8/19/2019 Untitled 2g

http://slidepdf.com/reader/full/untitled-2g 1/5

Uvod u novinarstvo --Regulacija i samoregulacija novinarske profesijeZašto (samo)regulacija?• Snažna društvena uloga → snažne moralne obveze. !etvrta vlast" #psi $uvari% demokracije&• Slobodni mediji → preduvjet za zdravo demokratsko društvo.• 'ako bi ispunjavali svoju ulogu nužna je (samo)regulacija. Regulaciju provodi država. Samoregulacija *proizlazi% iz same struke.

 Opća deklaracija o ljudskim pravima (čl. 19)• Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja+ to pravo uklju$uje slobodu zadržavanjamišljenja bez uplitanja i slobodu traženja" primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojegmedija i bez obzira na granice.Europska konvencija a aštitu ljudski! prava i temeljni! slo"oda (čl. 1#. 1. $%O&O'Z*+,-)• ,. Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. o pravo obuva/a slobodu mišljenja i slobodu

 primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. 0vaj $lanakne sprje$ava države da podvrgnu režimu dozvola ustanove koje obavljaju djelatnosti radija ilitelevizije te kinematografsku djelatnost.• 1. 'ako ostvarivanje ti sloboda obuva/a dužnosti i odgovornosti" ono može biti podvrgnuto

formalnostima" uvjetima" ograni$enjima ili kaznama propisanim zakonom" koji su u demokratskomdruštvu nužni radi interesa državne sigurnosti" teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira" radisprije$avanjanereda ili zlo$ina" radi zaštite zdravlja ili morala" radi zaštite ugleda ili prava drugi"radi sprije$avanjaodavanja povjerljivi informacija ili radi o$uvanja autoriteta i nepristranostisudbene vlasti.

*egulacija u */0lanak 2.

 – 2am$i se sloboda mišljenja i izražavanja misli. –  Sloboda izražavanja misli obuva/a osobito slobodu tiska i drugi sredstava priop/avanja"

slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svi ustanova javnog priop/avanja. –  3abranjuje se cenzura. 4ovinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. – 2am$i se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. 0grani$enja

 prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograni$enjem usvakom pojedinom slu$aju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu" a propisuju sezakonom.2am$i se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješ/u povrije5eno Ustavom izakonom utvr5eno pravo.3 4edijska regulativa u */5 6 Zakon o medijima7 

 –  3akon o elektroni$kim medijima" –  3akon o 6rvatskoj radioteleviziji"

 – 3akon o 6rvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji.

7ediji8novinari spominju se i u9 –  'aznenom zakonu. – :odzakonski akti" pravilnici...

Zakon o medijima• Ure5uje pretpostavke za ostvarivanje na$ela slobode medija"• prava novinara i drugi sudionika u javnom informiranju na slobodu izvješ/ivanja i dostupnost

 javnim informacijama"

• prava i obveze nakladnika"• javnost vlasništva"• ostvarivanje prava na ispravak i odgovor"• na$in obavljanja distribucije tiska"

8/19/2019 Untitled 2g

http://slidepdf.com/reader/full/untitled-2g 2/5

• na$in zaštite tržišnog natjecanja• prava i obveze drugi pravni i fizi$ki osoba koje djeluju na podru$ju javnog informiranja

Zakon o elektroničkim medijima

• Ure5uje prava" obveze i odgovornosti pravni i fizi$ki osoba koje obavljaju djelatnost pružanja

audio i audiovizualni medijski usluga i usluga elektroni$ki publikacija putem elektroni$kikomunikacijski mreža te interes Republike 6rvatske u podru$ju elektroni$ki medija.• 4a temelju 3akona o elektroni$kim medijima osnovana ;gencija za elektroni$ke medije (;<7)samostalna i nezavisna pravna osoba $iji statut potvr5uje 6rvatski sabor.• ;<7-om upravlja =ije/e za elektroni$ke medije regulatorno tijelo u podru$ju elektroni$kimedija (koncesije" nadzor programa...).

 – Sedam $lanovai predsjednika imenuje i razrješava 6rvatski sabor na prijedlog =lade R6.• :redsjednik =ije/a je i ravnatelj ;gencije.• 7andat $lanova je > godina.

Zakon o /rvatskoj radioteleviiji• Uz op/e odredbe koje definira što je 6R i koje su njegove djelatnosti" propisuje programskana$ela" definiciju sadržaja i funkcije javni usluga" javnost i samostalnost rada" tijela 6R-a"sredstva za rad" op/e akte" nadzor nad radom 6R-a i prekršajne odredbe.

Zakon o /rvatskoj ivještajnoj novinskoj agenciji (-- 98#1)• 3akon definira što je 6?4; i koja je njezina djelatnost" odre5uje javnost i samostalnost rada"ustrojstvo i tijela" radnike" op/e akte i imovinu.

:aneni akon• !lanak ,1@.• (,) ko uskrati ili ograni$i slobodu govora ili javnog nastupa" slobodu tiska ili drugi sredstava

 priop/avanja ili slobodno osnivanje ustanova javnog priop/avanja" kaznit /e se kaznom zatvora do jedne godine.• (1) 'aznom iz stavka ,. ovoga $lanka kaznit /e se tko naredi ili provodi cenzuru" ili novinaru

 protupravno uskrati ili ograni$i slobodu izvještavanja. • (A) 'aznom iz stavka ,. ovoga $lanka kaznit /e se tko protupravno sprije$i tiskanje" prodaju iliraspa$avanje knjiga" $asopisa" novina ili drugi tiskani stvari" ili proizvodnju i emitiranje radijskogi televizijskog programa" programa novinski agencija ili objavljivanje drugi medijski sadržaja.

$amoregulacija;to je to samoregulacija?• 0dgovor na izazove9 senzacionalizma" tabloidizacije" infotainmenta" razli$iti pritisaka nanovinarstvo...• 7eanizmi kojima se može regulirati medije" a da to ne budu zabrane" cenzura i sl. mjere kojeobi$no primjenjuje vlast...• 0p/epriva/eni model kojim se uspostavljaju odnosi u novinarstvu" poštuje primjena

 profesionalni standarda i eti$ki na$ela.

-O'O ili 4$• 7edia ;ccountabilitB SBstem (7;S) ili u prijevodu 40C0 - na$in osiguravanja društvene

odgovornosti (medija). eorijski postavio Dlaude 2ean Eertrand.• 0buva/a svaki nedržavni na$in ili sredstvo što se koristi kako bi se mediji u$inili odgovornima prema javnosti.

8/19/2019 Untitled 2g

http://slidepdf.com/reader/full/untitled-2g 3/5

• Cjeluje samo moralnim pritiskom" no djelovanje mu se može poja$ati autoritetom upraviteljamedija ili postoje/i zakonski odredbi.• U4<SD0 snažno poti$e neovisne sustave medijske samoregulacije u promidžbi unapre5enjanovinarski profesionalni i eti$ki standarda.

  akav medijski sustav odgovornosti odlu$uju/i je u izgra5ivanju nepristranog" profesionalnogizvještavanja" poštenja" to$nosti i pouzdanosti.

• 7ediji moraju i sami biti odgovorni ako žele zadržati ulogu #psa $uvara% u odnosu na vlast i drugemo/nike.  Samoregulacija poti$e medijsku odgovornost prema publici i oja$ava kvalitetu medija krozdobrovoljne meanizme koje slijede medijski profesionalci (novinari" urednici i izdava$i).• Usko povezana s vjerodostojnoš/u medija i povjerenjem koje im ukazuje njiova publika.

 – 0lakšava poveznicu izme5u novinara i publike9• omogu/uje korisnicima medija da iskažu svoju kritiku i zabrinutost"• onima koji kreiraju medijske proizvode da odgovore na nji i uvaže i.

• 7edijski samoregulacijski instrumenti ili institucije – eti$ki kodeksi"

 –   vije/a za medije" –   novinarski ombudsman i –   zastupnik $itatelja F predstavljaju temeljne smjernice za novinare.

• Gunkcije samoregulacije9 – zaštita od politi$ke cenzure" ekonomske ovisnosti i iscrpljuju/i sudski procesa" –   obrazovni alat za novinare (uklju$uje visoke profesionalne standarde) i za medijsku

 publiku (zatijeva više opreznosti u smislu razvijanja medijske kompetencije)" –   alat za na$ine osiguranja društvene odgovornosti medija (potrebno i važno" ako se ra$una

na povjerenje u medije).• Htiti prava novinara da ostanu neovisni i nepristrani" ali i da i se kritizira za u$injene

 profesionalne pogreške" ali da to $ine njiove kolege" a ne oni koji su a vlasti.• Uklju$uje urednike" medijske profesionalce" novinare i civilno društvo kao glavne medijskekonzumente.

• Razlozi za uspostavu samoregulacije9• ,. štiti ure5iva$ku slobodu+ • 1. pomaže da se utjecaj države svede na minimum+ • A. promi$emedijsku kvalitetu+ • I. dokaz je odgovornosti medija+ • >. pomaže korisnicima da ostvare kontakt smedijima.

<ti$ki kodeksi smjernice profesionalnosti • *Suo$avaju/i se stalno i sve izraženije s eti$kimdvojbama u svome radu" novinari su" poput ostali profesija" po$eli pisati neka op/a pravila koji su

se željeli pridržavati u obavljanju profesionalni zadataka#(7alovi/" Ricciardi" =ilovi/" ,JJK).• Usvajanje eti$kog kodeksa9 suština medijske samoregulacije" prvi korak ka uspostavljanjuefikasne medijske samoregulacije.• 4eopodno osnovati tijelo koje /e nadzirati njegovu primjenu i sankcionirati prekršitelje.• :ostoje eti$ki kodeksi9 nacionalni i me5unarodni medijski udruga i izdava$a" novinarskisindikata" strukovni disciplinski institucija" pojedini medijski ustanova i nakladnika.• Smjerokazi ponašanja u novinarskoj djelatnosti koji pokušavaju novinare uputiti na norme ilina$ela koja bi i trebala voditi u obavljanju njiova posla.• U kodeksima sadržani principi dobroga novinarstva → usmjereni na pridonošenje najve/ojmogu/oj kvaliteti novinarske profesije. 4ude odgovore na pitanja pred kojima se svakodnevnonalaze novinari. :omažu u prepoznavanju klju$ni problema u svakodnevnom poslu iupozoravaju profesiju na njezinu odgovornost (koristan popis LgrijeaM). 4aro$ito korisni mladimnovinarima i po$etnicima

8/19/2019 Untitled 2g

http://slidepdf.com/reader/full/untitled-2g 4/5

$amoregulatorna tijela,ijeće a medije• 2edan od temeljni oblika samoregulacije. • Razlikuju se od zemlje do zemlje. :rilagodljivastruktura oblikuje se u skladu sa zatjevima kulturnog" povijesnog" tradicijskog i politi$kogkonteksta. 3ajedni$ko im je da rješavaju sve povrede profesionalni standarda i etike novinarstvau svojim zemljama.

• 0snovna karakteristika9 dobrovoljnost $lanstva i dragovoljno pristajanje na pravorijek koji onoima.• 'azne koje se izri$u nisu bezazlene i mogu ozbiljno naštetiti medijskim ku/ama. • U <uropi umnogim zemljama. ;lijansa europski vije/a za medije (;?:D<)• Stalno preispituje medijsku praksu i uskla5uje stajališta te procjenjuje što je povreda eti$kina$ela" a što nije. • Cržavna regulacija ostaje na zakonskoj razini" ali prava primjena eti$ki na$ela

 provodi se kroz vije/e za medije. • 0snovna zada/a9 briga i poštovanje profesionalni standarda ietike novinarstva.• U idealnom obliku tripartitna9 ljudi koji imaju mo/ informirati (vlasnici)" oni koji su talentiraniinformirati (novinari) oni koji imaju pravo biti informirani (javnost).

 – =ije/e nema mo/ prisiljavati bilo koga da što radi" njegova djelotvornost ovisi o suradnji te

tri skupine. • rebaju biti predstavljene sve strane (novinari" urednici" medijski vlasnici"medijski konzumenti i predstavnici civilnog društva)" a svi $lanovi trebaju biti ugledni ljudiu javnosti

• emeljne zada/e9 zaprimiti pritužbe" provjeriti privatljivost pritužbe za procesuiranje" svestrano procijeniti pritužbu" djelovati kao posrednik izme5u podnositelja pritužbe i medija" donijeti odluku temeljenu na pravilima i regulaciji" utvrditi povrede prema eti$kom kodeksu" osigurati transparentnost odluka i javnost rada za sve odluke koje se donose" analizirati ikomentirati trendove u medijima" osigurati razumijevanje primjene pravila" utvrditi

 profesionalne standarde za novinare" predlagati amandmane za eti$ke kodekse (ako vije/e imamandat za takvo što)" štititi medijske slobode.• Nlavni problemi9 slabi institucionalni kapaciteti profesionalni medijski organizacija+ niskarazini priva/enosti odre5eni subjekata na platformi samoregulacije (npr. izdava$a)+ niska razinasvjesnosti javnosti o potrebi ustanovljavanja regulacijskog meanizma+ njiov kredibilitet i na$infunkcioniranja+ neznatan utjecaj koje imaju na medije.• Noru/a tema9 internet i novi mediji. • 0stale teme kojima se bave vije/a za medije u <uropi9

 povreda privatnosti" neprovjerene informacije" skandalozno informiranje" imigranti i manjine.• !esti problemi i u 6rvatskoj. Razoran utjecaj korporativnog novinarstva. • 7edijske korporacijedjeluju na istim na$elima9 racionalizirati poslovanje" reducirati broj zaposleni i ostvariti što jemogu/e ve/u dobit. • o se ne postiže kvalitetom nego senzacionalizmom.

-ovinarski (ili medijski) om"udsman 

• 2edan od u$inkovitiji modela samoregulacije i o$uvanja integriteta medija. 7oderni %ku/ni%koncept samokritike i samoregulacije. Razvio se u posljednji nekoliko desetlje/a.• Gunkcija razli$ita od ostali oblika nadzora koji se oslanjaju na vanjske agencije ili glas zajednice.

  Uloga namijenjena pojedincu - predstavlja javnost. • Relativno jednostavno primjenjivafleksibilna" prilagodljiva individualnoj novinarskoj instituciji i specifi$nim publikama.• 0mbusmani u medijima moraju imati sljede/e karakteristike9 unaprijediti kvalitetu novinskogizvještavanja nadziru/i to$nost" poštenje i uravnoteženost+ pomo/i proizvo5a$ima vijesti da

 postanu pristupa$niji" odgovorniji prema $itateljima i publici" te da ostvare ve/u vjerodostojnost+ razviti razumijevanje novinski profesionalaca o tome da njiova publika brine o medijskimsadržajima+ sa$uvati vrijeme nakladnika i urednika kanaliziraju/i pritužbe i druge zatjeve premaodgovornoj osobi (ombudsmanu)+ riješiti neke pritužbe" koje ina$e mogu biti upu/ene državnom

tužitelju (prevenirati sudski spor).• Hest je klju$ni zada/a ombudsmana prema sažetku koji je napravila 7icelle 7cOellan (bivšazastupnica $itatelja ameri$ki dnevni novina 0regonian)9 žalbe i komentari $itatelja"

8/19/2019 Untitled 2g

http://slidepdf.com/reader/full/untitled-2g 5/5

komunikacija s osobljem" komunikacija s $itateljima" kolumne" ispravci" dosezi $itatelja.• U R6 postoji 'odeks $asti rvatski novinara.

  4ovinarsko vije/e $asti 64C-a.• 6rvatsko vije/e za medije osnovano 1P,,. g. ali do sada nije ozbiljno profunkcioniralo.

<vod u novinarstvo ==-ovinarska prava i novinarska načela

• 'ako bi se razumjeli zatjevi i ograni$enja za novinare" treba zajedno obuvatiti i *državnozakonodavstvo% i eti$ke kodekse.:rava" ali i odgovornosti• 4ovinari imaju velika prava.• :rava novinara i gra5ana me5usobno su povezana" a ponekad i sukobljena kada se radi oinformiranju javnosti (6iebert i Nibbons)9

 –  pravo da znaju+ –   pravo na zaštitu vlastitog ugleda+ –   pravo na privatnost+ –   pravo na pristup+ –

  pravo na pošteno su5enje+ –   pravo na zaštitu izvora informiranja+ –   pravo na zaštitu intelektualnog vlasništva+ –   pravo za slobodnu trgovinu i izbor pri kupnji. •

#:ravo da znaju%• 2edno od temeljni prava na kojemu po$ivaju novinarski standardi.• #4ovinar ima pravo znati jer je novinar" ima pravo pitati" jer je novinar" a kad postavlja neugodna

 pitanja ili želi znati neugodne $injenice" to nije zato što je zao" nego zbog prava javnosti da zna. 4o"to je podru$je gdje novinar najlakše može povrijediti pravo $ovjeka.%

:ravo na pristup informacijama• 4ovinari s pravom inzistiraju na strogom poštivanju prava da dobiju traženu informaciju i to beziskrivljavanja i odgode. • =idi i9 3akon o pravu na pristup informacijama.• 3akon o medijima ($l. Q)9 U cilju objave informacija putem medija tijela izvršne" zakonodavne isudbene vlasti te tijela jedinica lokalne i podru$ne (regionalne) samouprave" kao i ostale pravne ifizi$ke osobe koje obavljaju javnu službu i8ili dužnost dužni su davati to$ne" potpune i

 pravovremene informacije o pitanjima iz svog djelokruga.

'ada se informacije mogu uskratiti (prema 3akonu o medijima) • 'ada su radi zaštite javnoga interesa odre5ene kao državna ili vojna tajna.• 'ada bi objavljivanje predstavljalo povredu tajnosti osobni podataka (osim ako se njiovomobjavom može sprije$iti izvršenje težega kaznenog djela ili sprije$iti neposredna opasnost za životljudi i njiovu imovinu). =idi i9 3akon o zaštiti osobni podataka.