Unsko-sanski kanton STRATEGIJA RAZVOJA KOMUNALNIH...

Vlada Unsko-sanskog kantona

Unsko-sanski kanton

STRATEGIJA RAZVOJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI

2014-2020

Isječak iz Integrirane strategije razvoja USK

2014-2020

Institut za razvoj i međunarodne odnose

IRMO, Zagreb

Decembar 2013.

2

Sadržaj

UVOD ..................................................................................................................................................................... 4

I SITUACIONA ANALIZA .......................................................................................................................... 5

1. Geografski položaj i prirodne karakteristike ...................................................................................... 5

1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog kantona .............................................. 5

1.2. Površina i stanovništvo ........................................................................................................................................ 6

1.3. Osnovne geološke osobine, karakteristike zemljišta, flore i faune i vodnog bogatstva ............ 7

1.3.1. Geološke osobine i karakteristike zemljišta ............................................................................................... 7

1.3.2. Flora i fauna, biološka raznovrsnost .............................................................................................................. 8

1.4. Klimatska obilježja ................................................................................................................................................ 9

2. Zaštita okoliša i komunalna infrastruktura ..................................................................................... 10

2.1. Praćenje stanja okoliša, informacijski sistem okoliša, planiranje zaštite okoliša .................... 10

2.2. Upravljanje otpadom ........................................................................................................................................ 11

2.3. Upravljanje vodama i otpadnim vodama .................................................................................................. 14

2.4. Zrak .......................................................................................................................................................................... 16

2.5. Šume ........................................................................................................................................................................ 17

2.6. Zaštićeni dijelovi prirode ................................................................................................................................ 17

2.7. Buka ......................................................................................................................................................................... 18

II SWOT analiza – zaštita okoliša i prirode ............................................................................................. 20

III Vizija i ciljevi zaštite okoliša i očuvanja prirode ............................................................................. 22

IV Mjere za ostvarenje ciljeva u sektoru zaštite okoliša ............................................................. 25

V Operativni program – sektor okoliš .............................................................................................. 33

3

Popis tabela

Tabela 1. Površine općina Unsko-sanskog kantona ................................................................................................. 6

Tabela 2. Preliminarni rezultati popisa stanovništva u BiH 2013. godine u USK…………………………………7

Tabela 3. Razvojni problemi i potrebe u području zaštite okoliša ....................................................................19

Popis slika

Slika 1. Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine ...................................................................................................... 5

Slika 2. Položaj općina u sastavu USK ........................................................................................................................... 6

Slika 3. Podsliv rijeke Une ..............................................................................................................................................15

4

UVOD

Ovaj dokument je izvadak iz Integrirane strategije razvoja USK i isti predstavlja Strategiju razvoja komunalnih djelatnosti Unsko-sanskog kantona.

Odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona od 28.06.2012. godine započet je proces izrade Integralne strategije razvoja za period 2014-2020. Nositelj ove aktivnosti je Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona – RA USK. Vlada USK je imenovala KOR – Kantonalni odbor za razvoj sa zadatkom izrade dokumenta, te Partnersku grupu kojom se osigurava participativni pristup i uključenost svih relevantnih grupa u provođenju procesa planiranja.

Podršku procesu tokom 2013. godine osigurao je UNDP, između ostalog i angažirajući kao konsultanta Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba.

Sam proces izrade strategije proveden je u širokom konsultativnom procesu kroz niz sastanaka i razgovora sa ključnim razvojnim akterima (javne institucije, privrednici, nevladin sektor), kroz 5 strateških radionica članova KOR-a i 3 održane sektorske rasprave kroz fokus grupe. Horizontalno usaglašavanje i povezivanje tokom strateškog planiranja provedeno je uključivanjem općinskih razvojnih timova u rad KOR-a.

Sastavni dio Strategije razvoja Unsko-sanskog kantona je Strategija razvoja komunalnih djelatnosti Unsko-sanskog kantona čija je izrada obaveza proizašla iz Zakona o komunalnim djelatnostim („Službeni glasnik USK“ broj: 4/11, 11/11 i 13/12).

Navedeni procesi i aktivnosti rezultirali su jedinstvenom vizijom razvoja USK za period 2014-2020. godine.

VIZIJA razvoja USK

UNSKO-SANSKI KANTON JE EURO-REGIJA – SMARAGD BOSNE I HERCEGOVINE, PODRUČJE UGODNOG ŽIVOTA TEMELJENOG NA RAVNOMJERNOM ODRŽIVOM RAZVOJU

Ova vizija ostvarit će se kroz postizanje 6 ključnih razvojnih ciljeva:

1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH

2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite

6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem

5

I - SITUACIONA ANALIZA

1. Geografski položaj i prirodne karakteristike

1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog kantona

USK je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Formiran je odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine 27. maja 1995. godine. Nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Dio granice s Hrvatskom predstavlja rijeka Una koja teče područjem općine Bihać dužinom vodotoka od 80 km.

Slika 1. Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine

Administrativno i ekonomsko središte USK i istoimene općine je grad Bihać. USK je povezan s ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine magistralnim cestovnim saobraćajnim pravcem M-5, koji povezuje Bihać i Sarajevo, te željezničkom prugom. Sarajevo je od kantonalnog centra Bihaća udaljeno približno 200 km, Zagreb 148 km, a Banja Luka 88 km.

Magistralni cestovni pravac M-5 povezuje USK preko Karlovca i Rijeke sa Zapadnom Evropom i evropskim gradovima Ljubljanom, Budimpeštom, Beogradom, Bečom i drugima. USK je od Ljubljane udaljen 231 km, od Budimpešte 488 km, od Beča 474 km, te od Beograda 371 km. Magistralnim cestovnim pravcem M-5 se, preko Bihaća, ostvaruje i najbliži kopneni put prema Republici Hrvatskoj, odnosno morskim lukama i velikim gradskim središtima (Split, Zadar, Šibenik, Rijeka).

Najbliža morska luka je Rijeka koja je udaljena od Bihaća 200 km. Najbliži aerodrom je u Banja Luci, udaljena od USK 98 km. Aerodrom Pleso u Zagrebu nalazi se na udaljenosti od 165 km, a aerodrom u Sarajevu je udaljena 244 km od USK.

6

1.2. Površina i stanovništvo

U teritorijalno-političkom sistemu USK nalazi se osam općina (Velika Kladuša, Bužim, Cazin, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac i Bihać), čija ukupna površina iznosi 4.125 km2.

Slika 2. Položaj općina u sastavu USK

Površina USK obuhvaća 15,8% teritorije F BiH, odnosno 8,05% ukupne teritorije Bosne i Hercegovine. USK je površinom drugi po veličini kanton u F BiH. Najveću površinu imaju općine Bihać i Sanski Most koje zajedno čine više od 40% ukupne površine USK, dok su površinom najmanje općine Bužim (3,13% ukupne površine USK) i Velika Kladuša (8,02% ukupne površine USK).

Tabela 1. Površine općina Unsko-sanskog kantona

Općina Površina (km2)

Bihać 900

Bosanska Krupa 561

Bosanski Petrovac 709

Bužim 129

Cazin 356

Ključ 358

Sanski Most 781

Velika Kladuša 331

UKUPNO: 4.125

Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine, Federalni Zavod za statistiku, Unsko-sanski kanton u brojkama, Sarajevo 2012.

7

Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva provedenog 2013. godine na području Unsko-sanskog kantona živi 299.343 stanovnika, odnosno 12,62% stanovništva F BiH ili 7,8%ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. U periodu od 1991. do 2011. godine broj stanovnika napodručju USK se smanjio za 87.793 ili 23,37% čime je USK brojem stanovnika četvrti kanton po veličini u F BiH. Smanjenje broja stanovnika zabilježeno je u svim općinama USK, a pojedine općine, poput Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca, danas imaju dvostruko manje stanovnika u odnosu na broj stanovnika evidentiran Popisom stanovništva iz 1991. godine. Prisutan je rast opterećenja infrastrukture gradskih središta zbog napuštanja sela kao mjesta stanovanja i smanjenja udjela seoskog stanovništva. Pad broja stanovnika u USK posljedica je promjene administrativnih granica općina i njihovog cijepanja, ljudskih gubitaka tokom ratnih godina i značajnog iseljavanja stanovništva u evropske i prekookeanske zemlje u poslijeratnom periodu. Od 1991. do 2013. godine s područja USK se iselilo 56.642 stanovnika što je 13,48% ukupno iseljenog stanovništva s područja F BiH u navedenom periodu. Većina osoba se odseljava iz USK u druge dijelove F BiH (54%), te u Republiku Srpsku (28%). USK ima i jednu od najviših stopa odseljavanja u inostranstvo. Procjenjuje se da se u inostranstvo odseljava uglavnom mlado obrazovano stanovništvo u potrazi za poslom. U 2010. godini iz USK se u inostranstvo odselilo 477 osoba što je 16,13% ukupnog broja registriranih odlazaka u inostranstvo iz F BiH. U poređenju USK s ostalim kantonima u F BiH, u 2010. godini je višu stopu odseljavanja stanovništva u inostranstvo zabilježio samo Kanton Sarajevo. Najveći broj osoba iz USK se odseljava u u Austriju (36,48%), Njemačku (20%) i Sloveniju (18,23%). Tabela 2: Preliminarni rezultati Popisa stanovništva u BiH 2013. godine za USK

Općina Ukupno popisane osobe

Bihać 61.186

Bosanska Krupa 29.659

Bosanski Petrovac 7.946

Bužim 20.298

Cazin 69.411

Ključ 18.714

Sanski Most 47.359

Velika Kladuša 44.770

UKUPNO: 299.343

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

1.3. Osnovne geološke osobine, karakteristike zemljišta, flore i faune i vodnog bogatstva

1.3.1. Geološke osobine i karakteristike zemljišta

Morfološku strukturu USK čine brežuljci i niska polja, te aluvijalne ravni i kotline raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Tereni kod Sanskog Mosta, Sanice i Ključa pripadaju karbonu, gornjem permu i donjem trijasu, te čine paleozojsko Sansko-unsko područje.

USK se odlikuje bogatstvom geološke građe i nalazištima mineralnih sirovina, ali stepen geoloških istraživanja i eksploatacije korisnih sirovina u industrijske svrhe je na niskom nivou. Eksploatacija ruda i minerala vrši se stihijski i proizvoljno zbog neuređene zakonske regulative i nejasne podjele nadležnosti između općina, kantona i Federacije BiH.

Na području Sanskog Mosta (Kamengrad) otkrivena su ležišta mrkog ugljena i kvarcnog pijeska, boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom

8

Mostu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina. Glina je pronađena na više lokaliteta u okolici Velike Kladuše, od kojih su najizdašnija Dabravine i Miljković. Od metala je prisutan mangan, i to na području općina Bužim i Velika Kladuša. Iskorištavanje mangana ima dugu tradiciju, a ističu se četiri lokacije na području Velike Kladuše: Bajraktarević polje, Radstovo, Vrnograč i Metla. Procjenjuje se da su rezerve mangana na području općine Velika Kladuša među najvećima u Evropi, ali ležišta tog metala nisu dovoljno istražena. Na lokalitetu Kulen Vakuf su provedena geološka istraživanja kojima su utvrđene rezerve od oko 7 miliona tona kvalitetnog gipsa, te je to jedno od najvećih nalazišta gipsa u Evropi.

U geomorfološkoj strukturi USK važno je spomenuti rijeku Unu s hidrološkim, geomorfološkim i biološkim fenomenima, koji se pojavljuju u njenom sedrotvornom toku. Rijeka Una teče područjem USK gornjim tokom u smjeru sjeverozapada, ulazi u grad Bihać, te dalje teče sjeverno od Bosanske Krupe. Dolina gornjeg toka rijeke Une, od Martin Broda do Kulen Vakufa, se ističe nizom prirodnih fenomena (sedrene spilje i otoci, barijere i slapovi), kao i raznovrsnim staništima endemskih i reliktnih biljnih i životinjskih vrsta. Područje gornjeg toka Une proglašeno je 2008. godine prvim Nacionalnim parkom u BiH. Ukupna površina NP Una je 19.800 ha, od čega je 13.500 ha zona stroge i usmjerene zaštite.

Seizmičke karakteristike područja USK su pod uticajem seizmičke aktivnosti Dinarida. Seizmička istraživanja na ovom području nisu detaljno provedena. Područje USK okruženo je epicentralnim područjima jačeg seizmičkog intenziteta (Petrova gora, Zagreb, Banja Luka, Zadar), ali veći potresi do sada nisu zabilježeni.

Karakteristike zemljišta pogodne su za uzgoj različitih vrsta žitarica, povrća i voća. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u USK iznosi 370.388,17 ha, od čega je 158.697,15 ha ili 42,85% obradivog poljoprivrednog zemljišta. Udio obradivog poljoprivrednog zemljišta na području USK u ukupno obradivom poljoprivrednom zemljištu F BiH iznosi 12,60%.

Najzastupljenije vrste zemljišta su: aluvijalno-deluvijalna glejna zemljišta, podzolno-pseudoglejna zemljišta i podzolno-pseudoglejna terasna zemljišta, smeđa degradirana i opodzoljena zemljišta na reliktnim crvenicama, smeđa kisela zemljišta na glincima, pješčarama i škriljcima, smeđa zemljišta na dolomitima, smonice i peleosoli. Konfiguracija terena uzrokuje pojavu erozije zemljišta, bujica i poplavnih nanosa. Analize i ispitivanja svojstava zemljišta, te zaštita od poplava se ne obavljaju sistemski i redovno, što za posljedicu ima pojačanu eroziju zemljišta i gubitak obradivog poljoprivrednog zemljišta.

1.3.2. Flora i fauna, biološka raznovrsnost

Visok nivo geološke i reljefne raznovrsnosti uvjetovao je raznolikost ekosistema i pejzaža na području USK. Riječni vodotoci Une, Sane, Klokota, Sanice, Banjice, Korčanice i drugih rijeka su bogati slatkovodnom ribom (pastrmka, mladica, lipljen). Klisure i kanjoni rijeke Une su staništa velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Posebnu važnost imaju endemsko-reliktne vrste (čovječja ribica, riječni rakovi, pastrva…).

Broj zaštićenih prirodnih područja u odnosu na nivo biološke raznovrsnosti i druge prirodne vrijednosti je mali. Sistemska istraživanja flore i faune se ne provode. Informacijski sistem biološke i pejzažne raznovrsnosti nije uspostavljen.

Najčešće biljne vrste koje se pojavljuju na području USK su različite vrste algi, mahovina, papratnjača i sjemenjača, a od životinjskih riječne ribe, vodozemci, gmazovi i ptice. Prisutna su i staništa velikog broja različitih vrsta gljiva i lišajeva, te različitih grupa prokariota. Među životinjskim vrstama ističe se oko 120 vrsta ptica, od kojih je važno spomenuti rijetke vrste velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), lještarke (Tetrastes bonasia) i kosca (Crex crex).

9

Konfiguracija terena, geomorfološka struktura i različita nadmorska visina omogućili su razvoj oko 1.900 biljnih vrsta na području Nacionalnog parka Una, što iznosi gotovo 53% ukupnih biljnih vrsta prisutnih u BiH. Na području parka evidentirano je 177 ljekovitih i aromatičnih biljaka, te 105 potencijalno jestivih ljekovitih i aromatičnih biljaka. Najčešće biljne vrste su: lincura (Gentiana lutea), pjegava lincura (Gentiana punctata), runolist (Leontopodium alpinium Cass.), klekovina bora (Pinus mugo) i druge. Značajne endemske vrste su unska zvončika (Campanilla unensis) i bosanska perunika (Iris reichenbachii Heuffel var. Bosniaca). Među faunom se ističu sisavci (oko 60 vrsta), od čega je 50 vrsta zaštićeno prema Bernskoj konvenciji o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Iz porodice zvijeri dominantne su vrste vuk, ris, medvjed i osjetljive i ugrožene vrste šišmiša.

1.4. Klimatska obilježja

Područje USK pripada umjereno kontinentalnoj klimi, koju karakteriziraju oštre i snježne zime, te topla ljeta. Pojedini dijelovi su pod uticajem umjerene planinske klime i pritjecanja zračnih masa iz susjednih, ali i daljih oblasti.

Za ovo područje karakteristični su sjeveroistočni i jugozapadni vjetrovi, koji donose kontinentalne i mediteranske uticaje. Prosječan godišnji broj sunčanih sati iznosi između 1772 i 1970 sati, a u godini je prosječno 206 oblačnih dana.

Srednja godišnja temperatura iznosi 11,4°C. Najtopliji mjesec je juli sa srednjom mjesečnom temperaturom od 22°C, a najhladniji januar sa prosječnom temperaturom od -6°C. Najveća količina oborina javlja se tokom jeseni i proljeća, a prosječne količine se kreću od 1000 do 1300 l/m2. Najkišovitiji mjesec je novembar, a najsuši januar. U nižim predjelima snijeg se zadržava između 40 i 60 dana godišnje, a u planinskim do 90 dana. Prosječna godišnja vlažnost zraka je oko 75%. Sezona grijanja na području USK traje od 15. oktobra do 15. aprila.

10

2. Zaštita okoliša i komunalna infrastruktura

2.1. Praćenje stanja okoliša, informacijski sistem okoliša, planiranje zaštite okoliša

Sistem kontinuiranog i sistematskog praćenja stanja okolišnih komponenti na području USK još uvijek nije uspostavljen. Podaci o stanju pojedinih okolišnih komponenti postoje, ali njihovo korištenje je otežano, jer se mjerenja ne provode kontinuirano i sistematiski. Poređenje podataka je otežano, jer metodologija praćenja i mjerenja nije usklađena s metodologijom Evropskog ureda za statistiku (Eurostat). Mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka ne postoje. Za područje svake općine uspostavljene su općinske zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, ali se ne provode ostale mjere zaštite kvalitete površinskih i podzemnih voda. Ocjena kvalitete pojedinih komponenti okoliša donosi na osnovu procjena.

Pitanja zaštite okoliša su u nadležnosti entiteta u Bosni i Hercegovini, iako na državnom nivou pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa postoji odjel za zaštitu okoliša. Ustavom F BiH je politika zaštite čovjekove okoline je u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i kantona, tako da su neke nadležnosti sa federalnog nivoa prenešene na kantonalni nivo kao što je to slučaj sa upravljanjem otpadom.

Entiteti su 2003. godine usvojili Akcioni plan zaštite okoliša za BiH, tzv. NEAP (National Environmental Action Plan). Cilj NEAP-a je identifikacija kratkoročnih i dugoročnih prioritetnih aktivnosti i stvaranje osnove za pripremu dugoročne strategije zaštite okoliša u skladu sa privrednim i ekonomskim razvojem BiH i njenim društveno-političkim uređenjem.

Strategija zaštite okoliša F BiH je usvojena za periodu 2008 – 2018, te se sastoji od 4 komponente: Federalna strategija zaštite prirode, Federalna strategija zaštite zraka, Federalna strategija upravljanja otpadom i Federalna strategija upravljanja vodama. Sastavni dio Strategije zaštite okoliša F BiH je i Akcijski plan zaštite okoliša. Od planske dokumentacije nižeg ranga je Federalni plan upravljanja otpadom usvojen je za period 2012-2017, te je u okviru zaštite životne sredine u sektoru upravljanja otpadom dostignut najveći napredak u približavanju pravnom naslijeđu EU-a u području zaštite okoliša.

Posebni zakonski propisi kojima se definira zaštita okoliša na nivou F BiH su većinom usvojeni 2003. godine i poznati su kao tzv. set okolišnih zakona, te čine osnovu za izradu planske dokumentacije iz područja zaštite okoliša na nivou USK.1 Fond za zaštitu okoliša na nivou Federacije BiH je osnovan 2003. godine kao tijelo koje ima zadaću financijski podržavati projekte iz područja zaštite okoliša.

Za pitanja zaštite okoliša na području USK nadležno je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Sektorom voda upravlja se u okviru Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK.

1 I - Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 38/09); Pripremanje kantonalnog plana zaštite okoliša (član 49. Zakona) - proces je u toku, II - Zakon o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); Pripremanje kantonalnog plana zaštite prirode (član 18. Zakona); Pripremanje prijedloga za proglašenje zaštićenog pejzaža i spomenika prirode – po potrebi (član 30. Zakona), III- Zakon o zaštiti zraka („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); Pripremanje kantonalnog plana zaštite kvaliteta zraka (član 4. Zakona), IV- Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 72/09); Pripremanje kantonalnog plana upravljanja otpadom (član 9. Zakona) - proces je u toku, Pripremanje kantonalnog Zakona o upravljanju otpadom (član 9., član 10. Zakona)- donesen, V- Zakon o fondu za zaštitu okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03) VI- Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“ broj: 70/06); Zakon o vodama Unsko-sanskog kantona donesen

11

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša do sada je usvojilo zakone i većinu podzakonskih akata vezanih za zaštitu pojedinih okolišnih komponenti.2.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša je 2013. godine pokrenulo proceduru izrade Plana zaštite okoliša USK koji treba biti gotov do kraja 2014. godine. U završnoj fazi je izrada Plana upravljanja otpadom USK čije se usvajanje očekuje početkom 2014. godine. Planirana je izrada Plana zaštite prirode i Plana zaštite kvalitete zraka USK.

Održivo upravljanje otpadom jedan je od prioriteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša iz razloga što su postojeća općinska odlagališta otpada ne sanitarna, ugrožavaju izvore vode za piće i predstavljaju direktnu opasnost po život i zdravlje svih građana Unsko-sanskog kantona, ugrožavaju okoliš, uglavnom su iskorištena sa stanovišta popunjenosti i nijedno ne posjeduje potrebnu dozvolu za rad. Nadalje, pored ovih odlagališta veliki je broj divljih deponija koje nastaju skoro svakodnevno.

Očekivanja građana Unsko-sanskog kantona, ali i međunarodni okolišni standardi na čiju se primjenu obavezala Bosna i Hercegovina čine snažan poticaj na kojem će se graditi odnos prema životnoj sredini i zdravlju stanovnika Unsko-sanskog kantona.

U tom smislu razvoj Unsko-sanskog kantona ne može biti na štetu zdravlja njegovih stanovnika i njihovog prava na očuvanu životnu sredinu. Stoga Unsko-sanski kanton i pored niza barijera koje su najvećim dijelom financijske prirode, ima ambiciju da svoje djelovanje u najvećoj mogućoj mjeri, i u okviru svojih nadležnosti, uskladi sa standardima okolinske zaštite europskih zemalja.

Stanje životne sredine u cjelini, a naročito vode, zraka, te zelenih i javnih površina uopće, u značajnoj mjeri je određeno djelovanjem sistema komunalnih djelatnosti i kvalitetom komunalne infrastrukture. U tom smslu pod komunalnnim djelatnostima podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica, te finansiranje komunalnih djelatnosti, izgradnja, korištenje, upravljanje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području općina i Kantona. Budući da pokazatelji socio – ekonomske analize, koja je prethodila izradi dokumenta Strategija razvoja Unsko-sanskog kantona u oblasti komunalnih djelatnosti i komunalne infrastrukture nisu zadovoljavajući, podrška njihovom razvoju postaje nezaobilazno strateško opredjeljenje Unsko-sanskog kantona i regije Bihać.

Obavljanje komunalnih djelatnosti treba da se zasniva na načelima trajnosti i kontinuiranosti u obavljanju komunalnih djelatnosti, kvaliteti u pružanju komunalnih usluga koje podrazumijevaju tehničku, zdravstvenu i higijensku ispravnost u skladu sa propisanim standardima i normativima izvršenja komunalne usluge, održavanju komunalnih objekata i uređaja kako bi bila u stanju stalne funkcionalne sposobnosti, politici cijena komunalnih proizvoda i usluga kojima se obezbjeđuje samoodrživost. Princip da korisnik komunalne usluge plaća ekonomsku cijenu dobijene usluge treba da pored toga što će osigurati održivi razvoj komunalnih djelatnosti, teba da obezbijedi mjere za očuvanje i zaštitu okoline, kao i javnost i transparentnost rada davaoca komunalnih usluga.

2.2. Upravljanje otpadom

U sektoru upravljanja otpadom postignuta je najveća usklađenost zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine s pravnim naslijeđem EU-a. Na federalnom niovu način upravljanja otpadom definiran je Zakonom o upravljanju otpadom (2009), a na nivou kantona je to Zakon o upravljanju otpadom (2012.) i Zakon o komunalnim djelatnostima (2011.).

2Zakon o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik USK“ broj: 4/11, 11/11 i 13/12); Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik USK“ broj: 4/12); Zakon o zaštiti od buke („Službeni glasnik USK“ broj: 3/13)

12

Federalni plan upravljanja otpadom izrađen je i usvojen za period od 2012. do 2017. godine, a po uzoru na njega u 2011. godini pokrenut je postupak izrade Plana upravljanja otpadom USK za period od 2014. do 2019. godine. Plan upravljanja otpadom je provedbeni planski dokument kojim se uređuju uslovi za planiranje upravljanja otpadom na području USK i njegovih općina, a završetak izrade dokumenta planiran je u 2014. godini.

Održivo upravljanje otpadom jedan je od glavnih prioriteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK.

Razvojnim kreditnim sporazumom potpisanim 2002. godine između BiH i Međunarodne asocijacije za razvoj (International Development Association-IDA) započeo je Projekat upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini. Zbog nepovjerenja zainteresiranih strana proces nije išao planiranom dinamikom, tako da do 2010. godine nije usvojena zakonska regulativa, niti planska dokumentacija, a lokacija za regionalno sanitarno odlagalište otpada nije određena.

Tokom 2010. godine su općine i Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK dobili značajnu podršku i pomoć međunarodnog donatora Švicarske agencije za razvoj i saradnju, za unaprjeđenje sistema upravljanja otpadom na području USK koja se ogledala u provođenju brojnih aktivnosti.

Delegacija Evropske unije u BiH je s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u 2011. godine započela provođenje projekta „Izrada studije izvodljivosti za odabir regionalnih sanitarnih deponija u Bosni i Hercegovini“. Rezultat ovog projekta za Unsko-sanski kanton je izrađeni dokument „Studija izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju USK – regija Bihać, koja sa Dodatakom Studje za drugu potencijalnu lokaciju na području općine Bihać čini jedinstven dokument.

Proces izrade Plana upravljanja otpadom USK je u toku. Cilj izrade je uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom i doprinijeti zaštiti okoliša i poboljšanju kvalitete življenja na području USK. Plan će, uz federalni Zakon o upravljanju otpadom, biti osnova za izradu općinskih planova za upravljanje otpadom.

Prosječna pokrivenost stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada na području USK je 75%, a udaljeni ruralni dijelovi uglavnom nisu pokriveni organiziranim skupljanjem otpada. Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada je u nadležnosti javnih komunalnih poduzeća čiji su osnivači općine USK.

Zbrinjavanje ostalih vrsta otpada (ambalažni, industrijski, građevinski, medicinski, opasni, elektronički, animalni i ostale vrste) su u nadležnosti Federacije BiH iako je Kanton poduzeo neke aktivnosti i po pitanju unapređenja zbrinjavanja i ovih vrsta otpada na način da je za potrebe zbrinjavanja medicinskog otpada izradio Vodič za izradu planova upravljanja medicinskim otpadom.

Obzirom da su postojeća općinska odlagališta otpada ne sanitarna, ugrožavaju izvore vode za piće i predstavljaju direktnu opasnost po život i zdravlje svih građana Unsko-sanskog kantona, te između ostalog nijedno ne posjeduje potrebnu dozvolu za rad, općine Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša su izradile Plan prilagođavanja postojećih odlagališta dok općine Bosanska Krupa, Bužim i Cazin koje koriste jednu zajedničku deponiju su u procesu izrade ovog planskog dokumenta.

Uz postojeća nesanitarna odlagališta otpada, veliki je broj divljih deponija, koje nastaju svakodnevno i koje su stalna prijetnja zagađenju vode, zemljišta i zraka i zdravlje ljudi i životinja. Postoji urgentna potreba uspostavljanja Regionalne sanitarne deponije kako bi se uspostavio sistem održivog upravljanja otpadom na području USK.

13

Sistem uvođenja održivog upravljanja otpadom na području USK ima intenciju da se provodi na regionalnom nivou kojeg čini regija Bihać u čijem sastavu je osam općina USK i općina Drvar iz Livanjskog kantona. U tu svrhu na području regije Bihać, kao zajednički regionalni operater za upravljanje otpadom, djeluje Javno poduzeće Centar upravljanja otpadom „REG DEP“ d.o.o. u većinskom vlasništvu općina (95%), dok preostalih 5% je u vlasništvu Kantona.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša je s općinama, javnim komunalnim poduzećima, Resursnim centrom za vode i okoliš „Una Consulting“ i uz podršku Švicarske agencije za saradnju i razvoj provelo nekoliko projekata za unaprjeđenje sektora upravljanja otpadom na području regije Bihać. Projekat “Prikupljanje podataka o sastavu i količinama otpada” je kroz metode prikupljanja, sortiranja, analiziranja i evidentiranja komunalnog otpada dao tačne i objektivne podatke o svim vrstama i količinama otpada koji proizvode građani i privredna društva. U projektu „Prikupljanje podataka o sistemu i količinama komunalnog otpada“ evidentirano je da se u ukupnoj količini prikupljenog komunalnog otpada nalazi oko 31% biološkog otpada. Iz tog razloga razvijen je projekat pod nazivom „Uvođenje kompostiranja bio-otpada na području USK i općine Drvar“ koji ima za cilj smanjenje bio-otpada u ukupnoj količini komunalnog otpada na području svih općina i isti ima intenciju da se implementira više godina za redom.

U toku su brojni projekti koji trebaju doprinijeti uspostavljanju cjelokupnog sistema upravljanja otpadom na području USK.

Projekat „Kampanja uključivanja javnosti i građana u proces upravljanja otpadom“ kroz rad s djecom iz vrtića i škola, mjesnim zajednicama i nevladinim organizacijama treba upoznati građane sa principima održivog integralnog upravljanja otpadom na području regije Bihać. Namjera je da se građani upoznaju sa selektiranjem, ponovnom upotrebom i načinima smanjenja otpada koje će se u budućnosti odlagati kao neiskoristivo na regionalnu deponiju. Jedna od aktivnosti ovog projekta je EKO-kviz organizovan za građane i djecu školskog uzrasta s područja regije Bihać sa svrhom sticanja znanja iz oblasti zaštite okoliša, komunalnih djelatnosti i zaštite voda. I ovaj projekat je planiran da se u kontinuitetu provodi svake godine.

U toku je i početna faza projekta „Jačanje kapaciteta putem uvođenja GIS metodologije rada“ koja za cilj ima unapređenje tehničkih i ljudskih kapaciteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK kako bi bilo efikasnije u pogledu pružanja usluga javnom i privatnom sektoru, i na taj način doprinijelo boljoj implementaciji zakona, jačanju administrativnih kapaciteta za bolju povezanost sa nižim i višim nivoima vlasti, te stvaranju uslova za praćenje i implementaciju programa i projekata iz sektora zaštite okoliša i prostornog uređenja. Uspostavljanjem GIS-a ostvarit će se racionalizacija, integracija i optimizacija odlučivanja u dva sektora unutar Ministarstva i to sektoru okoliša i sektoru prostornog planiranja kroz proces korištenja informaciono - komunikacionih tehnologija, prvenstveno geografskog informacionog sistema i baza podataka, kao i učinkovitija razmjena podataka unutar kantonalnih institucija i općinskih organa nadležnih za ova dva sektora. Integracijom podataka u jedinstveni GIS stvorit će se pretpostavke za kvalitetnije upravljanje okolišem i prostorom, donošenje odluka, provođenje zakona i propisa iz ove dvije oblasti. Jedinstveni sistem će također unaprijediti koordinaciju i komunikaciju svih zainteresiranih strana, obavezujući ih na dostavljanje i razmjenu podataka unutar jedinstvenog sistema.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša nastoji podići svijest građana i javnosti o važnosti zaštite okoliša aktivnostima kao što su: Let's do it očistimo BiH za jedan dan, obilježavanjem svjetski značajnih datuma iz oblasti zaštite okoliša, učešćem na eko sajmovima i sličnim aktivnostima.

14

2.3. Upravljanje vodama i otpadnim vodama

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva F BiH donosi zakonske propise i strateške dokumente u vezi upravljanja vodama na području F BiH. U 2012. godini usvojena je federalna Strategija upravljanja vodama za periodu od 2010. do 2022. godine kao krovni planski dokument koji daje smjernice razvoja vodnog upravljanja i očuvanja stanja voda i vodnih ekosistema. Na području USK, upravljanje razvojnom politikom vodnih resursa, koordiniranje praćenja stanja u vodnom sektoru i stručno-upravne poslove iz oblasti vodoprivrede obavlja Odsjek za upravljanje vodama u sklopu kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Području USK pripadaju vodni i termomineralni izvori, koji imaju potencijal za višenamjensko korištenje. Prosječni godišnji interni prinos obnovljivih vodnih resursa po osobi u općini Bihać je pet puta veći od svjetskog prosjeka3.

Rijeka Una je najznačajniji vodotok na području USK koji odvodi površinske i podzemne vode u Crnomorski sliv. Ukupna dužina vodotoka rijeke Une na području USK je 80 km. Una je rijeka visokog stepena bioraznovrsnosti, endemskih i reliktnih vrsta, sedrenih barijera, te po hidromorfološkoj očuvanosti predstavlja rijetkost u evropskim i svjetskim okvirima. Veći dio podsliva rijeke Une (19.800 ha) stavljen je pod zaštitu kao prirodno područje od posebnog značaja za F BiH. Prema vodnom bogatstvu značajne su i desne i lijeve pritoke Une (Unac kod Martin Broda, Krušnica kod Bosanske Krupe, Sana kod Novog Grada i Klokot kod Bihaća) koje osiguravaju vodosnabdijevanje stanovništva USK. Ove rijeke odlikuju se karstnim i planinskim obilježjima, protiču kroz predjele netaknute prirode, te su bogate autohtonim vrstama riba (lipljen, pastrmka, šaran, amur). Iz rijeke Klokot se za područje općine Bihać zahvata voda za potrebe javnog vodosnabdijevanja. Klokot izvire 5 km od Bihaća, protiče gradom, te se nakon 4,5 km toka ulijeva u Unu. Nalazi se na kontaktu vapnenačkih stijena s nepropusnim miocenskim naslagama, te je karakterizira jak izvor i sporiji tok. Kapacitet izvora Klokot je od 4 m3/s, do nekoliko desetaka m3/s s prosječnom temperaturom vode između 8 i 10 °C.

Najpoznatiji izvori mineralnih, termalnih i termomineralnih voda na području USK se nalaze na lokalitetima Tomina Ilidža kod Sanskog Mosta, Ćukovska mineralna voda i izvor Gata kod Bihaća.

Termomineralni izvor ljekovite vode Gata pripada općini Bihać i nalazi se 15 km od grada Bihaća, te 25 km od Cazina. Osamdesetih godina 20. vijeka ispitana su zdravstvena svojstva gatskih voda, te je utvrđeno da sadrže natrijum, kalcijum, sulfatne i hidrokarbonatne vode. Temperatura vode kreće se između 32 i 38 °C, a mineralnost od 1328 do 1492 mg/l. Izvor Gata raspolaže količinom vode od 130 l/sec.

Svojstva izvora termalnih voda nisu dovoljno istražena u hidrološkom, geološkom, fizikalno-kemijskom, bakteriološkom i energetskom smislu, što otežava njihovo adekvatno korištenje.

Velik broj čistih površinskih vodotoka i podzemnih akumulacija osigurava dovoljne količine pitke vode za stanovništvo USK. Vodotoci USK pripadaju slivnom području rijeke Save. Veličina slivne površine ovih vodotoka na području F BiH je 742 km2. Hidrološka promatranja i podaci su nepouzdani, pa se radi o hidrološki slabo izučenom području.

3 Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju, Bihać, 2007.

http://www.unaconsulting.ba/images/cms_publication/2.pdf

15

Slika 3. Podsliv rijeke Une

Izvor: Strategija upravljanja vodama F BiH 2010.-2022.

Na 7 hidrometeoroloških stanica se periodično vrši ispitivanje kvalitete površinskih vodotoka. Analiza se provodi na osnovu pet parametara četiri puta godišnje, ali ne postoje sumarni godišnji podaci. Ribolovna udruženja provode analizu kvalitete površinskih voda svake dvije godine. Procjenjuje se da je većina površinskih vodotoka I., odnosno II. kategorije kvalitete.

Okvirna direktiva o vodama EU-a je prenesena u federalni Zakon o vodama čije su izmjene i dopune u toku . Stepen rizika od poplava na području USK se ocijenjuje niskim. Federalni Zakon o vodama je bio osnova za izradu Strategije upravljanja vodama F BiH koja je usvojena 2012. godine za periodu od 2010. do 2022. godine.

Unsko-sanski kanton je 2011. godine usvojio Zakon o vodama kojim se uređuje način upravljanja vodama, vodnim dobrima i vodnim objektima na području Unsko-sanskog kantona koji su prema federalnom Zakonu o vodama u nadležnosti Kantona. Upravljanje vodama obuhvata: zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda, te se uređuje vlasništvo nad vodnim dobrima i vodnim objektima, nadležnosti, ovlaštenja i obaveze Kantona, općina, pravnih lica i građana u upravljanju vodnim dobrima i vodnim objektima na području Kantona. U toku je izrada Plana upravljanja otpadnim vodama USK koji treba biti završen u toku 2014. godine.

Zakonom o komunalnim djelatnostima koji je također usvojen 2011. godine propisuje se način snabdijevanja pitkom vodom i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Javna komunalna poduzeća na nivou općina obavljaju djelatnosti zahvaćanja, pročišćavanja i distribucije pitke vode, te poslove zbrinjavanja otpadnih voda. Sistem vodosnabdijevanja i kanalizacijske mreže je dotrajao i samo djelomično obnovljen i rekonstruiran.

16

Prosječni gubici vode u periodu od 2005. do 2011. godine su iznosili 57,43% što predstavlja jedan od najvećih problema u sistemu upravljanja vodama na području USK. U 2011. godini je 53% ukupnog stanovništva USK bilo pokriveno sistemom snabdijevanja vode iz javnih vodovoda, ali postoje znatna odstupanja tako da pojedine općine imaju znatno veću pokrivenost stanovništva javnim sistemom vodosnabdijevanja u odnosu na kantonalni prosjek, a druge više nego dvostruko nižu.

Kanalizacijski sistem uglavnom obuhvaća samo urbane gradske dijelove, a pročišćavanje otpadnih voda se ne provodi, pa se one direktno ispuštaju u vodotoke. Direktno ispuštanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda u vodotoke predstavlja najveći problem u području politike upravljanja vodama USK. Postojeća kanalizacijska mreža je zastarjela, pa je potrebna njena obnova. U 2011. godini je oko 15% domaćinstava s područja USK imalo priključak na kanalizacijsku mrežu, a ostatak stanovništva je bio priključen na septičke jame i kanale. Na području općine Bihać čak 75% stanovništva koristi septičke jame. Septičke jame u prigradskim naseljima i ruralnim sredinama nisu propisno izgrađene, a mnoge od njih ne zadovoljavaju minimalne tehničke standarde. Zastarjelost i nepotpuna izgrađenost kanalizacijske mreže, te direktno ispuštanje otpadnih voda bez pročišćavanja ugrožavaju kvalitetu površinskih i podzemnih vodnih tokova. U većini općina USK u toku su aktivnosti usmjerene prema obnovi i proširenju kanalizacijske mreže, te uvođenju pročistača otpadnih voda (Bosanska Krupa, Velika Kladuša, Cazin, Sanski Most, Bihać). Na području Bihaća je započeo projekt izgradnje pročistača otpadnih voda. Većina ostalih općina ima izrađenu dokumentaciju za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, te zaključen ugovor s Evropskom investicijskom bankom o financiranju njihove izgradnje.

Na području općina Bihać, Bužim i Cazin pokrenut je proces izgradnje decentraliziranih sistema upravljanja otpadnim vodama primjenom bioloških metoda koje su ekološki prihvatljive i ne uništavaju prirodni krajolik.

2.4. Zrak

Zaštita zraka definirana je Zakonom o zaštiti zraka F BiH (Sl. novine F BiH, 33/03). U zakon su transponirane odredbe EU IPPC direktive čime su postavljeni uslovi za izdavanje okolišnih dozvola industrijskim postrojenjima. Na području USK, okolišne dozvole izdaje od 2008. godine Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline. U 2008. godini izdano je 26 okolišnih dozvola, a u 2012. je izdano novim i postojećim poduzećima 46 okolišnih dozvola.

Federalna strategija zaštite zraka usvojena je za desetogodišnji period kao dio Federalne strategije zaštite okoliša. Izrada i usvajanje kantonalnog plana zaštite zraka planirana je za 2014. godinu.

Egzaktnih pokazatelja o koncentraciji onečišćujućih tvari u zraku na području USK nema, jer nisu uspostavljene mjerne stanice za kontinuirano praćenje kvalitete zraka. Postoji potreba za uspostavljanjem jedne mjerne stanice u zoni najveće emisije onečišćujućih tvari.

Procjenjuje se da je kvaliteta zraka zadovoljavajuća, uz periodična onečišćenja zraka koja ne prelaze granice dozvoljenih vrijednosti onečišćujućih tvari.

Od stacionarnih izvora onečišćenja zraka važno je spomenuti sumpordioksid iz industrijskih postrojenja, koji je bio glavni uzrok onečišćenja u prijeratnim godinama. Mjerenje nivoa sumpordioksida u zraku provodilo se u prijeratnim godinama na području općine Bihać. Stagnacijom industrijske proizvodnje i zatvaranjem industrijskih postrojenja koncentracija sumpordioksida u zraku značajno je smanjena. U 2011. godini je na području USK poslovalo 51 industrijsko postrojenje s okolišnom dozvolom.

17

Zavod za javno zdravstvo provodi mikrobiološka ispitivanja zraka u poduzećima čija je djelatnost proizvodnja medicinskih materijala. Najveći onečišćivači zraka iz stacionarnih izvora su pojedinačna ložišta u domaćinstvima koja onečišćuju zrak tokom zimskih mjeseci izgaranjem pogonskih goriva drveta i ugljena. Centralna toplana koja bi smanjila negativan uticaj na kvalitetu zraka iz pojedinačnih ložišta ne postoji. Procjenjuje se da kvalitetu zraka narušava prašina iz oko 100 kamenoloma, kao i velik broj ilegalnih odlagališta otpada, ali ispitivanje njihovog uticaja na kvalitetu zraka se ne provodi.

Od mobilnih izvora onečišćenja zraka najzastupljenije su emisije onečišćujućih tvari iz putnih motornih vozila.

2.5. Šume

Jedinstvenost pejzaža USK čini šumsko bogatstvo kraških, submediteranskih i kontinentalnih šumskih područja, koje predstavljaju prirodnu, pejzažnu, ekološku, ekonomsku i turističku vrijednost ovog područja.

Šume su, uz vodno bogatstvo, najveći prirodni resurs USK. U ratnom i neposrednom postratnom periodu došlo je do degradacije šumskih površina, ali su zadržale prirodnu strukturu i visok stepen bioraznovrsnosti. Sistem zaštite šuma od požara nije uspostavljen.

Ukupna površina pod šumama iznosi 190.880 ha, od čega se na visoke šume odnosi 85.899 ha, 86.234 ha na niske šumske zajednice, a na goleti 18.747 ha površine. Prosječno, šume pokrivaju približno 47% ukupne površine teritorija USK. Rastu šuma doprinose povoljni edafski i orografski faktori. Dominantne šumske zajednice su bukva, jela, smrča i hrast kitnjak. Na području općine Cazin nalazi se stanište pitomog kestena koje površinom od 2000 ha predstavlja najveće stanište te šumske zajednice u Bosni i Hercegovini, a sa susjednim općinama Bosanska Krupa i Bužim čine jedan od većih bazena pitomog kestena i van granica Bosne i Hercegovine.

U 2012. godini izvršeni su radovi na uzgajanju šuma na 3.396,85 ha novih površina, a obuhvatili su poslove pripreme zemljišta za pošumljavanje i prirodnu obnovu, te njege šumskih kultura. U 2012. godini ukupno je pošumljeno 235, 60 ha novih površina.

Skupština Unsko - sanskog Kantona je osnovala Šumsko privredno društvo „Unsko-sanske šume“ sa sjedištem u Bosanskoj Krupi radi ostvarivanja posebnog državnog i općeg interesa u upravljanju državnim šumama i šumskim zemljištem na teritoriju Unsko-sanskog kantona kao što su: lov, stupičarenje (traperstvo) i briga o divljči uključujući i odgovarajuće usluge, zatim uzgoj i zaštitu šuma, iskorištavanje šuma, šumarske usluge i proizvodnja proizvoda od drveta i druge usluge poput trgovine na malo proizvodima od drva, pluta i pruća.

2.6. Zaštićeni dijelovi prirode

Zakonski okvir iz područja zaštićenih dijelova prirode čini federalni Zakon o zaštiti prirode (Službene novine F BiH, 33/03). U toku je revizija zakona, te je u 2012. godini izrađen nacrt novog federalnog Zakona o zaštiti prirode. Za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području USK nadležno je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline. Zakon o zaštiti prirode na kantonalnom nivou nije izrađen.

Sistem praćenja, prikupljanja, obrade i analize podataka o korištenju zaštićenih dijelova prirode uspostavljen je na federalnom nivou 2003. godine (Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacijskim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoring, Službene novine F BiH 33/03).

Zaštićenim prirodnim područjima ne upravlja se u skladu sa naučnim ekološkim praksama. Spomenici prirode nedovoljno su istraženi (npr. Grbića pećina, pećina Suvaja, Kerkezova pećina i Jama oko).

18

Nacionalni park Una, uspostavljen 2008. godine, je jedini nacionalni park na području F BiH, te se cijelom površinom (19.800 ha) proteže teritorijem USK, odnosno općinom Bihać. NP Una obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno od Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Upravljanje NP Una provodi Javno poduzeće NP Una koje provodi mjere zaštite i održavanja izvornih prirodnih vrijednosti parka, osigurava neometano odvijanje prirodnih procesa i održivo korištenje prirodnih dobara, te nadzire provođenje mjera zaštite prirode unutar parka.

Zaštita, upravljanje i korištenje prirodnih resursa Nacionalnog parka Una regulirano je Zakonom o Nacionalnom parku Una (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 44/08). Plan upravljanja Nacionalnim parkom Una usvojen je 2011. godine za desetogodišnji period s ciljem definiranja smjernica za uspostavljanje dugoročne zaštite i održivo upravljanje bioraznolikošću, te prirodnim i kulturnim resursima unutar parka. U Nacionalnom parku uspostavljena su područja stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. Režimu stroge i usmjerene zaštite pripada 13 500 ha parka, a unutar režima usmjerenog razvoja nalazi se 6 300 ha njegove površine.

Dio NP Una, kojeg čini sedreno područje rijeke Une u Martin Brodu na području općine Bihać, proglašeno je geološkim spomenikom prirode. Na području USK postoje i strogi prirodni rezervati, specijalni geološki rezervati, rezervati prirodnih predjela, te geološki i geomorfološki spomenici prirode. Kategoriji strogih prirodnih rezervata pripadaju prašuma Lom na planini Klekovača i prašuma Plješevica na istoimenoj planini u općini Bihać. Prašuma Lom pripada općini Bosanski Petrovac, a njena ukupna površina iznosi 297, 7 ha. Od ukupne površine, 82% prašume čine šumske zajednice bukve, jele i smreke, a na višim nadmorskim visinama prevladavaju šumske zajednice subalpske bukove šume. Pećina Hrustovača u mjestu Vrhpolje u općini Sanski Most zaštićena je kao specijalni geološki rezervat. Suvajsko međugorje na području općine Bosanska Krupa, površine 50 ha, je rezervat prirodnih predjela, a uglavnom ga čine šume i pašnjaci. Zaštićenim spomenicima prirode pripadaju i Martinbrodski slapovi, Štrbački buk, Troslap, Dvoslap, Ripački slap i Kostelski slapovi.

2.7. Buka

Zakonom o zaštiti od buke (Službeni glasnik USK br. 3/13) propisuje se dozvoljeni nivo buke, utvrđuju mjere zaštite od buke i način mjerenja buke, te nadzor nad nivom buke na području USK. Zakon je donesen u skladu sa Zakonom o zaštiti buke na federalnom nivou (Sl. novine F BiH, br. 110/12). U praksi se mjerenja buke ne provode, pa ne postoje egzaktni podaci o izvorima i nivou buke. Izvještavanje o nivou buke na području kantona se ne provodi. Registar onečišćivača bukom nije izrađen.

Prema procjeni, najznačajniji uzročnici buke su putna motorna vozila, te kamenolomi. Prema kantonalnom Zakonu o zaštiti od buke, mjerenje nivoa buke u kamenolomima preduslov je dobivanja okolišne dozvole.

Zakonska obveza općinskih i kantonalnih organa uprave nadležnih za prostorno planiranje je izraditi karte buke do 2016. godine, te ih ažurirati svake tri godine.

19

Tabela 3. Razvojni problemi i potrebe u području zaštite okoliša

Razvojni problemi

Razvojne potrebe

Nema sistemskog i kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinih okolišnih komponenti

Statistički podaci iz područja zaštite okoliša nisu usklađeni s metodologijom EUROSTAT-a

Nedostaje fizička infrastruktura za praćenje kvalitete pojedinih okolišnih komponenti

Nedostatak saradnje svih učesnika u području zaštite okoliša (organizacije civilnog društva, struka, politika)

Prostorni plan na nivou USK nije usvojen

Kantonalni plan zaštite okoliša i plan zaštite okolišnih komponenti nije usvojen

Dotrajalost mreže vodosnabdijevanja i kanalizacijske mreže

Nizak stepen pokrivenosti stanovništva snabdijevanja pitke vode i priključenosti na kanalizacijsku mrežu

Kvaliteta vode iz lokalnih vodovoda nije pod nadzorom, septičke jame u prigradskim naseljima i ruralnim sredinama nisu propisno izgrađene

Otpadne vode se bez pročišćavanja ispuštaju u vodotoke

Velik broj ilegalnih odlagališta otpada i neizgrađenost zajedničkog regionalnog sanitarnog deponija

Pomiješanost komunalnog i ostalih vrsta otpada

Nisu izrađene karte buke

Nije uspostavljen sistem zaštite šuma od požara

Razviti sistem kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinačnih okolišnih komponenti i registar onečišćivača

Uskladiti sistem prikupljanja i obrade podataka s metodologijom EUROSTAT-a

Definirati vrstu i broj potrebnih mjernih jedinica (za praćenje kvalitete zraka, površinskih i podzemnih voda, mjerenje buke), planirati financijska sredstva za nabavu i institucionalna rješenja za mjerenje, izvještavanje i nadzor

Unaprijediti i jačati saradnju u području upravljanja politikom zaštite okoliša

Nastaviti proces izrade i usvajanja Prostornog plana USK

Dovršiti proces izrade i usvajanja plana zaštite okoliša i plan zaštite okolišnih sastavnica

Provoditi rekonstrukciju i modernizaciju vodosnabdijevanja i kanalizacijske mreže

Kontrolirati kvalitetu vode iz lokalnih vodovoda, te poštivanje minimalnih tehničkih standarda za septičke jame

Uvesti sistem pročišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja u vodotoke

Usvojiti plan upravljanja otpadom na kantonalnom nivou i donijeti općinske planove upravljanja otpadom i sanacije divljih odlagališta, izgraditi regionalni sanitarnog deponija

Raditi na kreiranju uslova za organizirano prikupljanje i zbrinjavanje ostalih vrsta otpada (medicinskog, animalnog, ambalažnog, elektronskog, građevinskog, industrijskog, opasnog i drugih vrsta)

Izraditi karte buke

Uspostaviti sistem zaštite šuma od požara

20

II SWOT analiza – zaštita okoliša i prirode

21

Snage

Slabosti

Dobar geografski položaj (na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa - Mediteran - Bliski Istok, izvrsno povezan sa Hrvatskom i time Zapadnom Evropom, te sa Sarajevom i ostatkom BiH)

Prirodni resursi – bogatstvo voda i šuma (kanton sa najviše vode)

Čista, nezagađena priroda

NP Una, sa prirodnim ljepotama pogodnim za razvoj turizma

Dobro organizirana priprema za postavljanje i implementaciju „vodne“ infrastrukture

Doneseni zakoni na kantonalnom nivou sa aspekta zaštite okoliša

Dobri uslovi za kvalitetno stanovanje (čist zrak, čist okoliš – Una i druge rijeke, parkovi)

Komunalna infrastruktura (postoji vodovodna instalacija, električne instalacije, telekomunikacije, komunalne službe)

Neiskorišteni prirodni resursi kao razvojni potencijal /vodni, šumski

Nepostojanje podataka i evidencije o zraku (kvalitet)

Loša implementacija većine zakonskih propisa o zaštiti okoliša

Neriješen sistem zbrinjavanja oborinskih voda

Neodgovarajuće zbrinjavanje otpada

Nedovoljna svijest građana o značaju očuvanja prirode i okoliša

Prilike Prijetnje

Dinamični razvoj selektivnih oblika (ruralni, sportski, eko, vitality i dr.) turizma

Rast potražnje za proizvodima eko i integralne poljoprivrede (zdrava hrana, organski proizvodi)

Korištenje fondova EU-a i drugih međunarodnih financijskih izvora za razvoj USK

Poticaji razvoju civilnog društva (međunarodne organizacije i fondovi)

Narušavanje okoliša djelovanjima izvan USK

Narušavanje zdravlja ljudi i ugroženost biljnih i životinjskih vrsta djelovanjima izvan USK

22

III Vizija i ciljevi zaštite okoliša i očuvanja prirode

23

Vizija razvoja USK

UNSKO-SANSKI KANTON JE EURO-REGIJA – SMARAGD BOSNE I HERCEGOVINE, PODRUČJE UGODNOG ŽIVOTA TEMELJENOG NA RAVNOMJERNOM ODRŽIVOM RAZVOJU

Vizija u sektoru zaštite okoliša i prirode

OČUVANI OKOLIŠ I PRIRODA U USK

Očuvanje prirodnih ljepota smaragda Bosne i Hercegovine i ostvarenje održivog razvoja doprinose razvoju USK. Zakonodavstvo zaštite okoliša je u znatnoj mjeri usklađeno sa pravnim naslijeđem Evropske unije – posebno u području upravljanja otpadom, no ključno je uložiti napore za nastavak ovog procesa. Također, potrebno je uvesti kontinuirano planiranje upravljanja okolišem, te uvesti nove sisteme upravljanja otpadom, vodama i zaštitom od buke. Očuvano zemljište, voda i zrak, te raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta razvojni su resurs USK. Kontinuirano senzibiliziranje, uključivanje i informiranje javnosti o okolišnim temama korak su ka očuvanju okoliša za generacije koje dolaze.

Ova vizija ostvaruje se kroz ciljeve: usklađivanje zakonodavstva sa EU legislativom za održivo korištenje resursa, osiguranje efikasnih instrumenata implementacije mjera zaštite okoliša, razvijanje ljudskih resursa za zaštitu okoliša i očuvanje prirode kroz uključenost javnosti u okolišne teme. Ciljevi su us vilosti ? usklađeni sa strateškimm dokumentima višeg nivoa.

CILJEVI MJERE

1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa

1.1. Uskladiti zakonodavni, planski i institucionalni okvir za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

2.1. Uspostaviti informacijski sistem za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, zemljište, biološka raznovrsnost)

2.2. Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora

3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

3.1. Osposobiti ljudske resurse za strateško planiranje u području zaštite okoliša i prirode

24

4. Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode

4.1. Informirati, educirati građane, privrednike i službenike o značaju očuvanja okoliša i prirode

5. Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

5.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

5.2. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu vodosnabdijevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

Usklađenost Vizije u području zaštite okoliša sa strateškim dokumentima višeg nivoa

USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠEG NIVOA

Strategija razvoja USK , 2014.- 2020.

Strategija razvoja BiH,

2010.-2020.

Evropa 2020

Strateški cilj br. 3 Strateški ciljevi Strateški ciljevi

Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

Održivi rast i razvoj Održivi rast

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju trećeg strateškog cilja su:

Potpuna usklađenost okolišnih zakona sa pravnim naslijeđem EU-a (100%)

Pokrivenost USK komunalnom infrastrukturom (organizirano prikupljanje otpada, vodovod i odvodnja) za 10%

Porast raspoložive električne energije iz obnovljivih izvora za 20%

25

IV Mjere za ostvarenje ciljeva u sektoru zaštite

okoliša

26

CILJ 1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa

MJERA 1.1. Uskladiti zakonodavni, planski i institucionalni okvir za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

CILJ MJERE Obezbjeđenje uslova za implementaciju zakona usklađenih sa evropskom regulativom.

SADRŽAJ Analiza postojećeg zakonodavstva

Iniciranje donošenja i izmjene postojećih

Izrada strateške planske dokumentacije

Izrada prostornog plana USK

Uspostaviti Centar za okoliš i energetsku efikasnost

Jačanje institucija u sistemu

Istražiti mogućnost prebacivanja sektora voda u sektor okoliša

Praćenje implementacije strategija

REZULTAT Osigurani temelji za provođenje mjera zaštite okoliša i prirode.

RAZVOJNI EFEKAT Uređena zakonska legislativa, koja otvara mogućnost za nesmetanu implementaciju svih oblasti razvoja.

INDIKATORI ZA PRAĆENJE

OSTVARENJA MJERE

Broj podzakonskih akata

Donesena strategija zaštite okoliša i prirode

Donesen prostorni plan USK

Osnovan Centar za okoliš i energetsku efikasnost

Povećanje stepena implementacije zakona (periodično)

Povećana učinkovitost aktivnosti u sektoru zaštite okoliša

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, općine, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, Ministarstvo privrede USK, NVO, privatni sector

KORISNICI Javni i privatni sektor, NVO

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 100.000 KM Budžet USK: 50.000 KM Ostali izvori: 50.000 KM

PERIOD PROVOĐENJA MJERE

2014.-2016.

27

CILJ 2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode prirode

MJERA 2.1.Uspostaviti informacijski sistem za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, zemljište, biološka raznovrsnost)

CILJ MJERE Efikasno upravljanje okolišem USK, omogućavanje monitoringa stanja komponenti okoliša.

SADRŽAJ Prikupiti sve informacije o okolišu

Uspostaviti bazu zagađivača prema EUROSTATU

Edukacija zaposlenih

Osigurati opremu za prikupljanje informacija

Osigurati kontinuirano prikupljanje informacija

Osigurati praćenje stanja okoliša

Osigurati dostupnost informacija široj javnosti

REZULTAT Formiran informacijski sistem o okolišu.

RAZVOJNI EFEKAT Kontinuirano praćenje stanja okoliša, kvalitetna baza podataka, osiguranje podloge za provođenje mjera zaštite i informirana javnost o stanju okoliša.


OSTVARENJA MJERE

Broj tijela uključenih u prikupljanje informacija o okolišu

Nabavljena oprema za prikupljanje informacija

Broj obavljenih monitoringa

Broj upita/odgovora za informacije

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, općine, NVO, privatni sektor, NP Una, zavodi, obrazovne institucije, mediji, Privredna komora USK

KORISNICI Svi važni akteri

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2017.

28

CILJ 2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

MJERA 2.1.Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora

CILJ MJERE Spremnost za apliciranje prema domaćim i međunarodnim institucijama.

SADRŽAJ Prikupiti projektne ideje i obraditi ih

Napraviti bazu projekata

Staviti iste on-line (web site)

Stvoriti uslove da se ista redovno ažurira

Educirati zaposlene za rad na međunarodnim projektima

REZULTAT Uspostavljena baza podataka i stavljena zainteresiranim stranama na raspolaganje.

RAZVOJNI EFEKAT Olakšano apliciranje prema domaćim i međunarodnim donatorima i stvorena mogućnost za stvaranje partnerstva.


OSTVARENJA MJERE

Broj projekata

Broj projekata koji su implementirani

Broj zaposlenih educiranih za rad na međunarodnim projektima

Broj projekata na web stranici

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općine, ostale javne institucije, Privredna komora USK

KORISNICI Stanovništvo USK

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014. – 2016.

29

CILJ 3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

MJERA 3.1. Osposobiti ljudske resurse za strateško planiranje u području zaštite okoliša i prirode

CILJ MJERE Stvoreni ljudski resursi osposobljeni za pripremu i provođenje programa i projekata ekonomske održivosti u oblasti okoliša.

SADRŽAJ Utvrditi ciljne grupe i okvirni broj onih koje treba educirati

Definirati – izabrati način osposobljavanja ciljnih grupa

Provesti proceduru izbora agencija koja će provoditi edukaciju

Pristupiti edukacijama po ciljnim grupama

Uključiti obrazovne institucije u sve procese

REZULTAT Postojanje dovoljnog broja osposobljenih za pripremu i provođenje projekata u oblasti okoliša i uključenje istih u te procese i aktivnosti.

RAZVOJNI EFEKAT Kvalitetni okolišni projekti se kontinuirano izrađuju i provode.


OSTVARENJA MJERE

Definirane ciljne grupe

Utvrđeno kojom metodom će se obuka provoditi

Provedena procedura izbora aktera edukacija

Provedena edukacija u zadanom vremenskom okviru (broj edukacija)

Obrazovne institucije uključene u proceduru

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, mediji, NVO-i, Privredna komora USK

KORISNICI Javne institucije, privredni subjekti, NVO-i

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2016.

30

CILJ 4. Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode

MJERA 4.1. Informirati, educirati građane, privrednike i službenike o značaju očuvanja okoliša i prirode

CILJ MJERE Podići svijest o značaju očuvanja okoliša i prirode primjenom različitih metoda ovisno o ciljnim grupama.

SADRŽAJ Utvrditi način i metoda za sistemski pristup informiranju o educiranju ciljnih grupa

Usvojiti zajednički pristup provođenju aktivnosti i educiranja na nivou kantona

Odrediti aktere i usvojiti vremenski okvir aktivnosti

Obezbjediti tehničku komponentu i ljudske kapacitete za provođenje aktivnosti

REZULTAT Uspostavljen sistem informiranja i edukacije građana, privrednika, službenika na nivou kantona i započela edukacija i ostvaren kontinuitet u informiranju.

RAZVOJNI EFEKAT Broj građana, privrednika, službenika koji su informirani i educirani o značaju zaštite okoliša je povećan za 20% za izabrani vremenski rok i svoja znanja i informacije koriste svakodnevno.


OSTVARENJA MJERE

Izabrana metoda informiranja i educiranja

Usvojene procedure i postupci

Informirani akteri, stvorene obaveze i utvrđen vremenski okvir

Obezbjeđeni tehnički uslovi i ljudski kapaciteti

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliš USK, Mediji po izboru, ostala ministarstva, NVO, JP poduzeća, Privredna komora USK

KORISNICI Zaposleni u upravi, privredni subjekti, udruženja građana, NVO-e, učenici

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 50.000 KM Budžet USK:20.000 KM Ostali izvori: 30.000 KM


2014.-2015.

31

CILJ 5. Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

MJERA 5.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

CILJ MJERE Unaprijediti postojeći sistem upravljanja otpadom

SADRŽAJ Dovršetak i provođenje Plana upravljanja otpadom za USK

Izrada planova upravljanja otpadom na nivou općina

Odluka i realizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom

Izrada studijsko – projektne dokumentacije za Regionalni centar za upravljanje otpadom

Sanacija nesanitarnih deponija i divljih odlagališta

Tehničko i institucionalno jačanje kapaciteta Ministarstva GPUZO, JKP-a i JP REG DEP

Kontinuirano podizanje svijesti javnosti putem informiranja, edukacije i promocije o upravljanju otpadom

REZULTAT Uspostavljen efikasan sistem zbrinjavanja otpada koji garantuje potpunu zaštitu okoliša i razvoj USK na principima održivog razvoja

RAZVOJNI EFEKAT Osigurana podloga za upravljanje otpadom u skladu sa EU standardima


OSTVARENJA MJERE

Količina otpada koji se koji se odlaže na deponiji

Pokrivenost USK organiziranim prikupljanjem otpada

Dovršen plan upravljanja otpadom USK

Izrađeni planovi upravljanja otpadom na nivou općina

Izgrađen Regionalni centar za upravljanje otpadom

Broj saniranih divljih / nesanitarnih odlagališta

Broj novih reciklažnih dvorišta i eko-otoka

Broj i vrsta nabavljene tehničke opremljenosti JKP-a

Broj informacijskih kampanja i edukacija za građane

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine, ostale općinske i kantonalne institucije, JKP-I i JP REG DEP


OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 10.000.000 KM Budžet USK: 4.000.000 KM Ostali izvori: 6.000.000 KM


2014. – 2016.

32

CILJ 5. Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

MJERA 5.2. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu vodosnabdijevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

CILJ MJERE Unapređenje kvalitete vršenja komunalnih djelatnosti sa aspekta individualne i zajedničke komunalne potrošnje

SADRŽAJ Izrada i provođenje Plana upravljanja vodama za USK

Izrada i provođenje Programa nadzora kvalitete vode iz lokalnih vodovoda

Izrada i provođenje plana rekonstrukcije postojećih sistema

Izgradnja nove vodovodne mreže i sanacija stanja postojeće

Priprema programa i projekata za zbrinjavanja otpadnih voda

Priprema programa i projekata za ostale sastavnice komunalnih djelatnosti

REZULTAT Uspostavljen efikasan sistem pružanja komunalnih usluga građanima koji garantuje potpunu zaštitu okoliša i razvoj USK na principima održivog razvoja

Uvedena kontrola kvalitete vode iz lokalnih vodovoda

Rekonstruirani postojeći vodovodni sistem

Proširena vodovodna mreža i sanirano postojeće stanje

Zaštita podzemnih i površinskih voda i povećanje kvalitete života stanovnika USK

RAZVOJNI EFEKAT Voda za piće zdravstveno ispravna dostupna svim građanima, povećanje kvalitete života stanovnika USK, zaštita podzemnih i površinskih voda


OSTVARENJA MJERE

Broj donesenih pojedinačnih planova za pojedine sastavnice komunalnih djelatnosti i otpada

Broj oboljenja prouzrokovanih koji uzrok imaju u zagađenom okolišu

% pokrivenosti stanovništva USK vodoopskrbnim sistemom

Dužina novoizgrađene mreže vodosnabdijevanja

Broj novoizgrađenih građevina vodosnabdijevanja u sistemu

Dužina rekonstruirane vodovodne mreže

Broj provedenih analiza kvalitete vode

Broj izgrađenih sistema javne odvodnje

Dužina sistema javne odvodnje

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općine, ostale općinske i kantonalne institucije


OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 45.000.000 KM Budžet USK: 10.000.000 KM Ostali izvori: 35.000.000 KM


2014. – 2016.

33

V Operativni program – sektor okoliš

34

OPERATIVNI PROGRAM 2014.-2016.

Br. Mjera Projekt Veza sa Ciljem Sektor Nositelji Period

implementacije Planirana sredstva

2014 2015 2016

1.1. Uskladiti zakonodavni, planski i institucionalni okvir za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

- Izrada (dovršetak) prostornog plana USK - Izrada Plana zaštite okoliša USK


Zaštita okoliša Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša

2014.-2016. 33.333 + 16.666

33.333+ 16.666

33.333+ 16.666

2.1. Uspostaviti informacijski sustav za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, tlo, biološka raznolikost)

- Uspostava baze zagađivača - Edukacija uposlenika



2014.-2017. 62.500 62.500 62.500

2.2 Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora

- Prikupljanje projektnih ideja u bazu projekata - Educirati rad uposlinika za rad na međunarodnim projektima



2014.-2016. 53.333 53.333 53.333

3.1. Osposobiti ljudske resurse za strateško planiranje u području zaštite okoliša i prirode

- Utvrditi ciljne grupe i okvirni broj uposlenika koje treba educirati

- Edukacija službenika u sektoru zaštite okoliša za strateško planiranje



2014.-2016. 16.666 16.666 16.666

4.1. Informirati, educirati građane, privrednike, službenike, o značaju očuvanja okoliša i prirode

- Utvrditi i usvojiti način, metodu i zajednički pristup informiranja na nivou USK



2014.-2015. 25.000 25.000 25.000

5.1.

Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

Projekat uspostave Regionalnog centra za upravljanje otpadom Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

Zaštita okoliša

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša JP REG DEP Općine

2014.-2020. 1.428.571 4.000.000 4.000.000

5.2.

Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu vodosnabdijevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

Izrada plana i provedba upravljanja vodama USK Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

Zaštita okoliša Ministarstvo PVŠ 2014.-2020. 6.428.571 6.428.571 6.428.571

Unsko-sanski kanton STRATEGIJA RAZVOJA KOMUNALNIH...

Documents

Transcript of Unsko-sanski kanton STRATEGIJA RAZVOJA KOMUNALNIH...