»UNIS« Fabrika cijevi a.d. 74400 Derventa Ul. Dubička br · PDF fileUnis-fabrika...
Transcript of »UNIS« Fabrika cijevi a.d. 74400 Derventa Ul. Dubička br · PDF fileUnis-fabrika...
План финансијског и оперативног реструктурирања
1
Telefoni: centrala +387 53 333 260 , fax: +387 53 333 107, E-mail:[email protected]
PLAN FINANSIJSKOG I OPERATIVNOG RESTRUKTURIRANJA
Unis-fabrika cijevi a.d. Derventa
Napomena: Ovaj Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja Unis-fabrika cijevi a.d. Derventa
predstavlja izmenjeni i dopunjeni Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja Unis-fabrika
cijevi a.d. Derventa, inicijlano objavljen dana 06.02.2017. godine, u skladu sa primjedbama i
sugestijama sa ročišta za raspravljanje i glasanje o Planu održanog pred Okružnim privrednim
sudom u Doboju dana, 02.03.2017. godine.
U Derventi, 7. mart 2017. godine
»UNIS« Fabrika cijevi a.d. 74400 Derventa Ul. Dubička br.50
План финансијског и оперативног реструктурирања
2
S A D R Ž A J
R. br. O P I S Str.
1. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU 4
1.1. Kratak istorijat društva 4
1.2. Struktura osnovnog kapitala društva na dan 30.06.2015. godine 5
1.3. Pregled kvalifikacione strukture zaposlenih 5
1.4. Pregled starosne strukture zaposlenih 6
2. PODACI O STANJU OBAVEZA I SREDSTAVA DRUŠTVA 6
2.1. Stanje imovine i izvori sredstava 6
2.2. Stalna imovina 12
2.3. Zalihe i dati avansi 13
2.4. Potraživanja 13
2.5. Ostala kratkorčna potraživanja 14
2.6. Kapital 14
2.7. Obaveze 14
2.8. Istorija ključnih nepovoljnih događanja 18
3. PLANOVI KOMPANIJE ZA BUDUĆNOST 20
3.1. Poslovna strategija usmjerena na proces obrade 20
3.2. Pregled zemljišta 20
3.3. Pregled najvažnije opreme 21
3.4. Pregled postojećih tereta na pokretnoj i nepokretnoj imovini društva ustanovljenih
do dana dostavljanja Programa
21
3.5. Ocjena stepena opremljenosti potrebnim infrastrukturnim objektima 21
3.6. Ocjena stepena opremljenosti potrebnom opremom 21
4. PODACI O POSLOVANJU DRUŠTVA 24
4.1. Obim poslovanja i vrste usluga za poslednje tri godine 24
4.2. Stepen diferenciranosti proizvoda/usluga društva u odnosu na konkurentske
proizvode/usluge
30
4.3. Mogućnosti prilagođavanja proizvodnje/djelatnosti društva novim
proizvodima/uslugama
30
4.4. Godišnji kapacitet i stepen iskorišćenosti kapaciteta 31
4.5. Korišćenje licenci, proizvodno-tehnička kooperacija, posjedovanje ISO sertifikata 31
5. PROIZVODNJA ČELIKA U SVIJETU 32
5.1. Proizvodnja čelika u svijetu 32
5.2. Tržište čelika u Evropi 33
5.3. Industrija u Republici Srpskoj 35
5.4. Industrrija prerade metala u Republici Srpskoj 36
5.5. Kratak opis tržišne pozicije UNISA 37
5.6. Konkurentska prednost 37
6. PROJEKCIJA PLANA RESTRUKTURIRANJA 38
6.1. Prijedlog restrukturiranja 38
План финансијског и оперативног реструктурирања
3
6.2. Metodologija predviđanja 40
6.3. Izvori za pripremu finansijskih projekcija 40
6.4. Preduslovi za primjenu finansijskih projekcija 40
6.5. Opšte pretpostavke 41
6.6. Projektovani bilans uspeha 42
6.7. Projektovani bilans stanja 46
6.8. Projektovani novčani tokovi 48
6.9. Namirenje poverilaca 51
7. OSPORENA POTRAŽIVANJA 53
7.1. Pregled osporenih potraživanja 53
7.2. Namirenje poverilaca pod pretpostavkom da njihova potraživanja nisu
osporena
54
8. ZAKLJUČAK 55
План финансијског и оперативног реструктурирања
4
1. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU
Puni naziv društva UNIS - fabrika cijevi, akcionarsko društvo Derventa
Sjedište Derventa
Adresa Derventa ul. Dubiĉka 50.,
Matični broj društva 01049283
Tel/Faks/E-mail +387 (53) 333 260 Faks: +387 (53) 333 107, [email protected]
Naziv pretežne djelatnost 27.220 - Proizvodnja cijevi od ĉelika
Godina osnivanja 1974 god
Pravni status akcionarsko društvo
PIB 400142170003
JIB 4400142170003
Registrovani kapital 26.526.872 KM ( upisani i uplaćeni)
Vlasništvo privatno
Broj zaposlenih 215
Direktor društva Dušan Živković
1.1. Kratak istorijat društva
UNIS - fabrika cijevi a.d. Derventa (u daljem tekstu „UNIS” ili “Kompanija”) je locirana u
industrijskoj zoni Dervente, na adresi Dubiĉka 50, u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina.
Povezana je drumskom vezom sa istoka prema Šamcu i Bijeljini, prema zapadu Prnjavor-Banja
Luka, prema sjeveru B.Brod-Slav.Brod, te prema jugu Doboj-Zenica-Sarajevo. UNIS – fabrika
cijevi a.d, Derventa osnovana je 1974.godine kao radna organizacija u sastavu »SOUR UNIS«
Sarajevo.
U poĉetku preduzeće je proizvodilo okrugle cijevi u asortimanu od Ø16 do Ø108, kvadratne
cijevi od 15x15mm do 70x70mm, pravougaone cijevi od 30x20mm do 80x60mm, elipsoidne cijevi
od 30x15mm do 64,5x25mm, D profili od 38x22mm i L profili 50x50mm i 40x40mm.
Do kraja 70-tih godina preduzeće je proširilo svoj proizvodni asortiman uvodeći
proizvodnju žarenih hladnovuĉenih cijevi, šavnih preciznih cijevi, te izrade elemenata i sklopova od
cijevi. U narednim godinama preduzeće je proširilo dijelatnost na preradu drveta ĉiji se proizvodni
program sastojao od proizvodnje lamperije, brodskih podova, stolarije, namještaja i dr.
Prodajom državnog kapitala od 14.05.2002. godine registrovano je Akcionarsko društvo
UNIS-fabrika cijevi. Većinski vlasnik ( 65 % kapitala ) je kompanija Balkan Steel International
Establishment.
План финансијског и оперативног реструктурирања
5
Unis-fabrika cijevi a.d. je proizvodno preduzeće, i s obzirom na djelatnost koju obavlja
svrstava se u metalopreradjiivačku granu privrede.
Djelatnost se odvija u tri proizvodna pogona: proizvodni pogon za proizvodnju ĉeliĉnih
šavnih cijevi, prozvodni pogon za preradu cijevi i proizvodni pogon za preradu drveta.
Osnovna djelatnost Društva je proizvodnja šavnih cijevi od ĉelika, metalni proizvodi od
cijevi i proizvodi od drveta.
Od 2002 do 2005. godine izvršena je modernizacija linija za valjanje, i investicije u nove
proizvodne linije, ĉime je uveĉan proizvodni kapacitet sa 50.000t na 140.000 t godišnje. Od 2007.
godine izgradjeni su novi kapaciteti za proizvodnju cijevi velikih preĉnika od 3 do 8 cola (Ø 88,9-Ø
219,1) sa 360.000 tona kapaciteta na godišnjem nivou. Navedeni instalisani kapaciteti su do 10 puta
veći u odnosu na instalisane kapacitete do 2002. godine.
1.2. Struktura osnovnog kapitala društva na dan 30.06.2016. godine
R. br. Naziv % učešća %učešća sa
pravom glasa
1 Balkan Steel internacional establishment 65,0000 65,0000
2 PREF ad Banja Luka 10,0000 10,0000
3 Popovski Dragan 5,7783 5,7783
4 Fond za restituciju RS ad Banja Luka 5,0137 5,0137
5 POLARA INVEST FOND ad Banja Luka 4,9566 4,9566
6 CEPTER FOND ad Banja Luka 3,0777 3,0777
7 ZIF PRIVREDNIK INVEST ad Banja Luka 1,7092 1,7092
8 ZIF BLB PROFI ad Banja Luka 1,3017 1,3017
9 Tomič Davor 0,6676 0,6676
10 SIMKA BH doo Banja Luka 0,5222 0,5222
1.3. Pregled kvalifikacione strukture zaposlenih
„UNIS Fabrika cijevi“ ad trenutno zapošljava 215 radnika u stalnom radnom odnosu sa
sledećom kvalifikacionom strukturom
Kvalifikacija Broj zaposlenih % od ukupnog broja
VSS 20 9,33
VŠS 2 0,90
VKV 12 5,58
SSS 32 14,88
KV 103 47,91
План финансијског и оперативног реструктурирања
6
PKV 17 7,91
NKV 29 13,49
Ukupno: 215 100,0
1.4. Pregled starosne strukture zaposlenih
Zaposleni randici u UNIS-u su u poodmaklim godinama. Najviše ih je izmedju 51 i 61 godine
- 49,77%, a izmedju 41 i50 godine 24,19 %.
Godine starosti Broj zaposlenih % od ukupnog broja
do 25 2 0,93
25-30 16 7,44
31-40 26 12,10
41-50 52 24,19
51-60 107 49,77
60 + 12 5,57
Ukupno: 215 100,0
Dakle, neposredno u UNIS-u je zapošljeno 215 radnika. Medjutim, 16 radnika je privremeno
upućeno na rad u privredno društvo „MEHANIKA INTERNACIONAL“, koja se bavi
proizvodnjom mehanizama i skele za gradjevinarstvo. Pored ovog broja radnika, privremo je
upućeno na rad i 7 radnika u privredno društvo „BEOMET“ doo. Ovim radnicima radni odnos
miruje u UNIS-u, tako da će se nakon isteka Ugovora o radu u ovim društvia opet vratiti u redovan
radni odnos u UNIS-u.
2. PODACI O STANJU OBAVEZA I SREDSTAVA DRUŠTVA
2.1. Stanje imovine i izvori sredstava
Bilans stanja UNIS-a na dan 30.06.2016. godine
POZICIJA Iznos na dan
30.06.2016
Iznos na dan
31.12.2015
AKTIVA
A. STALNA SREDSTVA 154.409.356 155.148.370
I - NEMATERIJALNA SREDSTVA 635.447 635.447
1. Ulaganja u razvoj 0 0
2. Koncesije, patenti, licence i ostala prava 0 0
3. Goodwill 0 0
4. Ostala nematerijalna sredstva 0 0
5. Avansi i nematerijalna sredstva u pripremi 635.447 635.447
План финансијског и оперативног реструктурирања
7
II - NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA I
INVESTICIONE NEKRETNINE 37.817.229 38.556.243
1. Zemljište 2.578.213 2.578.214
2. Građevinski objekti 16.201.293 16.513.087
3. Postrojenja i oprema 13.300.596 13.777.819
4. Investicione nekretnine 0 0
5. Ulaganje na tuđim nekretninama, postrojenjima i opremi 0 0
6. Avansi i nekretnine, postrojenja, oprema i investicione
nekretnine u pripremi 5.687.123 5.687.123
III - BIOLOŠKA SREDSTVA I SREDSTVA KULTURE 0 0
1. Šume 0 0
2. Višegodišnji zasadi 0 0
3. Osnovno stado 0 0
4. Sredstva kulture 0 0
5. Avansi i biološka sredstva i sredstva kulture u pripremi 0 0
IV - DUGOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI 115.956.680 115.956.680
1. Učešće u kapitalu zavisnih pravnih lica 0 0
2. Učešće u kapitalu drugih pravnih lica 115.956.680 115.956.680
3. Dugoročni krediti povezanim pravnim licima 0 0
4. Dugoročni krediti u zemlji 0 0
5. Dugoročni krediti u inostranstvu 0 0
6. Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju 0 0
7. Finansijska sredstva koja se drže do roka dospijeća 0 0
8. Ostali dugoročni finansijski plasmani 0 0
V - ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA 0 0
B. TEKUĆA SREDSTVA 31.553.066 32.961.667
I - ZALIHE, STALNA SREDSTVA I SREDSTVA
OBUSTAVLJENOG POSLOVANJA NAMIJENJENA
PRODAJI
19.749.560 19.855.865
1. Zališe materijala 1.021.921 1.094.815
2. Zališe nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i nedovršenih
usluga 125.725 125.725
3. Zalihe gotovih proizvoda 8.058.979 8.058.979
4. Zalihe robe 305.874 351.580
5. Stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja
namijenjena prodaji 0
6. Dati avansi 10.237.061 10.224.766
II - KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA, KRATKOROČNI
PLASMANI I GOTOVINA 11.803.506 13.105.802
1. Kratkoročna potraživanja 11.521.598 12.819.086
a) Kupci - povezana pravna lica 31.422 7.425
План финансијског и оперативног реструктурирања
8
b) Kupci u zemlji 486.233 1.788.673
v) Kupci iz inostranstva 8.005.125 8.005.125
g) Sumnjiva i sporna potraživanja 0 0
d) Potraživanja iz specifičnih poslova 0 0
đ) Druga kratkoročna potraživanja 2.998.818 3.017.863
2. Kratkoročni finansijski plasmani 3.800 3.800
a) Kratkoročni krediti povezanim pravnim licima 0 0
b) Kratkoročni krediti u zemlji 0 0
v) Kratkoročni krediti u inostranstvu 0 0
g) Dio dugoročnih finansijskih plasmana koji dospijeva za
naplatu u periodu do godinu dana 3.800 3.800
0 0
đ) Finansijska sredstva označena po fer vrijednosti kroz bilans
uspjeha 0 0
e) Otkupljene sopstvene akcije i otkupljeni sopstveni udjeli
namijenjeni prodaji ili poništavanju 0 0
ž) Ostali kratkoročni plasmani 0
3. Gotovinski ekvivalenti i gotovina 103 1.423
a) Gotovinski ekvivalenti - hartije od vrijednosti 0 0
b) Gotovina 103 1.423
4. Porez na dodatu vrijednost 10 3.919
5. Aktivna vremenska razgraničenja 277.995 277.574
III - ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA 0 0
V. POSLOVNA SREDSTVA 185.962.422 188.110.037
G. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA 1.831.683 102.178.934
D. POSLOVNA AKTIVA 187.794.105 290.288.971
Đ. VANBILANSNA AKTIVA 4.031.640
E. UKUPNA AKTIVA 294.320.611
PASIVA
A. KAPITAL 26.526.872 26.526.872
I. OSNOVNI KAPITAL 26.526.872 26.526.872
1. Akcijski kapital
II. UPISANI NEUPLAĆENI KAPITAL
III. EMISIONA PREMIJA I EMISIONI GUBITAK 81.090 81.090
IV. REZERVE 2.917.522 2.917.522
1. Zakonske rezerve 21.939 21.939
2. Statutarne rezerve 2.895.583 2.895.583
3. Ostale rezerve
V. REVALORIZACIONE REZRVE 764.788 764.788
VI. NEREALIZOVANI DOBICI PO OSNOVU FINANSIKIH
SREDSTAVA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU
План финансијског и оперативног реструктурирања
9
VII. NEREALIZOVANI GUBICI PO OSNOVU FINANSIKIH
SREDSTAVA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU
VIII. NERASPOREDJENI DOBITAK
IX. GUBITAK DO VISINE KAPITALA 30.290.272 30.290.272
1. Gubitak ranijih godina 30.290.272 30.290.272
2. Gubitak tekućih godina
B. REZERVISANJA, ODLOŽENE ORESKE OBAVEZE I
RAZGRANIČENI PRIHODI 2.864.335 2.864.335
1. Rezervisanja za naknade i beneficije radnika 158.808 158.808
2. Odložene poreske obaveze 666.419 666.419
3. Ostala dugoročna rezevesinja 2.039.108 2.039.108
V OBAVEZE 291.134.238 287.424.636
I DUGOROČNE OBAVEZE 14.720.000 14.720.000
1.Obaveze po emitovanim dugoročnim hartijama od vrednosti 7.500.000 7.500.000
2. Dugoročni krediti
3. Dugoročne obaveze po finansijskom lizingu
4. Ostale dugorčn eobaveze 7.220.300 7.220.300
II KATKOROČNE OBAVEZE 276.613.938 272.704.336
1 Kratkoročne finansijske obaveze 84.914.899 83.461.017
a) Kratkoročni krediti i obaveze po emitovanim kratkor.
hartijam od vrednost 17.426.485 17.428.985
b) Dio dugoročnih fin. obaveza koji za plaćanje dospijeva u
periodu do jedne godine 19.851.940 19.881.641
v) Kratkoročne obaveze po fer vrednosti kroz bilans uspeha 10.000.000 10.000.000
g) Ostale kratkorčne finasijske obaveze 37.636.474 3.6150.391
2. Obaveze iz poslovanja 161.889.060 160.153.043
a) Primljeni avansi, depoziti i kaucije 92.636.552 92.636.552
b) Dobavlači –povezana pravna lica 2.703.239
v) Dobavljači u zemlji 2.022.190 2.989.412
g) Dobavljači u iostranstvu 61.677.337 61.677.337
d) Ostale obavze iz posovanja 2.849.742 2.849.742
3. Obaveze iz specifičnih poslova .
4. Obaveze za zarade i naknada zarada 12.541.501 11.721.992
5. Druge obaveze 16.776.683 16.820.081
6. Porez na dodatu vrijednost 7.457 63.865
7. Obaveze za ostal e poreze, doprinose i druge dažbie 146.863 146.863
8.Obaveze za poreze na dobitak 337.475 337.475
9. PVR i kratkoročna rezervisanja
10. Odložene poreske obaveze
G. POSLOVNA PASIVA 294.198.573 290.288.971
D. VANPOSLOVNA PASIVA 4.031.640 4.031.640
Đ. UKUPNA PASIVA 298.230.213 294.32.0611
U skladu sa gore prikazanim bilansom stanja na 30.6.2016. godine evidentno je da su
obaveze Društva značajnije veće od sredstava koja bi se mogla iskoristiti za njihovo namirenje (-
План финансијског и оперативног реструктурирања
10
215.250 hiljada konvertibilnih maraka), te je usled nedostatka likvidnih sredstava pokrenut
potpupak restrukturiranja.
Pregled prihoda UNIS-a od 2015. – 30.06.2016. godine
POZICIJA Iznos u KM Iznos u KM
od 01.01.-30.06.2016 2015
A) POSLOVNI PRIHODI I RASHODI
I - POSLOVNI PRIHODI 1.587.404 2.022.845
1. Prihodi od prodaje robe 407.297 842.227
a) Prihodi od prodaje robe povezanim pravnim licima
b) Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu 407.297 842.227
v) Prihodi od prodaje robe na inostranom tržištu
2. Prihodi od prodaje učinaka 1.153.738 875.952
a) Prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim licima
b) Prihodi od prodaje učinaka na domaćem tržištu 1.130.022 875.952
v) Prihodi od prodaje učinaka na inostranom tržištu 23.716
3. Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka
4. Povećenje vrijednosti zaliha učinaka
5. Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka
6. Povećenje vrijednosti investicionih nekretnina i
bioloških sredstava koja se ne amortizuju
7. Smanjenje vrijednosti investicionih nekretnina i
bioloških sredstava koja se ne amortizuju
8. Ostali poslovni prišodi 26.369 304.666
II POSLOVNI RASHODI 3.459.382 7.497.008
1. Nabvna vrednost prodate robe 184.643 1.204.818
2. Troškovi materijala 359.453 763.183
3. Trroškovi zarada, naknada zarada i ostalih ličnih
primanja 1.673.844 3.310.779
a) Troškovi bruto zarada i bruto naknada zarade 1.630.661 3.254.984
b) Ostali lični rashodi 43.183 55.795
4. Troškovi proizvodnih usluga 303.163 208.760
5. Troškvi amortizacije i rezervisanja 763.880 1.527.760
a) Troškovi amortizacije 763.880 1.527.760
b) Troškovi rezervisanja
6. Nematerijalni troškovi (bez poreza i doprnosa) 156.565 378.262
7. Troškovi poreza 17.834 43.446
8. Troškov doprinosa
B) POSLOVNI DOBITAK
C) POSLOVNI GUBITAK 181.978 5.474..163
I - FINANSIJSKI PRIHODI 125 28
1. Finansijski prihodi od povezanih pravnih lica
2. Prihodi od kamata 3
План финансијског и оперативног реструктурирања
11
3. Pozitivne kursne razlike
4. Prihodi od efekata valutne klauzule
5. Prihodi od učešća u dobitku zajedničkiš ulaganja
6. Ostali finansijski prihodi 125 25
II FINANSIJSKI RASHODI 8.280 1.543.874
1. Finansijski rashoi od povezanih pravnih lica
2. Rashodi od kamata 4.864 1.540.458
3. Negativne kursne razlike
4. Rashodi po osnovu valutne klauzule
5. Ostali finansijski prihodi 3.416 3.416
D) DOBITAK REDOVNE AKTIVNOSTI
Đ) GUBITAK REDOVNE AKTIVNOSTI 1.880.133 7.018.009
E) OSTALI PRIHODI I RASHODI
I - OSTALI PRIHODI 3.993 1.640.123
1. Dobici po osnovu prodaje nematerijalnih sredstava,
nekretnina, postrojenja i opreme 3.993 1.305.974
2. Dobici po osnovu prodaje investicionih nekretnina
3. Dobici po osnovu prodaje bioloških sredstava
4. Dobici po osnovu prodaje sredstava obustavljenog
poslovanja
5. Dobici po osnovu prodaje učešća u kapitalu i HOV
6. Dobici po osnovu prodaje materijala
7. Viškovi, izuzimajući viškove zaliha učinaka 334.149
II OSTALI RASHODI 1.357 176.038
1. Gubici po osnovu prodaje i rash. nematerijalnih
sredstava, nekretnina, postrojenja i opreme 21.243
2. Gubici po osnovu prodaje i rash. investicionih nekretnina 159
3. Gubici po osnovu prodaje i rash. bioloških sredstava
4. Gubici po osnovu prodaje i rash. sredstava obustavljenog
poslovanja
5. Gubici po osnovu prodaje učešća u kapitalu i HOV
6. Gubici po osnovu prodaje materijala
7. Manjkovi, izuzimajući viškove zaliha učinaka 154.631
9. Rashodi po osnovu ispravke vrednosti i otpisa
potraživanja 5
10. Rashodi po osnovu rashodovanju zaliha mater. i robe i
ostali rashodi 1.357
Ž) DOBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I
RASHODA
Z) GUBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I
RASHODA
L. PRIHODI PO OSNOVU PROMJENE
RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I ISPRAVKE
GREŠAKA IZ RANIJIH GODINA
12.003 12.003
LJ ) RASHODI PO OSNOVU PROMJENE
RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I ISPRAVKE
GREŠAKA IZ RANIJIH GODINA
План финансијског и оперативног реструктурирања
12
M) DOBITAK I GUBITAK PRE OPOREZIVANJA
1. Dobitak pre oporezivanja
2. Gubitak pre oporezivanja 1.867.076 5.542.149
N) TEKUĆI I ODLOŽENI POREZ NA DOBIT
NJ) NETO DOBITAK I NETO GUBITAK PERIODA
1. Neto dobitak tekuće godine
2. Neto gubitak tekuće godine 1.867.076 5.542.149
UKUPNI PRIHODI 1.603.525 1.674.999
UKUPNI RASHODI 3.470.595 9.217.148
Prosječan broj zaposlenih po osnovu časova rada 361 31
Prosječan broj zaposlenih po osnovu stanja na kraju mjeseca 304 304
Na osnovu Bilansa stanja na dan 30.06.2016 godine „UNIS Fabrika cijevi“ ad Derventa
raspolaže sa sledećom imovinom i izvorima sredstava:
2.2. Stalna imovina
„UNIS Fabrika cijevi“ ad Derventa raspolaže stalnom imovinom koja se na dan 31.06.2016.
godine sastoji od zemljišta objekata i i opreme, kao nekretnine, postrojenja, opreme u pripremi,
učešće u kapitalu drugih pravnih lica, koja se ogleda u sledećim pozicijama:
(Iznos u KM)
K-to Opis Nabavna
vrednost
Ispravka
vrednosti
Sadašnja
vrednost
015 Nematerijalna . ulaganja u
pripremi 635.447 635.447
020 Gradj. zemljište 2.578.214 2.578.214
021 Gradj. objekti 17.560.263 1.308.970 16.251.293
022 Oprema 18.201.708 4.901.112 13.300.596
027 Nekretnine, postrojenja,
opreme u pripremi 5.687.123 5.687.123
041 Učešće u kapitalu drugiš
pravniš lica 115.956.680 115.956.680
UKUPNO: 160.610.836 6.210.082 154.409.354
Dakle, prema knjigovodstvenoj evidenciji sadašnja vrednost Osnovniš sredstava – stalna
imovina iznosi 155.148.370 KM. „UNIS Fabrika cijevi“ ad Derventa u svojoj imovini poseduje
fabričke hale u kojima se vrši proizvodnja šavnih cevi, a to je stari objekat fabrike, novi gradjevinsi
objekat R-8, Fabrika prerade, Servis centar – Jedinstvo, maloprodajni objekat- salon, drugi prateći
objekti i kompletna infrastruktura, koja je tehnički i tešnološki zaokružena.
Specifikacija stalne imovine je data u PRILOGU br. 1.
План финансијског и оперативног реструктурирања
13
2.3. Zalihe i dati avansi
Konto O P I S Iznos u KM
101 Materijal u skladištu 556.527
102 Rezervni delovi u skladištu 457.153
104 Alat i inventar u upotrebi 8.240
110 Nedovršena proizvodnja 125.725
120 Gotovi proizvodi 8.058.979
132,133
i 134 Zalihe robe 305.874
150 Dati avansi u inostranstvu 10.237.060
UKUNO 19.749.558
Iskazane vrednosti u okviru kategorije zaliha i datih avansa nemaju tržišnu vrednost i ne
očekuju se ekonomske koristi od njihove prodaje. Uprava kompanije smatra da zalihe materijala i
rezervnih delova imaju upotrebnu vrednost, odnosno očekuje se da će biti iskorišćene tokom
planirane buduće uslužne proizvodnje obrade TVT. Detalji su predstavljeni u okviru projekcija
bilansa stanja u nastavku izveštaja.
2.4. Potraživanja
a) Potraživanja od kupaca
Potraživanja od kupaca se sastoje od sledećih pozicija:
(u KM)
200 Kupci povezana pravn lica 31.422
201 Kupci u zemlji 486.233
202 Kupci u inostranstvu 8.005.125
222 Potraživanja od zaposleniš 2.565.496
226 Ostala kratkoročna potraživanja 433.321
233
Deo dugoročniš krdita koji dospevaju
do jedne godine 3.800
24 Novčana sredstva 91
270 PDV u primljenim fakturama 10
280 AVR 277.574
290 Gubitak iznad visine kapitala 104.010.166
UKUPNO 117.115.969
Napominjemo da uprava Društva ne očekuju ekonomske koristi od iskazanih potraživanja
od kupaca, odnosno iskazana potraživanja neće biti naplaćena i stoga ne predstavljaju potencijalan
priliv novčanih sredstava koji bi se mogao iskoristiti za potrebe smanjenja obaveza, ili finansiranja
poslovanja.
План финансијског и оперативног реструктурирања
14
2.5. Ostala kratkorčna potraživanja
U ostalim kratkoročnim potraživanjima su obuhvaćena potraživanja i to
Šifra posl.
Partnera NAZIV Iznos u KM
22683 Kratkor.potrazivanja - EUROTUBE DOO 413.321,28
22684 Data pozajmica -Simpo Sik 20.000,00 KM
09.07.13. 20.000,00
UKUPNO: 433.321,28
Napominjemo da se ne očekuju ekonomske koristi od iskazanih ostalih kratkoročnih
potraživanja od kupaca, odnosno iskazana potraživanja neće biti naplaćena i stoga ne predstavljaju
potencijalan priliv novčanih sredstava.
2.6. Kapital
Na osnovu knjigovodstvene evidencije vrednost kapitala „UNIS Fabrike cijevi“ ad Deventa
iznosi 26.526.872 KM. Kapital se sastoji od:
K-to O P I S Iznos u KM % učešća u ukupnom
kapitalu
300 Akcionarski kapital 26.526.872 87,6
320 Emisiona premija 81.090 0,3
321 Zakonske rezerve 21.939 0,1
322 Statutarne rezerve 2.895.583 9,6
330 Revalorizacione rezerve 764.788 2,4
UKUPN KAPITAL 30.290.272 100,00
350 Gubitak 30.290.272
3 KAPITAL 0
S obzirm da UNIS ima velike gubitke – 134.300.438 KM to znači da je kapital svedene na
nulu i da je ukupan gubitak iznad visine kapital 104.010.166 KM.
2.7. Obaveze
a) Dugororčne obaveze
Dugoročne obaveze iznose 290.288.521 koje se sadrže iz sledećiš pozicija:
(u KM)
K-to O P I S Iznos
1. Dugoročne obaveze i rezervisanja
404 Rezervisanja za penzije 158.807
План финансијског и оперативног реструктурирања
15
409 Ostala dugoročna rezervisanja 2.039.107
412 Obaveze po dugor.šartijama od vrednosti 7.500.000
- Akcijski fond rs ad banja luka 3.750.000
- Fond za razvoj i zaposljavanje rs ad banja luka 1.875.000
- Fond za restituciju rs ad banja luka 1.875.000
418 Odložene poreske obaveze 666.419
419 Odložene dug. obav. – Reprogram poreza 7.220.300
4191-1 -IGA- dugo.poz.03-1-50-970-2/11 2.350.000 854.546
4191-2 -IGA- dugo.poz.03-1-50-6-1129-2/11
7.607.229,22
2.766.265
4191-3 -IGA- dugo.poz.03-1-50-6-21-2/12 6.000.000 2.727.273
4191-4 -IGA- dugo.poz. 03-1-50-6-166-2/12 980.000 445.454
4191-5 -OSTALE DUGOROCNE OBAVEZE -
REPROGRAM Elektro-Doboj
298.017
4191-6 -IGA- dugo.poz. 27.07.12. 236.033 128745
UKUPNO: 17.584.633
2. Kratkoročne finansijske obaveze
422 Kratkoročni krediti u zemlji 17.426.485
42201-6 -Kratkoroeni kredit 7.000.000,00 22.02.11. 7.000.000
42202-17 -Intesa kredit 208392/12 1.000.000,00 27.11.12 1.000.000
42202-18 -Intesa kredit 208393/12 1.200.000 27.11.12. 95.349
42202-19 -Intesa -kredit 925000,00 06/13 925.000
42202-20 -Intesa kredit 300.000,00 06/13 200.000
42204-21 -Nb-kredit 2.000.000 23.01.2013. 402.504
42204-22 -Nova banka-garancija UIO 1.797.694
42205 -Pozajmica BALKAN STEEL 5.075
42206 -Pozajmica Aleksandar Tomic 50.863
42207-3 -MF BANKA kredit 950.000 107-753/2013-2 950.000
42208-40 -BB kredit 54-211/13 5 mil. 5.000.000
424 Deo dug. kredita koji dospevaju do 1-e god 19.848.276
4240-1 BIB dio za placanje do 1 god. 11-010 BL 4.387.695
4240-11 IGA DIO do 1 godine 03-1-50-6-970-2/11 1.495.454
4240-12 IGA dio do 1 godine 03-1-50-6-1129-2/11 4.840.964
4240-13 IGA dio do 1 godine 03-1-50-6-21-2/12 3.272.727
4240-14 IGA dio do 1 godine 03-1-50-6-166-2/12 534.545
4240-15 IGA dio do 1 godine 27.07.2012. 107.288
4240-16 NB-SIK dio do 1 godine 44.696
4240-17 SIK-BIB dio do 1 godine 51.199
4240-18 MF-Sik poz. kratkorocni-dugorocni Anex
25.12.13.
436.648
4240-5 DIO DUG.obav. koji dosp.za pl.do 1g. Elektro-
Doboj
44.552
4240-51 REPROGRAM P.U.(2010) dio d. koji dos. za pl. 640.271
План финансијског и оперативног реструктурирања
16
do 1g
4240-52 REPROGRAM P.U.(2012) dio d. koji dos. za pl.
do 1g
1.369.854
4240-8 NB DIO do 1 godine 2,5 mil 2.307.459
4241 DIO DUG.KRED.PREMA dr.pravnim licima u
inostr.food
314.922
425
Deo dug. obav fin lizinga koji dospeva do 1-e
god
3.664
426 Kratk, obaveze po emitovanim obveznic. 10.000.000
429 Ostale kratkoročne finansijke obaveze 36.150.390
4294-43 Prvi faktor - MFC 3.520.494
4294-44 Prvi faktor - UNIVERSAL 1.000.000
4294-45 Prvi faktor - EUROTUBE 1.000.000
4295-11 HETA doo -Hypo AA130806SNSX 20.659.457
4295-12 HETA doo -Hypo AA12213HF4NZ 3.046.548
4295-4 MF SIK poz 1.800.000 KM 07.08.12. 12.233
4295-7 IGA-SIK pozajmica 900.000,00 14.11.12. 3.000.000
4296-2 PRVI FAKTOR, SLOVENIA 3.911.660
UKUPNO 83.461,017
3. Obaveze iz poslovanja
430 Primljeni avansi 92.636.551
Ostali poverioci 5.447
1326 ELSNER FJ TRADUNG 29.337.450,00
1464 Tšyssen Krupp Scšulte Gmb 1.071,80
1482 KIPS 102,97
2038 IKAR DOO 313,31
2066 DAK KOMERC 5.962,12
2177 ALFA KOVO S.R.O.-CESKA 674.515,87
2179 PRO - CHEM 251,09
2185 PMC INZENJERING 1.013,52
2265 INSTALL ENGINEERING 15,62
2455 VERTIGO TECHNOLOGY SYSTEM 625.865,60
2457 ORTO-KOM 704,49
2462 SPECIALAUTOMATIKA 811,59
2469 PERSAN DOO 155,53
2483 VALTER HOXHAJ 1.547,22
2501 RECA COMMERCE KOSOVO 779,78
2502 MFC COMMODITIES 42.131.811,45
2876 STAUBLI HOLZHAEUSERN 293.133,93
3059 SIMPEN DOO 876.463,20
3149 FM -VAS KFT 1.389,86
3196 BERLINGER INTERNATIONAL 103,03
3256 ADRIACINK DD 58,11
План финансијског и оперативног реструктурирања
17
3287 UNIS STEEL CZ-KLOCKNER CZ 4.091.172,49
3500 PISEC GROUP GMBH 9.779.619,40
3556 OBRIST BAUGERAETE AG 3.520,49
3565 UNIS STEEL-DISTR. ROMANI 371.607,70
3613 UNIS STEEL POLJSKA-KLOCK. 4.431.664,02
432 Dobavlači u zemlji 2.030.865
433 Dobaljači u inostranstvu 61.677.337
2502 MFC COMMODITIES 48.315.194
3208 UAB UNIS STEEL BALTIJA 2.618.371
3287 UNIS STEEL CZ-KLOCKNER CZ 6.244.621
3565 UNIS STEEL-DISTR. ROMANI 1.558.098
3613 UNIS STEEL POLJSKA-KLOCK. 1.015.830
3208 UAB UNIS STEEL BALTIJA 877.914
3287 UNIS STEEL CZ-KLOCKNER CZ 324.360
Ostali dobavljači 722.949
439 Ostale obaveze iz poslovanja 2.849.742
UKUPNO: 160.153.042
4 Ostale obaveze
450 Obaveze za neto zarade i naknada 6.563.047
451 Obaveze za poreze na zarade i naknade 1.017.407
452 Obaveze za doprinose na zarade i naknade 4.961.045
460 Obaveze po osnovu kamata 16.549.357
4600-5 KAMATE 6.7611
4601-1 KAMATE PORESKE UPRAVE RS 1.249.9191
4601-21 Kamate HETA doo -Hypo AA130806SNSX 2.631.1751
4601-22 Kamate HETA doo -Hypo AA12213HF4NZ 356.1766
4602-17 Kamata po kr.kreditu 208392/12 27.11.12. 138.659
4602-18 Kamate po kr.kreditu 208393/12 27.11.12. 14.556
4602-19 INTESA KAMATA PO KR. OD 925,000 88.827
4602-20 INTESA-KAMATA PO KREDITU 300.000
06/13
28.184
4603-26 NB-kamate po UG.0873120011 2.500.000 214.031
4603-27 NB-kamata po kr.kreditu 2.000.000 23.01.2013. 168.744
4604-42 KAMATA IGA po garanciji - USS STEEL 458.018
4604-46 KAMATE PO DUG.KR. IGA 03-1-50-6-970-
2/11 2.350.000
417.283
4604-48 KAMATA PO IGA POZ. 7.607.229,22 KM 1.350.793
4604-49 KAMATA PO IGA POZ. 03-1-50-6-21-2/12
6.000.000,00
1.065.402
4604-50 IGA- Kamata po dug.poz. 980.000,00 16.03.12. 174.016
4604-52 IGA-kamata po dugoroenoj poz.27.07.2012. 41.911
4605-14 IGA-SIK kamata po pozajmici 537.875
4605-7 KAMATE PO KRATK.KRED. BIB 1.244.615
План финансијског и оперативног реструктурирања
18
7.000.000,00 22.02.11.
4605-8 KAMATE PO DUG.KREDITU BIB
7.000.000,00 22.02.11.
689.387
4607-14 215
4607-3 kamate MF 107-753/2013-2 141.423
4607-4 kamate po kr.kreditu 107-2887/2012-2 1 mil. 31.448
4608-37 KAMATE ZA OBVEZNICE 3.609.375
4608-48 BB-kamata po dugorocnom kreditu 1.403
4608-49 BB- kamata po Ug. 54-211/13 5 mil. 1.925.018
463 Obaveze prema zaposlenima 119.042
464 i 469 Ostale obaveze 63.479
47 Obaveze za PDV 7.456
481 Obaveze za porez na dobitak 337.475
482 Obaeze za poreze 146.862
UKUPNO 29.004.591
SVEGA (1+2+3+4) 289.973.040
Najveće obaveze se odnose na obaveze iz poslovanja po osnovu primljenih avansa i
nabavke TVT od MFC iz Austrije. u iznosu od 160.153.042 KM ili 55,2% od ukupnih obaveza.
Pored toga i obaveze po osnovu kreditnih zaduženja - Kratkoročne finansijske obaveze iznose
83.461.017 što čini 28,8% od ukupnih obaveza, zatim ostale obaveze 28.774.348 KM, što čini 9,9%
ukupnih obaveza i Dugoročne obaveze i rezervisanja u iznosu od 17.584.633 KM što čini 6,1%
ukupnih obaveza.
U odnosu na iskazane obaveze u bilansu stanja Društva, osnov za pripremu plana
resutrkutiranja predstavljaju Tabela priznatih i osporenih potraživanja objavljena 25.01.2017.
godine na Oglasnoj tabli APIF-a.
2.8. Istorija ključnih nepovoljnih događanja
Povećana nabavka sirovina
- Godine 2008. kompanija je kupila ogromne količine toplo valjanih traka –
TVT, (oko 27 hiljada tona) po cijeni od 30 miliona dolara.
- Nakon pada cijene čelika došlo je i do pada prodajne cijene šavnih cijevi i
kompanija je bila primorana da proizvodi i da prodaje ispod troškova proizvodnje.
Kompanija se nikada nije u potpunosti oporavila od ovih gubitaka.
Skupo finansiranje obrtnog kapitala
- Zbog postojanja obaveza i kako bi nastavila sa proizvodnjom, kompanija je
bila primorana da, počevši od 2011. godine, nabavlja sirovine kroz skupo finansiranje
План финансијског и оперативног реструктурирања
19
opterećeno kamatama, a koje se ogleda u nabavci koja je vršena preko MFC-a, Elsnera i
Piseca.
- Kada se radi o fiksnoj godišnjoj naknadi i o zateznoj kamati, ovi dobavljači
naplaćivali su marže u iznosu od 5,25 % do 7,66 % po svakoj narudžbi. Gore navedeni
uslovi finansiranja povećali su cijenu sirovina i znatno podrili profitabilnost fabrike.
Višak kapaciteta i nedovoljna iskorištenost
- Kompanija je napravila velike investicije u proširenje proizvodnog pogona. U
periodu od 2005. do 2008. godine, kompanija je uložila oko 25 miliona evra i proširila
proizvodne kapacitete na 500 hiljada tona godišnje. Većinu investicija finansirali su kroz
pozajmice kod domaćih banaka.
- Zbog slabljenja građevinske industrije 2008. godine, ovi kapaciteti nikada
nisu bili u potpunosti iskorišćeni.
План финансијског и оперативног реструктурирања
20
3. PLANOVI KOMPANIJE ZA BUDUĆNOST
3.1. Poslovna strategija usmjerena na proces obrade
Menjanje poslovne strategije od proizvodnje i prodaje šavnih cijevi ka obradi TVT u šavne
cijevi za treću stranu znatno bi smanjilo zahtjeve obrtnog kapitala i smanjilo vreme obrta gotovine
pošto kompanija ne bi više morala kupovati ogromne količine toplo valjanih traka.
Takođe, obrada toplo valjane trake za treću stranku partnera omogućiće obavljanje
proizvodnje u zakazanom roku, bolju iskoristivost kapaciteta i poboljšanje profitabilnosti
preduzeća.
Obrada za fiksnu naknadu
Usluga obrade TVT treba da bude smanjena na naknadu od 80,00 evra po toni proizvedenih
šavnih cijevi što će odstraniti negativan uticaj na visinu marže, što je bio slučaj u prethodnom
modelu poslovanja.
Pošto je za pokretanje vlastite proizvodnje šavnih cijevi potrebno veliko ulaganje u TVT,
uprava će sve do otplate trenutnih pozajmica biti koncentrisana samo na novu poslovnu strategiju.
Sav priliv novca od viška proizvodnje i zahtjeva za održavanjem koristiće se kako bi se
otplatili dugovi čiji će termini otplate biti odgođeni.
Ponovno uspostavljanje baze dobavljača
Kompanija će ponovno uspostaviti bazu dobavljača i izmirivati sve obaveze prema tim
dobavljačima kako bi se omogućio nesmetan proces proizvodnje. Prethodne veze sa snabdjevačima
trebalo bi da omoguće kompaniji da zadrži povoljne uslove otplate i povoljne cijene u budućnosti.
Proizvodnja šavnih cijevi su ključni segmenti poslovanja kompanije. Proizvodnja u
pogonima UNISA i pratećim fabrikama ( Unis Steels) omogućavaju dodatan priliv novca.
Šavne cijevi
Promjena strategije u proces obrade omogućiće manju potražnju obrtnog kapitala i
eliminaciju rizika u cijeni materijala.
Upotreba nus-produkta u segmentu obrade cijevi
Ponovno uspostavljanje i rast maloprodaje
3.2. Pregled zemljišta
„UNIS Fabrika cijevi“ raspolaže sa nepokretnostima koje su date u pregledima koji su dati u
PRILOGU br. 1.
План финансијског и оперативног реструктурирања
21
3.3. Pregled najvažnije opreme
UNIS u svom vlasništvu ima više kompletenih linija za proizvodnju svih vrsata šavnih cevi,
a koja je data u PRILOGU br. 2.
3.4. Pregled postojećih tereta na pokretnoj i nepokretnoj imovini društva ustanovljenih do
dana dostavljanja Programa
Prilikom povlačenja kredita kod više finansijskih institucija, kao sredstvo obezbedjenja su
date sve nepokretnosti, a i oprema je založenja, ašto se vidi iz PRILOGA br. 3. koji je, takodje dat
u prilogu.
3.5. Ocjena stepena opremljenosti potrebnim infrastrukturnim objektima
„UNIS Fabrika cijevi“ ad Derventa je zaokružen tehnološki proces proizvodnje sa svom
pratećom infrastrukturom. U svom sastavu poseduje velik broj objekta pod krovom 44.735m2 . U
svom sastavu ima Fabriku za preradu drveta sa pilanom, sušaram i kompletnom pratećom
infrastrukturom- prilazni putevi, objekti za enrgetskim snabdevanjem, zatim u krugu ovog dela
nalazi se i veliki salon za prodaju nameštaja i deo za maloprodaju cevi i drugu metalnu galanteriju.
U okviru UNISA nalazi se i Fabrika za preradu cijevi – Prerada, takodje sa kompletnom
pratećom infrastrukturom. U ovoj fabrici se vrši prerada cijevi i proizvode se čelične konstrukcije,
podupirači skele za gradjevinarstvo , mehanizmi za potrebe fabrika nameštaja, zatim plastenici,
razne vrste nameštaja od metala i td.
Hala za proizvodnju cijevi u kojoj su instalirane četiri linije za preradu TVT u cevi raznih
dimenzija. U okviru ove zgrade nalaze se svi prateći objekti infrastrikture, koa što su trafo stanica,
prilazni putevi, magacini za repromaterijale, gotovih proizvoda i rezervnih delova itd.
Tokom 2007 godine sagradjena je još jedna velika hala R-8 u kojoj je instalirana linija za
proizvodnju cevi debljine od 4,0 do 8,0 mm ukupnog godišnjeg kapaciteta od 360.000 tona
preradjene TVT.
Dakle, svi prizvodni pogoni su u funkciji i poseduju svu moguću infrastrukturu za
proizvodnju raznih vrsta cevi od toplo valjane i hladno valjane trake raznih dimenzija.Tokom 2007
godine izgradjena je još jedna velika hala tzv. R – 8 u kojoj je smeštena oprema za proizvodnju cevi
velikog preseka od 112 do 219 mm.
3.6. Ocjena stepena opremljenosti potrebnom opremom
„UNIS Fabrika cijevi“ ad je opremljena opremom za sledeću proizvodnju šavnih cijevi.
UNIS rasplaže sa šest linija za proizvodnju šavnih cijevi i jednom linijom za poizvodnju
hladnovučenih cevi malih mera u u kupnoj tonaži od 50,000 tona cevi godišnje.
План финансијског и оперативног реструктурирања
22
a) Fabrika za proizvodnju cijevi je opremljena sa linijama za proizvodnju cijevi
različitih dimenzija i to:
a) Linija YC – 70 na kojoj se proizvode cevi širine do 2 cola, kapaciteta 2.500
tona mesecno.
b) RN – 120 na kojoj se proizvode cevi širine do 4 cola, kapciteta 4.500 tona
mesečno,
c) RD – 50 na kojoj se proizvode cevi širine do 1,5 cola, kapciteta 3.000 tona
mesečno,
d) BU – 80 na kojoj se proizvode cevi širine do 2,0 cola, kapciteta 2.500 tona
mesečno,
Na ovim linijama se proizvode okrugle cevi debljine zida od 1,5 mm do 5,00 mm,
dužine 6 m. Ove vrste cevi imaju veliku primenu u mašinskoj i gradjevinskoj industriji.
b) Pogon za proizvodnju cevi velikih prečnika
a) Linija je tehnološki dodatak procesu proizvodnje cijevi do Ø 219 mm čime se
proširuje asortiman cijevi. Linija služi za hidro-test cijevi na maksimalan pritisak od 12
Mpa. Preĉnik cijevi koje se ispituju je od Ø 114,3mm (4“) do Ø 219,1mm (8“). Dužina
cijevi je od 6.000 mm do 12.000 mm. Minimalna debljina zida je od 3 mm do maksimalnih
8 mm. Instalacijom ove linije obezbjejuju se uslovi da cijevi budu i hidroispitane prema
evropskim standardima ( EN10255 i EN10219 ) u sluĉaju kada to zahtjeva namjena cijevi.
Ukupni mesečni kapacitet je 30.000 tona prerade TVT.
b) U okviru ovog pogona instalira je i linija malih mera širine fi 14 kapacitetta
25 tona mesečno. N ovoj liniji se proizvode cevi namenjene za metalnu galanteriju i
proizvode se od hladno valjane trake sa debljinom zida 0,7 mm do 1,5 mm.
c) Fabrika za preradu cevi – Prerada.
U ovoj fabrici je instalirana oprema za proizvodnju raznih vrsta proizvoda od cevi, koji se
proizvode u Fabrici šavnih cevi. U ovoj fabrici proizvode se proizvodi višeg stepena od cevi koji se
rade u prethodnoj fabrici, kao što su: mehanizmi za potrebe industrije nameštaja, gradjevinske
skele i podupirači koji se koriste u gradjevinarstvu, zatim, proizvode se plastenici, koji imaju
primenu u poljoprivrednoj proizvodnji, metalni kreveti, baštenski stolovi i stolice, i dr. Tehnološka
oprma je tako koncipirana da se na njoj mogu proizvoditi i druge vrste proizvoda od metala.
Pogon za preradu drveta – servis centar.
Ovaj pogon ima više mogućnosti obrade drveta od celih trupaca do finalnih elemenata za
industriju nameštaja i to na postrojenjima kao što su:
- Pila: tip trupčara fi 1320, kapaciteta 6.000 m3 prorezanih trupaca godišnje.
- U okviru ove fabrika postoji sušara tipa „Nigos“ ukojoj se može sušiti 140 m3
rezane gradje u jedom turnusu.
План финансијског и оперативног реструктурирања
23
- U ovoj pilani se, pored gradje, proizvode lege – podmetači za metalnu
industriju, zatim briket fi 78mm u različitim dužinama, zatim nameštaji i delovi nameštaj od
masiva.
Dakle, proizvodni kapaciteti UNISA, tehnički i tehnološki su zaoruženi, tako da se od TVT i
HVT mogu proizvoditi razne vrste cevi, koji se mogu preradjivati u viši stepen prerade. Sva oprema
je u funkcionalnom stanju i može se koristiti u punom kapacitetu
План финансијског и оперативног реструктурирања
24
4. PODACI O POSLOVANJU DRUŠTVA
4.1. Obim poslovanja i vrste usluga za poslednje tri godine
Fiziĉki obim proizvodnje i kapaciteti UNISA su od 2003. do 2008. uvećani za cca 10 puta
što je rezultat investicija u modernizaciju proizvodnih linija i investicija u nove proizvodne linije.
Smanjenje obima proizvodnje u 2009. godini je posljedica svjetske ekonomske krize.
U ovom finansijskom izveštaju posebno ćemo dati podatke o fizičkim pokazateljima
poslovanja UNISA za period od 2010 do 2015 godine, što je vrlo važno da se sagledaju mogući
kapaciteti ovog preduzeća.
U ovm periodu u UNISU je preradjeno 213.503.293 kg toplo valjane trake i to:
Pregled ulaza trake za period 2010-2014. godine:
U L A Z I
God. Poč. stanje
Ulazi sa poč.
stanjem 01.01
Ukupan ulaz
bez poč. stanja
Ukupan ulaz sa
PS 01.01.2010
1 2 3 4 5
PS zalihe mat
01.01.2010 10.348.412 - - -
2010 6.257.460 74.257.735 63.909.323 74.257.735
2011 3.132.895 73.464.974 67.207.514 67.207.514
2012 357.380 47.398.524 44.265.629 44.265.629
2013 220.980 28.129.795 27.772.415 27.772.415
2014 - - - -
UKUPNO 203.154.881 213.503.293
Dakle, iz pregleda se vidi da je UNIS preradio najveću količinu TVT u 2010 i 2011 godini,
dok je proizvodnja pala u 2012 i 2013 godini, kada je prozodnja već bila zaustavljena oktobra 2013
godine, zbog nelikvidnosti i otežanih uslova poslovanja.
Od ukupno zaprimljene TVT u proizvodnim pogonima UNISA preradjeno je 201.706,5
tona TVT, izvezeno 2.551,5 tona TVT i na domaćem tržištu prodaro 215,2 tone TVT, a što se vidi
u datoj tabeli:
God. Izlaz u proizv. Izvoz Dom. trž. UKUPNO
1 2 3 4 5
2010 68.000.275 68.000.275
2011 67.780.569 2.551.510 70.332.079
2012 47.041.144 47.041.144
2013 27.720.255 188.560 27.908.815
2014 164.300 26.680 190.980
UKUPNO 210.706.543 2.551.510 215.240 213.473.293
План финансијског и оперативног реструктурирања
25
Od preradjene količine TVT dobijena je sledeća količina gotovih proizvoda raznih vrsta cevi
i to :
Pregled predatih gotovih proizvvoda u skaladištima
Godina
Početno stanje
2010 Ulaz
Poč stanje +
ulaz
Otprema po
karticama
1 2 3 4 (2+3) 5
2010 15.247.130 73.075.472 88.322.602 79.573.470
2011 77.086.937 77.086.937 71.876.301
2012 56.462.002 56.462.002 63.966.073
2013 31.140.516 31.140.516 33.913.245
2014 1.500.825 1.500.825 5.142.181
2015 0 0 402.238
Ukupno 15.247.130 239.265.752 254.512.882 254.873.508
Iz magacina gotovih proizvoda u navedenom periodu je otpremljena sledeća količina raznih vrsta
cevi i to.
God.
Izvoz
Otprema
za
malopro
d
Otprema
otpad
BiH ( I
klasa)
Otpre
ma
II+IIIk
lasa
Izlaz iz
fabrike
za
održava
nje
Izlaz iz
fabrike za
preradu
Izlaz iz
fabrike za
proizvodnj
u
Izlaz iz
fabrike za
servis
centar Ukupno
2010 67.015.813 3.075.728 2.308.246 2.412.922 46.468 22.393 1.453.065 821.629 0 77.156.264
2011 52.805.520 3.133.585 3.960.191 6.214.332 17.547 18.957 1.127.757 7.086.427 0 74.364.316
2012 36.287.750 5.291.953 2.208.042 9.980.809 6.415 53.513 1.412.364 5.589.560 1.896.658 62.727.064
2013 21.047.258 2.913.697 2.136.782 4.270.667 66.663 4.209 1.081.697 1.460.896 705.059 33.686.928
2014 1.250.784 2.489.404 1.571.920 638.668 0 0 2.933 0 0 5.953.709
2015 0 0 332.645 81.054 0 0 0 0 0 413.699
Ukupn
o 178.407.125
16.904.36
7 12.517.826 23.598.452 137.093 99.072 5.077.816 15.530.041 2.601.717 254.873.508
Analiza troškova materijala za izradu gotovih proizvoda i
prihoda od njihove prodaje šavnih cijevi
Uovoj finansijskoj anlizi izvršena je i analiza odnosa troškova materijala u proizvodnji i i
ostšavnih prihoda od prodaje gotovih proizvoda, te je utvrđeno da su prihodi veći od troškova za
posmtrani period. Takođe analizom podataka utvrđen je i odnos prihoda ostšavnih na ino i na
domaćem tržištu za kontrolisani period, a što je vidljivo iz tabelarnih pregleda kako slede:
Godina
Troškovi
materijala
Ukupni
prihodi od
prodaje
učinaka
Izvoz Domaće tržište
iznos % iznos %
2010 62.307.574 77.513.397 68.381.161 88,22 9.132.236 11,78
План финансијског и оперативног реструктурирања
26
2011 74.198.126 81.823.970 62.044.191 75,83 19.779.779 24,17
2012 54.845.451 63.423.767 41.728.425 65,79 21.695.342 34,21
2013 31.426.454 36.246.225 26.854.097 74,09 9.392.128 25,91
2014 532.420 3.042.739 1.529.265 50,25 1.513.474 49,75
Ukupno 223.310.025 262.050.098 200.537.139 61.512.959
Pregled troškova materijala i energije u proizvodnji za posmatrani period
Naziv konta 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Troš. mater. za izradu
učinak 60.642.039 71.702.083 50.612.606 29.063.751 358.825
Troš. ostalog mater. 685.256 1.193.033 2.811.564 1.455.943 66.387
Troš. goriva i energije 980.279 1.303.010 1.421.281 906.760 107.208
UKUPNO 62.307.574 74.198.126 54.845.451 31.426.454 532.420
Pregled ostalih prihoda za kontrolisani period
Naziv konta 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Prih.od povezan pr. lica 145.801
Prih. na dom.tržištu 8.986.435 19.779.778 21.695.342 8.998.024 1.513.474
Prih. na ino tržištu 68.381.161 62.044.192 41.728.425 27.248.201 1.529.265
UKUPNO 77.513.397 81.823.970 63.423.767 36.246.225 3.042.739
U periodu od oktobra 2013 godne, kada je proizvodnja zaustavljena, tokom 2014 i 2015
godine u magacinima repromaterijala, u proizvodnim halama i magacinima gotovih proizvoda
nalazili su se različiti materijali, poluproizodi, gotovi proizvodi, tehnološki otpad i drugo. Zbog
uticaja spoljnih faktora – vlage, kiše i drugo, a naročito u poplavama koje su bile 2012 i u maju
2014 godine su oštećeni i postali neupotrebljivi, svi materijali, poluproizodi, gotovi proizvodi,
tehnološki otpad i drugo, u normalnom procesu proizvodnje, zbog čega su donete odluke o njihovoj
prodaji po tržišnim cenama kao tehnološki otpad. Iz ove prodaje finansirani su troškovi poslovanja
UNIS-a.
Poslovanje UNISA u 2015 i 2016 godinu
UNIS Fabrika cijevi ad Derventa je, nakon zaustavljene proizvodnje krajem oktobra 2013
godine, ponovo pokrenula proizvodnju na svojim proizvodnim linijama početkom oktobra 2015
godine u Fabrici šavnih cevi i u Fabrici za preradu cevi. U pogonu za preradu drveta „Jedinstvo“
krenulo se je sa proizvodnjom kontejnera za stanovanje i za gradilišta.
Pokretanje proizvodnje u Fabrici šavnih cijevi je aktivirana zahvaljujući investitorima-
privrednim društvima: „AGROHERC“ doo iz Bileće i PLANTS GLOBAL Inc BiH doo Mali
Zvornik (PGI) koji vrše nabavku toplo valjane trake (TVT) i hladnovaljane trake, koja se preradjuje
u proizvodnim pogonima „UNISA“. Za uslugu prerade UNIS vrši fakturisanje uglavnom po 50,00
– 70,00 EUR-a, po toni preradjene trake.
План финансијског и оперативног реструктурирања
27
Pored prerade trake u Fabrici prerade cevi proizvode se metalni kreveti na sprat, koji su
namenjeni za izvoz u Nemačku za izbegličke prihvatne centre. Pored kreveta, u ovoj fabrici se
proizvode plastenici, zatim otpočelo se je sa proizvodnjom mehanizama za ležajeve za potrebe
fabrika za proizvodnju nameštaja i gradjevinske metalne skele.
U ovakvim uslovima UNIS je, u periodu od oktobra 2015. do kraja 2016. godine, preradio
21.823,4 tona TVT, a u Fabrici prerade cevi proizvedeno je oko 10.000 metalnih kreveta na sprat.
Pregled uslužno preradjene TVT trake u 2015. i 2016. godini
(u KG)
Mesec 2015 god. 2016 god
I 0 1.953.584
II 0 1.771.652
III 0 2.236.470
IV 0 1.600.085
V 0 1.916.814
VI 55.924 148.893
VII 75.580 102.957
VIII 0 67.498
IX 0 288.953
X 917.467 2.368.617
XI 2.459.702 832.756
XII 1.921.990 3.104.464
UKUPNO 5.430.663 16.392.743
Od ukupne uslužno preradjene trake proizvedeno je 20,7 hiljada tona šavnih cevi
namenjenih domaćem i stranom tržištu. Proizvodnja bi bila i daleko veća, ali zbog nedostatka
obrtnih sredstaava i zbog sezonske oscilacije, u ovoj vrsti industrije, nije bila moguća, jer se tokom
zime gradjevinarstvo zaustavlja, a ovo su proizvodi namenjeni za ovu granu delatnosti.
Tokom 2016 godine, kroz poslove prerade trake i proizvodnje ostale robe u Unisu je
ostvaren ukupan prihod od 2,0 miliona KM.
U UNISU je trenutno angažovano 215 radnika, kojima se od oktobra 2015. godine redovno
isplaćuju neto zarade. Poslednja zarada je isplaćena za januar 2016 godine. Prilikom obračuna
zarada redovno se vrši obračun, ukalkulisavanje i evidentiranje u poslovnim knjigama svih
obračunatih poreza i doprinosa na zarade u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
UNIS-ovi tekući računi su i dalje u blokadi. Nakon uvodjenja Programa restrukturiranja
otvoren je poseban račun koji ne podleže blokadi, preko kojeg sada UNIS posluje.
Poslovanje UNISA u peridu od 01.09.2016 do 31.01.2017 godne
U periodu od uvodjenja postupka finansijsko operativnog restrukturiranja, koji je otvorio
Okružni privredni sud u Doboju Rješenjem broj: 60 0 St 024120 16 St od 05.09.2016. godine nad
„Unis“ - fabrika cijevi a.d. Derventa, kao dužnikom, kada je Rješenje o otvaranju postupka
objavljeno na oglasnoj tabli Okružnog privrednog suda u Doboju, UNIS je krenuo da radi u malo
План финансијског и оперативног реструктурирања
28
olakšavajućim okolnostima i bez posebnog opterećenja poverioca. UNIS je i dalje nastavio da pruža
usluge prerade TVT u šavne cevi za potrebe domaćih i stranih investitora, koji su nabavljali TVT.
Pružajući usluge UNIS je preradom TVT ostvarivao prihode za normalno funkcionisanje. U ovom
periodu UNIS je preradio sledeću količinu trake:
(u KG)
Mesec Količina u kg
IX 2016 288.953
X 2016 2.368.617
XI 2016 832.756
XII 2016 3.104.464
I 2017 530.254
UKUPNO 7.125.044
Pored navedene proizvodnje u Fabrici šavnih cijevi, u ovom periodu, za nemačko tržište je
uslužno proizvedeno i 10 kontejnera za potrebe nemačke vojske.
Sa ovakvom proizvodnjom, u ovom periodu, ostvareni su sledeći rezultati:
Konto Naziv konta Iznos Struktura u %
5010 Nabavna vrijednost prodate robe 102.625,31 3,78
5011 Nabavna vrijednost prodate robe na veliko 66.080,68 2,43
5110 Utrošen materijal za izradu učinaka 92.352,30 3,40
5120 Utrošen materijal u prometu proizvoda i
usluga 1.000,00
0,04
5121 Utrošene auto-gume koje se u cjelosti otpisuju 242,12 0,01
5122 Utrošena htz oprema koja se u cjelini otpisuju 665,28 0,02
5123 Utrošeni sitan alat i inventar 141,96 0,01
5124 Pomoćni materijal utrošen za tekuće
održavanje 65.279,76
2,40
5125 Utrošen kancelarijski materijal 1.659,38 0,06
5130 Utrošeno gorivo 2.640,55 0,10
5133 Troškovi el.energije 127.692,53 4,70
5200 Bruto zarade 1.048.975,09 38,60
5220 Troškovi bruto naknada članovima upravnog
odbora 3.200,01
0,12
5292 Troškovi dnevnica na sl.putu 156,50 0,01
5298 Troškovi ishrane radnika u restoranu 23.012,86 0,85
5310 Troškovi prevoza 292,70 0,01
5315 Troškovi ptt usluga (telefon) 21.156,65 0,78
5317 Troškovi internet usluga i bežičnog prenosa
podataka 1.035,37
0,04
5320 Troškovi za usluge na tekućem održavanju
osn.sred. 3.273,25
0,12
5339 Troškovi ostalih zakupnina 21,00 0,00
5392 Troškovi komunalnih usluga 8.033,29 0,30
5394 Naknada za korištenje auto-puta 93,19 0,00
5400 Troškovi amortizacije 465.256,67 17,12
5502 Troškovi advokatskih usluga 46.728,90 1,72
План финансијског и оперативног реструктурирања
29
5505 Troškovi stručnog obrazovanje zaposlenih 372,00 0,01
5509 Ostale neproizvodne usluge-obezbeđenje 16.200,00 0,60
5530 Troškovi platnog prometa u zemlji 210,80 0,01
5532 Troškovi za bankarske usluge 10,00 0,00
5550 Porez na imovinu 41.042,92 1,51
5551 Naknada za korištenje voda 2.957,92 0,11
5590 Troškovi oglasa u štampi i drugim medijima 4.052,26 0,15
5591 Takse 526,00 0,02
5599 Ostali nematerijalni troškovi 50,26 0,00
5610 Rashodi kamata po kreditima u zemlji+kamate
el.ener. 283.297,59
10,43
5617 Kamate za neblagovremeno pl.javne prihode 277.573,91 10,21
5765 Manjkovi robe 8.105,36 0,30
5767 PDV obračunat na manjkove 1.377,92 0,05
5783 Rashodi po osnovu direktnih otpisa
potraživanja 13,82
0,00
Ukupni rashodi 2.717.406,11 100,00
6011 Prihodi od prodaje robe na veliko na
dom.tržištu 17.554,32
1,24
6111 Prihodi od prodaje proiz.na dom.trž.-
komerc.otpad 2.885,90
0,20
6112 Prihodi od prodaje usluga na domaćem tržištu 763.480,70 54,14
6112-
1 Usluga izrade kontejnera 11.700,00
0,83
6113 Prihodi od prodaje proizv. na domać. prerada 42.688,04 3,03
6300 Povećanje vrijednosti zaliha nedovršene
proizvodnje 250.545,28
17,77
6511 Prihodi od zakupnina objekata 49.380,80 3,50
6513 Prihodi od zakupnina za ostala sredstva 1.011,30 0,07
6522 Prihodi od donacije od drugih pravnih lica 74.399,67 5,28
6598 Prihodi od prodaje materijala 63,70 0,00
6699 Ostali finansijski prihodi 406,00 0,03
6750 Dobici od prodaje materijala 356,63 0,03
6765 Viškovi robe 186.699,93 13,24
6910 Prihodi po osnovu grešaka iz ranijih godina 9.055,55 0,64
Ukupni prihodi 1.410.227,82 100,00
dobitak/gubitak perioda -1.307.178,29 - 48,10
Iz navedene tabele se očigledno vidi da je u ovom periodu ostvaren gubitak u poslovanju u
iznosu od 1.307.178,29KM. Ukupnim prihodima su pokriveni troškovi sa 51,9%.
Najveći iznos prihoda je od pružene usluge u preradi TVT domaćim investitorima u iznosu
od 763.480,70 KM što čini 54,14% ukupnih prihoda.
Troškovi poslovanja u ovom periodu iznose 2.717.406,11 KM, od čega se na bruto zarade
odnosi 1.048.975,09 KM, što čini 38,6% od ukupnih troškova, zatim na troškove amortizacije
465.256,67 KM ili 17,12% ukupnih troškova, troškovi po osnovu kamata, koje su stigle krajem
godine u iznosu od 560.870,00 KM što čini 20,6% ukupnih troškova. Dakle, u ovom periodu, zbog
kraja godine i preseka stanja postoje troškovi iz ranijeg perioda, koji su opteretili poslovanje u
posmatranom periodu i koji su značajno uticali na ovakav rezultat.
План финансијског и оперативног реструктурирања
30
Na poslovanje u posmatranom periodu je umnogome uticalo i dalje nepoverenje kod
investitora koji u početku nisu znali o kakvom se to restrukturiranju, kao institutu radi i sve su
aktivnosti bile posmatrane sa sumnjom. Takođe, i dobavljači sa domaćeg tržišta su sa UNISOM
sarađivali sa pažnjom i sumnjom, dok se nisu uverili u način poslovanja UNISA. Imajući sve to u
vidu u početku su ostvarivani slabi rezultati da bi se sve više poboljšavali sa protkom vremena.
U posmatranom periodu u UNISU je prosečno bilo upošljen 221 radnik, od čega 43 radnika
u pratećoj režiji u proizvodnji i u zajedničkim službama, a 178 radnika u neposrednoj proizvodnji.
U ovom periodu su uglavnom redovno izmirivane tekuće obaveze prema poveriocima i
radnicima. Od tekućih obaveza, na dan 28.02.2017. godine, ostalo je neizmireno ispod 40,0%, koje
se izmiruju utvrđenom dinamikom i u roku dospeća.
4.2. Stepen diferenciranosti proizvoda/usluga društva u odnosu na konkurentske
proizvode/usluge
Osnovna djelatnost Unis- fabrike cijevi a.d, Derventa je proizvodnja šavnih cijevi od ĉelika
koje se plasiraju na trţište Evropske unije (Njemaĉka, Ĉeška, Slovenija, Francuska, MaĊarska,
Italija) Hrvatske, Srbije, Makedonije i BiH.
Učešće u prodaji na BH tržištu je cca 15%, a na izvoz se odnosi cca 85% ( podaci se odnose
na period do 2010. godine).
Drugi proizvodjaĉi cijevi u regionu su: Alpos (Slovenija), IGM (Makedonija) i Marcegaglia
(Italija). 11
Društvo se svrstava u red najvećih izvoznih preduzeća u Republici Srpskoj kao i u BiH.
Akcionarsko društvo Unis – fabrika cijevi klasifikovano je u kategoriju velikih preduzeća, nalazi se
na službenom berzanskom tržištu.
4.3. Mogućnosti prilagođavanja proizvodnje/djelatnosti društva novim
proizvodima/uslugama
S obzirom da je proizvodnja u UNISU tehnički i tehnološki zaokružena postoje velike
mogućnosti za proširenje asortima proizvoda i ispunjeju zahteva i najprobirljivijih kupaca. U svim
pogonima i na svim linijama postoji mogućnost da se proizvodi veliki asortiman proizvoda, od
različitih debljina zida, od 0,7mm do 8,00 mm, različitih oblika –okruglih, pravouganih,
kvadratnog oblika , sa zaobljenim uglovima u standarnim izvedbama, a mogu se radiit i prema
posebnim zhtevima kupaca. Cevi mogu biti hidroispitane na pritisak od 5MPa/50 bara i
elektromagnetno ispitani prema standardu EN 10246.
Proizvede šavne cevi u pogonima UNISA mogu se doradjivati i preradjivati u druge
proizode sa višim stepenom obrade. Dakle, proizvodnja u UNIS-u se može prilagodjavati zahtevima
kupaca i tržišta i ima širok spektar proizvoda u svom asortimanu.
План финансијског и оперативног реструктурирања
31
4.4. Godišnji kapacitet i stepen iskorišćenosti kapaciteta
Kapaciteti UNIS-a se ne koriste svojim punim kapacitetom, zbog nedostatka obrnog
kapitala. Kapaciteti su najviše korišćeni, u odnosu na instalirani, u 2010 godini 14,55% i 2011
godine 13,170%., dok u 2014 godini nije bilo nikakave proizvodnje. Ponovo je pokrenuta
proizvodnja tek u oktobru 2015 godine, kada je zabeleženo korišćenje kapaciteta od 1,06 % i to
pružajući usluge prerade drugim korisnicima.
Pregled rasploživih kapaciteta UNISA po linijama:
Proizvodna linija Jed.
mjere God kapacitet
Linija YC – 70 t 30.000
RN – 120 t 54.000
RD – 50 t 36.000
BU – 80 t 30.000
Linija malih mera t 300
R-8 t 360.000
UKUPNO: 510.300
Ukupni rasploživi preradjivački kapaciteti iznose 510.300 tona. Kako su kapaciteti po
godinama korišćeni može se videti iz naredne tabele:
Godina Raspoloživi kapacitet
u tonama
Proizvodnja
u tonama
Stepen iskor.
kapac u %
2010 510.300 74.258 14,55
2011 510.300 67.208 13,17
2012 510.300 44.266 8,67
2013 510.300 27.772 5,44
2014 510.300 0 0,00
2015 510.300 5.430 1,06
2016 510.300 16.393 3,21
4.5. Korišćenje licenci, proizvodno-tehnička kooperacija, posjedovanje ISO sertifikata
UNIS nema vlastitih patenata ili prava na intelektualnu svojinu, niti je ograniĉen kakvim
posebnim ugovorima u smislu poslovanja.
Pseduje sertifikat TUV NORD za sistem upravljanja prema EN ISO 9001/2008 u skladu sa
TUV NORD CERT procedurama za proizvodnju čeličnih šavnih cijevi. Reg. br. sertifikata: 44 100
134594, broj izveštaja 1001 3336 od 17.09.2013 godine.
План финансијског и оперативног реструктурирања
32
5. PROIZVODNJA ČELIKA U SVIJETU
5.1. Proizvodnja čelika u svijetu
Industrija čelika je konkurentna i podložna je oscilovanju koje nastaje zbog činilaca kao što
su: višak kapaciteta, nestabilnosti u regionalnoj potražnji i snabdijevanju čelikom, nestabilnosti u
zahtjevima tržišta i cijenama ( u skorije vrijeme pogoršano promjenama u cijeni uvoza), kao i
dužnička kriza u zoni Evropske unije. Ova industrija prilagođava se opštim ekonomskim uslovima i
oslanja se na uslove u mnogim drugim industrijama, neke od kojih su automobilska industrija,
industrija aparata, industrija građevinarstva i energetike. Budući da ove industrije prolaze kroz
krizu, industrija čelika obično prati taj isti trend. Cijene čelika povećale su se tokom 2013. godine
zbog uticaja ekonomskog zastoja i smanjenja tržišta građevinarstva. Građevinarstvo se lagano
oporavlja u Sjedinjenim Američkim Državama, malo slabije u Evropskoj uniji, dok se u Kini
umjereno oporavlja. Postoje, međutim, uslovi za porast cijene čelika u skorije vrijeme zahvaljujući
boljoj ekonomskoj perspektivi u obje Amerike, Evropi i Aziji što daje podsticaj trgovcima čelikom i
što bi moglo da poveća potražnju za čelikom. Rudarski divovi koji snabdijevaju industriju čelika sa
potrebnim sirovinama, uključujući i rudu gvožđa i koksa, imaju veoma jaku pregovaračku moć.
Nekih 60 % proizvodnje dolazi iz Australije, Brazila i Kine. Tri svjetske kompanije dominiraju
rudarskom industrijom: Vale SA (Brazil), Rio Tinto PLC ( Ujedinjeno Kraljevstvo/ Australia) i
BHP Billiton Limited & PLC ( Ujedinjeno Kraljevstvo / Australija). Ovi igrači kontrolišu oko 75 %
svjetske trgovine. Kako bi se prevazišla ova prepreka, proizvođači čelika započeli su pozadinsku
integraciju kao strategiju razvoja. Trenutno mnoge vodeće kompanije koje rade sa čelikom traže
ulagače u rudarstvo budući da se povećanje troškova za sastojke od kojih se pravi čelik smanjuje
njihovu maržu. Neki od vodećih sektora koji koriste čelik, npr. proizvodnja automobila, ulja i nafte,
brodarstvo, trajnih potrošnih dobara i energije uživaju veliku kupovnu pregovaračku moć i dobijaju
povoljnije ugovore. Mali potrošači i maloprodaja, kojih je manje i koji troše znatan dio ne uživaju
ovakve povlastice. Čelik ima jako male prepreke u smislu diferencijacije proizvoda jer ne spada u
luksuznu robu ili robu posebnih namjena. Zbog toga i nema znatne razlike u cijeni.
Oporavak globalne potražnje za čelikom se nastavlja ali porast se stabilizuje po nižoj stopi
sa kontinuiranom nestabilnošću.
Grafikoni: World Crude Steel Production- Proizvodnja sirovog čelika u svijetu
Deset najvećih proizvođača sirovog čelika
Država 2012 god 2013 god
Kina 725 779
Japan 107 111
Sjedinjene Američke Države 89 87
Indija 77 81
Rusija 70 69
Južna Koreja 69 66
Njemačka 43 43
Turska 36 35
Brazil 35 34
Ukrajina 33 33
План финансијског и оперативног реструктурирања
33
Grafikoni: Hot-rolled steel band prices ( cijene šavnih valjanih čeličnih traka)
Evro/ metrička tona
Izvoz u svijetu Zapadna Evropa
Eastern Europe steel market volume (historical and forecasted)- obim tržišta čelika u
Istočnoj Evropi ( istorija i prognoze)
000 tona
Obim Rast
5.2. Tržište čelika u Evropi
Nakon perioda mirnog rasta (2002-2007) proizvodnja sirovog čelika u Evropi opala je za 34
% u periodu 2007-2009. Oporavak tokom 2010. godine ( 24 %) i 2011. godine (3%) zaustavljen je
2012. godine kada je zabilježen pad proizvodnje od 5%. Ukupna godišnja stopa rasta za period
2002-2012 iznosi -1%. Širenje proizvodnje sirovog čelika u evropskim zemljama je uveliko
nejednako. Godine 2012. devet država (Njemačka, Italija, Francuska, Španija, Velika Britanija,
Poljska, Belgija, Austrija i Holandija) zaslužne su za 82% ukupne proizvodnje čelika u Evropskoj
uniji. I pored toga, samo tri države od ovih navedenih zabilježile su porast proizvodnje u periodu
2002-2012, a to su Austrija sa 1,8%, Italija sa 0,4% i Holandija sa 1,2%. Promet u industriji čelika u
Evropskoj uniji doživio je dramatičan pad u periodu 2008-2009 (-41%). U 2013. godini u Evropskoj
uniji proizvedeno je oko 166.000 metričkih tona sirovog čelika, gdje su Njemačka, Italija i
Francuska učestvovale u 50% ukupne proizvodnje.
Istočna Evropa
U regionu Istočne Evrope, Rusija je lider u proizvodnji sirovog čelika učestvujući u ukupnoj
vrijednosti istočnoevropskog tržišta čelika sa 58%. Nakon nje slijedi Poljska na udaljenoj drugoj
План финансијског и оперативног реструктурирања
34
poziciji sa učešćem od 6,8%, te Češka Republika (4,2%) i Mađarska (1,3%). Nakon oporavka od
smanjenja vrijednosti 2009. godine, istočnoevropsko tržište čelika nametnulo je dvocifreni rast u
periodu 2010-2011. Tržište je opet oslabilo 2012. godine zbog pada cijena. Međutim, oporavak
praćen umerenim rastom očekuje se u narednom periodu. Istočnoevropsko tržište čelika imalo je
ukupne prihode u iznosu od 73,3 milijarde evra u toku 2012. godine, što predstavlja ukupnu
godišnju stopu promjene u iznosu od -7,1% u periodu 2008- 2012. S druge strane, češka i poljska
tržišta zabilježila su pad od -11, 1% i -9,3% u tom istom periodu. Obim potrošnje tržišta smanjio se
sa ukupnom godišnjom stopom promjene za -1,4% u periodu 2008-2012 da bi u 2012. godini
dostigao 122,2 miliona tona. Očekuje se da će se obim tržišta smanjiti na 117,6 miliona tona do
kraja 2017. godine gdje će ukupna godišnja stopa promjene za period 2012-2017 iznositi -0,8%.
Predviđa se da će se učinak tržišta ubrzati sa očekivanom godišnjom stopom rasta od 2,5% za
petogodišnji period 2012-2017 zbog čega se očekuje i da će tržište dostići vrijednost od 86,5
milijardi evra do kraja 2017. godine.
Usporavanje u industriji građevinarstva koje je otpočelo 2008. godine, teško je pogodilo
kompaniju koja se suočila sa padom potražnje i neiskorištenim kapacitetima.
Grafikoni: Construction market output growth rate- Stopa rasta prihoda u građevinarstvu
Promjena %
Istočna evropa EU-15
Hot-rolled steel band prices- Cijene šavnih valjanih čeličnih traka
Evro/metrička tona
Izvoz u svijetu
Zapadna Evropa
Usporavanje industrije građevinarstva
Zbog zavisnosti prodaje od građevinarstva, automobilske i drugih industrija, prihodi
kompanije su visoko osjetljivi na krugove poslovanja. Kao posljedica ovog smanjenja, smanjila se i
potražnja za proizvodima kompanije.
План финансијског и оперативног реструктурирања
35
5.3. Industrija u Republici Srpskoj
Industrija je dominantna privredna grana u Republici Srpskoj i na području Komore Banja
Luka. Od ukupno 9.347 preduzeća u Republici Srpskoj na nivou Područne privredne komore Banja
Luka radi 5.153 preduzeća. Od ovog boja preko 60% je u oblasti industrije.
U proteklih nekoliko godina, je došlo do povećanja industrijske proizvodnje u Republici
Srpskoj za 0,7%, u odnosu na prethodne godine. U području Vađenje ruda i kamena proizvodnja je
smanjena za 3,3%, u području Prerađivačka industrija rast proizvodnje je iznosio 5,0%, dok
područje Proizvodnja i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija bilježi
pad proizvodnje od 9,0%.
Broj zaposlenih u industriji u 2014. godine, u odnosu na 2013. godine, povećan je za 1,7%.
U području Proizvodnja i snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija
zaposlenost je povećana za 4,0%, područje Vađenje ruda i kamena beleeži rast broja zaposlenih za
5,7%, dok je u području Prerađivačka industrija broj zaposlenih veći za 0,9%.
Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u periodu januar-decembar 2014. godine, u
odnosu na isti period 2013. godine, ukupno posmatrano, manje su za 0,6%. Na domaćem tržištu
smanjenje cijena proizvođača industrijskih proizvoda iznosilo je 0,7%, a na stranom tržištu je došlo
do pada cijena za 0,4% u odnosu na isti preiod u 2013. godini.
Potrošačke cijene u Republici Srpskoj u decembru 2014. godine su smanjene za 0,6 , u
odnosu na novembar iste godine, odnosno za period januar-decembar 2014. godine su manje za
1,2% u odnosu na isti period 2013. godine.
Prosječna neto plata u decembru 2014. godine iznosila je 836 KM, dok je prosječna bruto
plata iznosila 1.351 KM. Najviša prosječna neto plata u decembru 2014. godine, posmatrano po
područjima djelatnosti, isplaćena je u području Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja u
iznosu od 1.266 KM, što je u odnosu na prosječnu platu u Republici Srpskoj više za 430 KM,
odnosno za 51,44%.
U ceptembru 2014. godine ukupan broj zaposlenih u Republici Srpskoj iznosio je 243.102
lica, što je u poređenju sa brojem zaposlenih u martu 2014. godine više za 3.116 lica, odnosno broj
zaposlenih je povećan za 1,3%. U odnosu na broj zaposlenih u septembru 2013. godine, broj
zaposlenih u septembru 2014. godine veći je za 2.797 lica, odnosno za 1,2 %.
Na području Komore Banja Luka aktivna ponuda radne snage u decembru 2014. godine
iznosila je 58.844 lica, što je za 88 lica, odnosno za 0,2% manja nego u novembru 2014. godine.
Aktivna ponuda radne snage u decembru 2014. godine u odnosu na decembar prethodne godine
manja je za 3.014 lica, odnosno za 4,9%.
Ukupan obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom za period januar-
decembar 2014. godine iznosio je 7,64 milijardi KM i u poređenju sa istim periodom 2013. godine
povećan je za 500,53 miliona KM, odnosno za 7,0%. Ostvaren je izvoz u vrijednosti od 2,69
milijardi KM, što u odnosu na isti period 2013. godine predstavlja povećanje od 105,95 miliona
KM, odnosno 4,1%. Ostvareni uvoz u periodu januar-decembar 2014. godine iznosio je 4,94
milijardi KM i u odnosu na isti period prethodne godine povećan je za 394,6 miliona KM, odnosno
za 8,7%.
План финансијског и оперативног реструктурирања
36
Ukupno naplaćeni javni prihodi, koji su u nadležnosti Poreske uprave Republike Srpske, za
dvanaest mjeseci 2014. godine, iznosili su 2,135 milijardi KM, što je za 78,71 miliona KM,
odnosno za 3,8% više u odnosu na isti period 2013. godine.
U skladu sa tim, poslovna zajednica RS insistira da se u dokument Ekonomska politika RS
za 2015. godinu, kao i u ostale strateške dokumente koji su u postupku izrade, a koji se usvajaju za
duži vremenski period, ugrade mjere kojima bi se unaprijedio poslovni ambijent i podigla
konkurentnost domaće privrede, u pravcu potpune izmjene radnog zakonodavstva i definisanja
mjera za rasterećenje privrede.
U Republici Srpskoj 1028 preduzeća u poslovanju koristi standarde kvaliteta, a na području
Komore Banja Luka standarde koristi 690 preduzeća, uglavnom dominiraju certifikati ISO 9001,
FSC CoC, HACCP, CE znak...
5.4. Industrrija prerade metala u Republici Srpskoj
Metalurgija i prerada metala, posmatrano sa stanovišta instalisanih kapaciteta, su veoma
značajan segment industrije Republike Srpske i područja Komore Banja Luka. Metalurgija
obuhvata preduzeća iz oblasti crne i obojene metalurgije. U preradi metala dominiraju
metaloprerađivačka industrija, mašinogradnja i proizvodnja saobraćajnih sredstava.
Ovaj sektor je trenutno najveći izvoznik iz Republike Srpske. Njegovi najznačajniji izvozni
proizvodi su glinica, željezna ruda, cijevi i proizvodi od čeličnih cijevi, aluminij i dr. Izvoznici su
preduzeća koja su preko svojih strateških partnera uspjela da dođu do inostranog tržišta.
Najznačajnija preduzeća su: Metal Gradiška, Jelšingrad Livar Banja Luka, "Arcelor Mittal"
Prijedor, Jelšingrad Prnjavor, Metalna industrija Prijedor, Bosnamontaža Prijedor i drugi.
Sektor metalurgije i prerade metala bilježi pad proizvodnje za 3,4% u 2014. godini u odnosu
na 2013. godinu. Vađenje ruda i kamena ima učešće od 13,3% u ukupnoj strukturi industrije
Republike Srpske.
Vađenje uglja i lignita (mrkog uglja) bilježi pad od 1,8%, dok vađenje ruda metala bilježi
nešto veći pad od 4%. Najveći pad u sektoru metalurgije se odnosi na vađenje ostalih ruda i
kamena, a iznosi 9,3% u 2014. u odnosu na 2013. godinu.
Sektor metalurgije i prerade metala je ostvario izvoz u vrijednosti od 71,08 mil. KM u 2014.
godini, što je za 76 000 KM odnosno 0,1% više u odnosnu na 2013. godinu. Vrijednost uvoza iznosi
1,06 milijardi KM u 2014. godini, što je za 159,7 miliona KM odnosno 13,03% manje u odnosu na
2013. godinu.
Od ukupnog izvoza Republike Srpske sektor metalurgije ima učešće od 2,6%, dok uvoz ima
udio učešća od 21,6% u 2014. godini.
Intenzivno se razvijaju privatna preduzeća, koja imaju proizvode za svjetsko tržište i koja su
nastala na zdravim osnovama. Ova preduzeća, uz jake sisteme pokrenute stranim investicijama,
prilivom znanja i upravljačkih vještina, čine okosnicu metalurgije i prerade metala Republike
Srpske i Bosne i Hercegovine.
План финансијског и оперативног реструктурирања
37
U posljednje vrijeme izražena je inicijativa ka osnivanju poslovnih udruženja (klastera i dr.)
koja predstavljaju značajan činilac u procesu lokalnog ekonomskog razvoja. Veliki broj preduzeća,
naročito novoosnovanih, se uključuje u organizovane industrijske zone za mala i srednja preduzeća.
Počev od 2006.godine povećava se broj preduzeća koja imaju jedan od certifikata ISO 9001
kao i CE znak, što je uslov za saradnju i izvoz u razvijene industrijske zemlje, te uspostavljanje
podugovarčkih i strateških partnerstava. U okviru Privredne komore Republike Srpske
organizovano je Udruženje metalurgije i prerade metala čija je uloga identifikacija aktivnosti koje
će doprinijeti poboljšanju ovog poslovnog sektora. Na nivou Područne komore konstituisan je
Savjet za prerađivačku industriju u kome preduzeća iz oblasti industrije metalurgije i prerade metala
ostvaruju svoje interese.
5.5. Kratak opis tržišne pozicije UNISA
Osnovna djelatnost Unis- fabrike cijevi a.d, Derventa je proizvodnja šavnih cijevi od ĉelika
koje se plasiraju na trž ište Evropske unije (Njemaĉka, Ĉeška, Slovenija, Francuska, Madjarska,
Italija) Hrvatske, Srbije, Makedonije i BiH.
Uĉešće u prodaji na BH tržištu je cca 15%, a na izvoz se odnosi cca 85% ( podaci se odnose
na period do 2010. godine).
Drugi proizvodjaĉi cijevi u regionu su: Alpos (Slovenija), IGM (Makedonija) i Marcegaglia
(Italija). Društvo se svrstava u red najvećih izvoznih preduzeća u Republici Srpskoj, kao i u BiH.
Akcionarsko društvo Unis – fabrika cijevi klasifikovano je u kategoriju velikih preduzeća, nalazi se
na službenom berzanskom tržištu.
5.6. Konkurentska prednost
Konkurenti kompanije mogu da budu svrstani u dvije grupe: oni koji dolaze iz Evropske
unije i oni koji ne dolaze iz drugih regiona. Prva grupa konkurenata nalazi se u Italiji, Španiji,
Češkoj Republici, Rumuniji, Mađarskoj i Bugarskoj, dok je druga grupa konkurenata smještena u
Turskoj, Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji, Indiji, Srbiji, Makedoniji, Libanu i Kini. U poređenju sa
konkurentima iz Evropske unije, kompanija je u konkurentnoj prednosti po mnogim stavkama:
• Niski troškovi radne snage ( prosječna bruto plata je 500 evra što je znatno manje nego plate
u konkurentskim kompanijama u Evropskoj uniji).
• Troškovi energije su niži nego u EU.
• Geografski položaj tvornice, koja se nalazi samo 20 km od granice sa Evropskom unijom,
daje kompaniji konkurentsku nadmoć jer dostava kamionima do bilo kojeg mjesta u Evropi
može da se obavi u okviru 24-48 sati.
• Blizina luke Šamac (40 km) gdje se i većina materijala prima, a i odakle se vrši transport
gotovih proizvoda.
U poređenju sa konkurentima van Evropske unije, kompanija ima slijedeće prednosti:
• Ne podliježe pod politiku protiv odlaganja otpada koju je usvojila EU za razliku od
proizvođača koji dolaze iz Ukrajine, Rusije, Bjelorusije, Turske, Indije i Kine čije cijene
same po sebi postaju manje konkurentne.
• Blizina granice sa EU, što znatno smanjuje troškove prevoza u odnosu na troškove koje
imaju proizvođači koji se oslanjaju na prekomorski transport.
План финансијског и оперативног реструктурирања
38
6. PROJEKCIJA PLANA RESTRUKTURIRANJA
Nakon identifikacije tehničkog i ekonomskog potencijala kompanije UNIS, u skladu sa Tabelom priznatih i osporenih potraživanja
objavljenoj 25.01.2017. godine na Oglasnoj tabli APIF-a i projektovanog poslovnog plana Kompanije pripremljen je Plan finansijsko i operativnog
restrukturiranja UNISA za narednih jedanaest godina.
Napominjemo da će u skladu sa zahtevima Zakona, a nakon zakazanog ročišta za 16. mart 2017. godine, poverioci koji ne glasaju za
predstavljeni Plan restrukturiranja UNIS-a, ili glasaju protiv, biti izmireni u roku od 2 godine, a po isteku 3 meseca grejs perioda u 21 mesečnoj rati.
Eventualno nedostajuća sredstva za namirenje nesaglasnih poverilaca, će biti obezbeđena pozajmicama vlasnika, a u skladu sa Pismom o namerama
datom u PRILOGU br.5.
6.1. Prijedlog restrukturiranja
Usled neizvršenja novčanih obaveza prema zajmodavcima i obaveza trgovanja, Poreska uprava blokirala je račun kompanije od oktobra
2013. godine, a proizvodnja je obustavljena. Kako bi se nastavilo poslovanje kompanije i ostvarenje novčanih sredstava za namirenje obaveza
prema zajmodavcima i obaveze trgovanja, uprava kompanije je pripremila priloženi prijedlog plana restrukturiranja po grupama poverioca.
Broj
meseci
grace
perioda
Tretman
kamate u
grace
periodu
Početak otplate
kamate
Početak otplate
glavnice
Godišnji
anuitet
Kamata
p.a. Način otplate
Period
otplate Ostalo
Strani
poverioci i
IGA
/ n/a 31. mart 2017.
godine
31. mart 2017.
godine
KM
17.051k
(EUR
8.718k)
1% Kvartalnim
anuitetima
11 godina,
zaključno sa
31.
decembrom
2027. godine
Otplata 2%
glavnice u martu
2017. godine
Zaposleni / n/a
31. januar 2017.
godine (isplata
zaostalih
kamata do
datuma
usvajanja plana
do kraja 2017.
godine)
31. januar 2017.
godine (isplata
zaostale
glavnice do
datuma
usvajanja plana
do kraja 2017.
godine)
KM
1.277k
(EUR
653k)
1% Mesečnim
anuitetima
3 godine,
zaključno sa
31.
decembrom
2019. godine
Senioritet u
namirenju
План финансијског и оперативног реструктурирања
39
Poreska
Uprava / n/a
31. januar 2017.
godine (isplata
zaostalih
kamata od
datuma do kraja
2017. godine)
31. januar 2017.
godine (isplata
zaostale
glavnice od
datuma do kraja
2017. godine)
KM
1.408k
(EUR
720k)
1% Mesečnim
anuitetima
11 godina,
zaključno sa
31.
decembrom
2027. godine
Senioritet u
namirenju
Obezbeđene
banke
12
meseci
Pripisivanje
glavnici
31. januar 2018.
godine
31. januar 2021.
godine n/a 1%
Progresivo, u
skladu sa
rastom
slobodnih
novčanih
tokova kroz
periode
11 godina,
zaključno sa
31.
decembrom
2027. godine
Subordinirane,
preostali iznos
duga na kraju
perioda
restrukturiranja će
biti isplaćen
jednokratno
Neobezbeđene
banke
12
meseci
Pripisivanje
glavnici
31. januar 2018.
godine
31. januar 2021.
godine n/a 1%
Progresivo, u
skladu sa
rastom
slobodnih
novčanih
tokova kroz
periode
11 godina,
zaključno sa
31.
decembrom
2027. godine
Subordinirane,
preostali iznos
duga na kraju
perioda
restrukturiranja će
biti isplaćen
jednokratno
Dobavljači,
uključujući
državne
12
meseci
Pripisivanje
glavnici
31. januar 2018.
godine
31. januar 2021.
godine n/a 1%
Progresivo, u
skladu sa
rastom
slobodnih
novčanih
tokova kroz
periode
11 godina,
zaključno sa
31.
decembrom
2027. godine
Subordinirane,
preostali iznos
duga na kraju
perioda
restrukturiranja će
biti isplaćen
jednokratno
Povezana
pravna lica
132
meseca
Pripisivanje
glavnici
31. januar 2028.
godine
31. januar 2028.
godine n/a 1% n/a n/a
Obaveze prema
povezanim pravnim
licima će biti
izmirene u period
nakon plana
restrukturiranja
Detalji u vezi sa pojedinačnim namirenjem poverilaca u okviru svake grupe su predstavljeni u PRILOGU br. 4., dok je sama otplata po
godinama simulirana i predstavljena u Projektovanom izveštaju o novčanim tokovima u nastavku izveštaja.
План финансијског и оперативног реструктурирања
40
6.2. Metodologija predviđanja
Cilj finansijskih projekcija koje smo ovdje predstavili je prikaz kvantiteta kompanijinih
kapaciteta da otplati zajmove u narednih jedanaest godina. Projekcije će poslužiti kao pomoć tokom
procesa pregovaranja sa zajmodavcima.
Projekcije su pripremljene od strane uprave kompanije sa pretpostavkom smjene poslovanja
sa proizvodnje ka uslugama obrade TVT u šavne cijevi za treću stranku. Period projekcija iznosi 11
godina koliko je ugovoren period otplate obaveza prema stranim zajmodavcima prema potpisanom
Sporazu o restrukturiranju obaveza, koji je dat kao prilog ovog dokumenta. Ukupne obaveze
kompanije određene su na osnovu Tabele priznatih i osporenih potraživanja objavljenoj 25.01.2017.
godine na Oglasnoj tabli APIF-a. Stoga primjena projekcija počinje od 1. januara 2017. godine, a
zavšava se 31. decembra 2027. godine. Projekcije su pravljene na godišnjem nivou u nominalnim
iznosima u evro valuti po zvaničnom srednjem kursu Cenralne banke Bosne i Hercegovine
(BAM/EUR 1,956) i projektovane EUR inflacije od strane Evropske centralne banke. Projekcije
priliva novca urađene su na osnovu podataka nakon oporezivanja. Koristili smo zvanični srednji
kurs Cenralne banke Bosne i Hercegovine (BAM/EUR 1,956) kako bi kovertovali projekcije u
BAM za potrebe plana.
6.3. Izvori za pripremu finansijskih projekcija
Izvori korišćeni za pripremu finansijskih projekcija uključuju:
a. sprovedene analize i očekivanja rukovodstva i uprave Kompanije za sledećih jedanaest
godina;
b. Detaljan obračun obrade cijevi, uključujući obračune po toni i detaljan
fiksan/promjenljiv pad troškova pripremljen je od strane stručnjaka iz Kompanije;
c. Podaci kompanije o prodaji šavnih cijevi tokom istorije (obim, cijena, tržište).
6.4. Preduslovi za primjenu finansijskih projekcija
Kako bi se postigli rezultati prikazani u finansijskim projekcijama, kompanija će morati
poduzeti slijedeće strateške poteze:
a. Smjena poslovanja sa proizvodnje ka uslugama obrade TVT u šavne cijevi za glavne
trgovce na veliko – ova smjena omogućiće kompaniji da ponovno pokrene proizvodnju i
da ostvari zaradu na maržama za šavne cijevi u skladu sa maržama koje je zarađivala u
prošlosti (80 evra po toni gotovog proizvoda). S druge strane, pod ovim poslovnim
modelom potrebe obrtnog kapitala biće znatno niže jer će kupovina šavnih valjanih
cijevi biti od sada obaveza partnera. Treća stranka je kompanija locirana u Švajcarskoj
sa znatnim prisustvom na tržištima šavnih cijevi i u Istočnoj i u Zapadnoj Evropi. Ova
stranka kupiće sav neophodan čelik i dostaviće ga kompaniji na obradu. Nakon
završetka proizvodnje kompanija će dostaviti gotov proizvod toj stranci.
b. Ispunjavanje uslova iz potpisanog Sporazumom o restrukturiranju obaveza sa stranim
zajmodavcima – preduslov kontinuiranog nastavka poslovanja čini redovna otplata
stranih zajmodavaca u skladu sa potpisanim Sporazumom.
План финансијског и оперативног реструктурирања
41
c. Usvajanje prijedloga restrukturiranja – kako bi se opet započelo sa radom i ostvarenjem
novčanih tokova za izmirenje obaveza prema poveriocima kompanije, potrebno je da
poverioci čija su potraživanja priznata od strane Okružnog privrednog suda Doboj
25.01.2017. godine prihvate sačinjeni prijedlog finansijskog restrukturiranja kompanije
Unis.
6.5. Opšte pretpostavke
U nastavku su prikazane glavne pretpostavke poslovnog plana koji predstavlja osnovu za
izradu finansijskih projekcija. Glavni pokretači kapaciteta otplate duga kompanije su pretpostavke o
cijeni i proizvodnim kapacitetima.
Količine obrade TVT Na osnovu istorijskog iskustva, uprava kompanije smatra da u prvoj
godini poslovanja može da obradi 90.000 tona TVT, odnosno do kraja
2017. godine i 120.000 tona do kraja 2018. godine.
Nakon 2018. godine očekuje se rast od 10% ukupnih obrađenih količina
do 240.000 tona do kraja 2026. godine nakon čega nije projektovan dalji
rast.
Količine cijevi druge i
treće klase i otpadne
cijevi
U okviru ugovorene uslužne obrade proizvodnje, tokom obrade TVT
95% proizvoda predstavlja šavne cijevi prve klase koje se isporučuju
naručiocu, dok ostatak od 5% predstavlja cijevi druge i treće klase, kao i
otpadne cijevi koje predstavljaju dodatni prihod za kompaniju.
Cijene usluge obrade Servisna naknada za usluge obrade TVT u šavne cijevi za treću stranku
iznosi 156 konvertibilne marke (80 evra) po toni gotovog proizvoda.
Cijena naknade projektovana je da raste u skladu sa evro inflacijom do
kraja perioda projekcija.
Prodajna cijena Prodajna cijena za šavne cijevi druge i treće klase i TVT otpada iznosiće
50% prodajne cijene šavnih cijevi prve klase, odnosno 489 konvertibilne
marke (250 evra) po toni. Ova cijena obračunata je na osnovu aktuelnog
stanja na tržištu. Prodajna cijena projektovana je da raste u skladu sa
evro inflacijom do kraja perioda projekcija.
Troškovi materijala Troškovi materijala predstavljaju troškove pomoćnog materijala,
pakovanja, rezervnih delova, alata, kancelarijskog mareijala i ostalog
materijala.
Na osnovu sprovedene analize Rukovodstva kompanije troškovi
materijala ukupno iznose 13,1 konveribilnu marku (6,7 evra) po
obrađenoj toni kada je mesečna obrada manja od 10.000 tona i 11,7
konvertibilnih maraka (6,0 evra) po toni evra kada je mesečna obrada
veća od 10.000 tona.
Troškovi proizvodnje Troškovi proizvodnje predstavljaju troškove goriva, električne energije,
komunalnih usluga i održavanja.
Na osnovu sprovedene analize Rukovodstva kompanije ovi troškovi
ukupno iznose 12,7 konvertibilnih maraka (6,5 evra) po obrađenoj toni
kada je mesečna obrada manja od 10.000 tona i 10,9 konvertibilnih
maraka (5,6 evra) po toni evra kada je mesečna obrada veća od 10.000
tona.
Ostali troškovi Ostali troškovi predstavljaju troškove obezbeđenja i ostalih troškova.
Na osnovu sprovedene analize Rukovodstva kompanije ovi troškovi
План финансијског и оперативног реструктурирања
42
ukupno iznose 8,7 konvertibilnih maraka (4,4 evra) po obrađenoj toni
kada je mesečna obrada manja od 10.000 tona i 4,3 konvertibilne marke
(2,2 evra) po toni evra kada je mesečna obrada veća od 10.000 tona.
Troškovi zarada Troškovi zarada obračunati su na osnovu prosečne zarade od 1.000
konvertibilnih maraka.
Na osnovu sprovedene analize Rukovodstva kompanije ukupni broj
zaposlenih potrebnih za ispunjenje proizvodnje projektovanih količina
šavnih cijevi u okviru uslužne proizvodnje iznosi 120 kada je mesečna
obrada manja od 15.000 tona, 150 kada je mesečna obrada veća od
15.000 tona.
Troškovi kamata Troškovi kamata za sve obaveze koje su predmet restrukturiranja
projektovani su u iznosu od 1%, a na osnovu modaliteta restrukturiranja
koji je prihvaćen Sporazumom o restrukturiranju obaveza sa stranim
zajmodavcima.
Zalihe Zalihe materijala projektovane su na osnovu 30 dana obrta potrebnog
materijala za ispunjenje uslužne proizvodnje. Akumulirane zalihe
rezervnih dijelova planirane su da se iskoriste do nivoa od €300k, što
predstavlja optimalan nivo zaliha potrebnih za održavanje poslovanja,
mašina i opreme.
Potraživanja Potraživanja od kupaca su projektovana sa valutom plaćanja od 30 dana.
Obaveze iz poslovanja Obaveze koje nisu predmet restrukturiranja, a odnose se na obaveze iz
tekućeg poslovanja kompanije projektovane su na osnovu 60 dana
plaćanja.
Porez na dobitak Projektovani porez na dobitak projektovan je u skladu sa porezom na
dobitak u Bosni i Hercegovini od 10%.
Napominjemo da je Kompanija u prethodnom periodu usled gubitka iz
poslovanja akumuliralo poreske gubitke, međutim kako nije pripremljen
poreski bilans nije bilo mogućnosti kvantifikacije iznosa koji bi
potencijalno mogao biti iskorišćen za umanjenje obaveze za porez na
dobitak u narednom periodu. Svako umanjenje poreza na dobitak usled
akumuliranih poreskih gubitaka u toku Plana restrukturiranja će biti
usmereno na isplatu poveriocima.
6.6. Projektovani bilans uspeha
6.6.1. Obračun prihoda restrukturiranja
Finansijske projekcije poslovanja na osnovu pretpostavke smjene poslovanja sa proizvodnje
ka uslugama obrade TVT u šavne cijevi za treću stranku pripremili smo na prethodno navedenih
pretpostavki.
Prihodi obuhvataju prihode od usluga obrade toplo valjanih traka u šavne cijevi koja se radi
za treću stranku i od prodaje šavnih cijevi druge i treće klase, kao i otpadnih cijevi. Pretpostavlja se
da će treća stranka obezbijediti količine toplo valjanih traka za obradu te ih dostaviti na uslužnu
obradu Kompaniji.
Prinos proizvodnje prvoklasnih šavnih cijevi procjenjuje se na nivo od 95% korištenih TVT.
Naknada za uslugu odbrade iznosi 80 evra po toni šavnih cijevi u 2017. godini koje se proizvedu za
План финансијског и оперативног реструктурирања
43
treću stranku. Cijena naknade projektovana je da raste u skladu sa evro inflacijom do kraja perioda
projekcija.
Ostalih 5% podijeljeno je na drugoklasne cijevi, trećeklasne šavne cijevi i na otpad.
Prodajna cijena za šavne cijevi druge i treće klase iznosiće 50% prodajne cijene šavnih cijevi prve
klase, odnosno 250 evra po toni. Prodajna cijena projektovana je da raste u skladu sa evro
inflacijom do kraja perioda projekcija.
Najveći deo rasta poslovnih prihoda dolazi iz povećanja proizvedenih količina šavnih cijevi,
kako u uslužnoj proizvodnji tako i u prodaji šavnih cijevi druge i treće klase i škarta.
4,56,0 6,6 7,3
8,08,8
9,710,6
11,7 12,0 12,0
250 254 258 262 267 272 277 282 287 292 297
50
100
150
200
250
300
350
-
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027
evra
po
to
ni
Hil
jad
a to
na
Projekotvane prodajne količine i cijene cijevi druge i treće
klase i otpadne cijevi
Prodaja Prodajna cijena
План финансијског и оперативног реструктурирања
44
6.6.2. Obračun troškova restrukturiranja
Troškovi materijala, proizvodnje i ostali troškovi projektovani su u skladu sa projektovanim
količinama uslužne obrade. Na osnovu sprovedene analize Rukovodstva kompanije ovi troškovi
ukupno iznose 34,4 konvertibilne marke (17,6 evra) po obrađenoj toni kada je mesečna obrada
manja od 10.000 tona i 26,9 konvertibilne marke (13,8 evra) po toni evra kada je mesečna obrada
veća od 10.000 tona. Troškovi su dodatno projektovani da rastu u skladu sa evro inflacijom.
Troškovi zarada projektovani su na osnovu prosečne mesečne zarade i potrebnog broja
zaposlenih. Na osnovu sprovedene analize Rukovodstva kompanije ukupni broj zaposlenih
potrebnih za ispunjenje proizvodnje projektovanih količina šavnih cijevi u okviru uslužne
proizvodnje iznosi 120 kada je mesečna obrada manja od 15,000 tona, 150 kada je mesečna obrada
veća od 15.000 tona i 180 kada je mesečna obrada veća od 20.000 tona. Prosečna mesečna zarada
po zaposlenom projektovana je u iznosu od 1.000 konvertabilnih maraka, odnosno 511 evra.
Prosečna mesečna zarada po zaposlenom projektovana je da raste u skladu sa evro inflacijom do
kraja perioda projekcija.
План финансијског и оперативног реструктурирања
45
Projektovani bilans uspeha
BAM'000 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027
Prihodi od uslužne proizvodnje 14,082 19,058 21,299 23,827 26,681 29,878 33,457 37,465 41,954 43,833 44,622
Prihodi od prodaje cijevi niže
klase 2,200 2,978 3,328 3,723 4,169 4,668 5,228 5,854 6,555 6,849 6,972
Poslovniprihodi 16,282 22,035 24,627 27,550 30,850 34,546 38,685 43,319 48,509 50,682 51,594
Troškovi materijala (1,175) (1,430) (1,598) (1,788) (2,002) (2,242) (2,510) (2,811) (3,148) (3,289) (3,348)
Troškovi goriva i energije (941) (1,133) (1,266) (1,416) (1,586) (1,776) (1,989) (2,227) (2,494) (2,605) (2,652)
Troškovi zarada (1,440) (1,462) (1,485) (1,510) (1,537) (1,565) (1,992) (2,027) (2,064) (2,101) (2,139)
Troškovi proizvodnih usluga (199) (195) (218) (244) (273) (306) (342) (383) (429) (448) (456)
Nematerijalni troškovi (779) (524) (585) (655) (733) (821) (919) (1,030) (1,153) (1,205) (1,226)
Poslovni rashodi (4,534) (4,743) (5,152) (5,613) (6,131) (6,709) (7,752) (8,478) (9,287) (9,648) (9,822)
EBITDA 11,748 17,292 19,475 21,937 24,719 27,837 30,933 34,841 39,222 41,034 41,772
Amortizacija (1,573) (1,567) (1,566) (1,569) (1,576) (1,577) (1,580) (1,443) (1,457) (1,472) (1,469)
EBIT 10,175 15,725 17,909 20,368 23,143 26,260 29,353 33,398 37,765 39,561 40,303
Troškovi kamata (3,198) (3,029) (2,848) (2,671) (2,500) (2,308) (2,091) (1,849) (1,576) (1,268) (941)
EBT 6,977 12,696 15,061 17,697 20,644 23,952 27,262 31,550 36,189 38,294 39,362
Porez na dobit (698) (1,270) (1,506) (1,770) (2,064) (2,395) (2,726) (3,155) (3,619) (3,829) (3,936)
Neto rezultat 6,280 11,427 13,555 15,927 18,580 21,557 24,536 28,395 32,570 34,464 35,426
Rast prihoda n/a 35% 12% 12% 12% 12% 12% 12% 12% 4% 2%
EBITDA marža 72% 78% 79% 80% 80% 81% 80% 80% 81% 81% 81%
EBIT marža 62% 71% 73% 74% 75% 76% 76% 77% 78% 78% 78%
План финансијског и оперативног реструктурирања
46
6.7. Projektovani bilans stanja
Usled početka poslovanja od 1. januara 2017. godine, za potrebe projekcija stavki bilansa
stanja koristili smo kao početno stanje 31. decembar 2016. godine.
Na datum preseka, Kompanija nema aktivne obrtne imovine, potraživanja kao i
neoperativnih sredstava koji bi se mogla prodati u cilju generisanja sredstava, a bez ugrožavanja
mogućnosti dalje proizvodnje. U skladu sa time aktiva Kompanije se prevashodno sastoji od fiksne
imovine dok se pasiva sastoji od priznatih potraživanja poverioca usvojenih od strane Okružnog
privrednog suda Doboj dana 25.01.2017. godine.
Na osnovu sprovedene analize, kompanija nema potrebu za novom ili dodatnom fiksnom
imovinom pored postojeće. Stoga, uprava je zaključila da je potrebno samo periodično održavanje
fiksne imovine. Plan restrukturiranja pretpostavlja kapitalna ulaganja u fiksnu imovinu u iznosu od
100 hiljada evra godišnje tokom celokupnog perioda projekcije.
Usled nesigurnosti utrživosti robe i gotovih proizvoda na zalihama, kao i utrživosti datih
avansa, na 31. decembar 2016. godine korigovali smo iskazani nivo zaliha za celokupan iznos
pomenutih stavki. Preostali iznos zaliha odnosi se na zalihe materijala i rezervnih delova koje imaju
upotrebnu vrednost, odnosno očekuje se da će biti iskorišćene tokom budućeg poslovanja
kompanije.
Kao rezultat smjene poslovanja sa proizvodnje ka uslugama obrade TVT u šavne cijevi za
glavne trgovce projekcije zaliha se odnose isključivo na zalihe materijala i rezervnih delova. Zalihe
materijala i rezervnih delova projektovane su na osnovu 30 dana obrta potrebnog materijala za
ispunjenje uslužne proizvodnje. Akumulirane zalihe rezervnih dijelova planirane su da se iskoriste
do nivoa od 300 hiljada evra, što predstavlja optimalan nivo zaliha potrebnih za održavanje
poslovanja.
Iznos potraživanja je jednak nuli, odnosno zaključno sa 31. decembrom 2016. godine
iskazana potraživanja su u potpunosti obezvređenja, zbog nesigurnosti u vezi naplativosti izraženih
potraživanja, a i kako bi se zauzeo konzervativni stav prema finansijskim projekcijama budućeg
protoka novca. Potraživanja od uslužne proizvodnje su projektovana na osnovu 30 dana plaćanja.
Obaveze iz tekućeg poslovanja kompanije projektovane su na osnovu 60 dana plaćanja.
Projekcije obrtnog kapitala rađene su na osnovu pretpostavki uprave kompanije u vezi sa
danima obrta zaliha, danima naplate potraživanja i danima plaćanja obaveza.
Obaveze iskazane na 31. decembar 2016. godine isključivo se odnose na priznata
potraživanja poverioca usvojenih od strane Okružnog privrednog suda Doboj 25. januara 2017.
godine. Ove obaveze predstavljaju predmet restrukturiranja.
План финансијског и оперативног реструктурирања
47
Projektovani bilans stanja
BAM '000 Dec16 Dec17 Dec18 Dec19 Dec20 Dec21 Dec22 Dec23 Dec24 Dec25 Dec26 Dec27
Stalna imovina 38,123 36,745 35,374 34,003 32,630 31,250 29,869 28,485 27,237 25,976 24,699 23,426
Nematerijalna ulaganja 635 508 407 325 260 208 167 133 107 85 68 55
Nekretnine, postrojenja i
oprema 37,487 36,237 34,967 33,678 32,370 31,042 29,702 28,351 27,131 25,891 24,631 23,371
Obrtna imovina 1,326 2,406 2,853 3,086 3,844 5,007 6,666 8,820 11,594 15,064 18,563 22,067
Zalihe 1,046 788 762 783 806 832 861 894 931 972 990 997
Potraživanja - 1,338 1,811 2,024 2,264 2,536 2,839 3,180 3,560 3,987 4,166 4,241
Gotovina 0 0 0 0 495 1,360 2,686 4,467 6,823 9,826 13,128 16,550
PDV i AVR 278 278 278 278 278 278 278 278 278 278 278 278
Ukupna aktiva 39,449 39,151 38,226 37,090 36,474 36,257 36,534 37,305 38,831 41,040 43,262 45,493
Kapital (293,102) (274,122) (257,305) (240,553) (224,387) (205,807) (184,250) (159,714) (131,319) (98,749) (64,285) (28,859)
Dugoročna rezervisanja 1,975 1,975 1,975 1,975 1,975 1,975 1,975 1,975 1,975 1,975 1,975 1,975
Finansijske obaveze 273,679 256,303 240,815 225,172 209,371 191,773 171,963 149,937 125,150 97,253 67,751 37,426
Strani poverioci 148,747 133,172 120,445 107,590 94,607 81,493 68,248 54,870 41,357 27,709 13,924 (0)
Domaći poverioci 93,305 94,238 94,238 94,238 94,238 92,599 88,908 83,163 74,820 63,533 50,806 37,426
IGA Kredit 31,627 28,893 26,132 23,343 20,526 17,681 14,807 11,905 8,973 6,012 3,021 (0)
Obaveze iz poslovanja -
restrukt. 37,796 37,897 38,151 38,404 38,658 38,698 38,470 37,974 37,139 35,920 34,514 33,022
Dobavljači 11,601 11,717 11,717 11,717 11,717 11,514 11,055 10,340 9,303 7,900 6,317 4,654
Obaveze prema advokatu 274 - - - - - - - - - - -
Državna preduzeća 569 575 575 575 575 565 543 507 457 388 310 228
Povezana lica 25,351 25,605 25,858 26,112 26,366 26,619 26,873 27,126 27,380 27,633 27,887 28,140
Obaveze iz poslovanja - OK - 509 539 603 674 755 846 947 1,060 1,187 1,241 1,263
Ostale obaveze 18,435 15,923 13,385 10,822 9,516 8,197 6,865 5,519 4,160 2,787 1,401 (0)
Obaveze prema zaposlenima 3,772 2,527 1,270 (0) (0) (0) (0) (0) (0) (0) (0) (0)
Obaveze prema PU 14,663 13,395 12,115 10,822 9,516 8,197 6,865 5,519 4,160 2,787 1,401 (0)
Odložene poreske obaveze 667 667 667 667 667 667 667 667 667 667 667 667
Ukupna pasiva 39,449 39,151 38,226 37,090 36,474 36,257 36,534 37,305 38,831 41,040 43,262 45,493
Ukupne obaveze koje su
predmet restrukturiranja 329,910 310,123 292,351 274,398 257,546 238,668 217,298 193,431 166,449 135,961 103,665 70,448
План финансијског и оперативног реструктурирања
48
6.8. Projektovani novčani tokovi
Projektovani novčani tokovi napravljeni su na osnovu prikazanih projekcija bilansa uspeha,
bilansa stanja i navedenim planom otplate priznatih potraživanja poverioca kompanije.
Projektovana profitabilnost poslovanja Kompanije odražava se u povećanju novčanih tokova
iz poslovanja i investicionih aktivnosti sa 10,5 miliona konvertibilnih maraka (5,3 miliona evra) u
2017. godini na 37,8 miliona konvertibilnih maraka (19,3 miliona evra) u 2027. godini. Kako
Kompanija ima visoke kapacitete proizvodnih pogona a nisku iskorišćenost ovih kapaciteta ne
postoji potreba za investicijama većih od 196 hiljada konvertibilnih maraka (100 hiljada evra)
godišnje tokom celokupnog Plana finansijskog i operativnog restrukturiranja. Kumulativni novčani
tokovi iz poslovanja i investicionih aktivnosti za celokupan period projekcija iznose 280,9 miliona
konvertibilnih maraka (141,6 miliona evra).
Prijedlogom Plana restrukturiranja predviđena je otplata po grupama poverioca. Kako je to
prihvaćeno potpisanim Sporazumom o restrukturiranju obaveza sa stranim zajmodavcima, otplatni
plan obaveza prema stranim poveriocima je sastavljen pod pretpostavkom kvartalnih otplata u
jedanaestogodišnjem periodu. Anuiteti na godišnjem nivou iznose 14 miliona konvertibilnih maraka
(7,1 milion evra), u skladu sa kamatnom stopom od 1%. Dodatno, prema Sporazumu o
restrukturiranju, projektovano je izmirenje 2% od ukupnog duga prema stranim poveriocima u prva
tri meseca restrukturiranja, odnosno do 31. marta 2017. godine kada ujedno sleduje i prva kvartalna
otplata.
Kako je IGA garant po obavezama prema stranim poveriocima, otplata obaveza prema IGA
se tretiraju pod istim uslovima kao i strani zajmodavci. Anuiteti na godišnjem nivou iznose 3
miliona kovertibilnih maraka (1,5 milion evra), u skladu sa kamatnom stopom od 1% i otplatnim
periodom od jedanaest godina.
Dodatno, prema uslovima iz Sporazuma o restrukturiranju obaveza sa stranim
zajmodavcima, obaveze prema advokatu Stefanu Alamoviću se izmiruju u provoj godini u
ukupnom iznosu od 274 hiljada kovertibilnih maraka (140 hiljada evra).
Ostatak sredstava koristi se za servisiranje preostalih obaveza uključujući zaposlene,
poresku upravu, domaće zajmodavce, dobavljače i državna preduzeća. Kao što je već navedeno u
tački 6.1 povezana pravna lica se izmiriju nakon uspešnog plana restrukturiranja.
Kako novčani tokovi iz poslovanja i investicionih aktivnosti nisu dovoljni da pokriju
celokupne predložene otplate, većinski vlasnik kapitala će nadomestiti razliku u vidu pozajmice
Kompaniji u neophodnim iznosima koja će omogućiti predloženu otplatu obaveza u prve 3 godine
restrukturiranja.
Dodatno, kako nakon grejs perioda novčani tokovi iz poslovanja i investicionih aktivnost
nisu dovoljni da pokriju otplate prema ostalim poveriocima, otplata kamata prema ostalim
poveriocima biće finansirana iz dodatnih pozajmica vlasnika kapitala. Nakon 4 godine
restrukturiranja, novčani tokovi iz poslovanja i investicionih aktivnost biće dovoljni za pokrivanje
svih otplata prema poveriocima.
Kako su prve godine poslovanja potrošene na izgradnju proizvodnje i povećanja količina
obrade TVT početak otplate glavnice prema ostalim poveriocima projektovana je od 2021. godine.
План финансијског и оперативног реструктурирања
49
Projektovani novčani tokovi
BAM '000 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 Neto rezultat 6,280 11,427 13,555 15,927 18,580 21,557 24,536 28,395 32,570 34,464 35,426
Amortizacija 1,573 1,567 1,566 1,569 1,576 1,577 1,580 1,443 1,457 1,472 1,469
Troškovi kamata 3,198 3,029 2,848 2,671 2,500 2,308 2,091 1,849 1,576 1,268 941
Dobitak iz restrukturiranja obaveza - - - - - - - - - - -
Promene na obrnom kapitalu (571) (416) (170) (192) (217) (243) (272) (304) (341) (143) (60)
Novčani tok iz poslovanja 10,479 15,607 17,798 19,976 22,438 25,199 27,935 31,382 35,262 37,062 37,776
Novčani tok iz investicionih aktivnosti (196) (196) (196) (196) (196) (196) (196) (196) (196) (196) (196)
Pozajmica vlasnika kapitala kompanije 12,701 5,390 3,198 239 - - - - - - -
Slobodni novčani tok nakon pozajmice
vlasnika kapitala 22,984 20,801 20,801 20,019 22,242 25,003 27,739 31,186 35,066 36,866 37,581
Otplata kamata prema stranim poveriocima (1,411) (1,284) (1,156) (1,027) (897) (765) (632) (498) (362) (226) (87)
Otplata glavnice prema stranim poveriocima (15,575) (12,727) (12,854) (12,983) (13,114) (13,245) (13,378) (13,513) (13,648) (13,785) (13,924)
Ukupna otplata prema stranim povericima (16,986) (14,011) (14,011) (14,011) (14,011) (14,011) (14,011) (14,011) (14,011) (14,011) (14,011)
Otplata kamata prema IGA (306) (279) (251) (223) (195) (166) (137) (108) (79) (49) (19)
Otplata glavnice prema IGA (2,734) (2,761) (2,789) (2,817) (2,845) (2,874) (2,903) (2,932) (2,961) (2,991) (3,021)
Ukupna otplata prema IGA (3,040) (3,040) (3,040) (3,040) (3,040) (3,040) (3,040) (3,040) (3,040) (3,040) (3,040)
Otplata advokata (274) - - - - - - - - - -
Slobodni novčani tok nakon izmirenja obaveza
pod Sporazumom 2,685 3,750 3,750 2,968 5,192 7,953 10,689 14,136 18,016 19,815 20,530
Minus: Rezerva (DSCR 1.2) - - - (495) (865) (1,325) (1,781) (2,356) (3,003) (3,303) (3,422)
Novčani tokovi na raspolaganju za servisiranje
preostalih obaveza 2,685 3,750 3,750 2,473 4,326 6,627 8,907 11,780 15,013 16,513 17,108
Otplata kamata prema zaposlenima (32.0) (19.5) (6.9) - - - - - - - -
Otplata glavnice prema zaposlenima (1,245) (1,257) (1,270) - - - - - - - -
Ukupna otplata prema zaposlenima (1,277) (1,277) (1,277) - - - - - - - -
Otplata kamata prema poreskoj upravi (140.8) (128.1) (115.2) (102.2) (89.1) (75.9) (62.5) (49.0) (35.3) (21.5) (7.6)
Otplata glavnice prema poreskoj upravi (1,267) (1,280) (1,293) (1,306) (1,319) (1,332) (1,346) (1,359) (1,373) (1,387) (1,401)
Ukupna otplata prema poreskoj upravi (1,408) (1,408) (1,408) (1,408) (1,408) (1,408) (1,408) (1,408) (1,408) (1,408) (1,408)
Novčani tokovi na raspolaganju za servisiranje
ostalih poverioca - 1,065 1,065 1,065 2,918 5,219 7,499 10,372 13,605 15,105 15,700
Otplata kamata prema ostalim poveriocima - (1,065) (1,065) (1,065) (1,065) (1,047) (1,005) (940) (846) (718) (574)
Novčani tokovi na raspolaganju za vraćanje
glavnice duga - (0) - (0) 1,853 4,172 6,494 9,432 12,759 14,387 15,126
Otplata glavnice prema ostalim poveriocima - - - - (1,853) (4,172) (6,494) (9,432) (12,759) (14,387) (15,126)
Domaće banke - obezbeđene - - - - (1,057) (2,379) (3,703) (5,378) (7,276) (8,204) (8,625)
Domaće banke - neobezbeđene - - - - (583) (1,312) (2,041) (2,965) (4,011) (4,523) (4,755)
Dobavljači - - - - (204) (459) (714) (1,037) (1,403) (1,582) (1,664)
План финансијског и оперативног реструктурирања
50
Državna preduzeća - - - - (10.0) (22.5) (35.1) (50.9) (68.9) (77.7) (81.6)
Povezana pravna lica - - - - - - - - - - -
Ukupni novčani tok iz aktivnosti finansiranja (22,984) (20,801) (20,801) (19,524) (21,377) (23,678) (25,958) (28,830) (32,064) (33,563) (34,159)
Gotovina na početku perioda - - - - 495 1,360 2,685 4,467 6,823 9,825 13,128
Promena tokom perioda - - - 495 865 1,325 1,781 2,356 3,003 3,303 3,422
Gotovina na kraju perioda - - - 495 1,360 2,685 4,467 6,823 9,825 13,128 16,550
План финансијског и оперативног реструктурирања
51
6.9. Namirenje poverilaca
Na osnovu prijedloga restrukturiranja iskazanog u tački 6.1. i projekotvanih novčanih tokova kompanije za period od 2017. godine do 2027.
godine u tebli ispod prikazano je ukupno namirenje svake od grupe poverilaca.
Ukupna otplata glavnice projektovana planom restrukturiranja iznosi 263,3 miliona konvertibilnih maraka na kraju 2027. godine. Stanje
preostalih obaveza nakon plana restrukturiranja, na dan 31. decembar 2027. godine, iznosi 70,4 miliona konvertabilnih maraka, od kojih se 28,1
miliona kovertabilnih maraka odnosi na obaveze prema povezanim licima.
Nakon uspešno sprovedenog plana restrukturiranja preostale obaveze prema poveriocima u iznosu od 70,4 miliona konvertabilnih maraka će
biti finansirane iz novog kredita komercijalne banke.
Plan otplate po grupama poverioca
Otplata
BAM '000Stanje na
Dec162017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027
Ukupno
otplata
Kamata
u grace
periodu
Stanje na
Dec27
Finansijske obaveze
Strani poverioci 148,747 (15,575) (12,727) (12,854) (12,983) (13,114) (13,245) (13,378) (13,513) (13,648) (13,785) (13,924) (148,747) - (0)
Banke - obezbeđeni 60,147 - - - - (1,057) (2,379) (3,703) (5,378) (7,276) (8,204) (8,625) (36,623) 601 24,126 Banke, kreditne
agencije, fondovi - 33,158 - - - - (583) (1,312) (2,041) (2,965) (4,011) (4,523) (4,755) (20,189) 332 13,300
IGA Kredit 31,627 (2,734) (2,761) (2,789) (2,817) (2,845) (2,874) (2,903) (2,932) (2,961) (2,991) (3,021) (31,627) - (0) 273,679 (18,309) (15,488) (15,643) (15,800) (17,598) (19,810) (22,026) (24,788) (27,896) (29,503) (30,325) (237,186) 933 37,426
Obaveze
Dobavljači 11,601 - - - - (204) (459) (714) (1,037) (1,403) (1,582) (1,664) (7,064) 116 4,654
Advokat 274 (274) - - - - - - - - - - (274) - -
Državna preduzeća 569 - - - - (10) (23) (35) (51) (69) (78) (82) (347) 6 228
Povezana pravna lica 25,351 - - - - - - - - - - - - 2,789 28,140
Poreska uprava i PIO 14,663 (1,267) (1,280) (1,293) (1,306) (1,319) (1,332) (1,346) (1,359) (1,373) (1,387) (1,401) (14,663) - (0)
Zaposleni 3,772 (1,245) (1,257) (1,270) - - - - - - - - (3,772) - (0)
56,231 (2,786) (2,537) (2,563) (1,306) (1,533) (1,814) (2,095) (2,448) (2,845) (3,047) (3,146) (26,119) 2,910 33,022
Ukupno 329,910 (21,095) (18,025) (18,206) (17,106) (19,131) (21,624) (24,121) (27,235) (30,741) (32,549) (33,471) (263,305) 3,843 70,448
План финансијског и оперативног реструктурирања
52
Plan isplate kamata po grupama poverioca
Isplata kamata po godinama
BAM '000 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027
Ukupan iznos
iplaćene
kamate
Finansijske obaveze
Strani poverioci 1,411 1,284 1,156 1,027 897 765 632 498 362 226 87 8,346
Banke - obezbeđeni - 607 607 607 607 597 573 536 482 410 328 5,355
Banke, kreditne agencije, fondovi -
neobezbeđeni - 335 335 335 335 329 316 296 266 226 181 2,952
IGA Kredit 306 279 251 223 195 166 137 108 79 49 19 1,811
1,717 2,505 2,350 2,193 2,034 1,857 1,659 1,438 1,189 910 614 18,465
Obaveze
Dobavljači - 117 117 117 117 115 111 103 93 79 63 1,033
Advokat - - - - - - - - - - - -
Državna preduzeća - 6 6 6 6 6 5 5 5 4 3 51
Povezana pravna lica - - - - - - - - - - - -
Poreska uprava i PIO 141 128 115 102 89 76 62 49 35 22 8 827
Zaposleni 32 20 7 - - - - - - - - 58
173 271 245 225 212 197 178 157 133 104 74 1,969
Ukupno 1,889 2,776 2,595 2,418 2,246 2,054 1,837 1,595 1,322 1,014 688 20,434
Ukupna isplaćena kamata projektovana planom restrukturiranja iznosi 20,4 miliona konvertabilnih maraka do kraja 2027. godine.
План финансијског и оперативног реструктурирања
53
7. OSPORENA POTRAŽIVANJA
7.1. Pregled osporenih potraživanja
Kao što je već navedeno, u odnosu na iskazane obaveze u bilansu stanja Društva, osnov za
pripremu Plana finansijskog i operativnog resutrkutiranja predstavljaju Tabela priznatih i osporenih
potraživanja objavljena 25.01.2017. godine na Oglasnoj tabli APIF-a. Uzimajući u obzir da do
datuma pripreme ovog Plana finansijskog i operativnog restrukturiranja nije došlo do rešenja suda u
pogledu priznavanja osporenih potraživanja, Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja
sastavljen je na osnovu priznatih potraživanja.
Kako je to propisano Zakonom o stečaju Republike Srpske, članom 43. stav 7., Planom
finansijskog i operativnog restrukturiranja moraju se osigurati sredstva za namirenje iznosa koji bi
povjerioci čije je potraživanje osporeno dobili da njihovo potraživanje nije osporeno. Prema Tabeli
priznatih i osporenih potraživanja objavljenoj 25.01.2017. godine na Oglasnoj tabli APIF-a ukupni
iznos osporenih potraživanja iznosi 46,547 hiljada konvertibilnih maraka. Međutim, kako s
potraživanja od 23,372,800 konvertibilnih maraka osporena, dok poverioci nisu pokrenutli postupak
parnice niti podneli predlog za nastavak ranije započetog postupka, njihovo namirenje nije
obuhvaćeno predloženih Planom. Napominjemo da prihvatanje takvih potraživanja neće imati uticaj
na plan restrukturiranja i predloženu dinamiku isplate poveriocima, a kako će njihovo namirenje biti
finansirano od strane pozajmica vlasnika, u skladu sa dinamikom i na način koji je predložen za
Grupu u koju bi se takav poverilac svrstao danas da njegovo potraživenje nije osporeno.
Povjerioci čije je potraživanje osporeno, a koji nisu pokrenuli parnice i nisu podneli predlog
za nastavak ranije započetog postupka nisu obuhvaćeni Planom jer se smatra da su se odrekli prava
na pokretanje parnice (Član 48 stav 7. a u vezi sa članom 174. stav 4. Zakona o stečaju). Detaljan
pregled je prikazan u PRILOGU br.6.
Pregled povjerioca osporenih potraživanja za koja su pokrenute parnice ili koji su podnijeli
prijedlog za nastavak ranije započetog postupka i kao takvi su obuhvaćeni Planom prikazani su u
tabeli ispod.
Pregled osporenih potraživanja obuhvaćenih Planom
BAM '000 Ukupan iznos
potraživanja
POVJERILAC Grupa poverilaca
TGC Ordowska Kancelarija Pravnicza Spolka
komanytowa,Hrubeiszowska br. 2.Varšava, Poljska Dobavljači 143
UIO Regionalni centar Banja Luka, Mladena Stojanovića
7, Banja Luka Poreska uprava i PIO 20,317
Prvi Faktor doo Sarajevo, Mis Irbina 26/I, 71000 Sarajevo. Banke, kreditne agencije,
fondovi - neobezbeđeni 245
"Nova banka" ad Banja luka, Kralja Alfonsa XIII
37/A,Banja Luka Banke - obezbeđeni 628
Simpo Sik doo Gradiška, Mitropolita Nikolajevića 21,
78400 Gradiška Dobavljači 1,842
Ukupno 23,174
План финансијског и оперативног реструктурирања
54
7.2. Namirenje poverilaca pod pretpostavkom da njihova potraživanja nisu osporena
U skladu sa Zakonom o stečaju Republike Srpske, članom 43. stav 7. a na osnovu prijedloga restrukturiranja iskazanog u tački 6.1. i
projekotvanih novčanih tokova kompanije za period od 2017. godine do 2027. godine u tebli ispod prikazano je ukupno namirenje svake od grupe
poverilaca čijа su potraživanjа osporena pod pretpostavkom da njihova potraživanja nisu osporena, a za koja su pokrenute parnice ili koji su
podnijeli prijedlog za nastavak ranije započetog postupka, pod pretpostavkom da njihova potraživanja nisu osporena.
Ukupna otplata glavnice projektovana planom restrukturiranja iznosi 268 miliona kovertabilnih maraka na kraju 2027. godine. Stanje
preostalih obaveza nakon plana restrukturiranja, na dan 31. decembar 2027. godine, iznosi 89 miliona konvertabilnih maraka, i biće refinansirani
nakon uspešno sprovedenog restrukturiranja novim kreditom od strane komercijalne banke.
Detalji u vezi sa pojedinačnim namirenjem poverilaca u okviru svake grupe su predstavljeni u PRILOGU br. 7.
Plan otplate po grupama poverioca pod pretpostavkom da njihova potraživanja nisu osporena
Otplata
BAM '000Stanje na
Dec162017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027
Ukupno
otplata
Kamata
u grace
periodu
Stanje na
Dec27
Finansijske obaveze
Strani poverioci 148,747 (15,575) (12,727) (12,854) (12,983) (13,114) (13,245) (13,378) (13,513) (13,648) (13,785) (13,924) (148,747) - (0)
Banke - obezbeđeni 60,775 - - - - - (1,227) (2,518) (4,155) (6,010) (6,912) (6,433) (27,255) 608 34,128 Banke, kreditne
agencije, fondovi - 33,403 - - - - - (674) (1,384) (2,284) (3,303) (3,799) (3,536) (14,980)
334 18,757
IGA Kredit 31,627 (2,734) (2,761) (2,789) (2,817) (2,845) (2,874) (2,903) (2,932) (2,961) (2,991) (3,021) (31,627) - (0) 274,551 (18,309) (15,488) (15,643) (15,800) (15,959) (18,020) (20,183) (22,883) (25,923) (27,487) (26,914) (222,608) 942 52,885
Obaveze
Dobavljači 13,587 - - - - - (274) (563) (929) (1,344) (1,545) (1,438) (6,093) 136 7,630
Advokat 274 (274) - - - - - - - - - - (274) - -
Državna preduzeća 569 - - - - - (11) (24) (39) (56) (65) (60) (255) 6 320
Povezana pravna lica 25,351 - - - - - - - - - - - - 2,789 28,140
Poreska uprava i PIO 34,979 (3,023) (3,054) (3,084) (3,115) (3,147) (3,178) (3,210) (3,243) (3,275) (3,308) (3,341) (34,979) - (0)
Zaposleni 3,772 (1,245) (1,257) (1,270) - - - - - - - - (3,772) - (0)
78,533 (4,542) (4,311) (4,354) (3,115) (3,147) (3,464) (3,797) (4,210) (4,675) (4,918) (4,840) (45,374) 2,930 36,089
Ukupno 353,084 (22,851) (19,799) (19,998) (18,916) (19,106) (21,484) (23,980) (27,093) (30,598) (32,405) (31,753) (267,982) 3,872 88,974
План финансијског и оперативног реструктурирања
55
Ukupna isplaćena kamata projektovana planom restrukturiranja iznosi 22,2 miliona konvertabilnih maraka do kraja 2027. godine.
Kako novčani tokovi iz poslovanja i investicionih aktivnosti nisu dovoljni da pokriju celokupne predložene otplate, većinski vlasnik kapitala
će nadomestiti razliku u vidu pozajmice Kompaniji u neophodnim iznosima koja će omogućiti predloženu otplatu obaveza u prvih 5 godina
restrukturiranja u iznosu od 29 mliona konvertibilnih maraka, što je za 7.5 miliona konvertabilnih maraka veće od Plana otplate koji ne uključuje
osporena potraživanja.
Dodatno, kako nakon grejs perioda novčani tokovi iz poslovanja i investicionih aktivnost nisu dovoljni da pokriju otplate prema ostalim
poveriocima, otplata kamata prema ostalim poveriocima biće finansirana iz dodatnih pozajmica vlasnika kapitala. Nakon 5 godina restrukturiranja,
novčani tokovi iz poslovanja i investicionih aktivnost biće dovoljni za pokrivanje svih otplata prema poveriocima.
Plan isplate kamata po grupama poverioca pod pretpostavkom da njihova potraživanja nisu osporena
Isplata kamata po godinama
BAM '000 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027
Ukupan
iznos
iplaćene
kamate
Finansijske obaveze
Strani poverioci 1,411 1,284 1,156 1,027 897 765 632 498 362 226 87 8,346
Banke - obezbeđeni - 614 614 614 614 614 602 576 535 475 406 5,662
Banke, kreditne
agencije, fondovi -
neobezbeđeni - 337 337 337 337 337 331 317 294 261 223
3,112
IGA Kredit 306 279 251 223 195 166 137 108 79 49 19 1,811
1,717 2,514 2,358 2,201 2,043 1,883 1,702 1,499 1,270 1,010 735 18,931
Obaveze
Dobavljači - 137 137 137 137 137 134 129 120 106 91 1,266
Advokat - - - - - - - - - - - -
Državna preduzeća - 6 6 6 6 6 6 5 5 4 4 53
Povezana pravna lica - - - - - - - - - - - -
Poreska uprava i PIO 336 306 275 244 213 181 149 117 84 51 18 1,974
Zaposleni 32 20 7 - - - - - - - - 58
368 468 425 387 356 324 289 251 209 162 113 3,351
Ukupno 2,085 2,982 2,783 2,588 2,398 2,207 1,991 1,750 1,479 1,172 847 22,282
План финансијског и оперативног реструктурирања
56
8. ZAKLJUČAK
Izrađenim projekcijama poslovanja UNIS-a, kao i prezentovanim informacijama u Planu
restrukturiranja koje su predstavljale osnov za njihovu izradu, te obračunatom očekivanom isplatom
poveriocima UNIS-a prikazano je da će Drušvo biti u mogućnosti da otplati većinu prijavljenih
obaveza (80%, ne računajući otplatu kamate) prema svojim poveriocima tokom perioda
restrukturiranja, dok će ostatak biti isplaćen na kraju restrukturiranja iz kredita komercijalne banke.
Uzimajući u obzir da UNIS u svom vlasništvu i iskazanoj aktivi ima isključivo fabriku i
pomoćnu mehanizaciju, kao i njenu upitnu utrživost prilikom prinudne prodaje u stečaju, naplata
poverilaca u alternativnom scenariju stečaja je daleko nepovoljnija (4,4%, obračunato po početnoj
ceni od 14.510 hiljada kovertibilnih maraka, odnosno 7.414 hiljada evra, iz Zaključka o prodaji
nepokrenosti izvršenika putem javnog nadmetanja od 17. juna 2016. godine) u odnosu na scenario
uspešnog restrukturiranja.
S obzirom na to da su računi UNIS-a trenutno blokirani, a u cilju što ranijeg otpočinjanja
uslužne proizvodnje te otplate obaveza prema poveriocima, prihvatanje predloženog Plana
restrukturiranja od strane svih poverilaca je neophodno u što kraćem roku.