Nedžad Korajl ič - ISTRAŽIVANJE KRIVIČNIH DJELAna metalnoj površini obično posjeduju individual- 1

karakteristike alata i svakako imaju veću dokaznu

vrijednost.

postavlja se pitanje da li je destruktivno uzimanje

ovih tragova opravdano. Donošenje ove odluke je u

kompetenciji istražitelja.

122 AlatiKada je jednom otkriven trag alata, alat kojim je

izazvan postaje suštinski objekat istrage. Međutim,

ukoliko alat nije pronađen, tragove ipak treba

zaštititi, prikupiti ili uzeti reljefni otisak, shodno

okolnostima.

Slično tome, ako priroda napada sugeriše na even-

tualno korištenje alata, treba izvršiti pretragu

osumnjičene osobe ili njegovog vozila i mjesta sta-

novanja u cilju pronalaženja tog alata. Također tre-

ba pretražiti i mjesto na kome je izvršeno hapšenje

osumnjičenog. Prilikom dolaska ovlaštenih službe-

nih lica, osumnjičeni obično odbaci predmete kori-

štene pri izvršenju krivičnog djela, a alati korišteni

za izvršenje krivičnog djela obično su predmeti za

koje provalnik smatra da su dokazi koje treba uni-

štiti.

Svaki alat treba pažljivo ispitati na postojanje mi-

krotragova, koji mogu voditi ka identifikaciji vla-

snika. Alati su vrijedan dokaz samo ako se može

utvrditi kome pripadaju i ko ih je posljednji put

koristio. Alat je potrebno propisno označiti, zasebo

upakovati i proslijediti laboratoriji.

7.4 Neophodne mjere opreza prilikom prikupljanja tragova alata

Ne pokušavati "uklopiti" alat pronađen na licu

mjesta u njegov otisak. Postoje dva važna razloga

za ovo uvijek primjenjivo pravilo.

Prvi je da tim "uklapanjem” alat može ostaviti do-

datni trag na impresiji i prema tome trajno uništiti njegovu dokaznu vrijednost, čak i kada je to bio

alat korišten za to krivično djelo.

0rMgi razlog se odnosi na mikrotragove koji su

prionuli na alat ili na impresiju i oni se mogu lako

*zgubiti ili kontaminirati tim pokušajem uklapanja.

^ Označavanje, pakovanje i zaštita

tragova alata kao dokazaPredmete na kojima se nalaze tragovi alata treba

hvatati i pakovati na način da se izbjegne svak.

eventualni kontakt tvrdog predmeta ili površine i

samog traga. Neoprezno prihvatanje može prou-

zrokovati neku dodatnu brazdu ili impresiju. Na taj

način trag nema nikakvu dokaznu vrijednost. Trag

treba zaštititi omotavanjem ili pokrivanjem

papirom ili nekim drugim mekanim suhim materi-

jalom i upakovati predmet tako da se izbjegne sva-

ka frikcija ili pritisak na označenu površinu. Kao i

kod svih drugih vrsta dokaznih materijala, amba-

lažu treba zapečatiti i označiti odgovarajućom in-

formacijom.

Tragovi alata i alati mogu imati značajne mikro-

tragove, i to je činjenica koju istražitelj mora imati

na umu prilikom ispitivanja ili prikupljanja istih.

Ljuspice boje koje su prionule na alat ili impresiju

su možda najbolji primjer prenosa mikrotragova, a

javljaju se kao rezultat korištenja alata prilikom

nasilnog ulaska u neki objekat. Očigledno

prisustvo takvih materija uveliko povećava

dokaznu vrijednost i alata i tragova alata i

zahtijevaju specijalne mjere zaštite u procesu

prikupljanja i pakovanja ovih predmeta.

Kada su pronađeni alati, istražitelj označava

svaki zasebno vodeći računa da se ne izgube

mikrotrago- vi poput boje ili maziva. Nikada ne

čistiti alat. Proslijediti ga u laboratoriju u stanju

u kojem je nađen.

Svaki komad alata omotati papirom i zapečatiti.

Kada je alat već omotan, potrebno je dodatno za-

štititi taj omot i to posebno rezni ili "označiti" dio

alata za slučaj nehotičnog pada. Neophodne

podatke o identitetu upisati na ambalažu.

Ljepljivu traku ili neku drugu ljepljivu masu

nikada ne stavljati direktno na alat, pošto bi se

uništili svi eventualni mikrotragovi prilikom

odstranjivanja istih.70

Kada se dođe do faze poređenja alata i tragova

alata u laboratoriji, vještak prvo obrađuje svaki

od alata na mikrotragove. Potom vrši uporedbu

opštih karakteristika svakog alata sa spornim

tragovima u cilju određivanja koji je od njih

(ukoliko ijedan postoji) odgovarajući. Ako se

opšte karakteristike određenog alata uklapaju s

onima pokazanim na spornom tragu, vještak

priprema standardni (nesporni) trag alata za

svrhu daljih poređenja.

Pripremanje nespornih tragova alata je najteži

dio laboratorijskog vještačenja tragova alata kao

dokaza. Alat se mora držati u skoro istoj poziciji

(horizontalno, vertikalno ili pod uglom) kao u

momentu kada je načinjen sporni trag. Kada je

načinjen nesporni trag, vrši se poređenje ta dva

traga pomoću komparativnog mikroskopa,

ispitujući dio po dio.

„ ,,TRA?lVAWE'<l>'V,eN"'D"iLA

Nfdžad Korajhć - ISTK

Alat najčešće ostavi svoj trag “"’p^^ijena. Ovaca tok vlakana koja su para ^ Stoga, matc-

vlakna su poznata po,d naz*'{ zumjjeva oštećenjerijal oštećen na ovaj način po (zareza) naovih strija. Trenutna pojavaoštrici sječiva ili noževa može nasnjem ovih specifičnih t^a.^b«no^fc^prema tome definiše kao onaj koji je pr

alatom koji je načinio i abraziju ili fnkciju na ne )površini i negativnu impresiju kao rezu ta upo

be alata po principu poluge.66

7.1 Dokazna vrijednost tragova alataTrag alata na metalu ili nekoj drugoj površini obič-

no sadrži korisne karakteristike mikroskopske veli-

čine, koje su posebno važne za postizanje identifi-

kacije alata, koji ga je izazvao.

Trag alata i površina neposredno pored tog traga

mogu odrediti opšte karakteristike korištenog ala-

ta. Pod opštim karakteristikama obično podrazu-

mijevamo one koje se funkcionalno razlikuju jedna

od druge. Shodno tome, odvijač možemo smatrati

opštim karakteristikama za razliku od dlijeta, zato

što imaju različite namjene.

Vrsta alata takođe može biti određena i na drugi

način, npr. u skladu s oblikom radne glave. Suštin-

ska stvar vezana za opšte karakteristike alata (ili

bilo kog drugog predmeta) je u tome da one potpo-

mažu istragu u smislu njenog rasvjetljavanja.

Međutim, alati slični po opštim karakteristikama

potpuno se razlikuju u individualnim karakteristi-

kama. Individualne karakteristike su rezultat pro-

cesa izrade tih alata i načina korištenja. Nazupčeni

dijelovi koji se nalaze na odvijaču i zarezi na me-

talnim rezačima su individualne karakteristike tog

određenog alata; Istražitelj u toku istrage najčešće

može odrediti vrstu korištenog alata i to na osnovu

pažljivog razgledanja traga, a pozitivna identifika-

cija alata može da se obavi samo u laboratoriji od

strane vještaka. Prema tome identifikacija alata na

mjestu zločina je ono što se može očekivati.67

7.2 Podaci i upute koje se mogu dobiti na osnovu tragova alata

Impresija koju je ostavio odvijač prilikom nasilnoo

otvaranja prozora može zadržati ne samo širinu 1

oblik vrha alata nego i oblik tijela, kao i spoja tijela

š vrhom (glavom). Uobičajeno, alati koje koriste i J

š.oci provalnih krađa su lošeg kvaliteta te se lahV"

kvare. Oštećenje alata ocrtaće se na tragu ukoliko

taj materijal dovoljno tvrd. Ovo oštećenje ka kaz

postaje veoma važan "potpis" alata i d°- doprinosi

ukupnom zbiru individualnih karak stika koje služe

za identifikaciju tog određeno» , ta i eliminiše

ostale vrste. ga|a-

Značajne informacije koje se tiču trag0Va a, mogu se

pribaviti iz mikrotragova ostav|jen,h impresiji i

okolnoj površini ili na samom predmetu Npr., boja s

alata upotrijebljenog za nasilan ula^k može da se

prenese na impresiju, a isto tako i u||e s njega. Slično

tome, boja i ostale materije s površine mogu da se

prenesu na alat.

7.3 Specifični aspekti u prikupljanju tragova alata kao dokaza

7.31 TragoviZa očekivati je da se tragovi alata nađu na tačkama

ulaza i izlaza na mjesto zločina, duž prilazne staze

izvršioca ili na predmetu koji je bio izložen utica- ju

neke sile u toku izvršenja krivičnog djela. Vrata,

prozori, štokovi i ostali otvori na zgradama, koji su

nasilno otvarani, su od posebnog značaja u

istrazi.68

Odmah po otkrivanju tragova alata potrebno je

kompletno dokumentovati, prije uklanjanja ili uzi-

manja reljefnih otisaka ukoliko je to moguće.

Poželjno je proslijediti kriminalističkoj laboratoriji

predmete na kojima su otkriveni tragovi. Origina-

lan dokaz je mnogo korisniji za ekspertizu od ne-

kog vida njegove reprodukcije kao Što je npr. re-

ljefni otisak ili fotografija. Ako je predmet na kom

se nalaze tragovi isuviše veliki da bi bio proslijeđen

u laboratoriju, treba pokušati isjeći površinu na

kojoj se nalazi trag. Ukoliko se šalje u laboratoriju

ta površina, onda je potrebno isjeći dovoljno veliki

komad oko traga da bi se spriječilo njegovo eventu

alno oštećenje prilikom savijanja, lomljenja ili0 a

manja. Ako je površina na kojoj se nalazi trag a a a

obojena, potrebno je standard obojene površine ne

posredno oko traga također proslijediti laborator)

Za uzimanje dijelova površine može biti ban malo

veći napor da bi se spriječilo eventu^ ^ oštećenje.

S druge strane može biti neoph° se svjesno izazove

šteta ili čak uništi neki pr n cilju očuvanja tragova

alata. Radi °v0^avrjjeđ* žitelj treba pažljivo da

procijeni dokaznu ^

nost traga prije bilo kakvog destruktivnog ^iti

Ukoliko samo opšte karakteristike alata m

određene na osnovu traga*9, dovoljne fotografije s

obaveznom razmjerom i uZ1 . Ijefnih otisaka

silikonskom pastom. ra&^ ACt

eta oko svakog ulaznog ocu čistog papira (naj- 7n) tako da se ivice pa- djeće pomoću selotejpa.

•đivanja udaljenosti iti upotrijebljeno va-

pucanja iz vatrenog svima, gdje je došlo otrebno je na vješta-

žje i streljivo; mjesta;iena prilikom vršenja

me ili plastične čepo- klopce;ma se nalaze tragovi

slike rasturanja zrna ti skicu i fotografije s onađenih zrna sačme ’d i iza žrtve, a koja

e nasilne smrti iza- oružja potrebno je sti pucanja.?m je stajala osoba ružja vrši se na te- imo u slučaju kada pri padu ostaju na lolazi do njihovog i poznate balističke

i mjestu događaja,

ikcije događaja ili ¡etan onom na licu sudskog spisa i to spolaže s upotrije-

oca u momentu is- ložaja žrtve u mo-

7. Tragovi oruđa i alataU ovu grupu tragova mogu se svrstati na:

1. Tragovi oruđa i alata (koji se koriste, npr. u provalnim krađama) i

2. Tragovi preloma u užem smislu, dok bi u ši-rem smislu tu mogli doći tragovi koje prave alati, mašine i si. u toku redovne izrade pred-meta (npr. pri mašinskoj obradi metalnih di-jelova, pri utiskivanju oznaka u metal, drvo ili plastiku, pri štampanju ili pisanju tekstova itd.).

Ova druga vrsta tragova je također predmet krimi- nalističkotehničkih ispitivanja, koja se provode u traseološkoj laboratoriji, laboratoriji za ispitivanje dokumenata itd.

Ovdje će biti riječi uglavnom o prvoj vrsti tragova. Ti tragovi se mogu razvrstati prema mehanizmu njihovog nastanka i vrsti oruđa. U skladu s tim se razlikuju: tragovi pritiska (udara), tragovi klizanja (trenja) i tragovi rezanja.64

Imovinski delikti često podrazumijevaju nasilan ulazak nekog izvršioca ili primjenu sile na predme-te i površine koje su određene mete krađe. Pošto imovinska krivična djela spadaju u kategoriju teže rješivih krivičnih djela, samim tim sav dokazni ma-terijal u vezi s istim je od posebnog značaja. Kao olakšicu napominjemo da ovdje koristimo termin "tragovi alata kao dokazi", te u tom smislu, pod tim terminom podrazumijevamo tragove alata, ala-ta kojima su načinjeni i mikrotragovi materijalne prirode, koji su otkriveni i uz trag i uz alat.65

Za svrhu ove razrade pod alatom podrazumijevamo svaki predmet koji može da ostavi trag na nekom drugom tvrdom predmetu. Pod terminom "trag alata" podrazumijevamo svaki otisak, rez, udubljenje ili abraziju, koja je nastala kao rezultat ostvarenog kontakta između nekog alata i predmeta.

63

Trag alata može

biti utisnut u

materijal i u tom

slučaju je

klasifikovan kao

negativna

impresija.