Univerzitet u Zenici Mašinski fakultet 2013/Ispitivanje mosnih dizalica... · mosne dizalice na...

ISPITIVANJE MOSNIH DIZALICA

Osnove i primjeri

Radila: Mentor:

Etjena Džinić, 5918/09 doc.dr.sc.Samir Lemeš

Univerzitet u Zenici

Mašinski fakultet

Ispitivanje mosnih dizalica 2013/2014

2

SADRŽAJ

SADRŽAJ ................................................................................................................................................. 2

1. UVOD ................................................................................................................................................... 3

2. OSNOVNA PRAVILA I UPUTE ......................................................................................................... 4

3. POSTUPAK ISPITIVANJA ................................................................................................................. 5

4. GDJE GLEDATI? ................................................................................................................................. 9

5. ŠTA UZROKUJE OŠTEĆENJA? ...................................................................................................... 13

6. MODEL MOSNE DIZALICE ............................................................................................................ 16

7. PRIMJERI ........................................................................................................................................... 22

8. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................... 27

LITERATURA ........................................................................................................................................... 28

PRILOG 1 ................................................................................................................................................... 29

PRILOG 2 ................................................................................................................................................... 35


3

1. UVOD

Kada je riječ o mašinskoj industriji nikada se ne može dovoljno staviti naglasak na pravilnu izradu,

montažu i redovnu inspekciju svih krucijalnih elemenata. Svaki nemar može dovesti do

katastofalnih posljedica, novčanih gubitaka i ljudskih žrtava. Zbog ovih činjenica je proces

ispitivanja strogo uređen pravilnicima, zakonskim odredbama i zahtijeva angažovanje stručnog

kadra.


4

2. OSNOVNA PRAVILA I UPUTE

Zašto se vrši ispitivanje?

Pregledi i ispitivanja se prvenstveno vrše kako bi zaštitili svo osoblje koje se nalazi u blizini mosne

dizalice, odnosno kako bi se spriječio otkaz nekog dijela i na taj način ugrozio ne samo radnike,

nego i ostalu opremu koja se nalazi u blizini. Redovnim i ispravnim pregledima se doprinosi

općenito većoj sigurnosti, boljoj radnoj sredini, poboljšava se produktivnost i produžava radni

vijek opreme.

Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice

U BiH, polaznu tačku predstavlja PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA

DIZALICE (SL br. 65/91), koji daje detaljne upute vezane za izradu ,montažu i isptivanje dizalica,

te je zakonski obavezno poštovanje svih članaka. Neki od bitnijih članaka koji detaljno opisuju

način provjere i ispitivanja dizalica nalaze se u Prilogu 1.

Dokumentacija

Dokumentacija o pregledu i ispitivanju se u osnovi sastoji od osnovnih podataka o dizalici i njenim

sastavnim dijelovima, normativnim osnovama, tehničkoj dokumentaciji i tehničkim

karakteristikama dizalice,proceduri, nalazu pregleda i ispitivanja dizalice, te konstantaciji o tome

da li su ispunjeni sve propisane mjere i normative zaštite na radu, uz eventualne primjedbe.

Interval pregleda

Prema intervalu pregleda i ispitivanja, razlikujemo dnevni, sedmični, mjesečni, godišnji i

generalni.

Većinom se radi o rutinskim pregledima, pogotovo kada je riječ o dnevnim i sedmičnim

pregledima, gdje se obraća pažnja na dijelove koji su bitni za rad i sigurnost same dizalice i

radnika, kao što je pregled vozne staze (da li je slobodna), električne, hidraulične i pneumatske

instalacije, ispravnost kočnica,... Ukoliko dizalica radi u teškim uvjetima, u slučaju remonta nekih

njenih dijelova i slično, po potrebi, radi se detaljno ispitivanje dizalice u skladu sa važećim

zakonskim odredbama, pravilnicima, tehničkim normativima i standardima, od kojih su neki

navedeni u Prilogu 2, i koji važe za svaki periodični pregled i ispitivanje dizalice.

Prvi/periodični pregled i ispitivanje (Članak 135.)

Pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme prije puštanja u rad , generalni pregled i

ispitivanje te izvanredni pregled i ispitivanje sastoje se iz detaljnog pregleda svih uređaja, opreme

i dijelova, nosive konstrukcije i dizalične staze, ispitivanja svih električnih i sigurnosnih uređaja,

ispitivanja svih mehanizama dizalice pri radu bez i sa opterećenjem (statičko i dinamičko

ispitivanje), provjere stabilnosti, mjerenja naprezanja, brzine i ugiba konstrukcije, u skladu sa

Člankom 135.


5

3. POSTUPAK ISPITIVANJA

Ispitivanje dizalice sastoji se iz niza različitih vrsta ispitivanja, kao što su vizualno ispitivanje,

ultrazvučno ispitivanje, ispitivanje mjernim trakama, i sl. u zavisnosti od toga da li se npr. traže

vidljiva površinska oštećenja nastala preopterećenošću konstrukcije ili se pregledaju zavari na

odgovornim mjestima pa se koristi neka druga metoda. Iako je postupak standardizovan, veliku

ulogu igra i stručnost tima koji vrši ispitivanje, odnosno dolazi do izražaja iskustvo koje pomaže

inženjerima kako bi lakše i brže pronašli strukturalna oštećenja i dijelove sklone otkazu.

Pripreme za ispitivanje

Kako bi se izvršilo kvalitetno ispitivanje, moraju se izvršiti određene pripreme, sve u zavisnosti

od toga o kakvom se postrojenju radi i kakvi su uslovi rada. Posebna pažnja se posvećuje

sigurnosti.

Mjere sigurnosti:

-svi radnici/inženjeri koji vrše ispitivanje moraju da nose potrebnu zaštitnu opremu

-svi radnici koji se kreću u blizini dizalice moraju biti obaviješteni o provođenju ispitivanja

-ukoliko se u hali nalazi više dizalica koje rade u vrijeme ispitivanja, mora se osigurati dovoljan

prostor za ispitivanje i osigurati da neće doći do sudara

-osim ukoliko nije nužno, trebaju se isključiti svi dovodi električne energije; u suprotnom se mora

obavijestiti osoblje da je napajanje uključeno

- dizalica bi se trebala izdvojiti na dobro osvijetljeno, prozračno i prostrano mjesto , ukoliko je to

moguće

-ako je riječ o postrojenju koje radi u uslovima visokih temperatura, jako je teško vršiti ispitivanje

(zagrijana konstrukcija, teško za disati,...) , te se može desiti da se izdvoji manje vremena nego je

zapravo potrebno, zbog čega se preporučuje da se ispitivanje vrši uvečer ili rano ujutro, kada su

temperature manje, ili kada je vrijeme lošije, tj hladnije.

Čišćenje površina

Površina dizalice bi trebala biti očišćena prije nego se počne sa ispitivanjem. Za dizalice koje rade

u teškim uslovima, često je da strukturni elementi budu prekriveni debelim slojem prašine i drugih

onečišćenja. Takve površine mogu indicirati i dugoročno zanemarivanje, odnosno rijetke preglede.

Tokom vremena, akumulirana prljavština se jako stvrdne, zbog čega je potrebno mehaničko

čišćenje površina. Na osnovu vrste i količine nečistoća se bira način pripreme površin i oprema

potrebna za to. Uglovi tj mjesta spajanja elemenata su od velikog interesa, pa se moraju temeljito

očistiti. U ekstremnim slučajevima, koristi se pneumatsko pjeskarenje. S obzirom da je najčešće

nemoguće očistiti čitavu konstrukciju, postaje još važnije da inženjer zna GDJE da traži

oštećenja, pa s time I koju površinu da pripremi.


6

Šta jedna dizalica mora da posjeduje?

Fabrička tablica mora biti na vidljivom mjestu, sa fabričkim brojem dizalice, naznačenim

podacima o nazivu proizvođača, nazivnoj nosivosti dizalice i godini izrade. Vizuelnim pregledom

se ustanovljava da li je noseća konstrukcija dizalice u ispravnom stanju, kao i da li je stanje AKZ

zadovoljavajuće.

Mora postojati mehanička zaštita svih pogonskih uređaja, obrtnih ili pokretnih dijelova dizalice,

kako u pogledu pristupa rukovaoca, tako i sa aspekta kontakta sa teretom. Svi zaštitni mehanizmi

moraju biti u funckionalnom stanju i bez oštećenja.

Ugrađena zvučna signalizacija za upozorenja pri radu mora biti u ispravnom stanju.

Provjeravaju se sva užad, da li su adekvatno pričvršćena, ispravna i neoštećena, da li se dobro

namataju na doboš i da li dobro premataju preko koturova

Pogonski mehanizam za dizanje tereta (vitlo) mora posjedovati sigurnosnu kočnicu koja

automatski dejstvuje čim se prekine strujno kolo pogona mehanizma za dizanje, odnosno spuštanje

tereta.

Na krajevima šinske staze dizalice, na veznim nosačima, na krajevima šinske staze voznog vitla,

kao i na konstrukciji voznog vitla moraju da se nalaze metalni odbojnici.

Dizalica mora da ima sigurnosne uređaje za automatsko zaustavljanje pogona isključenjem

struje (krajnji isključivač-graničnik) i to na mehanizmima za dizanje i spuštanje tereta, za kretanje

kompletne mosne dizalice, kao i za kretanje voznog vitla. Krajnji isključivač na mehanizmu za

kretanje mosne dizalice trebao bi biti podešen tako da isključi pogon elektromotora u trenutku kad

je odbojnik dizalice udaljen najmanje za polovinu puta potrebnog za kočenje dizalice pri kretanju

normalnom brzinom.


7

Procedura ispitivanja

Prvo se vrši uvid u postojeću projektnu dokumentaciju, te vizuelni pregled sklopova, podsklopova

i elemenata mosne dizalice.

Vrši se probno dizanje tereta u krajnji gornji položaj, čime se provjerava isključenje sistema

pogona dizanja sa krajnjim prekidačima.

Slika 1. Mjerni senzor postavljen na kuku [2]

Postavljaju se mjerni senzori deformacije na kuku, te senzori ugiba na sredini raspona dizalice,

kako bi se provjerio rad krajnjeg isključivača pogona dizanja. Dokumentuje se visina na kojoj je

isključivač reagovao.

Statičko ispitivanje-vrši se sa ispitnim teretom koji odgovara situaciji 1,25Q. Teret se drži na

visini od 10cm od tla u trajanju od 10 minuta, pri čemu se mjeri vrijednost sile opterećenja i ugiba

glavnog nosača dizalice. Teret se zatim spušta, odnosno sistem se rasterećuje. Prilikom spuštanja

tereta provjerava se sistem kočenja pogona dizanja. Pomoću odgovarajućeg mjernog sistema i

softvera se dokumentuju izmjerene veličine napona/sile opterećenja i ugiba uzdužnog nosača

mosne dizalice na mjestu najvećeg opterećenja sredine raspona (prikaz u vidu dijagrama).


8

Slika 2. Ispitivanje sa probnim teretom[2]

Za kritičnu vrijednost ugiba, ukoliko ona nije definisana u proračunskoj dokumentaciji, uzima se

odnos L/1000, gdje vrijednost izmjerenog ugiba mora biti manja od kritične vrijednosti.

Dinamičko ispitivanje- ispitivanje teretom težine 1,1Q. Vrši se podizanje tereta, pomjeranje pri

maksimalnoj brzini dizalice, zaustavljanje tereta, mirovanje, te ponovno povratno kretanje dizalice

i spuštanje tereta. Prilikom dinamičkog ispitivanja ne smije doći do otkaza bilo koje vrste, svi

pogonski i zaustavni, odnosno sigurnosni mehanizmi moraju ispravno funkcionisati. Ne smije doći

do bilo kakvog oblika trajne deformacije osnovne noseće konstrukcije dizalice i njenih pojedinih

elemenata.


9

4. GDJE GLEDATI?

U suštini, sve mosne dizalice su konstrukcijski iste ili slične, tako da se može generalno govoriti

o mjestima koja su sklona oštećenju i otkazu. Potrebno je da osoba zadužena za ispitivanje

posjeduje znanje o otpornosti materijala, kako bi lakše identifikovala ta mjesta.

Vozno vitlo

Gdje? Šta?

1 Mjesta spajanja nosača ili gdje se nalaze ukrute Zavari

2 Ivice nosača na koje su spojene sa koturovima Ishabane, istrošene površine i erozija

površina u kontaktu sa kablovima

3 Glavni nosači-mjesto spoja Zavari; izvijanje metala usljed razlike u

debljini uzdužnog i poprečnog nosača

4 Nosač kotura Zavari

5 Ostali nosači Zavari

6 Okvir voznog vitla:mjesta spajanja nosača Zavari i krivljenje osnovnog metala

7 Sklop točkova i nosača Zavari i ukrute-pukotine u uglovima

8 Mjesta gdje se nalaze odbojnici Vijčane veze-odvrtanje;krivljenje

metala

9 Ostali dijelovi spojeni zavrtnjima Vijčane veze-odvrtanje

10 Nosač sistema za dizanje Bilo kakva oštećenja usljed dizanja,

pukotine ili savijanje metala

11 Nosač pogona za dizanje Pukotine u uglovima ili

žljebovima;provjeriti zavare na mjestu

spoja glavnog nosača(okvira) i nosača

pogona

12 Podupirači sistema za dizanje Pukotine u uglovima ili

žljebovima;provjeriti zavare

13 Nosač vratila Pregledati nosač i zavare

14 Oslonci za bubanj Provjeriti zavare i osnovni metal na

spoju nosača i oslonca


10

Slika 3. Vozno vitlo-pogled odozdo[3]

Slika 4. Vozno vitlo[3]


11

Vozna staza

Usljed prelaska točkova preko šine, dolazi do blagog ugiba direktno ispod točkova, sa obe strane

voznog vitla. Na dijelovima šine preko koje trenutno ne prelaze točkovi javlja se sila reakcije koja

krivi šinu u suprotnom smjeru, tj gura je prema gore. Zbog zamora materijala i prevelikih sila može

doći do pucanja zakovanih i zavarenih spojeva.

Slika 5. Ugib vozne staze[3]

Može doći i do erozije samog materijala nosača, naročito u uslovima velike vlažnosti. Erozija se

javlja zbog puzanja slojeva materijala u kontaktu, pri prelasku točkova preko šine, kao i nosača

na kojem se nalazi vozna staza. Ovo je zapravo proces koji se ne može izbjeći i može proći i

nekoliko godina dok gubitak materijala ne postane vidljiv.

Slika 6.Karakteristična mjesta koja se provjeravaju[3]


12

Provjeravaju se zakovani spojevi, vijčane veze, kao i svi zavareni spojevi. Često dolazi do pucanja

zakovica i ukruta na spoju dva nosača zbog ugiba. Provjeravaju se vijci oko kojih se također mogu

pojaviti pukotine.

Vijčane veze

Pločice za spajanje se najčešće pričvršćuju vijcima, pa im se zbog njihove velike zastupljenosti

mora pri ispitivanju posvetiti velika pažnja.

Slika 7. Vijčane veze-mjesta sklona pukotinama[3]

Najvažnije je da vijci moraju biti pravilno pritegnuti i neoštećeni. Kako bi se to provjerilo, prvo se

vijci podmažu, te se odgovarajućim ključem pokušaju dotegnuti. Ukoliko se pomjeri bilo vijak

bilo matica, mora se dodatno pregledati. Vijak se temeljito očisti, te se vizuelno ispita. Na njemu

ne smiju biti nikakva vidljiva oštećenja navoja, pukotine, trošenje, izduženje ili iskrivljenje.

Slika 8. Oštećeni vijak [5]


13

5. ŠTA UZROKUJE OŠTEĆENJA?

Pritisak, zatezanje, savijanje

Mosna dizalica se u osnovi sastoji od niza čeličnih nosača koje možemo smatrati prostim

gredama. Prema slici možemo primjetiti da je donji dio grede opterećen na zatezanje, a gornji na

pritisak, pa zbog toga tražimo pukotine u zoni pritiska i na krajevima gdje se spajaju glavni i

poprečni nosači. Pukotine u zoni pritiska ne propagiraju, za razliku od pukotina gdje je materijal

opterećen na zatezanje.Brzina propagacije većinom nije velika, ali zavisi od opterećenja i broja

radnih ciklusa.

Slika 9. Opterećenje grede[3]

Smicanje

Smicanje najlakše možemo pojasniti kao tendenciju slojeva materijala da „kližu“ jedan preko

drugog. Sila smicanja javlja se prilikom rezanja papira makazama, npr. ili ako imamo nekoliko

greda naslaganih jednu na drugu, i primjenimo pritisak sa gornje strane, doći će do ugibanja, ali i

do relativnog pomjeranja površina usljed sile smicanja koja se javlja.

Zone smicanja najveće su na krajevima greda, zbog čega je lom usljed smicanja najčešće

neočekivan i katastrofalan. Do loma može doći kod vijčanih veza i zavara, gdje se smicanje javlja

u kombinaciji sa zatezanjem/pritiskom.

Slika 10. Razlika između čistog zatezanja i zatezanja u kombinaciji sa smicanjem


14

Ugib

Često se smatra da se veliki ugib javlja kod slabih materijala, što je zapravo pogrešno, jer je ugib

zapravo posljedica izduženja i/ili sabijanja materijala. Stvarna deformacija koja uzrokuje vidljivi

ugib je premala da bi se mogla vidjeti golim okom, jer se lokalna deformacija u vidu izduženja ili

sabijanja mjeri u mikronima, ali je kumulativni efekat vidljiv kao ugib. Greda zauzima

karakterističan „zdjeloliki“ oblik, jer se dužina gornjih vlakana smanjuje, a donjih povećava, što

je naravno posljedica zatezanja/pritiska vlakana.

Slika 11. Ugib voznog vitla

Izvijanje

Neke vidljive deformacije/ugibi su posljedica izvijanja grede, odnosno usljed prevelikog pritiska

kod greda, a kod limova usljed prevelikog smicanja. Izvijanje se kod limova javlja u vidu

„talasanja“ materijala i pojave ispusčenja, a kod ravnih greda poprima „zdjeloliki“ oblik.

Zavari

Općenito, zavarivanje stvara unutrašnje naprezanje, dvoosno ili troosno, jer se prilikom hlađenja

zavara materijal skuplja.

Slika 12. Mjesto spajanja više zavara-uglovi[3]


15

Jako je bitno gdje se zavar nalazi i koji je materijal u pitanju. Konstrukcioni čelik je veoma

duktilan, odnosno ima izraženu granicu razvlačenja, pa će sporije doći do loma. No, ukoliko

čelik opteretimo biaksijalno ili triaksijalno , on postaje veoma krt materijal. Zbog toga su uglovi

najopasnija mjesta koja se obavezno moraju provjeriti zbog najvećeg naprezanja i najveće šanse

za lom.

Dodaci stvaraju diskontinuitet

Promjena geometrije u mnogome utiče na otpornost i dugotrajnost elemenata, usljed faktora

koncentracije napona, zbog čega se posebna pozornost poklanja dodacima u vidu pločica ili pak

mjesta gdje se spajaju dva nosača, i gdje dolazi do nagle promjene geometrije.

Ono što dodatno smanjuje otpornost jeste činjenica da se na takvim mjestima najčešće upotrebljava

tačkasto zavarivanje, gdje zbog brzog hlađenja materijal postaje tvrd, krt i sklon pucanju.

Slika 13. Mjesto koncentracije naprezanja je mjesto gdje najčešće dolazi do stvaranja

pukotina[3]


16

6. MODEL MOSNE DIZALICE

U cilju što potpunijeg i jednostavnijeg shvatanja procesa ispitivanja mosnih dizalica, u suradnji

sa doc.dr.sc.Fuadom Hadžikadunićem, napravljen je model mosne dizalice, na kojem su vršena

osnovna ispitivanja-statička i dinamička, uz pomoć odgovarajućih mjernih senzora. Potrebno je

napomenuti da su postojala izvjesna ograničenja u smislu dostupnog materijala za izradu, no ipak

model posjeduje sve elemente potrebne za adekvatno ispitivanje.

Osnovni gabariti modela dizalice:

- Raspon dizalice: 975 [mm]

- Poprečni nosač napravljen je od profila 25x60 [mm]

- Glavni nosač od profila 60x40 [mm]

Slika 14. Model mosne dizalice


17

KORIŠTENA OPREMA ZA MJERENJE

U smislu mjerenja tehničkih veličina i praćenja promjena na konstrukciji korišteni su

odgovarajući senzori: davač ubrzanja METRIX 436, davač pomjeranja WA 100 i senzor sile

U2B 10kN. Akvizicija podataka je vršena pomoću mjernog sistema ''Spider 8-55'', a dobiveni

podaci procesuirani pomoću softvera ''Catman 5.0 Professional''. Sva oprema je proizvođača

HBM Germany.

Slika 15. Postavka mjernih senzora pomoću softvera Catman 5.0 Professional

1.STATIČKO ISPITIVANJE DIZALICE ispitnim opterećenjem 1,25Q

Prvenstveno se vrši statičko ispitivanje, pri kojem su korištena ukupno tri senzora-davač ubrzanja,

davač pomjeranja i davač sile.

Davač ubrzanja je postavljen na voznom vitlu.

Slika 16. Davač ubrzanja


18

Davač pomjeranja je postavljen na posebnom postolju, koje je podešeno tako da se nalazi na sredini

raspona, gdje se i očekuje najveći ugib konstrukcije. Davač sile je ovješen na voznom vitlu.

Slika 17. Senzori sile i pomjeranja

Teret se sistemom preko doboša i kotura diže na visinu od 10cm iznad tla i drži se u tom položaju

10 minuta. Na taj način se preko senzora sile mjeri teret kojim je dizalica opterećena kako bi se

dokazalo da je riječ o teretu 1,25Q.

REZULTATI 1

Mjerenjem je dokazano da je riječ o teretu nazivne težine od 624gr, odnosno ispitnom opterećenju

od 780gr.

Zbirni dijagram statičkog ispitivanja sa opterećenjem 1,25 Q

-0,4

-0,3

-0,2

-0,1

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0 5 10 15 20 25 30 35 40

Vrijeme, s

Ubrzanje, m/s2

Pomjeranje, mm

Sila, kN


19

REZULTATI 2

Upotrebom istog tereta mjerimo ubrzanje i pomjeranje u cilju PRIGUŠENJA. Sistem se dakle

optereti jednakim teretom koje se zatim uklanja, te se vrši očitavanje senzora pomjeranja i

ubrzanja.

Zbirni dijagram dinamičkog ispitivanja sa prigušenjem

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18

Vrijeme, s

Ubrzanje, m/s2

Pomjeranje, mm

Sila, kN

Ubrzanje, m/s2

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

8 8,5 9 9,5 10 10,5 11 11,5 12

Vrijeme, s


20

Najveće pomjeranje pokazuje ugib konstrukcije od 0,16mm.

2.DINAMIČKO ISPITIVANJE sa teretom 1,1Q

Konstrukcija se optereti sa ispitnim opterećenjem koje odgovara 1,1Q nazivne vrijednosti. U

našem slučaju riječ je o teretu težine 660gr.. Koriste se senzor sile i davač ubrzanja.

Slika 18. Davač ubrzanja postavljen na kraju glavnog nosača

Pomjeranje, mm

-0,18

-0,16

-0,14

-0,12

-0,1

-0,08

-0,06

-0,04

-0,02

0

0,02

8 8,5 9 9,5 10 10,5 11 11,5 12

Vrijeme, s


21

Pri dinamičkom ispitivanju se vršilo podizanje tereta, pomjeranje dizalice i voznog vitla, kao i

njihovo vraćanje u prvobitni položaj, te spuštanje tereta, odnosno rasterećenje sistema.

Dijagram ubrzanja nam pokazuje kako pomjeranje same dizalice i vitla utiče na konstrukciju.

Prvi dio, sa manjim ubrzanjem pokazuje pomjeranje voznog vitla, dok veći i izraženiji dio

pokazuje pomjeranje mosne dizalice.

Zbirni dijagram dinamičkog ispitivanja sa teretom 1,1 Q

-0,4

-0,3

-0,2

-0,1

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

Vrijeme, s

Ubrzanje, m/s2

Pomjeranje, mm

Sila, kN


22

7. PRIMJERI

Slika 19. Dio u središtu koji je dodan kako bi se povećao raspon[3]

Slika 20. Dio sa prethodne slike, uvećan spoj gdje je dodan središnji dio; Lom je nastao na uglu-

triaksijalno naprezanje u kombinaciji sa tačkastim zavarom[3]


23

Slika 21. Početak pukotine je najvjerovatnije na dijelu gdje je dodan još jedan zavar[3]

Slika 22. Tačkasto bušenje na kraju pukotine može spriječiti daljnju propagaciju pukotine i time

produžiti vijek trajanja dijela[3]


24

Slika 23. Dio čelične šipke je odrezan, kako bi se napravilo mjesta za cijevi. Prilikom rezanja,

stvorio se mali otvor u materijalu, odnosno pukotina koja je zatim propagirala sve do nosača[3]

Slika 24. Pukotina nastala na mjestu nagle promjene geometrije, gdje se spaja nekoliko

zavara[3]


25

Slika 25. Mjesta gdje najčešće dolazi do pukotina[3]


26

Slika 26. Mjesta gdje najčešće dolazi do pukotina[3]


27

8. ZAKLJUČAK

“Let us first understand the facts and then we may seek the cause.”

-Aristotle

Da bi čovjek nešto uradio dobro, najprije mora da razumije osnovu, da zna odgovor na pitanje

“Zašto?”. Pravilno i opširno predznanje je polazna tačka za svaki posao, pa tako i kada je riječ o

ispitivanju. Ukoliko se vodimo pretpostavkom da je konstrukter, odnosno firma zadužena za izradu

projekata, proizvodnje i montaže mosnih dizalica adekvatna i renomirana, posao inženjera je

uveliko olakšan, jer se ne moraju uzimati u obzir nepredviđeni problemi koji bi se u protivnome

mogli javiti. Razumijevanje strukture, znanje iz otpornosti materijala te iskustvo su od velikog

značaja, te možemo čak i reći da su krucijalni. Olakšavaju rad, smanjuju vrijeme potrebno za

ispitivanje i pregled, a samim time i smanjuju troškove, što u većini slučajeva predstavlja glavnu

i osnovnu stavku. Inženjer ne smije da svojim radom ugrozi na bilo koji način kako sebe, tako ni

ostale radnike koji se nalaze u blizini ili su direktno uključeni u proces ispitivanja. Mora da poštuje

sva pravila i propise, kako bi rezultati ispitivanja bili validni, jer oni utiču na samu firmu, na

radnike i opću sigurnost rada.


28

LITERATURA

[1] Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice, (SL br. 65/91)

[2] Periodični pregled i ispitivanje dvogredne mosne dizalice broj co.578012/a

[3] http://www.team-ims.com/documents/IMS%20Crane%20Inspection%20Guide%201.pdf

[4] http://www.hoisthoist.net/docs/CCAAOverheadCraneloadTestProcedures.pdfhttp://compl

ianceandsafety.com/blog/overhead-crane-operational-safety/

[5] http://www.slideshare.net/tonybertram/overhead-crane-safety

[6] http://www.ndt-

ed.org/EducationResources/CommunityCollege/MagParticle/Indications/WetExamples.ht

m

[7] http://precast.org/wp-content/uploads/2011/05/crane_safety.pdf

http://www.team-ims.com/documents/IMS%20Crane%20Inspection%20Guide%201.pdf

http://www.hoisthoist.net/docs/CCAAOverheadCraneloadTestProcedures.pdf

http://www.hoisthoist.net/docs/CCAAOverheadCraneloadTestProcedures.pdf

http://complianceandsafety.com/blog/overhead-crane-operational-safety/

http://www.slideshare.net/tonybertram/overhead-crane-safety

http://www.ndt-ed.org/EducationResources/CommunityCollege/MagParticle/Indications/WetExamples.htm



http://precast.org/wp-content/uploads/2011/05/crane_safety.pdf


29

PRILOG 1

Članak 125.

Prije puštanja u rad dizalica, njezini dijelovi i oprema podliježu pregledima i ispitivanjima (prvi

pregled i ispitivanje), a i pregledima i ispitivanjima u određenim vremenskim intervalima te

izvanrednim pregledima i ispitivanjima.

Pregledi i ispitivanja u određenim vremenskim intervalima jesu: dnevni, tjedni, mjesečni, godišnji

i generalni.

Osim u rokovima navedenim u stavku 2. ovog članka, dizalice, njezini dijelovi i oprema mogu se

ispitivati i u drugim rokovima, ovisno o pogonskom razredu dizalice, uvjetima uz koje dizalica

radi, uputi proizvođača dizalice, potrebama i drugim okolnostima koje mogu utjecati na sigurnost

rada dizalice, njezinih dijelova i opreme.

Pregled i ispitivanje dizalice mora se obaviti nakon dokaza statičke stabilnosti dizalične staze i

dobivanja geodetske snimke kolosijeka dizalice.

Članak 127.

Prije puštanja u rad (prvi pregled i ispitivanje) pregledaju se i ispituju dizalice, njihovi dijelovi i

oprema ako se isporučuju u kompletnom obliku odmah nakon završene izrade, odnosno prije

isporuke ako se ugrađuju u objekte ili ako se zbog složenosti odnosno glomaznosti konstrukcije

mogu kompletirati tek na mjestu upotrebe nakon montaže, a prije puštanja u rad.

Članak 128.

Dnevnim pregledom i ispitivanjem ispravnosti dizalice, njezinih dijelova i opreme utvrđuje se, u

pravilu:

1) da li je vozna staza slobodna (pregled obiju tračnica);

2) da li ispravno radi kočnica na pogonskom mehanizmu za pokretanje mosta, za pokretanje

voznog vitla i za dizanje tereta;

3) dali su nosiva sredstva ispravna (vizualni pregled kuke i užeta);

4) da li je rasklopni uređaj ispravan (zatvoren, neoštećen itd.);

5) da li su ispravni električni klizni vodovi (da li na vodovima ili u njihovoj neposrednoj blizini

ima promjena, lomova zbog pada nekog predmeta, velikog iskrenja itd.);

6) da li dizalična sklopka u kabini pravilno isključuje i uključuje struju;

7) da li funkcionira hidraulična i pneumatska instalacija;

8) da li je ispravan uređaj za osiguranje dizalice od pokretanja vjetrom;

9) da li su ispravne granične sklopke (krajnje sklopke ugrađene za ograničenje pojedinih kretanja);


30

10) da li je ispravno dugme za brzo isključenje u nuždi svih pogona dizalice;

11) da li je ispravan sustav za podmazivanje i da li su pritegnute mazalice;

12) da li je mobilna dizalica postavljena u granicama dopuštenog nagiba;

13) da li kod mobilnih dizalica ispravno radi uređaj za spuštanje, dizanje i fiksiranje kraka;

14) da li uređaj za otvaranje i zatvaranje grabilice radi ispravno;

15) da li uređaji za prijenos tereta pomoću nosivog elektromagneta rade ispravno.

Članak 129.

Tjedni pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme, osim pregleda i ispitivanja što su

propisani člankom 128. ovog pravilnika, sastoji se, u pravilu, od sljedećeg:

1) pregleda stanja uzemljenja i ispravnosti vodova prema zemlji (vizualni pregled spojeva tračnica

i uzemljenja na oba kraja staze);

2) ispitivanja ispravnosti cjelokupne rasvjete;

3) vizualnog pregleda prilaznih ljestvica i ograde na stazi dizalice;

4) pregleda i udešavanje svih nosivih elemenata (kuke, užad, koloturnika i sl.) i uređaja za kočenje;

5) pregleda i izmjene kontakata na kontrolerima, kontaktorima i oduzimalima;

6) pregleda ispravnosti uređaja za podmazivanje i dodavanje maziva;

7) pregleda spojki i drugih elemenata za prijenos snage, bez otvaranja reduktora ako to nije

potrebno;

8) pregleda i podmazivanja mehaničkih dijelova električnih uređaja na elektromotorima,

graničnim sklopkama (krajnjim sklopkama), kontrolerima i ostalom.

Članak 130.

Mjesečni pregled i ispitivanje ispravnosti dizalice, njezinih dijelova i opreme, osim pregleda i

ispitivanja propisanih u članku 129. ovog pravilnika, sastoji se, u pravilu, od sljedećeg:

1) pregleda staza, tračničkih spojeva i pričvršćenja uz konstrukciju ili nosivi betonski dio;

2) pregleda gornjega i donjeg stroja dizalične staze dizalice s kolosijekom postavljenim na tlo;

3) pregleda kočnice na mehanizmu dizanja, uključujući i otkočnu napravu;

4) pregleda kočnice na uređaju za pokretanje mosta;


31

5) vizualnog pregleda nosivih dijelova dizalice, koji su sastavnim dijelom dizalice (traverze, kuke,

užeta i njegova namatanja na bubanj, učvršćivanja užeta na bubanj, kolotura i njihovih ležišta i

osovina);

6) pregleda cjelokupne rasvjete;

7) vizualnog pregleda pogona za pokretanje mosta voznog vitla i uređaja za dizanje tereta (koača,

osovina, zupčanika i ležaja reduktora);

8) podmazivanje mašću vanjskih zupčanika, dodavanja masti u mazalicu i dolijevanja ulja u

reduktore prema shemi podmazivanja;

9) vizualnog pregleda rasklopnih uređaja u kabini i na mostu (zategnutost, mehanička oštećenja

izolatora i nasjedanje kontakata);

10) pregleda oduzimala struje (ne smiju biti nagorjeli i oštećeni);

11) vizualnog pregleda električnih vodova od oduzimala struje do motora;

12) pregleda ispravnosti uređaja za kratko spajanje dizalice s dizaličnom stazom (metalno

oduzimalo mora dobro nalijegati na tračnicu i stvoriti pouzdan električni i mehanički spoj između

tračnica i mosta), pri čemu se vizualno provjerava premoštenje na spojevima samih tračnica i

krajnjih uzemljivača;

13) ispitivanja ispravnosti blokiranja glavne sklopke s kontrolerima (svaki od kontrolera

pojedinačno se pomakne iz nultog položaja i provjerava mogućnost uključenja glavne sklopke na

dizalici);

14) provjere električne grijalice, ventilatora i priključnog kabela;

15) provjere ispravnosti i djelovanja graničnih sklopki (krajnjih sklopki) na vožnju mosta, vožnju

voznog vitla i pogon dizanja u oba položaja;

16) provjere čistoće kućište elektromotora, osobito perforacije zaštitnih kapa ventilatora;

17) kontrole stanja površina kliznih prstenova (prstenovi moraju biti čisti i glatki);

18) pregleda ispravnosti uložaka taljivih osigurača i bimetalnog releja i njihove udešenosti prema

nazivnim vrijednostima strujnog kruga;

19) pregleda elektrouređaja na mehanizmu za dizanje i prenošenje tereta elektromagnetom (kabela,

spojeva, utikača, bubnja za namatanje kabela i ostalog u vezi s elektromagnetom);

20) pregleda ispravnosti rada glavnih rasklopnih uređaja (da li se svi kontakti isključuju

pravodobno), osobito glavnoga rasklopnog aparata koji se zaključava;

21) pregleda rada motora (osluškivanjem ili instrumentima) i kontrolera (otvaranjem njihovih

kućišta i pregledom kontakata, četkice i dr.);

22) pregleda stanja uzemljenja i ispravnosti spojeva i vodova prema zemlji (vizualni pregled

spojeva tračnica i uzemljivača na oba kraja staze);


32

23) pregleda stanja hidraulične i pneumatske instalacije (brtvenosti, razine ulja, pročistača itd.).

Članak 131.

Godišnji pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme sastoji se, u pravilu, od detaljnog

pregleda strojnih uređaja, dijelova opreme, nosive konstrukcije, električnih uređaja i dizalične

staze te ispitivanja pojedinih dijelova konstrukcije, uređaja, izolacije električne instalacije,

elektromotora, elektroopreme i dizalice u cijelosti.

Na temelju nalaza o istrošenosti, dijelovi i oprema dizalice zamjenjuju se ili se dizalica

rekonstruira.

Članak 132.

Generalni pregled i ispitivanje dizalice koja radi u teškim i vrlo teškim uvjetima, njezinih dijelova

i opreme obavlja se, u pravilu, svake treće godine.

Rokovi za generalni pregled i ispitivanje dizalice koja radi u lakim i osrednjim uvjetima njezinih

dijelova i opreme ne mogu biti duži od pet godina.

Dizalice velike nosivosti (npr. u hidrocentralama) koje rade u lakim uvjetima mogu se periodično

ispitivati i u drugim rokovima odnosno onda kada je na raspolaganju najveći teret (npr. rotor

generatora). U tom se slučaju pokusni teret upotrebljava samo do veličine raspoloživoga pokusnog

tereta kojim se obavljaju sva ispitivanja.

Mjerenje brzine, snage i ugiba te kontrola osnovnih mjera dizalice obavljaju se prema

odgovarajućim standardima. Naprezanje se, prema potrebi, provjerava (elektrootpornim trakama

"tenzometrima" i na druge načine).

Nakon pregleda i ispitivanja daje se nalaz o istrošenosti dijelova, na temelju kojeg se oni

zamjenjuju ili rekonstruiraju.

Članak 133.

Izvanredni pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme obavlja se na dizalicama koje

su pretrpjele oštećenja (havariju), nakon rekonstrukcije dizalice i njezina premještanja s jednog

mjesta na drugo mjesto.

Članak 134.

Pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme prije puštanja u rad (prvi pregled i

ispitivanje), generalni pregled i ispitivanje te izvanredni pregled i ispitivanje sastoje se od ovoga:


33

1) detaljnog pregleda svih uređaja, opreme i dijelova, nosive konstrukcije i dizalične staze;

2) pregleda i ispitivanja električnih uređaja i instalacije dizalice, električnih sigurnosnih uređaja,

te zaštitnoga odnosno gromobranskog uzemljenja, kontrolnog mjerenja otpora uzemljivača,

zemljovoda i ukupnog otpora sustava uzemljenja;

3) pregleda i ispitivanja pri radu bez opterećenja svih mehanizama dizalice, zaštitnih i sigurnosnih

uređaja, kočnica i uređaja za upravljanja, instalacija za rasvjetu, ventilaciju, grijanje i signalizaciju;

4) opterećenja dizalice pokusnim teretom radi provjere sigurnosti uređaja za dizanje, prijenos

odnosno spuštanje tereta;

5) opterećenje dizalice nazivnim teretom radi provjere ispravnosti djelovanja svih mehanizama

uređaja za dizanje, prijenos odnosno spuštanje tereta i njihovih kočnica;

6) provjere stabilnosti dizalica prema standardu za dizalice, osim za dizalice za koje se na temelju

proračuna ili iskustva može nedvojbeno utvrditi statička stabilnost;

7) mjerenja naprezanja najviše opterećenog dijela nosive konstrukcije (prema potrebi);

8) mjerenja brzine dizalice, pri nazivnom teretu;

9) kontrole osnovnih mjera dizalice;

10) provjere ugiba konstrukcije dizalice pri ispitivanju pokusnim teretom odnosno provjere

elastičnosti konstrukcije (vraćanje u prvobitni položaj).

Članak 135.

U energetskim ili procesnim objektima ili pri montažnim radovima, dizalice se mogu

upotrebljavati za dizanje tereta težih od nazivnih, s tim što se moraju ponovno proračunavati,

modificirati i odrediti ograničenja koja osiguravaju rad dizalice.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka dizalica i njezina staza moraju se pokusno ispitati teretom koji

je najmanje jednak novome nazivnom teretu koji će se dizati. Ispitivanje mora obuhvatiti dizanje

i spuštanje, a, prema potrebi, i vožnju tereta.

Dizanje težih tereta od nazivnog tereta, uz uvjete iz st. 1. i 2. ovog članka, može se obaviti samo

jedanput, što se mora evidentirati u kontrolnoj knjizi dizalice.

Članak 136.

Pokusni teret za ispitivanje dizalice prema članku 134. točki 4. ovog pravilnika pri prvom

ispitivanju iznosi 1,25, a pri svakom idućem ispitivanju 1,10 od nazivnog tereta.


34

Pri ispitivanju dizalice pokusnim teretom sva se kretanja moraju izvoditi pojedinačno, u

najnepovoljnijim položajima tereta, i pažljivo. Novo kretanje može početi tek kad se priguše

oscilacije uzrokovane prethodnim kretanjem.

Pokusni teret mora se zaustaviti i sigurno držati pri normalnom isključenju upravljačkog uređaja,

a i pri prekidu pogonske energije spuštanja.

Članak 137.

Pri ispitivanju dizalice s nazivnim teretom sva se kretanja izvode pri najvećoj brzini. Ako se dovod

pogonske energije prekine pri punoj brzini spuštanja, kočnice uređaja za dizanje moraju se

zaustaviti i držati teret. Mora se provjeriti djelovanje svih sigurnosnih uređaja.


35

PRILOG 2

Zakon o zaštiti na radu (Sl. list R BiH br. 22/90 i 16/92, Sl. nov. FBiH 43/99),

Zakon o zaštiti od požara (Sl. list SR BiH br. 15/87),

Zakon o građenju (Sl. novine FBiH 55/2002), član 19 u skladu sa članom 24,

Zakon o obligacionim odnosima (Sl. nov. FBiH br. 29/03),

Zakon o standardizaciji (Sl. gl. BiH br. 19,3/03),

Pravilnik o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite

na radu (Sl. list SR BiH br. 2/91),

Pravilnik o obliku i sadržaju isprava iz oblasti zaštite na radu (Sl. list SR BiH br. 30/85),

Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu sa dizalicama (Sl. list SFRJ br.

65/91),

Tehnički propisi o kvalitetu zavarenih spojeva za čelične noseće konstrukcije (Sl. list SFRJ

br. 41/64),

Pravilnik o tehničkim mjerama i uslovima za montažu čeličnih konstrukcija (Sl. list SFRJ

br. 29/70),

Pravilnik o tehničkim mjerama i uslovima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije (Sl.

list SFRJ br. 32/70),

Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije u zgradama. Zaštita od

električnog udara, zamjena sa BAS IEC 60364-4-41:2000,

Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije u zgradama. Uzemljenje i

zaštitni provodnici, zamjena sa BAS IEC 60364-5-54, BAS IEC 60364-5-54 AMD 1:2000,

Tehnički propisi o gromobranima (Sl. list SFRJ br. 13/68),

o sigurnosti mašina (Sl. gl. BiH br. 04/10 Aneks II),

Elektromagnetna kompatibilnost (Sl. gl. BiH br. 41/10),

Niski napon (Sl. gl. BiH br. 98/09),

BAS ISO 9373:2003, Dizalice i pripadajuća oprema – Zahtjev za tačnost mjernih

parametara pri ispitivanju,

BAS ISO 9374-5; Dizalice – Potrebni podaci – Dio 5; Mosne i konzolne dizalice,

EN 292-1, Sigurnost operatora dizalice (uređaja),

EN 954-1, Kontrola sistema,

ISO 4301, Klasifikacija uređaja za dizanje,

BAS ISO 4310:1981/2011, Dizalice - Postupak i procedure ispitivanja,

BAS ISO 7363, Dizalice i oprema za dizalice – Tehničke karakteristike i primjena

dokumenata,

ISO 9927-1:2003, Dizalice - Ispitivanja, Dio 1: Opći dio,

BAS ISO 9942-1: 2003, Dizalice - Natpisne tabele - Dio1: Opći dio,

BAS ISO 10245-1:2009, Dizalice – Uređaji za ograničavanje i signalizaciju – Dio1:Opšti

dio,

BAS ISO 10245-5:2003, Dizalice – Uređaji za ograničavanje i signalizaciju – Dio 5:

Mosne i portalne dizalice,


36

BAS ISO 10972-5:2008, Dizalice – Zahtjevi za mehanizme – Dio 5: Mosne i portalne

dizalice,

BAS ISO 11660-5:2003, Dizalice – Pristup, zaštite i ograničenja – Dio 5: Most i postolje

dizalica,

EN 12077-2, Sigurnost dizalica,

EN ISO 12100-1, Sigurnost mašina - Dio 1: Osnovni pojmovi - metodologija,

EN ISO 12100-2, Sigurnost mašina - Dio 2: Tehnički principi,

BAS ISO 12478-1, Dizalice – Priručnik za održavanje - Dio 1: Opšte,

BAS ISO 12480-1, Dizalice – Sigurna upotreba - Dio 1: Opšte,

BAS ISO 12482-1, Dizalice – Kontrola stanja - Dio 1: Opći dio,

BAS EN 12644-1:2002, Dizalice - Podaci za upotrebu i ispitivanje - Dio 1: Uputstva,

BAS EN 12644-2:2002, Dizalice - Podaci za upotrebu i ispitivanje - Dio 2: Označavanje,

BAS EN 13001-1:2007, Dizalice – Opći projekt – Dio 1: Opći principi i zahtjevi,

BAS EN 13001-1/AC:2008, Dizalice – Opći uslovi za projektovanje,

BAS EN 13135-1:2005, Dizalice – Sigurnost – Zahtjevi za opremu – Dio 1: Elektronička

oprema,

BAS EN 13135-2:2007, Dizalice – Sigurnost – Zahtjevi za opremu – Dio 2,

BAS ISO 13200:2003, Dizalice – Sigurnosni znakovi i simboli upozorenja - Dio 1: Opći

principi,

EN ISO 14121-1:2008, Sigurnost mašina – Procjene rizika – Dio 1: Principi,

BAS ISO 14518, Dizalice – Zahtjevi za ispitna opterećenja,

BAS ISO 15513:2005, Dizalice – Zahtjevi u pogledu kompetentnosti rukovaoca, vezače,

signalizatore i ocjenitelje,

BAS ISO 23815-1, Dizalice – Održavanje – Dio 1: Općenito,

EN 60204-1, Sigurnost električne opreme uređaja, opći propisi,

EN 60204-32, Sigurnost električnih uređaja koji dižu teret,

EN 60439-1, Kontrola panela niskog napona,

EN 60529, Stepen zaštite,

IEC 34-5 IP, Classes of protection, Klase zaštite,

IEC 721-3, Klimatske zone,

Upute za mašine / Instructions for machines (98/37/EC: 2006/42/EC Dodatak IIA),

EMC-Elektromagnetska kompatibilnost / Electromagnetic compatibility (89/336/ECC:

2004/108/EC),

LVD Niski napon/Low voltage: 73/23/EEC: 2006/95/EC, itd.

Univerzitet u Zenici Mašinski fakultet 2013/Ispitivanje mosnih dizalica... · mosne dizalice na...

Documents

Transcript of Univerzitet u Zenici Mašinski fakultet 2013/Ispitivanje mosnih dizalica... · mosne dizalice na...