odraslih potiče suradnju nastavnika s vanjskim stručnjacima - u svrhu podizanja kvalitete nastavnoga procesa. 4,00
2.27. Stručna služba i ravnatelj ustanove za obrazovanje odraslih prate rad svih nastavnika. 4,00
UČENJE KROZ ISKUSTVO (VJEŽBE I PRAKTIČNA NASTAVA) 4,92
2.28. Vježbe i praktična nastava izvode se na temelju okvirnoga nastavnoga pla-na i programa za zanimanje (strukovni kurikulum). 5,00
2.29. Vježbe i praktična nastava organiziraju se i izvode sukladno propisima. 5,00
2.30. Između teorijske nastave i vježbi i/ili praktične nastave postoji dobra pove-zanost. 5,00
2.31. Vježbe i/ili praktična nastava usmjerene su na razvoj vještina koje rezultira-ju strukovnim kompetencijama za određeno zanimanje/kvalifi kaciju. 5,00
18
2.32. Vježbe i praktična nastava organiziraju se kroz učenje u školskim praktiku-mima i na radnome mjestu (učenje kroz iskustvo i rad). 5,00
2.33. U programima vježbi i/ili praktične nastave predviđeni su sadržaji osnova zaštite na radu i zaštite okoliša. 5,00
2.34. Ustanova i poslodavci imaju zaključene ugovore o provedbi praktične na-stave, o čemu ustanova vodi evidenciju. 5,00
2.35. Ustanova raskida ugovor o provedbi praktične nastave s poslodavcem ako poslodavac ne ispunjava ugovorne obveze ili uvjete za provedbu praktične nastave.
5,00
2.36. Suradnja između ustanove i poslodavca u realizaciji vježbe i/ili praktične nastave je transparentna. 5,00
2.37. Nastavnici praktične nastave koji prate učenike kod poslodavca redovito evidentiraju napredovanje učenika u propisanoj pedagoškoj dokumentaciji. 5,00
2.38. Ustanova prikuplja podatke o stopi uspješnosti polaznika na praktičnoj nastavi te zadovoljstvu poslodavca. 5,00
2.39. Polaznicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama omogućena je potrebna prilagodba radnoga mjesta, opreme i metoda poučavanja. 4,00
IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI (IZVANNASTAVNE I IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI) 1,00
2.40. Polaznicima se nude izvannastavne i izvanškolske aktivnosti koje izravno i učinkovito pridonose postizanju ciljeva koji su postavljeni u obrazovnoj politici i programskim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj ili lokalnoj razini.
1,00
2.41. Pri planiranju i izvođenju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti vodi se računa o ravnomjernoj uključenosti svih nastavnika te o osobnom i profesi-onalnom razvoju polaznika.
1,00
2.42. Dio izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti vezan je uz zdravlje, jednako-sti i različitosti, tjelesni i društveni razvoj polaznika te zaštitu okoliša. 1,00
2.43. Pri planiranju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti ustanova za obrazo-vanje odraslih koristi rezultate nacionalnih i/ili međunarodnih projekata u kojima ustanova sudjeluje i/ili je sudjelovala.
1,00
2.44. Redovito se nadzire učinkovitost izvannastavnih aktivnosti; polaznici, nastavnici i dionici pridonose reviziji; a inicijative polaznika - vezane uz izvannastavne aktivnosti - provode se gdje je to moguće.
1,00
SLUŽBA ZA PRUŽANJE PODRŠKE POLAZNICIMA 4,25
2.45. Polaznici se uvijek mogu slobodno obratiti nastavnicima i stručnim surad-nicima radi savjetovanja, dobivanja podrške i djelotvorne pomoći te rješa-vanja osobnih problema (pravne, emocionalne, zdravstvene i druge naravi), teškoća u školovanju, učenju, profesionalnom napretku i socijalizaciji.
5,00
19
2.46. Nastavnici i stručni suradnici ustanove neprestano prate i evidentiraju profesionalni napredak polaznika te najmanje jednom godišnje organiziraju individualna i savjetovanja u skupinama.
5,00
2.47. Ustanova za obrazovanje odraslih surađuje s multidisciplinarnim timom iz lokalne i šire zajednice (HZZ, stručnjaci zdravstvenih ustanova, mobilni stručni timovi, strukovne udruge, udruge poslodavaca, roditelja i osoba s invaliditetom, centri za odgoj i obrazovanje, ustanove za visoko obrazovanje i dr.).
4,00
2.48. Svi polaznici su upoznati s pravima i odgovornostima tijekom obrazovanja, koji su jasno i precizno navedeni u kućnome redu i statutu ustanove, i nala-ze se na vidljivu mjestu.
3,00
2.49. Polaznici imaju mogućnost i priliku davanja povratnih informacija o za-dovoljstvu pruženim uslugama podrške, pomoći i savjetovanja, a ustanova evidentira povratne informacije i uspoređuje ih s unaprijed postavljenim kriterijima i očekivanim rezultatima.
4,00
2.50. Sve se aktivnosti podrške pohranjuju u povjerljive dokumente, a ustanova polaznicima jamči zaštitu osobnih podataka. 5,00
2.51. Informacije i savjeti učinkovito pomažu polaznicima u izboru nastavka kari-jere nakon stjecanja strukovne kvalifi kacije. 5,00
2.52. Ustanova ima model praćenja polaznika nakon završetka obrazovanja, prikuplja i evidentira podatke o profesionalnom kretanju polaznika (npr. programi nastavka obrazovanja i/ili učenikovo zapošljavanje u struci) te o tome, po potrebi, izvješćuje mjerodavne ustanove (lokalna uprava, ASOO).
3,00
POLAZNICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA 2,56
2.53. Ustanova za obrazovanje odraslih - u suradnji s osnivačem - skrbi o integra-ciji polaznika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u programe za obrazovanje odraslih.
3,00
2.54. Ustanova za obrazovanje odraslih - u suradnji s osnivačem i drugim mje-rodavnim institucijama - osigurava prostorne i programske prilagodbe na početku obrazovanja te tijekom stjecanja općeobrazovnih i strukovnih kom-petencija potrebnih za uključivanje na tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
3,00
2.55. Ustanova za obrazovanje odraslih je umrežena s ostalim odgojno-obrazov-nim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi, zdravstvenim ustanovama, udrugama, poslodavcima, fondovima i dr., radi multidisciplinarnoga pristupa obrazovanju polaznika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
4,00
2.56. Svi djelatnici ustanove upoznati su s međunarodnim i nacionalnim relevan-tnim zakonima, konvencijama, deklaracijama i strategijama povezanima s pravom na obrazovanje osoba s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
4,00
2.57. Nastavnici neprestano prate i evidentiraju napredak polaznika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i darovitih polaznika. 3,00
2.58. Nastavnici i stručni suradnici se redovito usavršavaju za rad i kvalitetnu suradnju s polaznicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. 4,00
20
2.59. Ustanova za obrazovanje odraslih ima model identifi ciranja i rada s pola-znicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. 2,00
2.60. Ustanova za obrazovanje odraslih procjenjuje, evidentira i primjenjuje mo-dele praćenja darovitih i talentiranih polaznika. 0,00
2.61. Ustanova za obrazovanje odraslih osigurava stalnu obrazovnu, pedagoš-ko-didaktičku i psihološku podršku darovitim i talentiranim polaznicima koja na najbolji način poboljšava njihovo učenje i stjecanje kompetencija (programi u redovnoj nastavi, natjecanja, izvannastavne aktivnosti, radioni-ce, ljetne i zimske škole, klubovi, kampovi i sl.).
0,00
POHAĐANJE NASTAVE 4,33
2.62. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja, obrađuje i analizira podatke o pohađanju nastave. 5,00
2.63. Ustanova za obrazovanje odraslih poduzima primjerene mjere smanjivanja izostanaka s nastave. 5,00
2.64. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja podatke o stopi (%) i razlozima odustajanja od školovanja. 5,00
2.65. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja, obrađuje i analizira broj izre-čenih pedagoških mjera, praćenje porasta ili smanjenja po obrazovnim razdobljima.
3,00
2.66. Ustanova za obrazovanje odraslih evidentira i analizira specifičnosti po-hađanja nastave polaznika putnika, polaznika s izvanškolskim obvezama i aktivnostima i polaznika u drugim/paralelnim programima obrazovanja (glazbene škole, športski programi, kronična oboljenja) te pruža mogućnosti podrške.
5,00
2.67. Ustanova za obrazovanje odraslih u rješavanje problematike pohađanja na-stave uključuje pravnu osobu koja upućuje polaznika/cu na školovanje. 3,00
KOMUNIKACIJA I SURADNJA 4,00
2.68. Ustanova za obrazovanje odraslih potiče komunikaciju s polaznicima, na-stavnicima, drugim radnicima i upravom, a koja se temelji na suradnji i uzajamnom poštovanju.
4,00
2.69. Nastavnici koriste učinkovite mjere za promoviranje jednakih mogućnosti i izbjegavanje diskriminacije kako bi polaznici mogli ostvariti svoj puni po-tencijal.
4,00
2.70. Nastavnici učinkovito primjenjuju standarde u poučavanju, nastavi i učenju te koriste druge metode (npr. učenik u središtu procesa učenja i poučava-nja, učenje kroz iskustvo, praktična nastava) kako bi se zadovoljile različite mogućnosti, kulture, spol, motivacija pojedinaca.
4,00
2.71. Nastavnici međusobno surađuju radi povezivanja sadržaja učenja unutar istih ili različitih područja (intra/interdisciplinarni pristup učenju). 4,00
21
2.72. Nastavnici omogućuju polaznicima primjenu metode rješavanja problema, razvoj ključnih kompetencija te kreativno kritičko razmišljanje. 4,00
PRIORITETNO PODRUČJE 3 – POSTIGNUĆA UČENIKA I ISHODI UČENJA
3,50
UNUTARNJE PRAĆENJE I OCJENJIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA POLAZNIKA 4,00
3.1. Sve relevantne dionike (polaznike, pravne osobe i nastavnike) predmetni nastavnici obavješćuju o postupcima i načinima praćenja i vrjednovanja polaznika.
4,00
3.2. Elementi i kriteriji vrjednovanja su jasni, dostupni relevantnim dionicima i proizlaze iz nastavnog plana i programa. 4,00
3.3. Temeljem jasnih kriterija i elemenata vrjednovanja polaznik može procije-niti razinu vlastitoga znanja i vještina. 4,00
3.4. Praćenje i vrjednovanje prilagođeno je polaznicima s posebnim odgoj-no-obrazovnim potrebama. 4,00
3.5. Vrjednovanje se koristi za praćenje napretka polaznika u stjecanju kompe-tencija te za njihovo informiranje o postignuću i napretku. 4,00
3.6. Nastavnik kroz proces vrjednovanja potiče polaznikovo napredovanje i samopouzdanje. 4,00
3.7. Polaznicima je omogućeno ponovno vrjednovanje vlastitih postignuća. 3,00
3.8. Postupci vrjednovanja polaznika su valjani, pouzdani, primjereni, dosljedni, pravedni i provode se redovito i u skladu s važećim propisima. 4,00
3.9. Unutarnje praćenje i vrjednovanje ishoda učenja u skladu je sa standardom kvalifi kacije te omogućuje polaznicima usvajanje odgovarajućih profesio-nalnih i strukovnih kompetencija koje su karakteristične za profi l kvalifika-cije.
5,00
3.10. Postupak unutarnjeg praćenja i vrjednovanja redovito se analizira i pobolj-šava. 3,00
3.11. Poslodavci prepoznaju da su usvojene kompetencije (znanje i vještine) rele-vantne za radno mjesto i da su primjenjive u praksi. 5,00
3.12. Sva potrebna evidencija i dokumentacija škole o polaznicima, podatcima o njihovu uspjehu i podatcima o izdanim svjedodžbama čuvaju se u skladu s propisima.
4,00
ISPITI (predmetni, popravni, razlikovni, razredni i završni rad) 3,00
3.13. Izradba i obrana završnoga rada provodi se sukladno vremeniku izradbe i obrane završnoga rada. 4,00
22
3.14. Vremenik izradbe i obrane završnoga rada objavljen je na oglasnoj ploči i/ili mrežnoj stranici škole. 2,00
3.15. O provedbi, izradbi i obrani završnoga rada ustanova vodi propisanu evi-denciju. 4,00
3.16. Povjerenstvo za obranu završnoga rada radi na temelju Pravilnika o školo-vanju koji je donijelo Upravno vijeće ustanove. 1,00
3.17. Ustanova za obrazovanje odraslih provodi predmetne, popravne i razlikovne ispite u skladu s propisima. 4,00
3.18. Statutom ustanove propisani su načini provedbe predmetnih, popravnih, razlikovnih i razrednih ispita. 1,00
3.19. O provedbi ispita vodi se propisana evidencija, koja se čuva u dosjeu pola-znika. 5,00
PRIORITETNO PODRUČJE 4 – MATERIJALNI UVJETI I LJUDSKI POTENCIJALI – PROFESIONALNI RAZVOJ RAD-NIKA USTANOVE
3,81
OSIGURAVANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE 3,67
4.1. Specijalizirana se oprema za učenje i prostori (sanitarne prostorije, admi-nistrativni prostor, pomoćni prostor, knjižnica, mjesto za prikupljanje doku-mentacije, informacijska tehnologija, specijalizirane učionice i radionice) sigurno, na odgovarajući način i učinkovito koriste i pristupačni su.
4,00
4.2. Nastavni se proces odvija u sigurnom okruženju i u skladu s propisima o zaštiti na radu i drugim propisima. 4,00
4.3. Potrebni resursi su dostupni i koriste se kao podrška u nastavi, a dolaze s jasnim i razumljivim uputama za rukovanje te uputama za sigurnu uporabu. 3,00
4.4. Polaznici, radnici i drugi dionici osjećaju se sigurnima, a nasilno se ponaša-nje i druge vrste neprihvatljiva ponašanja učinkovito sprječavaju. 5,00
4.5. Radnicima i polaznicima osigurano je korištenje propisanih medicinskih usluga. 5,00
4.6. Radnici, polaznici i drugi dionici upoznati su s postupcima u slučaju opa-snosti i periodično ih uvježbavaju. 1,00
MATERIJALNI UVJETI /UPRAVLJANJE RESURSIMA 3,25
4.7. Materijalni uvjeti, metode poučavanja i potrebe polaznika usklađuju se s promjenama u nastavnom planu i programu. 1,00
4.8. Osnivač i ustanova za obrazovanje odraslih osigurava materijalne uvjete kako bi svi polaznici, uključujući i polaznike s posebnim odgojno-obrazov-nim potrebama, u potpunosti sudjelovali u nastavnom procesu u skladu sa svojim potrebama.
4,00
23
4.9. Prostor (koji uključuje: sanitarne prostorije, administrativni prostor, pomoć-ni prostor, knjižnicu, mjesto za prikupljanje dokumentacije, informacijsku tehnologiju, specijalizirane učionice i radionice), zgrade i oprema dostupni su svim dionicima, radnicima i polaznicima; označeni su i vrlo ih je lako pronaći (npr. tlocrt rasporeda svih prostorija, oznake na vratima).
4,00
4.10. Ustanova za strukovno obrazovanje osigurava korištenje novih materijalnih resursa kod tehnoloških promjena. 4,00
FINANCIJE 5,00
4.11. Razvoj i održivost usluga za polaznike temelje se na odgovornom raspola-ganju novcem. 5,00
4.12. Učinkovito se vodi računovodstvo - u skladu s financijskim i pravnim zahtje-vima; o financijskom izvješću raspravlja Upravno vijeće. 5,00
4.13. Prioriteti u potrošnji i korištenje financijskih resursa jasno su povezani s programima obrazovanja i prioritetima u planiranju te snažno odražavaju ciljeve ustanove za obrazovanje odraslih.
5,00
4.14. Radnici su konzultirani pri izradbi financijskoga plana (iskazujući svoje potrebe). 5,00
4.15. Ustanova za obrazovanje odraslih učinkovito koristi vlastite kapacitete kako bi došla do dodatnih izvora financiranja, a potom i njima odgovorno uprav-ljala.
5,00
4.16. Ustanova za strukovno obrazovanje učinkovito koristi vlastite resurse i resurse lokalne, nacionalne i europske zajednice (npr. sudjelovanje u pro-jektima EU-a) za provedbu i unaprjeđenje programa obrazovanja i praktičnu nastavu.
5,00
KADROVSKA POLITIKA 3,33
4.17. Svi su radnici zaposleni u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima te uvjetima koji su propisani strukovnim kurikulumom (nastavnim planom i programom).
5,00
4.18. Sve su uloge i odgovornosti radnika jasno definirane i svi ih razumiju; jasno su određene nadležnosti, koje se poštuju. 5,00
4.19. Kadrovska je politika u skladu s važećim propisima, a rad svih radnika učin-kovito se nadzire i vrjednuje sustavom procjena i kontrolom što rezultira daljnjim planiranjem i poboljšanjem.
5,00
4.20. Upravno vijeće – u suradnji sa stručnim vijećem donosi etički kodeks usta-nove za obrazovanje odraslih. 0,00
4.21. Ravnatelj ustanove za obrazovanje odraslih imenuje osobu za rješavanje problema vezanih uz međuljudske odnose. 1,00
4.22. Učinkovito i djelotvorno se rješavaju konfl ikti između radnika. 4,00
24
TRAJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE RADNIKA 3,80
4.23. Provodi se pojedinačno i organizirano stručno osposobljavanje i usavršava-nje (uz podršku ustanove za strukovno obrazovanje) u struci, ali i u području pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-ko-munikacijskih tehnologija, savjetodavnoga rada, upravljanja, obrazovnih politika i drugih područja relevantnih za učinkovito i visokokvalitetno obav-ljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u školskim ustanovama.
3,00
4.24. Politika profesionalnoga razvoja radnika uključuje odgovarajuće načine upoznavanja novih radnika s poslom i odgovarajuću organizaciju trajnoga stručnog usavršavanja.
3,00
4.25. Trajni profesionalni razvoj svih radnika pridonosi njihovoj učinkovitosti i omogućuje im da se kritički osvrću na svoj rad i planiraju svoje usavršava-nje u skladu s ciljevima ustanove za strukovno obrazovanje.
4,00
4.26. Podatci o postignuću polaznika koriste se kao izvor informacija kako bi se utvrdila moguća potreba za usavršavanjem ili edukacijom radnika. 4,00
4.27. U skladu s ciljevima razvoja, prikupljaju se, analiziraju i objavljuju podatci o postignućima ustanove za obrazovanje odraslih. 5,00
PRIORITETNO PODRUČJE 5 – SURADNJA UNUTAR USTA-NOVE ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE – SURADNJA S OSTALIM DIONICIMA – PROMICANJE USTANOVE
4,23
UPRAVNO VIJEĆE 4,00
5.1. Upravno vijeće daje aktivnu podršku i uključeno je u razvoj i kvalitetu obrazovnoga procesa te drugih usluga koje pruža ustanova za obrazovanje odraslih.
4,00
5.2. Upravno vijeće učinkovito pruža podršku radnicima ustanove u zaštiti prava iz radnog odnosa. 4,00
5.3. Promoviraju se jednake mogućnosti radnika i polaznika, a diskriminacija se izbjegava u svim aktivnostima. 3,00
5.4. Upravno vijeće je imenovalo povjerenstvo za kvalitetu. 5,00
RAVNATELJ USTANOVE 4,20
5.5. Obavlja poslove utvrđene Zakonom o ustanovama i drugim propisima. 5,00
5.6. Obavlja poslove stručnoga voditelja škole. 4,00
5.7. Osigurava razvoj ustanove, stručno usavršavanje radnika ustanove, timski pristup radu i poticajno radno ozračje. 5,00
5.8. Ravnatelj redovito prati rad nastavnika, stručnih suradnika i stručnih vijeća. 5,00
5.9. Ravnatelj redovito provodi samovrjednovanje svoga rada. 2,00
25
POSLOVNA KOMUNIKACIJA 3,00
5.10. Postoje procedure koje osiguravaju svim polaznicima, radnicima i dionicima potpuno razumijevanje i informiranje o misiji i viziji ustanove za strukovno obrazovanje.
2,00
5.11. Prava i obveze polaznika i radnika jasno su definirane statutom ustanove. 3,00
5.12. S pravima i obvezama polaznika i radnika upoznati su svi relevantni dionici. 3,00
5.13. Sva postignuća ustanove, polaznika i radnika dostupna su i redovito se objavljuju. 3,00
5.14. Postoje procedure za prepoznavanje i uspješno rješavanje novonastalih problema u komunikaciji. 3,00
5.15. Poduzimaju se aktivnosti za poboljšanja međuljudskih odnosa radnika i polaznika. 4,00
INFORMACIJSKI SUSTAV 4,60
5.16. Informacijski se sustav koristi za redovito informiranje svih polaznika, rad-nika i dionika. 5,00
5.17. Ustanova za obrazovanje odraslih osigurava prikupljanje korisnih, relevan-tnih informacija i njihov unos u informacijski sustav. 3,00
5.18. Upravno vijeće, ravnatelj, radnici i polaznici koriste informacijski sustav. 5,00
5.19. Informacije o aktivnostima, uspjehu i postignućima unutar ustanove redovi-to se prikupljaju, ažuriraju, pohranjuju i analiziraju. 5,00
5.20. Podatci o ustanovi, radnicima i polaznicima pohranjuju se u skladu s važe-ćim propisima. 5,00
PARTNERSTVA 5,00
5.21. Razvijena su partnerstva s vanjskim dionicima i redovito se unaprjeđuju. 5,00
5.22. Informacije o trenutačnim i budućim potrebama relevantnih dionika su-stavno se prikupljaju i koriste za poboljšanje odgojno-obrazovnoga procesa. 5,00
5.23. Razvijaju se partnerstva s drugim ustanovama za strukovno obrazovanje radi poboljšanja odgojno-obrazovnoga procesa. 5,00
5.24. Partnerski projekti pridonose lokalnom razvoju. 5,00
PROMICANJE USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH I OBRAZOV-NIH PROGRAMA 4,60
5.25. Postoje učinkovite metode i postupci za promicanje ustanove za obrazova-nje odraslih na lokalnoj, regionalnoj i široj razini. 4,00
5.26. Ustanova za obrazovanje odraslih promiče vrijednosti i načela iz misije i vizije. 4,00
26
5.27. Obrazovni programi i usluge ustanove za obrazovanje odraslih promiču se, u suradnji s dionicima, putem sastanaka, sajmova, konferencija te sudjelo-vanjem na događanjima na lokalnoj i široj razini.
5,00
5.28. Sva postignuća ustanove za obrazovanje odraslih, radnika i polaznika kori-ste se za promociju programa i ustanove. 5,00
5.29. Ustanova za obrazovanje odraslih ima mrežnu stranicu i stalno je ažurira. 5,00
PRIORITETNO PODRUČJE 6 – UPRAVLJANJE (USTANOVA I KVALITETA)
2,12
UPRAVLJANJE KVALITETOM 2,56
6.1. Upravno vijeće i ravnatelj su aktivno uključeni u osiguranje kvalitete radi razvoja i poboljšanje rada ustanove. 3,00
6.2. Ravnatelj razvija misiju i viziju usko surađujući s radnicima i polaznicima ustanove. 5,00
6.3. Srednjoročni i dugoročni plan razvoja ustanove u skladu su s lokalnim, regi-onalnim i nacionalnim strategijama razvoja strukovnog obrazovanja. 5,00
6.4. Ustanova za obrazovanje odraslih je izradila akcijski plan, s kojim su upo-znati svi relevantni dionici. 0,00
6.5. Ustanova za obrazovanje odraslih je izradila etički kodeks ponašanja. 0,00
6.6. Ustanova za obrazovanje odraslih imenuje povjerenstvo za kvalitetu, dodi-jelivši mu izravnu odgovornost za kvalitetu ustanove i obrazovanja. 4,00
6.7. Provedbu postupaka upravljanja kvalitetom osigurava imenovani voditelj ili koordinator kvalitete. 2,00
6.8. Ravnatelj osigurava da svi nastavnici i drugi radnici te ostali dionici budu uključeni u provedbu osiguranja kvalitete u okviru svojih odgovornosti. 2,00
6.9. O preporukama za poboljšanje kvalitete svi ključni dionici raspravljaju s povjerenstvom za kvalitetu. 2,00
INTERNO PRAĆENJE POSTUPAKA KVALITETE 2,00
6.10. Ustanova ima strategiju kojom osigurava da upravljanje kvalitetom i priruč-nik o kvaliteti podliježu unutarnjem praćenju. 2,00
6.11. Sustav kvalitete se nadzire barem jednom godišnje. 2,00
6.12. Mjere i postupci za osiguranje kvalitete nadziru se i vrjednuju redovito kako bi se osiguralo da su sustav i procesi primjereni, učinkoviti te da se održa-vaju i poštuju.
2,00
6.13. Postoje postupci s pomoću kojih se rješavaju neusklađenosti i provode ko-rekcijske mjere (kada je to potrebno). 2,00
27
6.14. Postoje metode i postupci koji osiguravaju kvalitetu te sustavni postupci za kontroliranje poučavanja, nastave i učenja, postupci za poboljšanje uspjeha polaznika te procedure za rješavanje žalbi i pritužaba.
2,00
6.15. Postoji procedura za davanje preporuka za poboljšanje kvalitete uz postup-ke kojima se osigurava da se poboljšanje kvalitete provodi i nadzire. 2,00
PROCES SAMOVRJEDNOVANJA 2,30
6.16. Proces samovrjednovanja je transparentan, sistematičan; provodi se jednom godišnje sa svim uključenim radnicima, i na njega utječu mišljenja svih uključenih unutarnjih i vanjskih dionika.
2,00
6.17. Svi su relevantni dionici obaviješteni o mjerama samovrjednovanja i razu-miju ih. 2,00
6.18. Svi vidovi organizacije, uključujući programe obrazovanja i druge usluge koje pruža ustanova, predmet su samovrjednovanja. 2,00
6.19. Sustav kvalitete ima mehanizme za redovito prikupljanje (barem jednom godišnje) povratnih informacija i podataka o razini zadovoljstva od polazni-ka i drugih relevantnih unutarnjih i vanjskih dionika o svim vidovima orga-nizacije rada ustanove.
4,00
6.20. Određeni instrumenti (npr. upitnici, intervjui, fokus-grupe i ostalo) koriste se za procjenjivanje uspješnosti ustanove. 5,00
6.21. Rad ustanove se revidira prema unutarnjim i vanjskim ključnim pokazatelji-ma uspješnosti. 4,00
6.22. Samovrjednovanje vodi k utvrđivanju prioriteta te planiranju daljnjih ak-tivnosti radi poboljšanja kvalitete (npr. SWOT/KREDA 1 -proces donošenja odluka).
1,00
6.23. VETIS i drugi sustavi i postupci za prikupljanje statističkih podataka koriste se za odvijanja procesa samovrjednovanja i za pisanje izvješća o samo-vrjednovanju.
1,00
6.24. Uspostavljeni su postupci za unutarnje praćenje i potvrđivanje kritičkih prosudbi koje su donesene tijekom procesa samovrjednovanja te odluka koje su donesene o potkrjepljujućim dokazima.
1,00
6.25. Ustanova za obrazovanje odraslih je izradila izvješće o samovrjednovanju, a vanjska kontrola nadzire i potvrđuje proces i izvješće o samovrjednovanju ustanove.
1,00
PROCES UNAPRJEĐENJA 1,63
6.26. Uspostavljeni postupci nadograđuju postojeće prednosti, bave se nedostat-cima i provode poboljšanja, a rezultati procesa samovrjednovanja i izvješće o samovrjednovanju koriste se kako bi se utjecalo na budući razvoj.
1,00
28
6.27. Planovi unaprjeđenja bave se svim utvrđenim nedostatcima, uključujući i one koji nisu riješeni u prethodnome ciklusu, a područja koja su odabrana za poboljšanje, odabrana su na temelju utvrđenih prednosti i nedostataka kod ustanove za strukovno obrazovanje.
1,00
6.28. Planovi unaprjeđenja sadrže jasno defi nirane ciljeve, prioritete, zadatke, odgovornosti i rokove, a kriteriji uspjeha su određeni, mjerljivi i može ih se postići.
1,00
6.29. Provedba akcijskih planova poboljšanja i korektivnih mjera se nadgleda i vrjednuje. 1,00
6.30. Svi radnici ustanove su uključeni u stalno poboljšanje kvalitete. 3,00
6.31. Svi radnici i dionici dobivaju povratne informacije o rezultatima procesa samovrjednovanja i plana unaprjeđenja (uzimajući u obzir prava za zaštitu podataka pojedinaca).
2,00
6.32. Određene radnike se informira o nalazima vanjskih tijela i provode se ko-rektivne mjere. 3,00
6.33. Vanjska kontrola nadzire i potvrđuje plan unaprjeđenja ustanove za obrazo-vanje odraslih. 1,00
1.2. KREDA analiza
KREDA-analiza provodi se kroz 3 osnovna koraka [1]: 1. U prvom koraku analizira se stanje u ustanovi postavljanjem 7 pitanja iz KRE-
DA-tablice (Tablica 1.4) te se nastoji dobiti što je više moguće odgovora.
2. U drugom se koraku odgovori procjenjuju i odabiru oni koji najprimjerenije opi-suju realno stanje ustanove. Broj mogućih odgovora pri tomu nije ograničen ili preporučen.
3. U trećem koraku provodi se kvantitativno vrjednovanje odgovora i ocjenjuje opća uspješnost ustanove na ljestvici od 1 – 5 (Tablica 1.5).
Tako dobivene KREDA-tablice koriste se kasnije za razvoj i pisanje općeg izvješća o sa-movrjednovanju i izradu godišnjeg plana unaprjeđenja ustanove.
29
Tablica 1.4. Tablica KREDA-analize
KREDA-analiza za ustanove za obrazovanje odraslih
1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?(Ovdje navesti ključne prednosti)
2. S kojim se teškoćama susrećemo?(Ovdje navesti ključne nedostatke)
3. Koji su naši neiskorišteni resursi?(Navesti sve neiskorištene resurse koje ustanova posjeduje)
4. Što nas koči u napretku?(Navesti vanjske prepreke koje sprječavaju našu usta-novu u napredovanju)
5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?(Navesti poboljšanja koja bi se mogla provesti- usporediti s drugim ustanovama – naći primjere dobre prakse)
6. Tko nam može pomoći u napretku?(Navesti institucije, osobe i druge koji mogu pomoći unaprijediti kvalitetu rada ustanove)
7. Koliko je dobra naša ustanova? (Podcrtati odgovarajuću ocjenu)
nismo za-dovoljni
ne zado-voljava
zadovo-ljava uspješna vrlo
uspješna izvrsnapotpuno
smo zado-voljni
Tablica 1.5. Ocjenska ljestvica za kvantitativno vrjednovanje ustanove
Ocjena Postignuće
Izvrstan 5 90 – 100 % kriterija kvalitete
Vrlo uspješan 4 80 – 89 % kriterija kvalitete
Uspješan 3 70 – 79 % kriterija kvalitete
Zadovoljava 2 50 – 69 % kriterija kvalitete
Ne zadovoljava 1 manje od 49 % kriterija kvalitete
Za određivanje postotka postignuća kriterija kvalitete mogu poslužiti rezultati prethod-no provedene GAP analize. Ukupnu ocjenu pojedinog prioritetnog područja predstavlja prosječna ocjena svih podpodručja kvalitete unutar tog prioritetnog područja.
30
1.2.1. Primjer KREDA analize
A) Planiranje i programiranje rada
Prioritetno područje 1 – Planiranje i programiranje rada
1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Planiranje obrazovanog rada Učilišta,
donošenje nastavnog kurikuluma, plana i programa rada te izvedbenih nastavnih planova i programa radi se pravovreme-no i omogućuje podizanje kvalitete rada ustanove
• Organizacija nastave je primjerena pola-znicima i nastavnicima
• Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su kako bi udovoljili utvrđenim potreba-ma tržišta rada, a programi osiguravaju jednak pristup i jednake mogućnosti svima
2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Programi obrazovanja, ishodi učenja i
kompetencije se ne revidiraju na godiš-njoj razini
• Programi se ne razvijaju i ne revidiraju na temelju povratne informacije koja dolazi od svih dionika
• Povratne informacije polaznika, tvrtki i zajednice se ne prikupljaju dovoljno često
3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Voditelj obrazovanja odraslih
• Radnici i nastavnici Učilišta
• Polaznici
• Nastavni prostor Učilišta
4. Što nas koči u napretku?• Nedostatak financijskih sredstava za
zapošljavanje još jednog voditelja ob-razovanja čija bi zadaća bila unaprjeđe-nje postojeće i razvoj nove obrazovne ponude Učilišta
5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Izgraditi sustav kontinuiranog prikuplja-
nja povratnih informacija polaznika, tvrtki i društvene zajednice
• Uvesti sustav godišnjeg revidiranja po-stojećih programa obrazovanja na teme-lju povratnih informacija dionika
• Kontinuirano uvoditi nove obrazovne programe, u skladu s potrebama tržišta rada
6. Tko nam može pomoći u napretku?• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
• Hrvatski zavod za zapošljavanje
• Državni zavod za statistiku
• Hrvatska komora dentalne medicine
• Partnerske ustanove i tvrtke
7. Koliko je dobra naša ustanova ?
nismo zado-voljni
ne zadovo-ljava zadovoljava uspješna
vrlo uspješ-
naizvrsna
potpuno smo za-dovoljni
31
B) Poučavanje i podrška učenju
Prioritetno područje 2 – Poučavanje i podrška učenju
1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Nastava se izvodi u prostorima koji su u
skladu s pedagoškim standardom
• Između teorijske nastave i vježbi i prak-tične nastave postoji dobra povezanost, vježbe i praktična nastava usmjerene su na razvoj vještina koje rezultiraju stru-kovnim kompetencijama za određeno zanimanje/kvalifikaciju,
• Vježbe i praktična nastava organiziraju se kroz učenje u školskim praktikumima i na radnome mjestu (učenje kroz iskustvo i rad)
• Podaci o pohađanju nastave i napredo-vanju polaznika redovito se prikupljaju, obrađuju i analiziraju
2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Veliki broj polaznika putnika i njihova
nemogućnost redovitog prisustvovanja svim nastavnim satima
• Napredak i zapošljavanje polaznika na-kon završenog obrazovanja se ne prati
• Polaznicima se ne nude izvannastav-ne aktivnosti koje izravno i učinkovito pridonose postizanju ciljeva obrazovne politike
3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Voditelj obrazovanja odraslih
• Radnici i nastavnici Učilišta
• Prostor Učilišta
4. Što nas koči u napretku?• Nedostatak udžbenika za stručne pred-
mete
5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Nastaviti kontinuirani razvoj sustava za
e-učenje i u svim programima obrazova-nja/osposobljavanja omogućiti usvajanje najmanje 50% nastavnih sadržaja putem sustava za e-učenje
• Izgraditi sustav kontinuiranog praćenja napredovanja i zapošljavanja polaznika nakon završenog obrazovanja
• Izraditi ponudu izvannastavnih aktivno-sti za polaznike obrazovnih programa Učilišta
6. Tko nam može pomoći u napretku?• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
• Hrvatski zavod za zapošljavanje
• Državni zavod za statistiku
7. Koliko je dobra naša ustanova?
nismo zado-voljni
ne zadovo-ljava zadovoljava uspješna vrlo
uspješna izvrsnapotpuno smo za-dovoljni
32
C) Postignuća učenika i ishodi učenja
Prioritetno područje 3 – Postignuća učenika i ishodi učenja
1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Svi relevantni dionici (polaznici, nastav-
nici i stručni suradnici) obavješteni su o postupcima i načinima praćenja i vrjed-novanja polaznika. Elementi i kriteriji vrjednovanja su jasni, dostupni i proizla-ze iz strukovnoga kurikuluma
• Sustav e-učenja dobro je prihvaćen i od strane nastavnika i od strane polaznika
• Metode ispitivanja su različite i jasno definirane
• Nastavnici kroz proces vrednovanja potiču samopouzdanje i napredovanje polaznika
2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Nedovoljna motiviranost manjeg dijela
polaznika
• Neujednačenost ispitnih kriterija izme-đu nastavnika
3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Voditelj obrazovanja odraslih
• Nastavnici Učilišta
• Sustav za e-učenje
4. Što nas koči u napretku?• Visoka cijena razvoja sustava za e-uče-
nje i izrade nastavnih sadržaja
5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Uvođenje kontinuirane edukacije i usa-
vršavanja nastavnika Učilišta u primjeni suvremenih metoda i oblika poučavanja, uključujući i mentoriranje naprednih oblika e-učenja
6. Tko nam može pomoći u napretku?• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
• Partnerske ustanove
7. Koliko je dobra naša ustanova ?
nismo zado-voljni
ne zadovo-ljava zadovoljava uspješna
vrlo uspješ-
naizvrsna
potpuno smo za-dovoljni
33
D) Materijalni uvjeti i ljudski potencijali
Prioritetno područje 4 – Materijalni uvjeti i ljudski potencijali – Profesionalni razvoj radnika
1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Razvoj i održivost usluga za polaznike
temelje se na odgovornom raspolaganju novcem
• Vlastiti resursi i resursi lokalne, nacio-nalne i europske zajednice (EU projekti) učinkovito se koriste za provedbu i una-prjeđenje programa obrazovanja i prak-tičnu nastavu
• Učilište stvara vlastiti nastavni kadar te ima veliki broj stručnih nastavnika, koji zadovoljavaju uvjete propisane nastav-nim kurikulumima
• Sve su uloge i odgovornosti radnika ja-sno definirane i svi ih razumiju; jasno su određene nadležnosti koje se poštuju
2. S kojim se teškoćama susrećemo?• U ustanovi ne postoji etički kodeks i
nema imenovane osobe za rješava-nje problema vezanih uz međuljudske odnose
• Sustavni nadzor i vrjednovanje rada nastavnika se ne provodi
3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Ravnatelj Učilišta
• Voditelj obrazovanja odraslih
4. Što nas koči u napretku?• Teškoće pri zapošljavanju nastavnika za
pojedine stručne predmete
5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Izgraditi sustav kontrole i vrjednovanja
rada nastavnika
• Donijeti etički kodeks Učilišta
• Imenovati odgovornu osobu Učilišta za međuljudske odnose
6. Tko nam može pomoći u napretku?• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
7. Koliko je dobra naša ustanova ?
nismo zado-voljni
ne zadovo-ljava zadovoljava uspješna
vrlo uspješ-
naizvrsna
potpuno smo za-dovoljni
34
E) Suradnja i promidžba
Prioritetno područje 5 – Suradnja unutar ustanove za obrazovanje odraslih – Suradnja s ostalim dionicima – Promicanje ustanove
1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Upravno vijeće daje podršku i uključeno
je u razvoj i kvalitetu obrazovnog procesa te drugih usluga koje pruža ustanova za obrazovanje odraslih
• Ravnatelj osigurava razvoj ustanove, stručno usavršavanje radnika ustanove, timski pristup radu i poticajno radno okružje
• Prava i obveze polaznika i radnika jasno su definirani, a postignuća ustanove, po-laznika i radnika dostupna su i redovito se objavljuju
• Razvijena su partnerstva s vanjskim dio-nicima i redovito se unaprjeđuju
• Obrazovni programi i usluge promiču se putem sastanaka, sajmova i konferenci-ja te sudjelovanjem na događanjima na lokalnoj i široj razini
2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Nisu definirane procedure koje bi osi-
gurale svim polaznicima, radnicima i dionicima potpuno razumijevanje i informiranje o misiji i viziji ustanove
• Nedovoljan protok informacija unutar Učilišta u horizontalnom i vertikalnom smjeru
3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Upravno vijeće Učilišta
• Ravnatelj Učilišta
• Voditelj obrazovanja odraslih
• Web mjesto Učilišta i društvene mreže
4. Što nas koči u napretku?• Općenito slabo razvijena suradnja iz-
među ustanova za obrazovanje odraslih
5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Pojačati suradnju s gospodarskim sek-
torom
• Razvijati partnerske odnose s drugim ustanovama za obrazovanje odraslih
• Povećati promidžbene aktivnosti putem web mjesta Učilišta i društvenih mreža
• Razviti učinkovite sustave interne komu-nikacije između Uprave, radnika, nastav-nika i polaznika Učilišta
6. Tko nam može pomoći u napretku?• Agencija za strukovno obrazovanje i
obrazovanje odraslih
• Partnerske ustanove i tvrtke
7. Koliko je dobra naša ustanova ?
nismo za-dovoljni
ne zadovo-ljava
zadovo-ljava uspješna vrlo
uspješna izvrsnapotpuno
smo zado-voljni
35
F) Upravljanje (kvaliteta i ustanova)
Prioritetno područje 6 – Upravljanje (ustanova i kvaliteta)
1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Srednjoročni i dugoročni plan razvoja
ustanove u skladu su s lokalnim, regio-nalnim i nacionalnim strategijama razvo-ja strukovnog obrazovanja
• Određeni instrumenti (npr. upitnici, inter-vjui, fokus-grupe i ostalo) koriste se za procjenjivanje uspješnosti ustanove
• Rad ustanove se revidira prema unutar-njim i vanjskim ključnim pokazateljima uspješnosti
2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Ustanova nema Politiku kvalitete i Pra-
vilnik o sustavu osiguravanja kvalitete
• Upravljanje kvalitetom ustanove ne osigurava imenovani voditelj ili koordi-nator kvalitete
• Do sada nije bilo provedbe procesa samovrjednovanja ustanove
• Nemotiviranost vanjskih dionika za aktivno sudjelovanje u razvoju sustava kvalitete
3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Ravnatelj Učilišta
• Voditelj obrazovanja odraslih
• Povjerenstvo za kvalitetu
• Povjerenstvo za unutrašnju prosudbu
4. Što nas koči u napretku?• Nepostojanje nacionalnih standarda
kvalitete u području obrazovanja odra-slih
5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Izraditi plan uvođenja sustava upravlja-
nja kvalitetom Učilišta
• Donijeti Politiku kvalitete i Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete Učilišta
• Izgraditi sustav godišnjeg samovrjedno-vanja Učilišta
6. Tko nam može pomoći u napretku?• Agencija za strukovno obrazovanje i
obrazovanje odraslih
• Partnerske ustanove i tvrtke
7. Koliko je dobra naša ustanova ?
nismo zado-voljni
ne zadovo-ljava zadovoljava uspješna
vrlo uspješ-
naizvrsna
potpuno smo za-dovoljni
1.3. SAMOVRJEDNOVANJE USTANOVE
Samovrjednovanje je prosudba o kvaliteti koju ustanova izvodi autonomno [1]. Pri takvoj samoprocjeni koriste se dokazi koji se navode u Izvješću o samovrjednovanju.
Samovrjednovanje je ciklički proces kojim se:
• utvrđuje trenutačno stanje i uspoređuje s primjerima dobre prakse,
36
• utvrđuje potencijal za unaprjeđenje i
• sustavno unaprjeđuje kvaliteta ustanove.
Pri sastavljanju izvješća o samovrjednovanju, ustanove za obrazovanje odraslih trebaju donijeti prosudbe o svome radu i utvrditi prednosti, nedostatke i druge vidove odgoj-no-obrazovnog procesa koje je potrebno unaprijediti. Neprekidno unaprjeđivanje pri-donosi kvaliteti obrazovanja odraslih u skladu s društvenima promjenama i stečenim iskustvom. Ustanova kroz proces samovrjednovanja spoznaje:
• što želi postići
• postiže li uspješno svoje ciljeve
• što treba održavati ili unaprijediti te
• jesu li promjene učinkovite.
Ako ustanova za obrazovanje odraslih kroz proces samovrjednovanja spozna odgovore na ova pitanja, na dobrom je putu da ostvari učinkovit sustav osiguranja kvalitete.
Proces samovrjednovanja završava konačnom ocjenom za svako od 6 prioritetnih pod-ručja, sukladno kriterijima u Tablici 1.6.
Tablica 1.6. Ocjene uspješnosti ustanove (prema [1])
Ocjena uspjeha
Izvrstan
Izvedba je iznad referentnih mjerila (nacionalnih, regionalnih, lokalnih i sektorskih ključnih indikatora) u gotovo svim područjima kvalitete i njezi-nim kriterijima; pokoji nedostatak nema utjecaja na postignuća polaznika; visoka postignuća ustanove i godišnje unaprjeđivanje se stalno održavaju i/ili nadilaze
Vrlo uspješan
Izvedba je iznad referentnih mjerila (nacionalnih, regionalnih, lokalnih i sektorskih ključnih indikatora) i iznad očekivane razine izvedbe s vrlo malo područja za unaprjeđivanje koja nemaju bitnijeg utjecaja na postignuća polaznika; postoje posebne aktivnosti sa snažnim pozitivnim učinkom na učenje polaznika; postoji mnogo više prednosti nego nedostataka
Uspješan
Izvedba pokazuje više prednosti nego nedostataka; područja za unaprje-đivanje imaju ponešto negativnog utjecaja na postignuća polaznika; više je aktivnosti u bitnijim područjima iznad referentnih mjerila (nacionalnih, regionalnih, lokalnih i sektorskih ključnih indikatora), a nekoliko je aktivno-sti ispod prosjeka
Zadovoljavajući
Izvedba zadovoljava minimalne zahtjeve i svoju očekivanu razinu; prednosti i nedostaci su uravnoteženi; nedostaci imaju znatan negativan utjecaj na postignuća polaznika; daljnjim razvojem i unaprjeđivanjem ova bi se izved-ba u budućnosti mogla podići na višu razinu
37
Nezadovolja-vajući
izvedba ne zadovoljava zahtjeve; postoje ozbiljne praznine kojima se treba baviti u planu unaprjeđenja; možda postoje neke prednosti, ali nedostaci ozbiljno ugrožavaju postignuća polaznika; izvedba je ispod razine onoga što se obično očekuje, odnosno ispod referentnih mjerila (nacionalnih, regi-onalnih, lokalnih i ključnih indikatora)
1.3.1. Primjer izvješća o samovrjednovanju
1. Opće informacije o ustanovi za obrazovanje odraslih
Naziv ustanove za obrazovanje odraslih
Učilište AmbitioMatični broj ustanove/ OIB ustanove
47352129648
Adresa ustanove za obrazovanje odraslih
UlicaDolovska 33
GradZagreb
Puni naziv i adre-sa mjerodavnoga županijskoga tijela
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Ilica 25/I, 10000 Zagreb
Kontakt telefon+385 1 4677 802
faks+385 1 4677 801
internetska stranicawww.uciliste-ambitio.hr
Ime ravnatelja Alen Stranjik
Ime(na) koor-dinatora/ica za kvalitetu u Povjerenstvu za kvalitetu
Antonija Stranjik
Ime koordinato-ra/ice samovrjed-novanja(ako nije ista osoba kao i koordinator/ica za kvalitetu)
Nenad Petrović
Nadnevak izvje-šća o samovrjed-novanju
19. svibnja 2016.
Trajanje ovoga procesa samo-vrjednovanja
oddan/mjesec/godina 11/01/2016
dodan/mjesec/godina 19/05/2016
38
Prioritetna područja Označiti područja koja su pregledana za ovoga procesa samovrjednovanja
1. Plani-ranje
2. Pou-čavanje/ podrška
3. Posti-gnuća
4. Re-sursi
5. Među-ljudski odnosi
6. Uprav-ljanje
DA DA DA DA DA DA
2. Pojedinosti ovog izvješća o samovrjednovanju
Vanjski posjeti Nadnevci Prioritetna područja koja su pregledana za posjeta
1. vanjsko vrjednovanje - -
2. vanjsko vrjednovanje - -
- savjetodavni posjet na zahtjev ust.
- -
- inspekcija - -
- drugi vanjski posjeti - -
Nadnevak potvrde izvješća - Rezultat analize SWOT:
(ne zadovoljava – zadovolja-va – uspješan – vrlo uspješan - izvrstan)
USPJEŠAN
Ime vanjskoga vrjednovatelja -
Potpis vanjskoga vrjednovatelja
-
Dogovoreno s vanjskim vrjed-novateljem: DA NEPrekrižite ili zaokružite
Unutarnji nadzor 1. razdobljeod rujna do studenoga
2. razdobljeod prosinca do veljače
3. razdobljeod ožujka do
svibnja
4. razdobljeod lipnja do
kolovoza
Nadnevci promjena izvješća o samo-vrjednovanju:
- - - -
Nadnevci promjena godišnjega plana unaprjeđenja:
- - - -
39
Odluke vrjednova-telja:
1. Plani-ranje i progra-miranje rada
2. Pou-čavanje i podrška učenju
3. Posti-gnuća polazni-ka
4. Ma-terijalni uvjeti i ljudski potenci-jali
5. Među-ljudski odnosi u ustanovi
6. Vo-đenje i upravlja-nje
Molimo označite* odgovarajuću kućicu za svako pregledano prio-ritetno područje
uspješan uspješan uspješan vrlo uspješan
vrlo uspješan
zadovo-ljava
* unesite + = prednost; 0 = zadovoljavajuće; -- = nedostatak za procesa samovrjednovanja i unesite ocjenu koristeći ljestvicu od 1 od 5 na kraju vašega ciklusa samovrjednovanja pri izradbi izvješća: ne zadovoljava – zadovoljava – uspješan – vrlo uspješan – izvrstan
Potpisi odgovor-nih zaposlenika(može i samo rav-natelj)
Ravnatelj
Alen Stranjik, mag.ing.
Koordinator/ica za kvalitetu
-
Koordinator/ica samovrjednova-
nja-
3. Članovi povjerenstva i timova za kvalitetu koji sudjeluju u ovom ciklusu samovrejd-novanja
Povjerenstvo/tim/sku-pina
Ime Funkcijanpr. strukovni nastavnik, polaznik, roditelj, poslodavac
• Povjerenstvo za kvalitetu
(Stručna radna skupina za razvoj sustava osiguranja kvalitete)
Alen Stranjik ravnatelj ustanove
Nenad Petrović vanjski stručnjak za kvalitetu
Kristina Mihić vanjski stručnjak za kvalitetu
40
• Tim za kvalitetu/ samovrjednovanjeAko postoji u ustanovi uz Povjerenstvo za kvalitetu
• Dugoročni razvojni planAko postoji u ustanovi
• Tim za prioritetna područjaAko postoji u ustanovi uz Povjerenstvo za kvalitetu
4. Sažetak cjelokupnih prosudbi i odluka
Zapamtite da za samovrjednovanje i vanjsko vrjednovanje ustanova za strukovno obrazo-vanje trebaju dati kratko objašnjenje o naravi ustanove i njezinu radu, rasponu polaznika i onome što ustanova vidi kao svoje glavne ciljeve i svrhe. Ovaj dio može sadržavati i unakr-sne referencije ako se ta informacija nalazi negdje drugdje (npr. u dugoročnome razvojnom planu ustanove). Međutim, informacije u ovom dijelu moraju uključivati sažetak napretka i unaprjeđenja kvalitete što ih je ustanova postigla od zadnjeg izvješća, npr. ustanova bi tre-bala ukratko nabrojiti poboljšanja do kojih je došlo od zadnjeg izvješća o samovrjednovanju (poboljšanja iz godine u godinu).
41
Cjelokupna prosudbaUčilište Ambitio je ustanova za obrazovanje odraslih koja izvodi programe iz područja dental-ne medicine, a planira daljnji razvoj u području zdravstvenog i medicinskog turizma te zdravog načina života općenito. Tijekom prvog procesa samovrjednovanja utvrđene su sljedeće glavne prednosti ustanove:
• Organizacija nastave je primjerena polaznicima i nastavnicima• Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su kako bi udovoljili utvrđenim potrebama trži-
šta rada, a programi osiguravaju jednak pristup i jednake mogućnosti svima• Nastava se izvodi u prostorima koji su u skladu s pedagoškim standardom • Između teorijske nastave i vježbi i praktične nastave postoji dobra povezanost, vježbe i
praktična nastava usmjerene su na razvoj vještina koje rezultiraju strukovnim kompeten-cijama za određeno zanimanje/kvalifikaciju,
• Vježbe i praktična nastava organiziraju se kroz učenje u školskim praktikumima i na rad-nome mjestu (učenje kroz iskustvo i rad)
• Sustav e-učenja dobro je prihvaćen i od strane nastavnika i od strane polaznika• Nastavnici kroz proces vrednovanja potiču samopouzdanje i napredovanje polaznika• Razvoj i održivost usluga za polaznike temelje se na odgovornom raspolaganju novcem• Vlastiti resursi i resursi lokalne, nacionalne i europske zajednice (EU projekti) učinkovito
se koriste za provedbu i unaprjeđenje programa obrazovanja i praktičnu nastavu• Učilište stvara vlastiti nastavni kadar te ima veliki broj stručnih nastavnika, koji zadovolja-
vaju uvjete propisane nastavnim kurikulumima• Razvijena su partnerstva s vanjskim dionicima i redovito se unaprjeđuju • Obrazovni programi i usluge promiču se putem sastanaka, sajmova i konferencija te su-
djelovanjem na događanjima na lokalnoj i široj razini• Srednjoročni i dugoročni plan razvoja ustanove u skladu su s lokalnim, regionalnim i na-
cionalnim strategijama razvoja strukovnog obrazovanja• Rad ustanove se revidira prema unutarnjim i vanjskim ključnim pokazateljima uspješnosti
Tijekom procesa samovrjednovanja ustanovljeni su i glavni problemi koje je potrebno riješiti tijekom sljedećih godinu dana:
• Programi obrazovanja, ishodi učenja i kompetencije se ne revidiraju na godišnjoj razini • Programi se ne razvijaju i ne revidiraju na temelju povratne informacije koja dolazi od
svih dionika• Napredak i zapošljavanje polaznika nakon završenog obrazovanja se ne prati• Polaznicima se ne nude izvannastavne aktivnosti koje izravno i učinkovito pridonose po-
stizanju ciljeva obrazovne politike• Neujednačenost ispitnih kriterija između nastavnika• U ustanovi ne postoji etički kodeks i nema imenovane osobe za rješavanje problema ve-
zanih uz međuljudske odnose• Sustavni nadzor i vrjednovanje rada nastavnika se ne provodi• Nedovoljan protok informacija unutar Učilišta u horizontalnom i vertikalnom smjeru• Ustanova nema Politiku kvalitete i Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete• Ustanova do sada nije provodila postupak samovrjednovanja te ne postoje podaci iz pret-
hodnog razdoblja koji bi se mogli usporediti s postojećim stanjem i ukazati na trendove razvoja kvalitete Učilišta.
• Ukupna ocjena sustava kvalitete Učilišta Ambitio dobivena ovim postupkom samovrjed-novanja: uspješan
42
Prilog: Izvješća o samovrjednovanju za pojedinačna prioritetna područja koja su pregledana za ovoga ciklusa samovrjednovanja
PRIORITETNO PODRUČJE 1 – PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA
PODRUČJA KVALITETE I NJEZINI KRITERIJI
ŠKOLSKI KURIKULUM I GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA USTANOVE Kriteriji kvalitete/opisnici uspješnosti: 1.1. Školski kurikulum sadrži sve elemente propisane zakonom, posebice ciljeve i način pro-
cjenjivanja postignuća zadanih ciljeva.1.2. Školski je kurikulum razvijen na temelju propisanoga nacionalnoga kurikuluma.1.3. Godišnji plan i program rada ustanove donesen je na temelju nastavnoga plana i progra-
ma i školskoga kurikuluma, sadržavajući sve elemente propisane zakonom.1.4. Školski kurikulum i godišnji plan i program trebaju odražavati smjernice utvrđene Godiš-
njim planom unaprjeđenja rada ustanove.1.5. Operativni godišnji planovi i programi za nastavne predmete su izrađeni i imaju sve
propisane sastavnice.1.6. Operativni godišnji planovi i programi dio su godišnjega plana i programa rada ustanove.1.7. Operativni godišnji planovi i programi su usklađeni s važećim okvirnim nastavnim plano-
vima i programima. 1.8. Operativni godišnji planovi i programi usklađeni su s izvedbenim, ako postoje. 1.9. Ustanova vrjednuje realizaciju elemenata iz godišnjega plana i programa.1.10. Organizacija nastave je primjerena polaznicima i nastavnicima.1.11. Učilište ima izrađene godišnje planove rada.1.12. Učilište vrjednuje realizaciju svoga godišnjega plana rada. 1.13. Ustanova planira i provodi obilježavanje praznika i blagdana, javnih i kulturnih aktivno-
sti, volonterske i humanitarne aktivnosti te provodi prevenciju neprihvatljivih ponašanja i ovisnosti.
IZRADBA I POBOLJŠANJA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH 1.14. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su u suradnji s lokalnim nadležnim tijelima i
gospodarskim sektorom kako bi udovoljili utvrđenim potrebama tržišta rada, a poboljša-nja su oblikovana prema povratnoj informaciji svih dionika.
1.15. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su u skladu s propisanom metodologijom. 1.16. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su tako da osiguravaju jednak pristup i jednake
mogućnosti svima. 1.17. Ishodi učenja, kompetencije i kriteriji njihova vrjednovanja redovito se revidiraju i una-
prjeđuju kako bi bili u skladu s važećim zahtjevima tržišta rada i struke.1.18. Programi obrazovanja odraslih revidiraju se barem jednom godišnje, a polaznici pridono-
se toj reviziji svojim povratnim informacijama.1.19. Programi se razvijaju i revidiraju na temelju povratne informacije koja dolazi od svih
dionika, a povratne se informacije neprestano prikupljaju od polaznika, tvrtki i zajednice u ovu svrhu.
43
1.20. Revidiranje programa vodi ka poboljšanju u poučavanju, nastavi, učenju i uspjehu pola-znika.
1.21. Informacije o provjeri znanja i uspjehu, uključujući analizu rada različitih skupina pola-znika, služe kao vodič za održivost programa obrazovanja.
Odluka o vrjednovanjuŠkolski kurikulum i godišnji plan i program rada ustanove: uspješan
Izradba i poboljšanja programa obrazovanja odraslih: uspješan
Ukupna ocjena prioritetnog područja: uspješan
Dokazi koji podupiru odluku o vrjednovanju 1. GAP analiza sustava kvalitete Učilišta Ambitio
KREDA analiza: Prioritetno područje 1 – Planiranje i programiranje rada
1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Planiranje obrazovanog rada Učilišta,
donošenje nastavnog kurikuluma, plana i programa rada te izvedbenih nastavnih planova i programa radi se pravovreme-no i omogućuje podizanje kvalitete rada ustanove
• Organizacija nastave je primjerena pola-znicima i nastavnicima
• Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su kako bi udovoljili utvrđenim potrebama tržišta rada, a programi osiguravaju jednak pristup i jednake mogućnosti svima
2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Programi obrazovanja, ishodi učenja i
kompetencije se ne revidiraju na go-dišnjoj razini
• Programi se ne razvijaju i ne revidiraju na temelju povratne informacije koja dolazi od svih dionika
• Povratne informacije polaznika, tvrtki i zajednice se ne prikupljaju dovoljno često
3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Voditelj obrazovanja odraslih
• Radnici i nastavnici Učilišta
• Polaznici
• Nastavni prostor Učilišta
4. Što nas koči u napretku?• Nedostatak financijskih sredstava za
zapošljavanje još jednog voditelja obrazovanja čija bi zadaća bila una-prjeđenje postojeće i razvoj nove obra-zovne ponude Učilišta
5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Izgraditi sustav kontinuiranog prikupljanja
povratnih informacija polaznika, tvrtki i društvene zajednice
• Uvesti sustav godišnjeg revidiranja posto-jećih programa obrazovanja na temelju povratnih informacija dionika
• Kontinuirano uvoditi nove obrazovne pro-grame, u skladu s potrebama tržišta rada
6. Tko nam može pomoći u napretku?• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
• Hrvatski zavod za zapošljavanje
• Državni zavod za statistiku
• Hrvatska komora dentalne medicine
• Partnerske ustanove i tvrtke
44
God
išn
ji p
lan
un
aprj
eđen
ja z
a pr
iori
tetn
o po
dru
čje
1 –
Plan
iranj
e i p
rogr
amira
nje
rada
Cilje
viM
etod
e i p
o-tr
ebne
akt
iv-
nost
i
Nuž
ni re
surs
i i
troš
kovi
O
soba
odg
o-vo
rna
za p
ro-
vedb
u ak
tiv-
nost
i
Krat
koro
čni
cilje
vi p
ri un
u-ta
rnje
mu
pra-
ćenj
u
Nad
neva
k do
ko
jega
će
se
cilj
ostv
ariti
Mje
rljiv
i pok
a-za
telji
ost
vari-
vanj
a ci
ljeva
Oso
ba o
d-go
vorn
a za
pr
ocje
nu p
osti-
gnuć
a ci
ljeva
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: P
rogr
ami o
braz
ovan
ja, i
shod
i uče
nja
i ko
mpe
ten
cije
se
ne
revi
dira
ju n
a go
dišn
joj
razi
ni
Uve
sti s
usta
v go
dišn
jeg
revi
-di
ranj
a po
sto-
jeći
h pr
ogra
ma
obra
zova
nja
na
tem
elju
po-
vrat
nih
info
r-m
acija
dio
nika
Prik
uplja
nje
povr
atni
h in
form
acija
di
onik
a
Revi
zija
pro
-gr
ama
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
a
Nas
tavn
ici
Ravn
atel
j ust
a-no
veU
spos
tava
su
stav
a1/
03/2
017
Povr
atne
info
r-m
acije
dio
nika
Revi
dira
ni
prog
ram
i obr
a-zo
vanj
a
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: P
rogr
ami s
e n
e ra
zvij
aju
i n
e re
vidi
raju
na
tem
elju
pov
ratn
e in
form
acij
e ko
ja d
olaz
i od
svi
h d
ion
ika
Kont
inui
rano
uv
oditi
nov
e ob
razo
vne
prog
ram
e, u
sk
ladu
s p
otre
-ba
ma
trži
šta
rada
Anal
iza
trži
šta
rada
Izra
da n
asta
v-ni
h ku
rikul
uma
Ravn
atel
j ust
a-no
ve
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
a
Pros
tor u
čiliš
ta
Ravn
atel
j ust
a-no
veU
vođe
nje
1 no
-vo
g ob
razo
v-no
g pr
ogra
ma
1/03
/201
7An
aliz
a tr
žišt
a ra
da
Nas
tavn
i kur
i-ku
lum
Broj
pol
azni
ka
novo
g pr
ogra
-m
a ob
razo
-va
nja
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
45
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: P
ovra
tne
info
rmac
ije
pola
znik
a, t
vrtk
i i z
ajed
nic
e se
ne
prik
upl
jaju
dov
oljn
o če
sto
Izgr
aditi
sus
tav
kont
inui
rano
g pr
ikup
ljanj
a po
vrat
nih
info
rmac
ija
pola
znik
a, tv
rt-
ki i
druš
tven
e za
jedn
ice
Prik
uplja
nje
povr
atni
h in
form
acija
di
onik
a
Ravn
atel
j ust
a-no
ve
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
a
Pola
znic
i
Ravn
atel
j ust
a-no
veU
spos
tava
su
stav
a1/
01/2
017
Povr
atne
info
r-m
acije
dio
nika
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
Kom
enta
ri
46
PRIORITETNO PODRUČJE 2 – POUČAVANJE I PODRŠKA UČENJU
PODRUČJA KVALITETE I NJEZINI KRITERIJI
UPISI POLAZNIKAKriteriji kvalitete/opisnici uspješnosti: 2.1. Ustanova za obrazovanje odraslih ima učinkovite mehanizme utvrđivanja i iskazivanja
potreba za upisom polaznika, sukladno potrebama lokalnoga/regionalnoga tržišta rada (npr. deficitarna zanimanja, prostorni i programski uvjeti za polaznike s posebnim odgoj-no-obrazovnim potrebama, mogućnost realizacije praktične nastave, gospodarske razvoj-ne regionalne i nacionalne planove i strategije, profil sektora i sl.).
2.2. Ustanova za obrazovanje odraslih kroz obrazovni kurikulum nudi zanimljive i raznolike aktivnosti, programe i projekte.
2.3. Ustanova za obrazovanje odraslih provodi učinkovite promotivne, informativne i savjeto-davne aktivnosti namijenjene polaznicima i roditeljima (npr. informativni sastanci, dani otvorenih vrata, prezentacije, pružanje primjerenih savjeta kako bi polaznici osvijestili svoje interese ili polaznicima koji se nisu uspjeli upisati u određeni program kako bi pronašli drugi odgovarajući program i slično) radi usmjeravanja polaznika u obrazovni sektor/zanimanje koje najbolje odgovara potrebama i interesima polaznika.
2.4. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira i provodi stručnu podršku profesionalnom savjetovanju i usmjeravanju kroz rad stručnih tijela/službi ustanove.
2.5. Pristupno se vrjednovanje provodi u skladu s propisanim uvjetima upisa.2.6. Ustanova za obrazovanje odraslih, na zahtjev (molbu) polaznika, razmatra mogućnost
promjene programa obrazovanja te nastoji biti maksimalno fleksibilna.
PLANIRANJE NASTAVE, POUČAVANJA I UČENJA2.7. Ustanova za obrazovanje odraslih pruža sustavnu podršku nastavnicima pri izradbi svih
obrazaca/dokumenata pri planiranju nastave koji se revidiraju sukladno inovacijama u područjima struke i edukacijskih znanosti.
2.8. Nastavnici izrađuju operativne programe rada za nastavne predmete koje poučavaju u te-kućoj školskoj godini (koji su usklađeni s okvirnim i izvedbenim nastavnim planom i pro-gramom i imaju sastavnice usklađene sa zahtjevima suvremenih edukacijskih znanosti).
2.9. Nastavnici izrađuju individualizirane operativne nastavne programe i pripreme za nastavu za polaznike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama sukladno rješenjima mjerodav-nih službi i/ili priloženoj medicinskoj dokumentaciji, u suradnji sa stručnom službom usta-nove.
2.10. Nastavnici se pripremaju za nastavu (planiraju sadržaj, metode, oblike i sredstva za rad). 2.11. Planiranje nastave u skladu je s ciljnom skupinom polaznika i specifi čnim potrebama
pojedinaca, uključujući i polaznike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.2.12. Planiranje nastave provodi se u suradnji s članovima stručnoga vijeća uz međupredmetnu
korelaciju. 2.13. Materijalno-tehnička priprema nastave usklađena je s pedagoškim standardom i mini-
malnim materijalnim uvjetima što ih propisuje okvirni nastavni plan i program. 2.14. Nastavnici planiraju usmeno i pisano provjeravanje u skladu s važećim pravilnikom. 2.15. Vodeći računa o sklonostima i razvojnim mogućnostima polaznika te o mogućnostima
ustanove, planiraju se izvannastavni i izvanškolski programi i aktivnosti. 2.16. U planiranju školskih i izvanškolskih aktivnosti (nastava) ustanova vodi računa o svim
aktivnostima bitnima za odgoj mladih (svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju nacio-nalne, povijesne i kulturne baštine i sl.).
47
NASTAVNI PROCES2.17. Nastava se izvodi u skladu s propisanim okvirnim nastavnim planom i programom. 2.18. Nastava se izvodi u prostorima koji su u skladu s pedagoškim standardom. 2.19. Nastavnici izvode nastavu/nastavni sat prema pripremama za nastavne sate ostvarujući
planirani cilj i zadatke nastave. 2.20. Nastavne metode, oblici rada i nastavna sredstva i pomagala usklađeni su s nastavnim
sadržajima i primjereni predznanju i sposobnostima polaznika. 2.21. Nastavni proces se temelji na metodama aktivnog učenja s polaznikom u središtu (su-
djelovanje učenika u izvođenju nastavnoga procesa; istraživačka nastava, nastava teme-ljena na polaznikovu iskustvu, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizira-ni pristup polazniku, interdisciplinarni pristup).
2.22. Nastavnici prate i evidentiraju napredovanje polaznika. 2.23. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira dopunsku i dodatnu nastavu vodeći računa
o potrebama, sklonostima i razvojnim mogućnostima polaznika. 2.24. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira izvannastavne i izvanškolske aktivnosti
vodeći računa o potrebama, sklonostima i razvojnim mogućnostima polaznika te o mo-gućnostima ustanove.
2.25. Ustanova za obrazovanje odraslih ima razrađene programe za podršku polaznicima u procesu učenja.
2.26. Ustanova za obrazovanje odraslih potiče suradnju nastavnika s vanjskim stručnjacima - u svrhu podizanja kvalitete nastavnoga procesa.
2.27. Stručna služba i ravnatelj ustanove za obrazovanje odraslih prate rad svih nastavnika.
UČENJE KROZ ISKUSTVO (VJEŽBE I PRAKTIČNA NASTAVA)2.28. Vježbe i praktična nastava izvode se na temelju okvirnoga nastavnoga plana i programa
za zanimanje (strukovni kurikulum).2.29. Vježbe i praktična nastava organiziraju se i izvode sukladno propisima.2.30. Između teorijske nastave i vježbi i/ili praktične nastave postoji dobra povezanost.2.31. Vježbe i/ili praktična nastava usmjerene su na razvoj vještina koje rezultiraju strukovnim
kompetencijama za određeno zanimanje/kvalifi kaciju.2.32. Vježbe i praktična nastava organiziraju se kroz učenje u školskim praktikumima i na rad-
nome mjestu (učenje kroz iskustvo i rad).2.33. U programima vježbi i/ili praktične nastave predviđeni su sadržaji osnova zaštite na radu
i zaštite okoliša. 2.34. Ustanova i poslodavci imaju zaključene ugovore o provedbi praktične nastave, o čemu
ustanova vodi evidenciju.2.35. Ustanova raskida ugovor o provedbi praktične nastave s poslodavcem ako poslodavac ne
ispunjava ugovorne obveze ili uvjete za provedbu praktične nastave.2.36. Suradnja između ustanove i poslodavca u realizaciji vježbe i/ili praktične nastave je
transparentna. 2.37. Nastavnici praktične nastave koji prate učenike kod poslodavca redovito evidentiraju
napredovanje učenika u propisanoj pedagoškoj dokumentaciji. 2.38. Ustanova prikuplja podatke o stopi uspješnosti polaznika na praktičnoj nastavi te zado-
voljstvu poslodavca.2.39. Polaznicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama omogućena je potrebna prila-
godba radnoga mjesta, opreme i metoda poučavanja.
48
IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI (IZVANNASTAVNE I IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI)2.40. Polaznicima se nude izvannastavne i izvanškolske aktivnosti koje izravno i učinkovito
pridonose postizanju ciljeva koji su postavljeni u obrazovnoj politici i programskim do-kumentima na nacionalnoj, županijskoj ili lokalnoj razini.
2.41. Pri planiranju i izvođenju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti vodi se računa o ravnomjernoj uključenosti svih nastavnika te o osobnom i profesionalnom razvoju pola-znika.
2.42. Dio izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti vezan je uz zdravlje, jednakosti i različitosti, tjelesni i društveni razvoj polaznika te zaštitu okoliša.
2.43. Pri planiranju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti ustanova za obrazovanje odraslih koristi rezultate nacionalnih i/ili međunarodnih projekata u kojima ustanova sudjeluje i/ili je sudjelovala.
2.44. Redovito se nadzire učinkovitost izvannastavnih aktivnosti; polaznici, nastavnici i dionici pridonose reviziji; a inicijative polaznika - vezane uz izvannastavne aktivnosti - provode se gdje je to moguće.
SLUŽBA ZA PRUŽANJE PODRŠKE POLAZNICIMA2.45. Polaznici se uvijek mogu slobodno obratiti nastavnicima i stručnim suradnicima radi
savjetovanja, dobivanja podrške i djelotvorne pomoći te rješavanja osobnih problema (pravne, emocionalne, zdravstvene i druge naravi), teškoća u školovanju, učenju, profesio-nalnom napretku i socijalizaciji.
2.46. Nastavnici i stručni suradnici ustanove neprestano prate i evidentiraju profesionalni na-predak polaznika te najmanje jednom godišnje organiziraju individualna i savjetovanja u skupinama.
2.47. Ustanova za obrazovanje odraslih surađuje s multidisciplinarnim timom iz lokalne i šire zajednice (HZZ, stručnjaci zdravstvenih ustanova, mobilni stručni timovi, strukovne udru-ge, udruge poslodavaca, roditelja i osoba s invaliditetom, centri za odgoj i obrazovanje, ustanove za visoko obrazovanje i dr.).
2.48. Svi polaznici su upoznati s pravima i odgovornostima tijekom obrazovanja, koji su jasno i precizno navedeni u kućnome redu i statutu ustanove, i nalaze se na vidljivu mjestu.
2.49. Polaznici imaju mogućnost i priliku davanja povratnih informacija o zadovoljstvu pruže-nim uslugama podrške, pomoći i savjetovanja, a ustanova evidentira povratne informaci-je i uspoređuje ih s unaprijed postavljenim kriterijima i očekivanim rezultatima.
2.50. Sve se aktivnosti podrške pohranjuju u povjerljive dokumente, a ustanova polaznicima jamči zaštitu osobnih podataka.
2.51. Informacije i savjeti učinkovito pomažu polaznicima u izboru nastavka karijere nakon stjecanja strukovne kvalifi kacije.
2.52. Ustanova ima model praćenja polaznika nakon završetka obrazovanja, prikuplja i eviden-tira podatke o profesionalnom kretanju polaznika (npr. programi nastavka obrazovanja i/ili učenikovo zapošljavanje u struci) te o tome, po potrebi, izvješćuje mjerodavne ustano-ve (lokalna uprava, ASOO).
49
POLAZNICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA2.53. Ustanova za obrazovanje odraslih - u suradnji s osnivačem - skrbi o integraciji polaznika
s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u programe za obrazovanje odraslih.2.54. Ustanova za obrazovanje odraslih - u suradnji s osnivačem i drugim mjerodavnim institu-
cijama - osigurava prostorne i programske prilagodbe na početku obrazovanja te tijekom stjecanja općeobrazovnih i strukovnih kompetencija potrebnih za uključivanje na tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
2.55. Ustanova za obrazovanje odraslih je umrežena s ostalim odgojno-obrazovnim ustano-vama, ustanovama socijalne skrbi, zdravstvenim ustanovama, udrugama, poslodavcima, fondovima i dr., radi multidisciplinarnoga pristupa obrazovanju polaznika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
2.56. Svi djelatnici ustanove upoznati su s međunarodnim i nacionalnim relevantnim zakoni-ma, konvencijama, deklaracijama i strategijama povezanima s pravom na obrazovanje osoba s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
2.57. Nastavnici neprestano prate i evidentiraju napredak polaznika s posebnim odgojno-obra-zovnim potrebama i darovitih polaznika.
2.58. Nastavnici i stručni suradnici se redovito usavršavaju za rad i kvalitetnu suradnju s pola-znicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
2.59. Ustanova za obrazovanje odraslih ima model identifi ciranja i rada s polaznicima s po-sebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
2.60. Ustanova za obrazovanje odraslih procjenjuje, evidentira i primjenjuje modele praćenja darovitih i talentiranih polaznika.
2.61. Ustanova za obrazovanje odraslih osigurava stalnu obrazovnu, pedagoško-didaktičku i psihološku podršku darovitim i talentiranim polaznicima koja na najbolji način pobolj-šava njihovo učenje i stjecanje kompetencija (programi u redovnoj nastavi, natjecanja, izvannastavne aktivnosti, radionice, ljetne i zimske škole, klubovi, kampovi i sl.).
POHAĐANJE NASTAVE2.62. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja, obrađuje i analizira podatke o pohađanju
nastave. 2.63. Ustanova za obrazovanje odraslih poduzima primjerene mjere smanjivanja izostanaka s
nastave. 2.64. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja podatke o stopi (%) i razlozima odustajanja
od školovanja. 2.65. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja, obrađuje i analizira broj izrečenih pedagoš-
kih mjera, praćenje porasta ili smanjenja po obrazovnim razdobljima. 2.66. Ustanova za obrazovanje odraslih evidentira i analizira specifičnosti pohađanja nasta-
ve polaznika putnika, polaznika s izvanškolskim obvezama i aktivnostima i polaznika u drugim/paralelnim programima obrazovanja (glazbene škole, športski programi, kronična oboljenja) te pruža mogućnosti podrške.
2.67. Ustanova za obrazovanje odraslih u rješavanje problematike pohađanja nastave uključu-je pravnu osobu koja upućuje polaznika/cu na školovanje.
50
KOMUNIKACIJA I SURADNJA2.68. Ustanova za obrazovanje odraslih potiče komunikaciju s polaznicima, nastavnicima, dru-
gim radnicima i upravom, a koja se temelji na suradnji i uzajamnom poštovanju. 2.69. Nastavnici koriste učinkovite mjere za promoviranje jednakih mogućnosti i izbjegavanje
diskriminacije kako bi polaznici mogli ostvariti svoj puni potencijal. 2.70. Nastavnici učinkovito primjenjuju standarde u poučavanju, nastavi i učenju te koriste
druge metode (npr. učenik u središtu procesa učenja i poučavanja, učenje kroz iskustvo, praktična nastava) kako bi se zadovoljile različite mogućnosti, kulture, spol, motivacija pojedinaca.
2.71. Nastavnici međusobno surađuju radi povezivanja sadržaja učenja unutar istih ili različi-tih područja (intra/interdisciplinarni pristup učenju).
2.72. Nastavnici omogućuju polaznicima primjenu metode rješavanja problema, razvoj ključ-nih kompetencija te kreativno kritičko razmišljanje.
Odluka o vrjednovanjuUpisi polaznika: vrlo uspješan
Planiranje nastave, poučavanja i učenja: uspješan
Nastavni proces: vrlo uspješan
Učenje kroz iskustvo (vježbe i praktična nastava): izvstan
Izvannastavne aktivnosti (izvannastavne i izvanškolske aktivnosti): ne zadovoljava
Služba za pružanje podrške polaznicima: vrlo uspješan
Polaznici s posebnim potrebama: uspješan
Pohađanje nastave: vrlo uspješan
Komunikacija i suradnja: vrlo uspješan
Ukupna ocjena prioritetnog područja: uspješan
Dokazi koji podupiru odluku o vrjednovanju 1. GAP analiza sustava kvalitete Učilišta Ambitio
51
KREDA analiza: Prioritetno područje 2 – Poučavanje i podrška učenju
1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Nastava se izvodi u prostorima koji su u
skladu s pedagoškim standardom
• Između teorijske nastave i vježbi i prak-tične nastave postoji dobra povezanost, vježbe i praktična nastava usmjerene su na razvoj vještina koje rezultiraju strukovnim kompetencijama za određeno zanimanje/kvalifikaciju,
• Vježbe i praktična nastava organiziraju se kroz učenje u školskim praktikumima i na radnome mjestu (učenje kroz iskustvo i rad)
• Podaci o pohađanju nastave i napredovanju polaznika redovito se prikupljaju, obrađuju i analiziraju
2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Veliki broj polaznika putnika i njiho-
va nemogućnost redovitog prisustvo-vanja svim nastavnim satima
• Napredak i zapošljavanje polaznika nakon završenog obrazovanja se ne prati
• Polaznicima se ne nude izvannastav-ne aktivnosti koje izravno i učinkovi-to pridonose postizanju ciljeva obra-zovne politike
3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Voditelj obrazovanja odraslih
• Radnici i nastavnici Učilišta
• Prostor Učilišta
4. Što nas koči u napretku?• Nedostatak udžbenika za stručne
predmete
5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Nastaviti kontinuirani razvoj sustava za
e-učenje i u svim programima obrazovanja/osposobljavanja omogućiti usvajanje naj-manje 50% nastavnih sadržaja putem su-stava za e-učenje
• Izgraditi sustav kontinuiranog praćenja na-predovanja i zapošljavanja polaznika nakon završenog obrazovanja
• Izraditi ponudu izvannastavnih aktivnosti za polaznike obrazovnih programa Učilišta
6. Tko nam može pomoći u napretku?• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
• Hrvatski zavod za zapošljavanje
• Državni zavod za statistiku
52
God
išn
ji p
lan
un
aprj
eđen
ja z
a pr
iori
tetn
o po
dru
čje
2 –
Pouč
avan
je i
podr
ška
učen
ju
Cilje
viM
etod
e i p
o-tr
ebne
akt
iv-
nost
i
Nuž
ni re
surs
i i
troš
kovi
O
soba
odg
o-vo
rna
za p
ro-
vedb
u ak
tiv-
nost
i
Krat
koro
čni
cilje
vi p
ri un
u-ta
rnje
mu
pra-
ćenj
u
Nad
neva
k do
ko
jega
će
se
cilj
ostv
ariti
Mje
rljiv
i pok
a-za
telji
ost
vari-
vanj
a ci
ljeva
Oso
ba o
d-go
vorn
a za
pr
ocje
nu p
osti-
gnuć
a ci
ljeva
KLJU
ČNI N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a rij
ešiti
: Vel
iki b
roj p
olaz
nika
put
nika
i nj
ihov
a ne
mog
ućno
st re
dovi
tog
pris
ustv
ovan
ja s
vim
nas
tavn
im s
atim
a
Nas
tavi
ti ko
ntin
uira
ni
razv
oj s
usta
va
za e
-uče
nje
i u
svim
pro
g.
omog
ući-
ti us
vaja
nje
najm
anje
50%
na
stav
nih
sadr
žaja
pu-
tem
sus
tava
za
e-uč
enje
Razv
oj s
usta
va
Razv
oj n
asta
v-ni
h sa
drža
ja
Web
pro
stor
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
a
Nas
tavn
ici
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
aSv
i obr
azov
ni
prog
ram
i im
a-ju
min
imal
no
50%
nas
tav-
nih
sadr
žaja
u
sust
avu
za
e-uč
enje
1/12
/201
6Br
oj o
braz
ov-
nih
prog
ram
a ko
ji se
tem
elje
na
e-u
čenj
u
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: N
apre
dak
i zap
ošlj
avan
je p
olaz
nik
a n
akon
zav
ršen
og o
braz
ovan
ja s
e n
e pr
ati
Izgr
aditi
sus
tav
kont
inui
rano
g pr
aćen
ja n
a-pr
edov
anja
i za
pošl
java
nja
pola
znik
a na
-ko
n za
vrše
nog
obra
zova
nja
Prik
uplja
nje
povr
atni
h in
form
acija
di
onik
a
Ravn
atel
j ust
a-no
ve
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
a
Pola
znic
i
Ravn
atel
j ust
a-no
veU
spos
tava
su
stav
a1/
04/2
017
Povr
atne
info
r-m
acije
dio
nika
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
53
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: P
olaz
nic
ima
se n
e n
ude
izva
nn
asta
vne
akti
vnos
ti k
oje
izra
vno
i uči
nko
vito
pri
don
ose
post
izan
ju c
ilje
va o
braz
ovn
e po
liti
ke
Izra
diti
ponu
du
izva
nnas
tavn
ih
aktiv
nost
i
Anal
iza
mo-
gućn
osti
i po
treb
a
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
a
Pros
tor u
čiliš
ta
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
aPo
nuda
iz
vann
asta
vnih
ak
tivno
sti
1/01
/201
7Br
oj iz
vann
a-st
avni
h ak
tiv-
nost
i
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
Kom
enta
ri
PRIO
RIT
ETN
O P
OD
RU
ČJE
3 –
POST
IGN
UĆA
UČE
NIK
A I
ISH
OD
I U
ČEN
JA
POD
RU
ČJA
KVA
LITE
TE I
NJE
ZIN
I K
RIT
ERIJ
I
UN
UTA
RN
JE P
RAĆE
NJE
I O
CJEN
JIVA
NJE
OD
GO
JNO
-OB
RAZO
VN
IH P
OST
IGN
UĆA
PO
LAZN
IKA
Krite
riji k
valit
ete/
opis
nici
usp
ješn
osti:
3.
1. S
ve re
leva
ntne
dio
nike
(pol
azni
ke, p
ravn
e os
obe
i nas
tavn
ike)
pre
dmet
ni n
asta
vnic
i oba
vješ
ćuju
o p
ostu
pcim
a i n
ačin
ima
prać
enja
i vr
jedn
ova-
nja
pola
znik
a.
3.2.
Ele
men
ti i k
riter
iji v
rjedn
ovan
ja s
u ja
sni,
dost
upni
rele
vant
nim
dio
nici
ma
i pro
izla
ze iz
nas
tavn
og p
lana
i pr
ogra
ma.
3.3.
Tem
elje
m ja
snih
krit
erija
i el
emen
ata
vrje
dnov
anja
pol
azni
k m
ože
proc
ijeni
ti ra
zinu
vla
stito
ga z
nanj
a i v
ješt
ina.
3.4.
Pra
ćenj
e i v
rjedn
ovan
je p
rilag
ođen
o je
pol
azni
cim
a s
pose
bnim
odg
ojno
-obr
azov
nim
pot
reba
ma.
3.5.
Vrje
dnov
anje
se
koris
ti za
pra
ćenj
e na
pret
ka p
olaz
nika
u s
tjeca
nju
kom
pete
ncija
te z
a nj
ihov
o in
form
iranj
e o
post
ignu
ću i
napr
etku
.
3.6.
Nas
tavn
ik k
roz
proc
es v
rjedn
ovan
ja p
otič
e po
lazn
ikov
o na
pred
ovan
je i
sam
opou
zdan
je.
3.7.
Pola
znic
ima
je o
mog
ućen
o po
novn
o vr
jedn
ovan
je v
last
itih
post
ignu
ća.
3.8.
Pos
tupc
i vrje
dnov
anja
pol
azni
ka s
u va
ljani
, pou
zdan
i, pr
imje
reni
, dos
ljedn
i, pr
aved
ni i
prov
ode
se re
dovi
to i
u sk
ladu
s v
ažeć
im p
ropi
sim
a.
54
3.9.
Unu
tarn
je p
raće
nje
i vrje
dnov
anje
isho
da u
čenj
a u
skla
du je
sa
stan
dard
om k
valifi
kac
ije te
om
oguć
uje
pola
znic
ima
usva
janj
e od
gova
raju
ćih
prof
esio
naln
ih i
stru
kovn
ih k
ompe
tenc
ija k
oje
su k
arak
teris
tične
za
profi
l kv
alifi
kaci
je.
3.10
. Pos
tupa
k un
utar
njeg
pra
ćenj
a i v
rjedn
ovan
ja re
dovi
to s
e an
aliz
ira i
pobo
ljšav
a.
3.11
. Pos
loda
vci p
repo
znaj
u da
su
usvo
jene
kom
pete
ncije
(zna
nje
i vje
štin
e) re
leva
ntne
za
radn
o m
jest
o i d
a su
prim
jenj
ive
u pr
aksi
.
3.12
. Sva
pot
rebn
a ev
iden
cija
i do
kum
enta
cija
ško
le o
pol
azni
cim
a, p
odat
cim
a o
njih
ovu
uspj
ehu
i pod
atci
ma
o iz
dani
m s
vjed
odžb
ama
čuva
ju s
e u
skla
du s
pro
pisi
ma.
ISPI
TI (
pred
met
ni,
popr
avn
i, ra
zlik
ovn
i, ra
zred
ni i
zav
ršn
i rad
)3.
13. I
zrad
ba i
obra
na z
avrš
noga
rada
pro
vodi
se
sukl
adno
vre
men
iku
izra
dbe
i obr
ane
zavr
šnog
a ra
da.
3.14
. Vre
men
ik iz
radb
e i o
bran
e za
vršn
oga
rada
obj
avlje
n je
na
ogla
snoj
plo
či i/
ili m
režn
oj s
tran
ici š
kole
.
3.15
. O p
rove
dbi,
izra
dbi i
obr
ani z
avrš
noga
rada
ust
anov
a vo
di p
ropi
sanu
evi
denc
iju.
3.16
. Pov
jere
nstv
o za
obr
anu
zavr
šnog
a ra
da ra
di n
a te
mel
ju P
ravi
lnik
a o
škol
ovan
ju k
oji j
e do
nije
lo U
prav
no v
ijeće
ust
anov
e.
3.17
. Ust
anov
a za
obr
azov
anje
odr
aslih
pro
vodi
pre
dmet
ne, p
opra
vne
i raz
likov
ne is
pite
u s
klad
u s
prop
isim
a.
3.18
. Sta
tuto
m u
stan
ove
prop
isan
i su
nači
ni p
rove
dbe
pred
met
nih,
pop
ravn
ih, r
azlik
ovni
h i r
azre
dnih
ispi
ta.
3.19
. O p
rove
dbi i
spita
vod
i se
prop
isan
a ev
iden
cija
, koj
a se
čuv
a u
dosj
eu p
olaz
nika
.
Odl
uka
o v
rjed
nov
anju
Unu
tarn
je p
raće
nje
i ocj
enjiv
anje
odg
ojno
-obr
azov
nih
post
ignu
ća p
olaz
nika
: vrlo
usp
ješa
n
Ispi
ti (p
redm
etni
, pop
ravn
i, ra
zlik
ovni
, raz
redn
i i z
avrš
ni ra
d): u
spje
šan
Ukup
na o
cjen
a pr
iorit
etno
g po
druč
ja: u
spje
šan
Dok
azi k
oji p
odu
piru
odl
uku
o v
rjed
nov
anju
1.
GAP
ana
liza
sust
ava
kval
itete
Uči
lišta
Am
bitio
55
KR
EDA
anal
iza:
Pri
orit
etn
o po
dru
čje
3 –
Post
ignu
ća u
čeni
ka i
isho
di u
čenj
a
1. S
čim
e se
mož
emo
pohv
aliti
u n
ašoj
ust
anov
i?•
Svi r
elev
antn
i dio
nici
(pol
azni
ci, n
asta
vnic
i i s
truč
ni s
urad
nici
) ob
avje
šten
i su
o po
stup
cim
a i n
ačin
ima
prać
enja
i vr
jedn
ova-
nja
pola
znik
a. E
lem
enti
i krit
eriji
vrje
dnov
anja
su
jasn
i, do
stu-
pni i
pro
izla
ze iz
str
ukov
noga
kur
ikul
uma
• Su
stav
e-u
čenj
a do
bro
je p
rihva
ćen
i od
stra
ne n
asta
vnik
a i o
d st
rane
pol
azni
ka
• M
etod
e is
pitiv
anja
su
razl
ičite
i ja
sno
defin
irane
• N
asta
vnic
i kro
z pr
oces
vre
dnov
anja
pot
iču
sam
opou
zdan
je i
napr
edov
anje
pol
azni
ka
2. S
koj
im s
e te
škoć
ama
susr
ećem
o?•
Ned
ovol
jna
mot
ivira
nost
man
jeg
dije
la p
olaz
nika
• N
euje
dnač
enos
t isp
itnih
krit
erija
izm
eđu
nast
avni
ka
3. K
oji s
u na
ši n
eisk
oriš
teni
resu
rsi?
• Vo
dite
lj ob
razo
vanj
a od
rasl
ih
• N
asta
vnic
i Uči
lišta
• Su
stav
za
e-uč
enje
4. Š
to n
as k
oči u
nap
retk
u?•
Viso
ka c
ijena
razv
oja
sust
ava
za e
-uče
nje
i izr
ade
nast
avni
h sa
drža
ja
5. Š
to m
ožem
o uč
initi
da
bude
mo
još
bolji
?•
Uvo
đenj
e ko
ntin
uira
ne e
duka
cije
i us
avrš
avan
ja n
asta
vnik
a U
čiliš
ta u
prim
jeni
suv
rem
enih
met
oda
i obl
ika
pouč
avan
ja,
uklju
čuju
ći i
men
torir
anje
nap
redn
ih o
blik
a e-
učen
ja
6. T
ko n
am m
ože
pom
oći u
nap
retk
u?•
Min
ista
rstv
o zn
anos
ti, o
braz
ovan
ja i
spor
ta
• Ag
enci
ja z
a st
ruko
vno
obra
zova
nje
i obr
azov
anje
odr
aslih
• Pa
rtne
rske
ust
anov
e
56
God
išn
ji p
lan
un
aprj
eđen
ja z
a pr
iori
tetn
o po
dru
čje
3 –
Post
ignu
ća u
čeni
ka i
isho
di u
čenj
a
Cilje
viM
etod
e i p
o-tr
ebne
akt
iv-
nost
i
Nuž
ni re
surs
i i
troš
kovi
O
soba
odg
o-vo
rna
za p
ro-
vedb
u ak
tiv-
nost
i
Krat
koro
čni
cilje
vi p
ri un
u-ta
rnje
mu
pra-
ćenj
u
Nad
neva
k do
ko
jega
će
se
cilj
ostv
ariti
Mje
rljiv
i pok
a-za
telji
ost
vari-
vanj
a ci
ljeva
Oso
ba o
d-go
vorn
a za
pr
ocje
nu p
osti-
gnuć
a ci
ljeva
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: N
edo
volj
na
mo
tivi
ran
ost
man
jeg
dij
ela
po
lazn
ika
/ N
euje
dn
ačen
ost
isp
itn
ih k
rite
rija
iz
međ
u n
asta
vnik
a
Uvo
đenj
e ko
ntin
uira
ne
eduk
acije
i us
avrš
avan
ja
nast
avni
ka U
či-
lišta
u p
rimje
ni
suvr
emen
ih
met
oda
i obl
i-ka
pou
čava
nja,
uk
ljuču
jući
i m
ento
riran
je
napr
edni
h ob
lika
e-uč
enja
Izra
da p
lana
ed
ukac
ije
Stru
čna
eduk
a-ci
ja n
asta
vnik
a
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
a
Nas
tavn
ici
Sust
av z
a e-
učen
je
Ravn
atel
j ust
a-no
veEd
ucira
ni n
a-st
avni
ci1/
03/2
017
Broj
nas
tavn
ika
koji
su u
spje
š-no
zav
ršili
ed
ukac
iju
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
Kom
enta
ri
57
PRIO
RIT
ETN
O P
OD
RU
ČJE
4 –
MAT
ERIJ
ALN
I U
VJE
TI I
LJU
DSK
I PO
TEN
CIJA
LI –
PRO
FESI
ON
ALN
I RA
ZVO
J RA
DN
I-K
A U
STA
NO
VE
POD
RU
ČJA
KVA
LITE
TE I
NJE
ZIN
I K
RIT
ERIJ
I
OSI
GU
RAVA
NJE
OK
RU
ŽEN
JA Z
A U
ČEN
JE
Krite
riji k
valit
ete/
opis
nici
usp
ješn
osti:
4.
1. S
peci
jaliz
irana
se
opre
ma
za u
čenj
e i p
rost
ori (
sani
tarn
e pr
osto
rije,
adm
inis
trat
ivni
pro
stor
, pom
oćni
pro
stor
, knj
ižni
ca, m
jest
o za
prik
uplja
nje
doku
men
taci
je, i
nfor
mac
ijska
tehn
olog
ija, s
peci
jaliz
irane
uči
onic
e i r
adio
nice
) sig
urno
, na
odgo
vara
jući
nač
in i
učin
kovi
to k
oris
te i
pris
tupa
čni
su.
4.2.
Nas
tavn
i se
proc
es o
dvija
u s
igur
nom
okr
užen
ju i
u sk
ladu
s p
ropi
sim
a o
zašt
iti n
a ra
du i
drug
im p
ropi
sim
a.
4.3.
Pot
rebn
i res
ursi
su
dost
upni
i ko
riste
se
kao
podr
ška
u na
stav
i, a
dola
ze s
jasn
im i
razu
mlji
vim
upu
tam
a za
ruko
vanj
e te
upu
tam
a za
sig
urnu
up
orab
u.
4.4.
Pol
azni
ci, r
adni
ci i
drug
i dio
nici
osj
ećaj
u se
sig
urni
ma,
a n
asiln
o se
pon
ašan
je i
drug
e vr
ste
nepr
ihva
tljiv
a po
naša
nja
učin
kovi
to s
prje
čava
ju.
4.5.
Rad
nici
ma
i pol
azni
cim
a os
igur
ano
je k
oriš
tenj
e pr
opis
anih
med
icin
skih
usl
uga.
4.6.
Rad
nici
, pol
azni
ci i
drug
i dio
nici
upo
znat
i su
s po
stup
cim
a u
sluč
aju
opas
nost
i i p
erio
dičn
o ih
uvj
ežba
vaju
.
MAT
ERIJ
ALN
I U
VJE
TI /
UPR
AVLJ
AN
JE R
ESU
RSI
MA
4.7.
Mat
erija
lni u
vjet
i, m
etod
e po
učav
anja
i po
treb
e po
lazn
ika
uskl
ađuj
u se
s p
rom
jena
ma
u na
stav
nom
pla
nu i
prog
ram
u.
4.8.
Osn
ivač
i us
tano
va z
a ob
razo
vanj
e od
rasl
ih o
sigu
rava
mat
erija
lne
uvje
te k
ako
bi s
vi p
olaz
nici
, ukl
juču
jući
i po
lazn
ike
s po
sebn
im o
dgoj
-no
-obr
azov
nim
pot
reba
ma,
u p
otpu
nost
i sud
jelo
vali
u na
stav
nom
pro
cesu
u s
klad
u sa
svo
jim p
otre
bam
a.
4.9.
Pro
stor
(koj
i ukl
juču
je: s
anita
rne
pros
torij
e, a
dmin
istr
ativ
ni p
rost
or, p
omoć
ni p
rost
or, k
njiž
nicu
, mje
sto
za p
rikup
ljanj
e do
kum
enta
cije
, inf
or-
mac
ijsku
tehn
olog
iju, s
peci
jaliz
irane
uči
onic
e i r
adio
nice
), zg
rade
i op
rem
a do
stup
ni s
u sv
im d
ioni
cim
a, ra
dnic
ima
i pol
azni
cim
a; o
znač
eni s
u i
vrlo
ih je
lako
pro
naći
(npr
. tlo
crt r
aspo
reda
svi
h pr
osto
rija,
ozn
ake
na v
ratim
a).
4.10
. Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je o
sigu
rava
kor
ište
nje
novi
h m
ater
ijaln
ih re
surs
a ko
d te
hnol
oški
h pr
omje
na.
58
FIN
AN
CIJE
4.11
. Raz
voj i
odr
živo
st u
slug
a za
pol
azni
ke te
mel
je s
e na
odg
ovor
nom
rasp
olag
anju
nov
cem
.
4.12
. Uči
nkov
ito s
e vo
di ra
čuno
vods
tvo
- u s
klad
u s
finan
cijs
kim
i pr
avni
m z
ahtje
vim
a; o
fina
ncijs
kom
izvj
ešću
rasp
ravl
ja U
prav
no v
ijeće
.
4.13
. Prio
ritet
i u p
otro
šnji
i kor
ište
nje
finan
cijs
kih
resu
rsa
jasn
o su
pov
ezan
i s p
rogr
amim
a ob
razo
vanj
a i p
riorit
etim
a u
plan
iranj
u te
sna
žno
odra
-ža
vaju
cilj
eve
usta
nove
za
obra
zova
nje
odra
slih
.
4.14
. Rad
nici
su
konz
ultir
ani p
ri iz
radb
i fina
ncijs
koga
pla
na (i
skaz
ujuć
i svo
je p
otre
be).
4.15
. Ust
anov
a za
obr
azov
anje
odr
aslih
uči
nkov
ito k
oris
ti vl
astit
e ka
paci
tete
kak
o bi
doš
la d
o do
datn
ih iz
vora
fina
ncira
nja,
a p
otom
i nj
ima
odgo
-vo
rno
upra
vlja
la.
4.16
. Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je u
čink
ovito
kor
isti
vlas
tite
resu
rse
i res
urse
loka
lne,
nac
iona
lne
i eur
opsk
e za
jedn
ice
(npr
. sud
jelo
vanj
e u
proj
ektim
a EU
-a) z
a pr
oved
bu i
unap
rjeđe
nje
prog
ram
a ob
razo
vanj
a i p
rakt
ičnu
nas
tavu
.
KA
DRO
VSK
A PO
LITI
KA
4.17
. Svi
su
radn
ici z
apos
leni
u s
klad
u sa
zak
onsk
im i
podz
akon
skim
pro
pisi
ma
te u
vjet
ima
koji
su p
ropi
sani
str
ukov
nim
kur
ikul
umom
(nas
tavn
im
plan
om i
prog
ram
om).
4.18
. Sve
su
ulog
e i o
dgov
orno
sti r
adni
ka ja
sno
defin
irane
i sv
i ih
razu
miju
; jas
no s
u od
ređe
ne n
adle
žnos
ti, k
oje
se p
oštu
ju.
4.19
. Kad
rovs
ka je
pol
itika
u s
klad
u s
važe
ćim
pro
pisi
ma,
a ra
d sv
ih ra
dnik
a uč
inko
vito
se
nadz
ire i
vrje
dnuj
e su
stav
om p
rocj
ena
i kon
trol
om š
to
rezu
ltira
dal
jnjim
pla
nira
njem
i po
boljš
anje
m.
4.20
. Upr
avno
vije
će –
u s
urad
nji s
a st
ručn
im v
ijeće
m d
onos
i etič
ki k
odek
s us
tano
ve z
a ob
razo
vanj
e od
rasl
ih.
4.21
. Rav
nate
lj us
tano
ve z
a ob
razo
vanj
e od
rasl
ih im
enuj
e os
obu
za rj
ešav
anje
pro
blem
a ve
zani
h uz
međ
ulju
dske
odn
ose.
4.22
. Uči
nkov
ito i
djel
otvo
rno
se rj
ešav
aju
konfl
ikti
izm
eđu
radn
ika.
59
TRA
JNO
STR
UČN
O U
SAV
RŠA
VAN
JE R
AD
NIK
A4.
23. P
rovo
di s
e po
jedi
načn
o i o
rgan
izira
no s
truč
no o
spos
oblja
vanj
e i u
savr
šava
nje
(uz
podr
šku
usta
nove
za
stru
kovn
o ob
razo
vanj
e) u
str
uci,
ali i
u
podr
učju
ped
agog
ije, d
idak
tike,
obr
azov
ne p
siho
logi
je, m
etod
ike,
info
rmac
ijsko
-kom
unik
acijs
kih
tehn
olog
ija, s
avje
toda
vnog
a ra
da, u
prav
ljanj
a,
obra
zovn
ih p
oliti
ka i
drug
ih p
odru
čja
rele
vant
nih
za u
čink
ovito
i vi
soko
kval
itetn
o ob
avlja
nje
odgo
jno-
obra
zovn
e dj
elat
nost
i u š
kols
kim
ust
a-no
vam
a.
4.24
. Pol
itika
pro
fesi
onal
noga
razv
oja
radn
ika
uklju
čuje
odg
ovar
ajuć
e na
čine
upo
znav
anja
nov
ih ra
dnik
a s
posl
om i
odgo
vara
juću
org
aniz
aciju
tr
ajno
ga s
truč
nog
usav
ršav
anja
.
4.25
. Tra
jni p
rofe
sion
alni
razv
oj s
vih
radn
ika
prid
onos
i njih
ovoj
uči
nkov
itost
i i o
mog
ućuj
e im
da
se k
ritič
ki o
svrć
u na
svo
j rad
i pl
anira
ju s
voje
usa
-vr
šava
nje
u sk
ladu
s c
iljev
ima
usta
nove
za
stru
kovn
o ob
razo
vanj
e.
4.26
. Pod
atci
o p
ostig
nuću
pol
azni
ka k
oris
te s
e ka
o iz
vor i
nfor
mac
ija k
ako
bi s
e ut
vrdi
la m
oguć
a po
treb
a za
usa
vrša
vanj
em il
i edu
kaci
jom
radn
ika.
4.27
. U s
klad
u s
cilje
vim
a ra
zvoj
a, p
rikup
ljaju
se,
ana
lizira
ju i
obja
vlju
ju p
odat
ci o
pos
tignu
ćim
a us
tano
ve z
a ob
razo
vanj
e od
rasl
ih.
Odl
uka
o v
rjed
nov
anju
Osi
gura
vanj
e ok
ruže
nja
za u
čenj
e: v
rlo u
spje
šan
Mat
erija
lni u
vjet
i /up
ravl
janj
e re
surs
ima:
usp
ješa
n
Fina
ncije
: izv
rsta
n
Kadr
ovsk
a po
litik
a: u
spje
šan
Traj
no s
truč
no u
savr
šava
nje
radn
ika:
vrlo
usp
ješa
n
Ukup
na o
cjen
a pr
iorit
etno
g po
druč
ja: v
rlo u
spje
šan
Dok
azi k
oji p
odu
piru
odl
uku
o v
rjed
nov
anju
1.
GAP
ana
liza
sust
ava
kval
itete
Uči
lišta
Am
bitio
60
KRED
A an
aliz
a: P
riorit
etno
pod
ručj
e 4
– M
ater
ijaln
i uvj
eti i
ljud
ski p
oten
cija
li –
Prof
esio
naln
i raz
voj r
adni
ka
1. S
čim
e se
mož
emo
pohv
aliti
u n
ašoj
ust
anov
i?•
Razv
oj i
održ
ivos
t usl
uga
za p
olaz
nike
tem
elje
se
na o
dgov
orno
m
rasp
olag
anju
nov
cem
• Vl
astit
i res
ursi
i re
surs
i lok
alne
, nac
iona
lne
i eur
opsk
e za
jedn
ice
(EU
pro
jekt
i) uč
inko
vito
se
koris
te z
a pr
oved
bu i
unap
rjeđe
nje
pro-
gram
a ob
razo
vanj
a i p
rakt
ičnu
nas
tavu
• U
čiliš
te s
tvar
a vl
astit
i nas
tavn
i kad
ar te
ima
velik
i bro
j str
učni
h na
stav
nika
, koj
i zad
ovol
java
ju u
vjet
e pr
opis
ane
nast
avni
m k
urik
u-lu
mim
a
• Sv
e su
ulo
ge i
odgo
vorn
osti
radn
ika
jasn
o de
finira
ne i
svi i
h ra
zu-
miju
; jas
no s
u od
ređe
ne n
adle
žnos
ti ko
je s
e po
štuj
u
2. S
koj
im s
e te
škoć
ama
susr
ećem
o?•
U u
stan
ovi n
e po
stoj
i etič
ki k
odek
s i n
ema
imen
ovan
e os
obe
za
rješa
vanj
e pr
oble
ma
veza
nih
uz m
eđul
juds
ke o
dnos
e
• Su
stav
ni n
adzo
r i v
rjedn
ovan
je ra
da n
asta
vnik
a se
ne
prov
odi
3. K
oji s
u na
ši n
eisk
oriš
teni
resu
rsi?
• Ra
vnat
elj U
čiliš
ta
• Vo
dite
lj ob
razo
vanj
a od
rasl
ih
4. Š
to n
as k
oči u
nap
retk
u?•
Tešk
oće
pri z
apoš
ljava
nju
nast
avni
ka z
a po
jedi
ne s
truč
ne p
red-
met
e
5. Š
to m
ožem
o uč
initi
da
bude
mo
još
bolji
?•
Izgr
aditi
sus
tav
kont
role
i vr
jedn
ovan
ja ra
da n
asta
vnik
a
• D
onije
ti et
ički
kod
eks
Uči
lišta
• Im
enov
ati o
dgov
ornu
oso
bu U
čiliš
ta z
a m
eđul
juds
ke o
dnos
e
6. T
ko n
am m
ože
pom
oći u
nap
retk
u?•
Min
ista
rstv
o zn
anos
ti, o
braz
ovan
ja i
spor
ta
• Ag
enci
ja z
a st
ruko
vno
obra
zova
nje
i obr
azov
anje
odr
aslih
61
God
išn
ji p
lan
un
aprj
eđen
ja z
a pr
iori
tetn
o po
dru
čje
4 –
Mat
erija
lni u
vjet
i i lj
udsk
i pot
enci
jali
– Pr
ofes
iona
lni r
azvo
j ra
dnik
a
Cilje
viM
etod
e i p
o-tr
ebne
akt
iv-
nost
i
Nuž
ni re
surs
i i
troš
kovi
O
soba
odg
o-vo
rna
za p
ro-
vedb
u ak
tiv-
nost
i
Krat
koro
čni
cilje
vi p
ri un
u-ta
rnje
mu
pra-
ćenj
u
Nad
neva
k do
ko
jega
će
se
cilj
ostv
ariti
Mje
rljiv
i pok
a-za
telji
ost
vari-
vanj
a ci
ljeva
Oso
ba o
d-go
vorn
a za
pr
ocje
nu p
osti-
gnuć
a ci
ljeva
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: U
ust
anov
i ne
post
oji e
tičk
i kod
eks
i nem
a im
enov
ane
osob
e za
rje
šava
nje
pro
blem
a ve
zan
ih u
z m
eđu
lju
dske
odn
ose
Don
ijeti
etič
ki
kode
ks U
čiliš
taIz
rada
kod
eksa
Don
ošen
je
kode
ksa
Stru
čna
služ
ba
učili
šta
Ravn
atel
j us
tano
veD
ones
en e
tički
ko
deks
1/10
/201
6Et
ički
kod
eks
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
Imen
ovat
i od-
govo
rnu
osob
u U
čiliš
ta z
a m
eđul
juds
ke
odno
se
Imen
ovan
je
osob
eRa
vnat
elj u
sta-
nove
Ravn
atel
j ust
a-no
veIm
enov
ana
odgo
vorn
a os
oba
1/10
/201
6O
dluk
a o
ime-
nova
nju
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: S
ust
avn
i nad
zor
i vrj
edn
ovan
je r
ada
nas
tavn
ika
se n
e pr
ovod
i
Izgr
aditi
su-
stav
kon
trol
e i v
rjedn
ovan
ja
rada
nas
tav-
nika
Razv
oj s
usta
va
Impl
emen
taci
-ja
sus
tava
Ravn
atel
j ust
a-no
ve
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
a
Ravn
atel
j us
tano
veRa
zvije
n i
impl
emen
tiran
su
stav
kon
trol
e i v
rjedn
ovan
ja
1/03
/201
7Iz
građ
en i
funk
cion
alan
su
stav
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
Kom
enta
ri
62
PRIO
RIT
ETN
O P
OD
RU
ČJE
5 –
SURA
DN
JA U
NU
TAR
UST
AN
OV
E ZA
STR
UKO
VN
O O
BRA
ZOVA
NJE
– S
URA
DN
JA S
O
STA
LIM
DIO
NIC
IMA
– PR
OM
ICA
NJE
UST
AN
OV
E
POD
RU
ČJA
KVA
LITE
TE I
NJE
ZIN
I K
RIT
ERIJ
I
UPR
AVN
O V
IJEĆ
E Kr
iterij
i kva
litet
e/op
isni
ci u
spje
šnos
ti:
5.1.
Upr
avno
vije
će d
aje
aktiv
nu p
odrš
ku i
uklju
čeno
je u
razv
oj i
kval
itetu
obr
azov
noga
pro
cesa
te d
rugi
h us
luga
koj
e pr
uža
usta
nova
za
obra
zova
-nj
e od
rasl
ih.
5.2.
Upr
avno
vije
će u
čink
ovito
pru
ža p
odrš
ku ra
dnic
ima
usta
nove
u z
aštit
i pra
va iz
radn
og o
dnos
a.
5.3.
Pro
mov
iraju
se
jedn
ake
mog
ućno
sti r
adni
ka i
pola
znik
a, a
dis
krim
inac
ija s
e iz
bjeg
ava
u sv
im a
ktiv
nost
ima.
5.4.
Upr
avno
vije
će je
imen
oval
o po
vjer
enst
vo z
a kv
alite
tu.
RAV
NAT
ELJ
UST
AN
OV
E 5.
5. O
bavl
ja p
oslo
ve u
tvrđ
ene
Zako
nom
o u
stan
ovam
a i d
rugi
m p
ropi
sim
a.
5.6.
Oba
vlja
pos
love
str
učno
ga v
odite
lja š
kole
.
5.7.
Osi
gura
va ra
zvoj
ust
anov
e, s
truč
no u
savr
šava
nje
radn
ika
usta
nove
, tim
ski p
ristu
p ra
du i
potic
ajno
radn
o oz
račj
e.
5.8.
Rav
nate
lj re
dovi
to p
rati
rad
nast
avni
ka, s
truč
nih
sura
dnik
a i s
truč
nih
vije
ća.
5.9.
Rav
nate
lj re
dovi
to p
rovo
di s
amov
rjedn
ovan
je s
voga
rada
.
POSL
OV
NA
KOM
UN
IKAC
IJA
5.10
. Pos
toje
pro
cedu
re k
oje
osig
urav
aju
svim
pol
azni
cim
a, ra
dnic
ima
i dio
nici
ma
potp
uno
razu
mije
vanj
e i i
nfor
mira
nje
o m
isiji
i vi
ziji
usta
nove
.
5.11
. Pra
va i
obve
ze p
olaz
nika
i ra
dnik
a ja
sno
su d
efini
rane
sta
tuto
m u
stan
ove.
5.12
. S p
ravi
ma
i obv
ezam
a po
lazn
ika
i rad
nika
upo
znat
i su
svi r
elev
antn
i dio
nici
.
5.13
. Sva
pos
tignu
ća u
stan
ove,
pol
azni
ka i
radn
ika
dost
upna
su
i red
ovito
se
obja
vlju
ju.
5.14
. Pos
toje
pro
cedu
re z
a pr
epoz
nava
nje
i usp
ješn
o rje
šava
nje
novo
nast
alih
pro
blem
a u
kom
unik
aciji
.
5.15
. Pod
uzim
aju
se a
ktiv
nost
i za
pobo
ljšan
ja m
eđul
juds
kih
odno
sa ra
dnik
a i p
olaz
nika
.
63
INFO
RM
ACIJ
SKI
SUST
AV
5.16
. Inf
orm
acijs
ki s
e su
stav
kor
isti
za re
dovi
to in
form
iranj
e sv
ih p
olaz
nika
, rad
nika
i di
onik
a.
5.17
. Ust
anov
a za
obr
azov
anje
odr
aslih
osi
gura
va p
rikup
ljanj
e ko
risni
h, re
leva
ntni
h in
form
acija
i nj
ihov
uno
s u
info
rmac
ijski
sus
tav.
5.18
. Upr
avno
vije
će, r
avna
telj,
radn
ici i
pol
azni
ci k
oris
te in
form
acijs
ki s
usta
v. 5.
19. I
nfor
mac
ije o
akt
ivno
stim
a, u
spje
hu i
post
ignu
ćim
a un
utar
ust
anov
e re
dovi
to s
e pr
ikup
ljaju
, ažu
riraj
u, p
ohra
njuj
u i a
naliz
iraju
.5.
20. P
odat
ci o
ust
anov
i, ra
dnic
ima
i pol
azni
cim
a po
hran
juju
se
u sk
ladu
s v
ažeć
im p
ropi
sim
a.
PART
NER
STVA
5.
21. R
azvi
jena
su
part
ners
tva
s va
njsk
im d
ioni
cim
a i r
edov
ito s
e un
aprje
đuju
.5.
22. I
nfor
mac
ije o
tren
utač
nim
i bu
dući
m p
otre
bam
a re
leva
ntni
h di
onik
a su
stav
no s
e pr
ikup
ljaju
i ko
riste
za
pobo
ljšan
je o
dgoj
no-o
braz
ovno
ga
proc
esa.
5.
23. R
azvi
jaju
se
part
ners
tva
s dr
ugim
ust
anov
ama
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
radi
pob
oljš
anja
odg
ojno
-obr
azov
noga
pro
cesa
.5.
24. P
artn
ersk
i pro
jekt
i prid
onos
e lo
kaln
om ra
zvoj
u.
PRO
MIC
AN
JE U
STA
NO
VE
ZA O
BRA
ZOVA
NJE
OD
RASL
IH I
OB
RAZO
VN
IH P
ROG
RAM
A5.
25. P
osto
je u
čink
ovite
met
ode
i pos
tupc
i za
prom
ican
je u
stan
ove
za o
braz
ovan
je o
dras
lih n
a lo
kaln
oj, r
egio
naln
oj i
širo
j raz
ini.
5.26
. Ust
anov
a za
obr
azov
anje
odr
aslih
pro
mič
e vr
ijedn
osti
i nač
ela
iz m
isije
i vi
zije
. 5.
27. O
braz
ovni
pro
gram
i i u
slug
e us
tano
ve z
a ob
razo
vanj
e od
rasl
ih p
rom
iču
se, u
sur
adnj
i s d
ioni
cim
a, p
utem
sas
tana
ka, s
ajm
ova,
kon
fere
ncija
te
sudj
elov
anje
m n
a do
gađa
njim
a na
loka
lnoj
i ši
roj r
azin
i. 5.
28. S
va p
ostig
nuća
ust
anov
e za
obr
azov
anje
odr
aslih
, rad
nika
i po
lazn
ika
koris
te s
e za
pro
moc
iju p
rogr
ama
i ust
anov
e.5.
29. U
stan
ova
za o
braz
ovan
je o
dras
lih im
a m
režn
u st
rani
cu i
stal
no je
ažu
rira.
Odl
uka
o v
rjed
nov
anju
Upr
avno
vije
će: v
rlo u
spje
šan
Ravn
atel
j ust
anov
e: v
rlo u
spje
šan
Posl
ovna
kom
unik
acija
: usp
ješa
nIn
form
acijs
ki s
usta
v: iz
vrst
anPa
rtne
rstv
a: iz
vrst
anPr
omic
anje
ust
anov
e i o
braz
ovni
h pr
ogra
ma:
izvr
stan
Ukup
na o
cjen
a pr
iorit
etno
g po
druč
ja: v
rlo u
spje
šan
Dok
azi k
oji p
odup
iru o
dluk
u o
vrje
dnov
anju
1.
GAP
ana
liza
sust
ava
kval
itete
Uči
lišta
Am
bitio
64
KRED
A an
aliz
a: P
riorit
etno
pod
ručj
e 5
– Su
radn
ja u
nuta
r ust
anov
e za
obr
azov
anje
odr
aslih
– S
urad
nja
s os
talim
dio
nici
ma
– Pr
omic
anje
ust
anov
e
1. S
čim
e se
mož
emo
pohv
aliti
u n
ašoj
ust
anov
i?•
Upr
avno
vije
će d
aje
podr
šku
i ukl
juče
no je
u ra
zvoj
i kv
alite
tu
obra
zovn
og p
roce
sa te
dru
gih
uslu
ga k
oje
pruž
a us
tano
va z
a ob
ra-
zova
nje
odra
slih
• Ra
vnat
elj o
sigu
rava
razv
oj u
stan
ove,
str
učno
usa
vrša
vanj
e ra
dnik
a us
tano
ve, t
imsk
i pris
tup
radu
i po
ticaj
no ra
dno
okru
žje
• Pr
ava
i obv
eze
pola
znik
a i r
adni
ka ja
sno
su d
efini
rani
, a p
ostig
nuća
us
tano
ve, p
olaz
nika
i ra
dnik
a do
stup
na s
u i r
edov
ito s
e ob
javl
juju
• Ra
zvije
na s
u pa
rtne
rstv
a s
vanj
skim
dio
nici
ma
i red
ovito
se
una-
prje
đuju
•
Obr
azov
ni p
rogr
ami i
usl
uge
prom
iču
se p
utem
sas
tana
ka, s
ajm
o-va
i ko
nfer
enci
ja te
sud
jelo
vanj
em n
a do
gađa
njim
a na
loka
lnoj
i ši
roj r
azin
i
2. S
koj
im s
e te
škoć
ama
susr
ećem
o?•
Nis
u de
finira
ne p
roce
dure
koj
e bi
osi
gura
le s
vim
pol
azni
cim
a, ra
d-ni
cim
a i d
ioni
cim
a po
tpun
o ra
zum
ijeva
nje
i inf
orm
iranj
e o
mis
iji i
vizi
ji us
tano
ve
• N
edov
olja
n pr
otok
info
rmac
ija u
nuta
r Uči
lišta
u h
oriz
onta
lnom
i ve
rtik
alno
m s
mje
ru
3. K
oji s
u na
ši n
eisk
oriš
teni
resu
rsi?
• U
prav
no v
ijeće
Uči
lišta
• Ra
vnat
elj U
čiliš
ta•
Vodi
telj
obra
zova
nja
odra
slih
•
Web
mje
sto
Uči
lišta
i dr
uštv
ene
mre
že
4. Š
to n
as k
oči u
nap
retk
u?•
Opć
enito
sla
bo ra
zvije
na s
urad
nja
izm
eđu
usta
nova
za
obra
zova
-nj
e od
rasl
ih
5. Š
to m
ožem
o uč
initi
da
bude
mo
još
bolji
?•
Poja
čati
sura
dnju
s g
ospo
dars
kim
sek
toro
m•
Razv
ijati
part
ners
ke o
dnos
e s
drug
im u
stan
ovam
a za
obr
azov
anje
od
rasl
ih•
Pove
ćati
prom
idžb
ene
aktiv
nost
i put
em w
eb m
jest
a U
čiliš
ta i
druš
tven
ih m
reža
• Ra
zviti
uči
nkov
ite s
usta
ve in
tern
e ko
mun
ikac
ije iz
međ
u U
prav
e,
radn
ika,
nas
tavn
ika
i pol
azni
ka U
čiliš
ta
6. T
ko n
am m
ože
pom
oći u
nap
retk
u?•
Agen
cija
za
stru
kovn
o ob
razo
vanj
e i o
braz
ovan
je o
dras
lih•
Part
ners
ke u
stan
ove
i tvr
tke
65
God
išn
ji p
lan
un
aprj
eđen
ja z
a pr
iori
tetn
o po
dru
čje
5 –
Sura
dnja
unu
tar u
stan
ove
za o
braz
ovan
je o
dras
lih –
Sur
ad-
nja
s os
talim
dio
nici
ma
– Pr
omic
anje
ust
anov
e
Cilje
viM
etod
e i p
o-tr
ebne
akt
iv-
nost
i
Nuž
ni re
surs
i i
troš
kovi
O
soba
odg
o-vo
rna
za p
ro-
vedb
u ak
tiv-
nost
i
Krat
koro
čni
cilje
vi p
ri un
u-ta
rnje
mu
pra-
ćenj
u
Nad
neva
k do
ko
jega
će
se
cilj
ostv
ariti
Mje
rljiv
i pok
a-za
telji
ost
vari-
vanj
a ci
ljeva
Oso
ba o
d-go
vorn
a za
pr
ocje
nu p
osti-
gnuć
a ci
ljeva
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: N
isu
defi
nir
ane
proc
edu
re k
oje
bi o
sigu
rale
svi
m p
olaz
nic
ima,
rad
nic
ima
i dio
nic
ima
potp
un
o ra
zum
ijev
anje
i in
form
iran
je o
mis
iji i
viz
iji u
stan
ove
Poja
čati
sura
d-nj
u s
gosp
o-da
rski
m s
ek-
toro
m
Anal
iza
pote
n-ci
jaln
ih p
ar-
tner
a
Potp
isiv
anje
pa
rtne
rski
h ug
ovor
a
Ravn
atel
j ust
a-no
ve
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
a
Upr
avno
vije
će
Uči
lišta
Ravn
atel
j ust
a-no
vePo
tpis
ani n
ovi
ugov
ori o
su-
radn
ji
1/02
/201
7Br
oj p
otpi
sani
h ug
ovor
aPr
edsj
edni
k Po
vjer
enst
va
za k
valit
etu
Razv
ijati
par-
tner
ske
odno
-se
s d
rugi
m
usta
nova
ma
za
obra
zova
nje
odra
slih
Anal
iza
pote
n-ci
jaln
ih p
ar-
tner
a
Potp
isiv
anje
pa
rtne
rski
h ug
ovor
a
Ravn
atel
j us
tano
ve
Vodi
telj
ob
razo
vanj
a
Upr
avno
vije
će
Uči
lišta
Ravn
atel
j ust
a-no
vePo
tpis
ani n
ovi
ugov
ori o
su-
radn
ji
1/02
/201
7Br
oj p
otpi
sani
h ug
ovor
aPr
edsj
edni
k Po
vjer
enst
va
za k
valit
etu
66
Pove
ćati
pro-
mid
žben
e ak
-tiv
nost
i put
em
web
mje
sta
Uči
lišta
i dr
uš-
tven
ih m
reža
Izra
diti
plan
w
eb p
rom
idžb
e
Ost
varit
i pri-
sust
vo u
što
vi
še d
rušt
veni
h m
reža
Ravn
atel
j ut
anov
e
Vodi
telj
ob
razo
vanj
a
Stru
čna
služ
ba
Uči
lišta
Web
mje
sto
Uči
lišta
Ravn
atel
j ust
a-no
vePo
većn
bro
j pr
omid
žben
ih
aktiv
nost
i na
web
-u i
druš
-tv
enim
mre
-ža
ma
1/01
/201
7Br
oj d
rušt
veni
h m
reža
Broj
obj
avlje
-ni
h pr
omid
žbe-
nih
info
rmac
ija
na e
wb
mje
su
Uči
lišta
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: N
edov
olja
n p
roto
k in
form
acij
a u
nu
tar
Uči
lišt
a u
hor
izon
taln
om i
vert
ikal
nom
sm
jeru
Razv
iti u
čink
o-vi
te s
usta
ve in
-te
rne
kom
uni-
kaci
je iz
međ
u U
prav
e, ra
dni-
ka, n
asta
vnik
a i p
olaz
nika
U
čiliš
ta
Razv
oj s
usta
va
Impl
emen
taci
-ja
sus
tava
Ravn
atel
j us
tano
ve
Vodi
telj
ob
razo
vanj
a
Ravn
atel
j ust
a-no
veRa
zvije
n i
impl
emen
tiran
su
stav
kon
trol
e i v
rjedn
ovan
ja
1/03
/201
7Iz
građ
en i
funk
cion
alan
su
stav
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
Kom
enta
ri
67
PRIO
RITE
TNO
PO
DRU
ČJE
6 –
UPRA
VLJA
NJE
(UST
ANOV
A I K
VALI
TETA
)
POD
RUČJ
A KV
ALIT
ETE
I NJE
ZIN
I KRI
TERI
JI
UPR
AVLJ
AN
JE K
VALI
TETO
M
Krite
riji k
valit
ete/
opis
nici
usp
ješn
osti:
6.
1. U
prav
no v
ijeće
i ra
vnat
elj s
u ak
tivno
ukl
juče
ni u
osi
gura
nje
kval
itete
radi
razv
oja
i pob
oljš
anje
rada
ust
anov
e.
6.2.
Rav
nate
lj ra
zvija
mis
iju i
vizi
ju u
sko
sura
đuju
ći s
radn
icim
a i p
olaz
nici
ma
usta
nove
.
6.3.
Sre
dnjo
ročn
i i d
ugor
očni
pla
n ra
zvoj
a us
tano
ve u
skl
adu
su s
loka
lnim
, reg
iona
lnim
i na
cion
alni
m s
trat
egija
ma
razv
oja
stru
kovn
og o
braz
ova-
nja.
6.4.
Ust
anov
a za
obr
azov
anje
odr
aslih
je iz
radi
la a
kcijs
ki p
lan,
s k
ojim
su
upoz
nati
svi r
elev
antn
i dio
nici
.
6.5.
Ust
anov
a za
obr
azov
anje
odr
aslih
je iz
radi
la e
tički
kod
eks
pona
šanj
a.
6.6.
Ust
anov
a za
obr
azov
anje
odr
aslih
imen
uje
povj
eren
stvo
za
kval
itetu
, dod
ijeliv
ši m
u iz
ravn
u od
govo
rnos
t za
kval
itetu
ust
anov
e i o
braz
ovan
ja.
6.7.
Prov
edbu
pos
tupa
ka u
prav
ljanj
a kv
alite
tom
osi
gura
va im
enov
ani v
odite
lj ili
koo
rdin
ator
kva
litet
e.
6.8.
Rav
nate
lj os
igur
ava
da s
vi n
asta
vnic
i i d
rugi
radn
ici t
e os
tali
dion
ici b
udu
uklju
čeni
u p
rove
dbu
osig
uran
ja k
valit
ete
u ok
viru
svo
jih o
dgov
or-
nost
i.
6.9.
O p
repo
ruka
ma
za p
obol
jšan
je k
valit
ete
svi k
ljučn
i dio
nici
rasp
ravl
jaju
s p
ovje
rens
tvom
za
kval
itetu
.
INTE
RN
O P
RAĆE
NJE
PO
STU
PAK
A KV
ALI
TETE
6.
10. U
stan
ova
ima
stra
tegi
ju k
ojom
osi
gura
va d
a up
ravl
janj
e kv
alite
tom
i pr
iručn
ik o
kva
litet
i pod
lijež
u un
utar
njem
pra
ćenj
u.
6.11
. Sus
tav
kval
itete
se
nadz
ire b
arem
jedn
om g
odiš
nje.
6.12
. Mje
re i
post
upci
za
osig
uran
je k
valit
ete
nadz
iru s
e i v
rjedn
uju
redo
vito
kak
o bi
se
osig
ural
o da
su
sust
av i
proc
esi p
rimje
reni
, uči
nkov
iti te
da
se o
drža
vaju
i po
štuj
u.
6.13
. Pos
toje
pos
tupc
i s p
omoć
u ko
jih s
e rje
šava
ju n
eusk
lađe
nost
i i p
rovo
de k
orek
cijs
ke m
jere
(kad
a je
to p
otre
bno)
.
6.14
. Pos
toje
met
ode
i pos
tupc
i koj
i osi
gura
vaju
kva
litet
u te
sus
tavn
i pos
tupc
i za
kont
rolir
anje
pou
čava
nja,
nas
tave
i uč
enja
, pos
tupc
i za
pobo
ljša-
nje
uspj
eha
pola
znik
a te
pro
cedu
re z
a rje
šava
nje
žalb
i i p
rituž
aba.
6.15
. Pos
toji
proc
edur
a za
dav
anje
pre
poru
ka z
a po
boljš
anje
kva
litet
e uz
pos
tupk
e ko
jima
se o
sigu
rava
da
se p
obol
jšan
je k
valit
ete
prov
odi i
nad
zi-
re.
68
PRO
CES
SAM
OV
RJE
DN
OVA
NJA
6.
16. P
roce
s sa
mov
rjedn
ovan
ja je
tran
spar
enta
n, s
iste
mat
ičan
; pro
vodi
se
jedn
om g
odiš
nje
sa s
vim
ukl
juče
nim
radn
icim
a, i
na n
jega
utje
ču m
išlje
-nj
a sv
ih u
klju
čeni
h un
utar
njih
i va
njsk
ih d
ioni
ka.
6.17
. Svi
su
rele
vant
ni d
ioni
ci o
bavi
ješt
eni o
mje
ram
a sa
mov
rjedn
ovan
ja i
razu
miju
ih.
6.18
. Svi
vid
ovi o
rgan
izac
ije, u
klju
čuju
ći p
rogr
ame
obra
zova
nja
i dru
ge u
slug
e ko
je p
ruža
ust
anov
a, p
redm
et s
u sa
mov
rjedn
ovan
ja.
6.19
. Sus
tav
kval
itete
ima
meh
aniz
me
za re
dovi
to p
rikup
ljanj
e (b
arem
jedn
om g
odiš
nje)
pov
ratn
ih in
form
acija
i po
data
ka o
razi
ni z
adov
oljs
tva
od
pola
znik
a i d
rugi
h re
leva
ntni
h un
utar
njih
i va
njsk
ih d
ioni
ka o
svi
m v
idov
ima
orga
niza
cije
rada
ust
anov
e.6.
20. O
dređ
eni i
nstr
umen
ti (n
pr. u
pitn
ici,
inte
rvju
i, fo
kus-
grup
e i o
stal
o) k
oris
te s
e za
pro
cjen
jivan
je u
spje
šnos
ti us
tano
ve.
6.21
. Rad
ust
anov
e se
revi
dira
pre
ma
unut
arnj
im i
vanj
skim
klju
čnim
pok
azat
eljim
a us
pješ
nost
i.6.
22. S
amov
rjedn
ovan
je v
odi k
utv
rđiv
anju
prio
ritet
a te
pla
nira
nju
daljn
jih a
ktiv
nost
i rad
i pob
oljš
anja
kva
litet
e (n
pr. S
WO
T/KR
EDA
1 -p
roce
s do
no-
šenj
a od
luka
).6.
23. V
ETIS
i dr
ugi s
usta
vi i
post
upci
za
prik
uplja
nje
stat
istič
kih
poda
taka
kor
iste
se
za o
dvija
nja
proc
esa
sam
ovrje
dnov
anja
i za
pis
anje
izvj
ešća
o
sam
ovrje
dnov
anju
.6.
24. U
spos
tavl
jeni
su
post
upci
za
unut
arnj
e pr
aćen
je i
potv
rđiv
anje
krit
ički
h pr
osud
bi k
oje
su d
ones
ene
tijek
om p
roce
sa s
amov
rjedn
ovan
ja te
od
luka
koj
e su
don
esen
e o
potk
rjepl
juju
ćim
dok
azim
a.6.
25. U
stan
ova
za o
braz
ovan
je o
dras
lih je
izra
dila
izvj
ešće
o s
amov
rjedn
ovan
ju, a
van
jska
kon
trol
a na
dzire
i po
tvrđ
uje
proc
es i
izvj
ešće
o s
amo-
vrje
dnov
anju
ust
anov
e.
PRO
CES
UN
APR
JEĐ
ENJA
6.
26. U
spos
tavl
jeni
pos
tupc
i nad
ogra
đuju
pos
toje
će p
redn
osti,
bav
e se
ned
osta
tcim
a i p
rovo
de p
obol
jšan
ja, a
rezu
ltat
i pro
cesa
sam
ovrje
dnov
anja
i iz
vješ
će o
sam
ovrje
dnov
anju
kor
iste
se
kako
bi s
e ut
jeca
lo n
a bu
dući
razv
oj.
6.27
. Pla
novi
una
prje
đenj
a ba
ve s
e sv
im u
tvrđ
enim
ned
osta
tcim
a, u
klju
čuju
ći i
one
koji
nisu
rije
šeni
u p
reth
odno
me
cikl
usu,
a p
odru
čja
koja
su
odab
rana
za
pobo
ljšan
je, o
dabr
ana
su n
a te
mel
ju u
tvrđ
enih
pre
dnos
ti i n
edos
tata
ka k
od u
stan
ove
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
.6.
28. P
lano
vi u
napr
jeđe
nja
sadr
že ja
sno
defi
nira
ne c
iljev
e, p
riorit
ete,
zad
atke
, odg
ovor
nost
i i ro
kove
, a k
riter
iji u
spje
ha s
u od
ređe
ni, m
jerl
jivi i
m
ože
ih s
e po
stić
i.6.
29. P
rove
dba
akci
jski
h pl
anov
a po
boljš
anja
i ko
rekt
ivni
h m
jera
se
nadg
leda
i vr
jedn
uje.
6.30
. Svi
radn
ici u
stan
ove
su u
klju
čeni
u s
taln
o po
boljš
anje
kva
litet
e.6.
31. S
vi ra
dnic
i i d
ioni
ci d
obiv
aju
povr
atne
info
rmac
ije o
rezu
ltat
ima
proc
esa
sam
ovrje
dnov
anja
i pl
ana
unap
rjeđe
nja
(uzi
maj
ući u
obz
ir pr
ava
za
zašt
itu p
odat
aka
poje
dina
ca).
6.32
. Odr
eđen
e ra
dnik
e se
info
rmira
o n
alaz
ima
vanj
skih
tije
la i
prov
ode
se k
orek
tivne
mje
re.
6.33
. Van
jska
kon
trol
a na
dzire
i po
tvrđ
uje
plan
una
prje
đenj
a us
tano
ve z
a ob
razo
vanj
e od
rasl
ih.
69
Odl
uka
o v
rjed
nov
anju
Upr
avlja
nje
kval
iteto
m: u
spje
šan
Inte
rno
prać
enje
pos
tupa
ka k
valit
ete:
zad
ovol
java
Proc
es s
amov
rjedn
ovan
ja: z
adov
olja
va
Proc
es u
napr
jeđe
nja:
zad
ovol
java
Ukup
na o
cjen
a pr
iorit
etno
g po
druč
ja: z
adov
olja
va
Dok
azi k
oji p
odu
piru
odl
uku
o v
rjed
nov
anju
1.
GAP
ana
liza
sust
ava
kval
itete
Uči
lišta
Am
bitio
KRED
A an
aliz
a: P
riorit
etno
pod
ručj
e 6
– Up
ravl
janj
e (u
stan
ova
i kva
litet
a)
1. S
čim
e se
mož
emo
pohv
aliti
u n
ašoj
ust
anov
i?•
Sred
njor
očni
i du
goro
čni p
lan
razv
oja
usta
nove
u s
klad
u su
s lo
kaln
im, r
egio
naln
im i
naci
onal
nim
str
ateg
ijam
a ra
zvoj
a st
ruko
vnog
obr
azov
anja
• O
dređ
eni i
nstr
umen
ti (n
pr. u
pitn
ici,
inte
rvju
i, fo
kus-
grup
e i
osta
lo) k
oris
te s
e za
pro
cjen
jivan
je u
spje
šnos
ti us
tano
ve
• Ra
d us
tano
ve s
e re
vidi
ra p
rem
a un
utar
njim
i va
njsk
im
klju
čnim
pok
azat
eljim
a us
pješ
nost
i
2. S
koj
im s
e te
škoć
ama
susr
ećem
o?•
Ust
anov
a ne
ma
Polit
iku
kval
itete
i Pr
aviln
ik o
sus
tavu
osi
gura
vanj
a kv
ali-
tete
• U
prav
ljanj
e kv
alite
tom
ust
anov
e ne
osi
gura
va im
enov
ani v
odite
lj ili
koo
r-di
nato
r kva
litet
e
• D
o sa
da n
ije b
ilo p
rove
dbe
proc
esa
sam
ovrje
dnov
anja
ust
anov
e
• N
emot
ivira
nost
van
jski
h di
onik
a za
akt
ivno
sud
jelo
vanj
e u
razv
oju
sust
ava
kval
itete
3. K
oji s
u na
ši n
eisk
oriš
teni
resu
rsi?
• Ra
vnat
elj U
čiliš
ta
• Vo
dite
lj ob
razo
vanj
a od
rasl
ih
• Po
vjer
enst
vo z
a kv
alite
tu
• Po
vjer
enst
vo z
a un
utra
šnju
pro
sudb
u
4. Š
to n
as k
oči u
nap
retk
u?•
Nep
osto
janj
e na
cion
alni
h st
anda
rda
kval
itete
u p
odru
čju
obra
zova
nja
odra
slih
70
5. Š
to m
ožem
o uč
initi
da
bude
mo
još
bolji
?•
Izra
diti
plan
uvo
đenj
a su
stav
a up
ravl
janj
a kv
alite
tom
U
čiliš
ta
• D
onije
ti Po
litik
u kv
alite
te i
Prav
ilnik
o s
usta
vu o
sigu
rava
-nj
a kv
alite
te U
čiliš
ta
• Iz
grad
iti s
usta
v go
dišn
jeg
sam
ovrje
dnov
anja
Uči
lišta
6. T
ko n
am m
ože
pom
oći u
nap
retk
u?•
Agen
cija
za
stru
kovn
o ob
razo
vanj
e i o
braz
ovan
je o
dras
lih
• Pa
rtne
rske
ust
anov
e i t
vrtk
e
God
išn
ji p
lan
un
aprj
eđen
ja z
a pr
iori
tetn
o po
dru
čje
6 –
Upra
vlja
nje
(ust
anov
a i k
valit
eta)
Cilje
viM
etod
e i p
o-tr
ebne
akt
iv-
nost
i
Nuž
ni re
surs
i i
troš
kovi
O
soba
odg
o-vo
rna
za p
ro-
vedb
u ak
tiv-
nost
i
Krat
koro
čni
cilje
vi p
ri un
u-ta
rnje
mu
pra-
ćenj
u
Nad
neva
k do
ko
jega
će
se
cilj
ostv
ariti
Mje
rljiv
i pok
a-za
telji
ost
vari-
vanj
a ci
ljeva
Oso
ba o
d-go
vorn
a za
pr
ocje
nu p
osti-
gnuć
a ci
ljeva
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: U
stan
ova
nem
a Po
liti
ku k
vali
tete
i Pr
avil
nik
o s
ust
avu
osi
gura
van
ja k
vali
tete
Don
ijeti
Po-
litik
u
osig
urav
anja
kv
alite
te U
či-
lišta
Izra
da
doku
men
ta
Don
ošen
je
doku
men
ta
Ravn
atel
j us
tano
ve
Stru
čna
služ
ba
Uči
lišta
Ravn
atel
j ust
a-no
veU
svoj
en
doku
men
t 1/
10/2
016
Usv
ojen
i dok
u-m
ent
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
Don
ijeti
Prav
il-ni
k o
sust
avu
osig
urav
anja
kv
alite
te U
či-
lišta
Izra
da
doku
men
ta
Don
ošen
je
doku
men
ta
Ravn
atel
j us
tano
ve
Stru
čna
služ
ba
Uči
lišta
Ravn
atel
j ust
a-no
veU
svoj
en
doku
men
t1/
10/2
016
Usv
ojen
i dok
u-m
ent
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
71
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: U
prav
ljan
je k
vali
teto
m u
stan
ove
ne
osig
ura
va im
enov
ani v
odit
elj i
li k
oord
inat
or
kval
itet
e
Izra
diti
plan
uv
ođen
ja s
u-st
ava
upra
vlja
-nj
a kv
alite
tom
U
čiliš
ta
Izra
da d
oku-
men
ta
Don
ošen
je
doku
men
ta
Ravn
atel
j us
tano
ve
Stru
čna
služ
ba
Uči
lišta
Ravn
atel
j us
tano
veU
svoj
en
doku
men
t1/
11/2
016
Usv
ojen
i do
kum
ent
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
KLJ
UČN
I N
EDO
STAT
CI k
oje
treb
a ri
ješi
ti: D
o sa
da n
ije
bilo
pro
vedb
e pr
oces
a sa
mov
rjed
nov
anja
ust
anov
e /
Nem
otiv
iran
ost
van
jski
h d
ion
ika
za a
ktiv
no
sudj
elov
anje
u r
azvo
ju s
ust
ava
kval
itet
e
Izgr
aditi
sus
tav
godi
šnje
g sa
-m
ovrje
dnov
a-nj
a U
čiliš
ta
Razv
oj s
usta
va
Impl
emen
taci
-ja
sus
tava
Ravn
atel
j us
tano
ve
Vodi
telj
obra
-zo
vanj
a
Povj
eren
stvo
za
kva
litet
u
Ravn
atel
j ust
a-no
veRa
zvije
n i
impl
emen
tiran
su
stav
sam
o-vr
jedn
ova-
nja
1/03
/201
7Iz
građ
en i
funk
cion
alan
su
stav
Pred
sjed
nik
Povj
eren
stva
za
kva
litet
u
Kom
enta
ri
73
2. FORMALNO-PRAVNI OKVIR
Formalno-pravni okvir čine dva temeljna dokumenta:
1. Politika kvalitete i
2. Pravilnik o kvaliteti.
Ove je dokumente nužno donijeti odmah na početku procesa implementacije sustava kvalitete u ustanovu, jer bez njih implementacija nije moguća. Ostali potrebni dokumen-ti, koji proizlaze iz temeljnjih, mogu se donijeti i kasnije. Uobičajeno se još donose etički kodeks i priručnik za osiguravanje kvalitete, kojim se precizno definiraju svi postupci i procedure vezani uz kvalitetu ustanove. Učilište Ambitio je stavilo donošenje ovih doku-menata u prvi godišnji plan aktivnosti povjerenstva za kvalitetu te zbog toga ti primjeri nisu sastavni dio ove publikacije.
2.1. POLITIKA KVALITETE
Politika kvalitete je temeljni dokument kojim ustanova za obrazovanje odraslih jasno i odgovorno prepoznaje kvalitetu kao sastavni i neizostavni dio svojeg ukupnog djelova-nja i razvoja. Politiku donosi tijelo određeno statutom ustanove, a u pravilu je to najviše tijelo upravljanja ustanovom.
2.1.1. Primjer politike
POLITIKA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U UČILIŠTU AMBITIO
Osiguravanje kvalitete u Učilištu Ambitio (dalje: Učilište) tvori skup mjera i aktivno-sti kojima se nastoji sustavno potpomagati i unaprjeđivati kvaliteta nastavne i stručne djelatnosti, uz promicanje visokih profesionalnih standarda. Kvaliteta je temelj funkcio-niranja učinkovitog sustava pružanja usluge korisnicima, koja se njeguje i razvija u sva-kodnevnom radu u svim djelatnostima Učilišta, a sve u skladu sa zakonskim propisima i međunarodnim standardima u prostoru obrazovanja odraslih.
U Učilištu je kvaliteta prepoznata kao strateško opredjeljenje, a na operativnoj razini utkana je u sve strukturne elemente poslovanja kao prioritetna odrednica u svakodnev-nom radu Učilišta. Kultura kvalitete je zajednička vrijednost i odgovornost svih dionika Učilišta.
Politika kvalitete predstavlja referentni okvir za uspostavu, prosudbu, provedbu i ostva-renje ciljeva kvalitete. S politikom kvalitete upoznati su i zaposlenici i polaznici Učilišta.
Politika kvalitete u Učilištu temelji se na težnji i naporima osiguravanja osobnog i druš-tvenog prosperiteta svih dionika, ponajprije polaznika, nastavnika i ostalih zaposlenika, ali isto tako i poslovnih partnera i suradnika, osnivača i društvene zajednice u cjelini.
74
Učilište potiče unaprjeđenje i usavršavanje sustava kvalitete kroz:
• jasno definirane standarde razvoja kvalitete u najvažnijim dokumentima Učilišta;
• sustavno praćenje zadovoljstva svih dionika – polaznika, nastavnika, zaposlenika, lokalne zajednice i gospodarskih subjekata;
• sustavno praćenje uspješnosti nastavnog procesa te poduzimanja aktivnosti za nje-govo poboljšanje;
• kontinuirano usavršavanje svih djelatnika u području vlastitog djelovanja;
• kontinuirano praćenje razvoja i rada nastavnika prema ocjenama polaznika;
• kontinuirano poboljšanje nastavnih i stručnih uvjeta rada;
• poticanje nastavnika u njihovom obrazovanju;
• poticanje izrade kvalitetnih nastavnih materijala;
• odgovorno i savjesno financijsko poslovanje usmjereno k razvitku Učilišta.
Učilište prepoznaje polaznike kao primarne, a njihove buduće poslodavce kao krajnje dionike svojeg sustava kvalitete i korisnike svojih usluga, koji neprestano procjenjuju kvalitetu i izražavaju svoje zadovoljstvo u redovitom anketiranju.
Učilište teži sve boljim rezultatima svoga rada, redovito preispitujući koncepciju i pro-vedbu Politike kvalitete.
Politika kvalitete Učilišta redovito se nadgleda i po potrebi unaprjeđuje.
2.2. PRAVILNIK O KVALITETI
Pravilnik o kvaliteti predstavlja operacionalizaciju politike kvalitete ustanove za obra-zovanje odraslih. Njime se precizno definiraju zadaće i odgovornosti pojedinih osoba i tijela ustanove u smislu unaprjeđenja sustava kvalitete u ustanovi. Pravilnik donosi od-govarajuće tijelo ustanove, sukladno statutu.
2.2.1. Primjer pravilnika
Temeljem članka 42. Statuta Učilišta Ambitio, Upravno vijeće Učilišta je na svojoj X. sjed-nici održanoj xx.xx.2016. usvojilo
75
PRAVILNIK O SUSTAVU OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE UČILIŠTA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom pobliže se uređuju ustroj, djelovanje i područja vrjedno-vanja sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete Učilišta Ambitio (u
daljnjem tekstu: Učilište).
(2) Pojmovi korišteni u ovom Pravilniku koji imaju rodni značaj, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i
ženski rod.
Članak 2.
(1) Cilj uspostavljanja sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete u Učilištu je izgradnja institucijskog mehanizma za sustavno vrjednovanje i
koordiniranje inicijativa i razvojnih programa, s trajnom svrhom promicanja visokih standarda profesionalnog i stručnog razvoja dionika u svim područjima
djelovanja Učilišta.
(2) Kultura kvalitete, kao opće prihvaćeno mjerilo u sustavu obrazovanja, gradi se u svim aspektima djelovanja i kroz sve normativne akte Učilišta.
Članak 3.
(1) Ustroj i standardi djelovanja sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalite-te podliježu mjerilima, načelima i kriterijima vrjednovanja učinkovitosti Učilišta i
njegovih obrazovnih programa.
(2) U sustav vrjednovanja uvrštavaju se posebnosti pojedinih područja struke, strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.
Članak 4.
(1) Svi dionici Učilišta (polaznici, nastavnici, administrativno i tehničko osoblje) smatraju se unutarnjim korisnicima sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje
kvalitete Učilišta.
(2) Vanjski korisnici (druge razine sustava obrazovanja, gospodarski subjekti, državna i lokalna uprava i dr.) uključeni su u provjeru valjanosti svrsishodnosti i
kvalitete rada Učilišta kao izvor podataka i povratnih informacija za vrjednovanje.
76
II. PODRUČJA VRJEDNOVANJA SUSTAVA
Članak 5.
(1) Područja vrjednovanja sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete su:
- Planiranje i programiranje rada, - Poučavanje i podrška učenju, - Postignuća učenika i ishodi učenja, - Materijalni uvjeti i ljudski potencijali – Profesionalni razvoj radnika, - Suradnja unutar ustanove za obrazovanje odraslih – Suradnja s ostalim dioni-
cima – Promicanje ustanove i - Upravljanje (ustanova i kvaliteta).
III. USTROJ I DJELOVANJE
Članak 6.
(1) Sustavom osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete upravlja Stručno vijeće na čelu s ravnateljem.
Članak 7.
(1) Mjerodavna tijela sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete su:
- Stručno vijeće i - Povjerenstvo za osiguravanje i unaprjeđivanje sustava kvalitete.
IV. STRUČNO VIJEĆE
Članak 8.
(1) Stručno vijeće, u području osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete donosi:
- odluke o imenovanju i razrješavanju članova Povjerenstva za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete,
- odluke o prihvaćanju strategije razvoja, priručnika kvalitete i procedura za osi-guravanje i unaprjeđivanje kvalitete u svim područjima djelovanja Učilišta,
- odluke o mjerama i aktivnostima u okviru sustava osiguravanja i unaprjeđiva-nja kvalitete.
77
- (2) Stručno vijeće donosi i druge odluke u skladu sa svojim nadležnostima utvrđenim Statutom i drugim općim aktima Učilišta.
V. POVJERENSTVO ZA OSIGURAVANJE I UNAPRJEĐIVANJE SUSTAVA KVALITETE
Članak 9.
(1) Povjerenstvo za osiguravanje i unaprjeđivanje sustava kvalitete (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) je savjetodavno i izvršno tijelo Učilišta za područje osigura-
vanja i unaprjeđivanja kvalitete koje svojom odlukom osniva Stručno vijeće.
Članak 10.
(1) Povjerenstvo je sastavljeno od tri (3) člana i to:
- dva člana predlaže ravnatelj iz redova nastavnika, - jednog člana predlaže ravnatelj iz redova suradnika.
(2) Predsjednika Povjerenstva imenuje Stručno vijeće, na prijedlog ravnatelja.
Članak 11.
(1) Povjerenstvo kao tijelo sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete Učili-šta, u koordinaciji s drugim savjetodavnim i stručnim tijelima Učilišta, sudjeluje u analizi i razvoju postupka vrjednovanja, osiguravanja i unaprjeđivanja sustava
kvalitete te u tom smislu:
- provodi i analizira periodična unutarnja vrjednovanja kvalitete (samovrjedno-vanje), kao i ostale postupke za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete Učili-šta te o tome izvješćuje Stručno vijeće,
- na temelju analiza vanjskog i unutarnjeg vrjednovanja predlaže ravnatelju i Stručnom vijeću strategiju osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete, kao i smjer-nice, kriterije, standarde, mjere i postupke njezina ostvarivanja i neprekidnog poboljšavanja,
- potiče kontinuirane rasprave o kvaliteti i promiče kulturu kvalitete u Učilištu, široj zajednici i javnosti.
(2) Povjerenstvo sudjeluje u razvoju postupka vrednovanja, razvijanja unutarnjih mehanizama osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete Učilišta:
- razvijanje indikatora kvalitete, - praćenje kvalitete provedbe nastavnog procesa (anketiranje),
78
- predlaganje načina usavršavanja kompetencija nastavnog osoblja, - razvijanje postupaka unaprjeđenja nastavnog procesa, - analiza kvalitete općih i posebnih kompetencija ostvarenih obrazovnim pro-
gramima, - definiranje i primjena kriterija, standarda i postupaka praćenja sustava kvali-
tete.
(3) Povjerenstvo obavlja i druge poslove utvrđene odlukama Stručnog vijeća ili ravnatelja.
(4) Povjerenstvo najmanje jednom godišnje podnosi izvješće o svom radu ravna-telju i Stručnom vijeću.
(5) Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Povjerenstva obavlja zaposlenik stručnih službi Učilišta, temeljem odluke ravnatelja.
Članak 12.
(1) Članovi Povjerenstva radi ostvarivanja svojih zadaća i zaduženja utvrđenih odlukama Povjerenstva imaju pravo na:
- dostupnost materijala, dokumenata i podataka koji su im potrebni za realiza-ciju istih,
- predlaganje i provođenje aktivnosti koje su nužne za obavljanje tih zaduženja.
Članak 13.
(1) Mandat članova Povjerenstva traje tri (3) godine s mogućnošću ponovnog izbora.
(2) Članovi Povjerenstva mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka mandata i to:
- na vlastiti zahtjev, - ako izgubi sposobnost sudjelovanja u radu Povjerenstva (izostanak sa sjedni-
ca Povjerenstva, nepridržavanje odluka i propisa relevantnih za osiguravanje kvalitete),
- prestane obnašati dužnost temeljem koje je imenovan u Povjerenstvo.
(3) Prijedlog mora biti obrazložen i podnesen u pisanom obliku. O razješenju odlučuje Stručno vijeće na prijedlog ravnatelja.
(4) Postupak imenovanja novog člana Povjerenstva provodi se sukladno odredba-ma čl. 10., a mandat novoimenovanog člana traje do kraja mandata člana kojega
je zamijenio u Povjerenstvu.
79
Članak 14.
(1) Povjerenstvo radi na sjednicama.
(2) Sjednice saziva predsjednik Povjerenstva po potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca.
(3) Predsjednik je obvezan sazvati sjednicu Povjerenstva na zahtjev najmanje dva člana Povjerenstva, odnosno na zahtjev ravnatelja.
(4) Povjerenstvo može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočna većina članova Povjerenstva.
(5) Povjerenstvo donosi odluke natpolovičnom većinom glasova svih članova Povjerenstva.
(6) U radu Povjerenstva mogu sudjelovati i druge osobe koje odredi ravnatelj, ali bez prava odlučivanja.
(7) Na sjednicama se vodi zapisnik.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 15.
(1) Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način istovjetan njegovu donošenju.
Članak 16.
(1) Tijela Učilišta dužna su u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog Pravil-nika uskladiti svoje odluke i djelovanje s odredbama ovog Pravilnika.
Članak 17.
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Učilišta.
Ravnatelj Učilišta:
Alen Stranjik, mag.ing.aeronaut.
81
3. IMPLEMENTACIJA SUSTAVA KVALITETE
3.1. PLAN UVOĐENJA SUSTAVA KVALITETE
Planom uvođenja sustava precizno se određuju aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se sustav uspješno implementirao. Za svaku predviđenu aktivnost (zadatak) odre-đuju se nositelj (operativni izvršitelj) zadatka i odgovorna osoba (supervizor) ustanove, krajnji rok dovršenja aktivnosti, eventualno potrebna financijska sredstva i potreban an-gažman resursa (ljudskih i materijalnih) kojih ustanova za obrazovanje odraslih nema na raspolaganju unutar ustanove.
3.1.1. Primjer plana aktivnosti za uvođenje sustava kvalitete
R.BR. ZADATAKNOSITELJ / ODGOVORNA OSOBA
ROK IZVRŠENJA
FINANCIJSKA SREDSTVA / VANJSKI RE-SURSI
Donošenje Politike susta-va upravljanja kvalitetom u Učilištu Ambitio
Upravno vijeće / Ravnatelj usta-nove
1.10.2016. -
Donošenje Pravilnika o sustavu osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete Učilišta Ambitio
Upravno vijeće / Ravnatelj usta-nove
1.10.2016. -
Imenovanje Povjerenstva za osiguravanje i unaprje-đivanje sustava kvalitete
Stručno vijeće / Ravnatelj usta-nove
1.10.2016. -
Konstituiranje Povjeren-stva za osiguravanje i unaprjeđivanje sustava kvalitete
Predsjednik po-vjerenstva 15.10.2016. -
Edukacija članova Povje-renstva za osiguravanje i unaprjeđivanje sustava kvalitete
Predsjednik po-vjerenstva 1.11.2016.
Stručna radna skupina za razvoj sustava osigura-nja kvalitete
Izrada Plana aktivnosti Povjerenstva za osigu-ravanje i unaprjeđivanje sustava kvalitete
Predsjednik po-vjerenstva 1.11.2016.
Stručna radna skupina za razvoj sustava osigura-nja kvalitete
82
3.2. GODIŠNJI PLAN AKTIVNOSTI POVJERENSTVA ZA KVALITETU
3.2.1. Primjer godišnjeg plana
ZADATAK AKTIVNOSTI CILJ ZADATKA ROK OSTVARENJA
Donijeti etički kodeks Uči-lišta
Izrada i donošenje kodeksa
Donesen etički kodeks 1/12/2016
Imenovati odgovornu oso-bu Učilišta za međuljudske odnose
Imenovanje osobe Imenovana odgo-vorna osoba 1/12/2016
Nastaviti kontinuirani razvoj sustava za e-učenje i u svim prog. omogućiti usvajanje najmanje 50% nastavnih sadržaja putem sustava za e-učenje
Razvoj sustava i nastavnih sadržaja
Svi obrazovni pro-grami imaju mi-nimalno 50% na-stavnih sadržaja u sustavu za e-učenje
1/12/2016
Izgraditi sustav kontinuira-nog prikupljanja povratnih informacija polaznika, tvrtki i društvene zajednice
Prikupljanje po-vratnih informacija dionika
Uspostava sustava 1/01/2017
Izraditi ponudu izvannastav-nih aktivnosti
Analiza mogućnosti i potreba
Ponuda izvanna-stavnih aktivnosti 1/01/2017
Povećati promidžbene ak-tivnosti putem web mjesta Učilišta i društvenih mreža
Izraditi plan web promidžbe i ostvariti prisustvo u što više društvenih mreža
Povećan broj pro-midžbenih aktivno-sti na web-u i druš-tvenim mrežama
1/01/2017
Pojačati suradnju s gospo-darskim sektorom
Analiza potencijal-nih partnera i potpi-sivanje partnerskih ugovora
Potpisani novi ugo-vori o suradnji 1/02/2017
Razvijati partnerske odno-se s drugim ustanovama za obrazovanje odraslih
Analiza potencijal-nih partnera i potpi-sivanje partnerskih ugovora
Potpisani novi ugo-vori o suradnji 1/02/2017
Uvesti sustav godišnjeg revi-diranja postojećih programa obrazovanja na temelju po-vratnih informacija dionika
Prikupljanje po-vratnih informacija dionika i revizija programa
Uspostava sustava 1/03/2017
Kontinuirano uvoditi nove obrazovne programe, u skla-du s potrebama tržišta rada
Analiza tržišta rada i izrada nastavnih kurikuluma
Uvođenje 1 novog obrazovnog pro-grama
1/03/2017
83
Uvođenje kontinuirane edu-kacije i usavršavanja na-stavnika Učilišta u primjeni suvremenih metoda i oblika poučavanja, uključujući i mentoriranje naprednih obli-ka e-učenja
Izrada plana edu-kacije i provedba stručne edukacije nastavnika
Educirani nastav-nici 1/03/2017
Izgraditi sustav kontrole i vrjednovanja rada nastav-nika
Razvoj i implemen-tacija sustava
Razvijen i imple-mentiran sustav kontrole i vrjedno-vanja
1/03/2017
Razviti učinkovite sustave interne komunikacije između Uprave, radnika, nastavnika i polaznika Učilišta
Razvoj i implemen-tacija sustava
Razvijen i imple-mentiran sustav kontrole i vrjedno-vanja
1/03/2017
Izgraditi sustav godišnjeg samovrjednovanja Učilišta
Razvoj i implemen-tacija sustava
Razvijen i imple-mentiran sustav samovrjednovanja
1/03/2017
Izgraditi sustav kontinuira-nog praćenja napredovanja i zapošljavanja polaznika na-kon završenog obrazovanja
Prikupljanje po-vratnih informacija dionika
Uspostava sustava 1/04/2017
Provesti postupak godišnjeg samovrjednovanja Učilišta
Provedba samo-vrjednovanja
Provedeno samo-vrjednovanje 1/07/2017
85
LITERATURA
[1] Tunjić, I. (ed). Priručnik za samovrjednovanje za ustanove za strukovno obrazovanje. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb, 2011.
[2] Grupa autora. The Capability Maturity Model Integration (CMMI). Carnegie Mellon Uni-versity, Pittsburgh, 2002.
87
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1. ANALIZA STANJA I POTREBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.1. GAP analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.1.1. Primjer GAP analize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1.2. KREDA analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
1.2.1. Primjer KREDA analize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
1.3. SAMOVRJEDNOVANJE USTANOVE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
1.3.1. Primjer izvješća o samovrjednovanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
2. FORMALNO-PRAVNI OKVIR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
2.1. POLITIKA KVALITETE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
2.1.1. Primjer politike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
2.2. PRAVILNIK O KVALITETI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
2.2.1. Primjer pravilnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
3. IMPLEMENTACIJA SUSTAVA KVALITETE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
3.1. PLAN UVOĐENJA SUSTAVA KVALITETE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
3.1.1. Primjer plana aktivnosti za uvođenje sustava kvalitete . . . . . . . . . . . . . . 81
3.2. GODIŠNJI PLAN AKTIVNOSTI POVJERENSTVA ZA KVALITETU . . . . . . . . . . . . . . 82
3.2.1. Primjer godišnjeg plana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
SADRŽAJ