IZ L A Z I S V A K OG D A N A O S IM N E D JE LJE

Č estitam o

Dan RepublikeSljedećl broj „Gfasa“ Izlazi u ponedjeljak,

2. decembra 1985.

—SOCIJAL ISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA

NAREDBAPREDSJEDNIŠTVA

SFRJ

POCASNA PALJBA

BEOGRAD, 27. novemb- га (Tanjug) — Učastprazni- ka Socijalistićke Federa- tlvne Republike Jugoslavije— Dana Republike, Izvriiti počasnu paljbu 28. nove- m brauglavnom graduSod- ja listlčke Federallvne Repu- bllke Jugoslavije — Beogra- dusa ISplo luna Iz24artilje- rljska oruda, a u glavnim gradovima socljallstlčklh republika-Zagrebu, Ljublja- ni, Sarajevu, Skopljul Titog- radu sa 10 ploluna iz 12 ar-

t̂ J iljerijskih oruda.

PRIJE NEGO SE ODLUČITE ZA KUPOVTNU

POSJETITE IZLOŽBU M E B L ON A M J I A I A J A IZ NOVE GORICE

U PRODAJNOM SALONU ,ДЈ̂ 1ЧШЕ” U BANJALUCIizložba je otvorena do 22. deccmbra 1965. godinr

D anasje potrebno da Anti- iašističko vijeće narodnog oslobodenja Jugoslavije pos- tane zaista najviše zakbno- davno i izvršno tijelo naroda Jugoslavije. Danasjevećdošlo vrijeme da se stvori jedan izvr- šni organ u formi jedne privremene i/lade, koji će biti sposoban da rukovodi svim poslovima koje mora da vrši jedna prava narodna vlada.

OA LI SMO I KOLIKO VJERNI AVNOJSKIM PRINCIPIMA.

GOVORI PROF. DR MIĆOCAREVIC

Diobe guše revoluciju

Strana 6. i 7.9

PUTUJUĆI PUTEM AVNOJ-a

Srećnu vožnju,

Maršalž e l i . . .

Strana S.

9NA „IZVORU’ RUDE

Zajednička Omarska

Strana 8.

*

ŠTA DJECA ZNAJUI MISLE O REPUBLICI

V e l i k o

p r o s t r a n s t v o

g d j e s i

r o đ e n

Strana 9.

BANJALUKA, 28,29.-i 30. novembari 1. decembar 1985. Broj: 4569, 4570 i 4571, Godina XLII, Cijena 32 dinara

ш зs v e C a n o s t u d o m u k u l t u r e u b a n j a l u c i u C a s t NOVEMBARSKIH PRAZNIKA

Ž R T V E Z A M IR A N ZIV O T G E N E R A C IJ A

' ЛЛу:

# Naša zemlja slavl najdužl period slobode I mlra u svojoj Istorljl # Sloboda Imirplaćenisu vellklm lludskim žrtvama: vlše od mlllon I se- dam stotina hiljada života ugasilo se na bojišti- ma i mnogim stratištima prošlog rata da bi da- našnje generacije imale sretniju budućnost

BANJALUKA 27. novembra - U velikojsaliDom akultureodržanaje svećana akademija povodom Dana d riavnosti SR BiH i Dana Repu- b like. Svečanost je počela himnom koju je izveo hor KUD „Vaso Pela- gić". Nakon toga je predsjednik Skupštine opštine Banjaluka Dušan Glamočak u prigodnom govoru. izmedu ostaloga, rekao.

- Temelji nove Jugoslavije, ut- vrdeni na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, postali su još ćvršći.Jednodušno su potvrđene isto- rijske odluke AVNOJ-a o izgradnji Jugoslavije na federativnom prin- cipu. kojim se obezbjeđuje puna ravnopravnost svih naroda i na- rodnosti Jugoslavije. Federativna narodna Jugoslavia, nastala u to- ku narodnooslobodilaćkog rata i socijalistićke revolucije, ustavnoje regulisana januara 1946. godine, a novi politički sistem, izrastao u t o ku narodnooslobodilaćke borbe, dobio je tada i formalnu ustavnu potvrdu. Ustavom osnovana Jugo- slavija temeljila se na odlukama Drugoga zasjedanja AVNOJ-a koje se nalaze u osnovnim naćelima i svih naših narednih ustava.

Proglašenje Republike. nastavio je Glamočak, značilo je ujedno i potvrdu državnosti Bosne i Hercegovine, zasnovane na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 25.

četrdeset godina pobjede nad fašizmom, oslobodenja zemlje i završetka drugog svjetskog rata. Naša zemlja slavi i najduži period slobode i mira u svojoj istoriji. Zatu slobodu i za taj mir, u četvorogo- dišnjoj borbi protiv tašističkih oku- patora i domaćih i2dajnika. pfaće- na je skupa c ijena. Više od m ilion i

P O VO D O M 40-G O D IŠ N JIC E R EP U BLIKE U B E O G - RADU O TV O R E N A IZ L O Ž B A „STVARANJE S O C IJA - L IS T IČ K E J U G O S L A V IJE "

Autentična svjedočenja

Sa svočano akademljenovembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu, potvrdu o tome da Bosna i Hercegovina nije ,,ni srp- ska ni hrvatska ni muslimanska" nego ,,i srpska i hrvatska i muslimanska".

Ovogodišnje novembarske praz- nike - ćetrdesetogodišnjicu pro- glašenja Republike. Dan Republike i Dan državnosti Socijalističke Re- publike Bosne i Hercegovine sla- vimo u godini u kojoj se obil ježava i

NA SVEĆANOJ SJEDNICI PREDSJEDNlSTVA UD- RU2ENJA NOVINARA BiH U SARAJEVU

Nagrađeni novinariФ Nagrade za žlvotno d/elo „ Veselln Masleša“doblll su

Aslm Gruhonjlć, Aco štaka, Mlle Vujoševlć Iz Sarajeva i Aslm Hadiajllć Iz Mostara # Uručeno Je I vl&e novlnar- sklh nagrada га najuspjellja ostvarenja u proteklom lednogodlšnjem periodu, a 16novinara Jedobllosrebrnu značku ža 25 godlna rada u novlnarstvu

sedam stotina hiljada nevinih žrta- va, krvlju zalivene Neretve i Sutjeske. Kozare i Kadinjače. stra- tišta Jasenovca i Banjiceopomena su i zalog naše sretnije budućnosti

Učesnicima na svečanoj akade- miji prikazan je dokum entarn i film o T itu i njegovim posjetama Banjaluci.

U prijepodnevnim časovima delegacije Skupštine opštine Ba- njaluka i društveno-politićkih or- ganizacija položile su vijence na Trgu palih boraca. Partizanskom groblju inaSpom enikupalim Kraji- šnicima na Sehitlucima

Z . LOLIĆ I

BEOGRAD, 27 novembra (Ta- njug) — „Jugoslavia je ip rijep ro - glašenja Republike. u vatri oslobodilačke borbe i oružane revolucije — izgradila i ućvrstila sistem narodnevlasti. Bila je jedi- naokupiranazem ljauEvropikoja je kraj drugog svjetskog rata dočekala sa parlamentom i vladom koji su dvije godine prije konačnog oslobodenja, djelovali u zemlji i predstavljali je pred svijetom". To je istakao član Predsjedništva SFRJ Stane Dolanc. govoreći na otvaranju izložbe „Stvaranje Socijalističke Jugoslavije 1941-1945" koja je u Muzeju revolucije naroda i na- rodnosti Jugoslavije pripremlje- na u okviru obilježavanja četiri decenije Republike.

IDolanc je podsjetio da su od prvih dana naše narodnooslobo- dilać keborbeirevolucijestvarani organi nove narodnevlasti. Uspj- ešan razvoj borbe i široka mreža takvih organa om ogućili su stva- ranje centralnog političkog tijela koje će. kao najviši organ vlasti. predstavljati narodnooslobodila- čki pokret. Taj organ bio je AVNOJ — konstituisan 1942. go- dine. naTitovu inicijativu.

„Na drugom zasjedanju, 29. novembra 1943. godine u Jajcu, AVNOJ je — nastavio jeDolanc — donio odluke koje su trajno odre- dile zajedničku budućnost svih naših naroda i narodnosti i posta- vili temelje njihove buduće države. U odlukama AVNOJ-a iz- ražene su stoljene slobodarske, težnje naroda ovog podneblja. C io svijet je tada saznao kakvu državu žele i za kakvu se Jugosla- viju bore njeni narodi i narodnosti".

AVNOJ je, po riječima Dolan- ca. postao najviše političko. zakonodavno i predstavničko tije lo Jugoslavije, a njegove od- luke potvrđivane su novim pobje- dama revolucije, razvijanjem no- vih društvenih odnosa i nasta- janjem stvarnosti koju više niko

nije mogao izmijeniti.S tim u vezi Dolanc je dodao da

se naš narodnooslobodiiački pokret , za vrijeme Drugog zasie- danja AVNOJ-a razvio u političku i vojnu snagu sa kojom su savez- nici morali računati. O snazi tog pokreta svjedoči činjenica da je Narodnooslobodilaćka vojska.k- oja je krajem 1943. godine imala preko 300 hiljada boraca, oslobo- dila više od polovine te ritorije Jugoslavije. To je — naglasio je Dolanc — bila realnost koja se morala uvažavati u svim p lanovi- ma o budućnosti Jugoslavije

Pošto je rekao da je Jugoslavia od pobjede revolucije ostvarila kontinuitet u svest ranom razvoju i naveo da je proglašenje Repu- blike predstavljalo jedan u nizu revolucionarnih akata, Stane Dolanc je govorio o sadašnjem trenutku naše zajednice.

Naglašavajući da je današnja Jugoslavia najveća tekovina rev- olucije i da bez nje ne bi bilo ni vlast i radničke klaseniti slobode naroda i narodnosti. Dolanc je upozorio da moramo ćuvati i od- lučno odbijati sve napade na te tekovine.

Stane Dolanc je, zatim, podsje- tio da i nas dosadašnji razvoj nije išao lako, da smo se borili sa ekonomskom zaostalošću, pri- tiscima spolja, otporima i slabos- t ima, ali da smo uvijek nalazili iz- laz. Nećemo pod pritiskom na- stale situacije ućiniti n išta što bi značiloodstupanje od puta kojim smo pošli i što bi m ijenjalo osnove našeg društvenog siste- ma, naglasio je on.

O cjenjujući sadržaj izložbe. Stane Dolanc je istakao da su marljivi radniciM uzejarevolucije naroda i narodnosti Jugoslavije uspjeli da nam autentičnim do- kumentima, slikom i riječju pri- kažu stvaranje socijalistidke Jugoslavije od 1941. do 1945. go- dine, dajući time svoj doprinos o b ilježavanju 40-godišnjice pro- glašenja Republike.

SARAJEVO. 27. novembra (Ta- njug) - Predsjedništvo Udruženja novinara Bosne i Hercegovineveri- fikovalo je tradicionalne novi- narske nagrade za ovu godinu.

Prvu nagradu za najbolje novi- narsko ostvarenje izmedu novemb- ra prošle i ove godine dobili su urednik TV-Sarajevo Smlljko Sagolf, trl ravnopravne druge na- grade novlnar „Oslobodenja** Emir Habul, urednik TV-Sarajevo Mladen Paunovlć i novinar Radija Brćko SeadHasovlć, urednik TV- Sarajevo Zoran Popovskl, karika- turista banjalufikog ,X3lasa" Miro Mladenović, urednik lista „Kreka" iz Kreke Mitar Durić i (zajedničku) novinar Radio-Sarajeva Z latan Cabarabdić i Boro Kontić.

Posebnu nagradu zažurnalistiku žiri je dodijelio dr Besimu Spahiću iz Sarajeva.

2iri za jednogodišnje nagrade (Milan Zorić iz TV-Sarajevo, Dušanka Konstantinović iz „Trgosirovine", Drago Soldo iz „Oslobodenja", Emil Paradžik iz Radio-Sarajeva iJovanBabićizTa- njuga) konstatovao jedabro jikva- litet prispjelih radova nepružavjer- nu sl iku dometa bosanskoherce- govać kih novinara u proSlom jednogodišnjem periodu. Upozna- jući Predsjedništvo sa zaključcima

žirija, n jegov predsjednik Milan Zo- rić je napomenuodasu konkurisala svega 54 autora sa oko 150 radova, što je svakako daleko ispod oćeki- vanja i stvarnih mogućnosti bo- sanskohercegovaćkih novinara. Dodao je da bi se boljim obavješta- vanjem članstva o uslovima kon- kursa ono moglo u dobroj mjeri podstaći na brojnije učešće, kako bi do punog izražaja došli najbolji autori.

Predsjedništvo je istovremeno verifikovalo ovogodiSnje dobitnike nagrada za životno djelo „Veselin Masleša" i srebrnih značaka Sa- vezanovinaraJugoslavije. Dobitni- ci nagrade za životno djelo su dugogodiSnji novinari Atlm G ruhonjit, Aco Staka i Mile Vujo ie vlć iz Sarajeva i A tlm Ha- džlajllć iz Mostara.

Srebrne znaCke za 25-godišnji rad u novinarstvu prim ili su Nl|az Abadžlć, Z latom lr Ourlć, Marlja Jeftlć, Dragoljub Maslić, Enver Mehmedbailć, Ljubom lr N lko llć, Llmun Paplć, V ltom lr Pavlovlć, Z latko Prlenda, Z latom lr Saler, Fe- rld Sljlvlć, Alekaandar Vujlslć, M llo- rad Vukotlć, Borislav Vo jlnov, Ba- hrl|a Sećerkadlć I Esad Vellć.

Priznanja su povodom Dana Re- publike svečano uručena na da- našnjoj sjednici Predsjedništva no- vinara BiH.

UZ DAN REPUBLIKE — 29. NOVEMBAR

Avnojske porukeNa iugoslovenskim proslorim a vjekovima su plamtjele

bune I izbi/ali uslanci. narod se nikad nije ni pom irio sa ropstvom / sluganstvom tudinu. Hrabri su se suprolslavljali neprijaleliu. ma koliko bi nadmoćan. porobljivači se na ovom llu mkada nisu osjećali sigurnim Bune i uslanci su gušeniukrvi. jer nijedan član (ugoslovenske porodicenaro- da niie imao to likosnage da saw. ponaosob, izvo ju je isa iu - va svoiu slobodu. Iz istorije ie velikim trtvam a stećena pou- ka da se na ovom balkanskompodručju ukrStaju inleresiza- padnih i isloCnih zavojevata i da mali na rod iplaćaiu skupu cijenu njihovim inleresima. B ilo ie u proSlosti m nogo umo- va, koji su to uvidjeli i zalagali se za ideju iugoslovenskog zajedniStva Nade da ie se ostvariti nosile su u sebi mnoge generacije. b o re ti se za jugoslovensku zajednicu u kojo j će svaki narod n a ii svo/ dom, svoje slobodno mjesto pod suncem. M onarhistićka drlava posli/e prvogsvjetskog rata, iako nazvana iugoslovenskom. nije ispunila te nade. jer je odpoCetkazasnovanananeravnopravnostipojedinihnaro- da. klasnom ugnjetavanju i neslobodi čovjeka i gradanina. O biedinjujući istorijske te tn je o povezivanju kao bitnom us- lovu ne samo nacionalnog oslobodenja. već i dru&tveno- ekonomskog napretka svake naci/e izem ljeucje lin i. Komu- n is tiika partija Jugoslavije je istakla viziju novog uredenja ravnopravnih medusobnih odnosa i društvenog sistema koiim te upravlja ti narod na ie lu sa radnićkom klasom Stu- panjem na po litičku pozornicu vodeće idejne snage radnih ljudi I istinskih patrio t a. počin je istorija borbe za slobodnu. nezavisnu i socijalistiCku Jugoslav:in

U svim lazama djelovanja iugoslovenskog revolucio- narnog radničkog pokreta izrazita ie oriientacija na je- dinstvo aktivnosti za napredak zemtje i den io k ra liiu . na zblitavanie naroda i narodnosti. na u va tavan ie samo- b itnosti svakog od njih i za zajedniStvo kojim ćese obezbije- diti Slobodan razvoi i medusobna solidarnost Poslije poraza monarnistiCke drzave. OKupatorima ie o iop rv ip osa o d a k a o pliien raskomadaiu jugoslovensko podru lje . podijele n a ie krajeve i posiju otrov nacionalistiCke i v/erske m rin je . Ko- murustička partija Jugoslavije poziva u borbu protiv lašiz- ma sve radne liude i gradane. svih nacionalnosti. u iita v o i zemlji Istorijski gledano. to ie prvi pu l da iedna opSte- /ugoslovenska polihCka organizacijapovezu/e lo b je d m ju ie u iedinstvenom oslobodilačkom pokretu sve energiie. sve borbene potenci/ale. sa iedinstvenim ciljevima. Da orga- nizuje i povede narodnooslobodilaCku borbu. Komumsti- tk a partija Jugoslavije nije Cekala ni tražila uputstva i na- redbe izvana NaSa borba imala iesvo ju strategiiu i takhku.

svoi program i svoje videnje Jugoslavi/e poslije rata N ijese svela samo na an tilaS istitk i otpor. ve t ie u oslobodila tkom ratu uiedno pripremala korienite druStvene preobra ia ie i osnove poslijeratnog socijalistiCkog razvoia zemlie. Jedi- nice N arodnooslobodilatke voiske nisu bile tek po m otn e gerilske grupe ..velikih Irontova". ve t su neprekidno ie h r i godine na iugoslovenskom frontu tukle laSistićke divizije. oslobadale p o d ru tie po podru lie . grad za gradom svoje zemlje Titova armija ie hila ravnopravan činilac u antitaSis- tićkom ratu. t in e t i za . a jednitku pob/edu sve Sto ie u nai- ve to i m ieri mogla u iim ti. A niene velike pobiede ie obez- b iiedilo ledinstvo i bratstvo svih naroda i narodnosti Jugo- slavije kako u borbenim jedinicama. lako i u čitavom na- rodnooslobod ilatkom pokretu.

Drugo zasiedanie AVNOJ-a. iedinstvenognarodnogpar- I ament a na oslobodenoj teritoriji u okupiranoj Evropi. potvrdilo ie tekovine. koje su svojim snagama izvoievale stotine hil/ada boraca Sirom Jugoslavia, stotine hiljada ak- tivista nove. narodne vlasti. Narodnog Ironta i drugih anti- taS istitkih organizacija. stotine hiljada ilegalaca u okupira- nim gradovima A VNOJ je osvijetlio puteve do kon a inog oslobodenja zemlie iostvarenia autentiinenarodnerevolu- ciie. Svoiim odlukama je sjedinio. kao neraskidivim spona- ma. istorijske te tn je i stremljenia u budutnost. principe zaiednitkog tiv ljen ia naSih naroda i narodnosti. temelie na- cionalnih i druStvenih odnosa. miesto i ulogu noveJugosla- viie u Evropi i svijetu B udu tnos t naše zemlie niie prepuSte- na slutajnostim a. n i od lu tivan ju izvana Posliie teSko pla tem h iskušenja iz prošlosh. narod ie odlutivao i o d lu h o o svoioi sudbini Odluke AVNOJ-a utvrstile su iedinstvo i nadahnule novima iugoslovenskim patriohzmom. u kome se siediniuje pozitivan patriotizam svake nacionalnosti Da se svaka i svi zajedno osietam o svoji na svome

Osnovne intencije avnoiskih odluka ozakonjene su u slobodnoi zem lii ustavnim principima i bile podsticai za razvoi republika i pokrajina. samoupravnih sociia lis tićk ih druStvono-ekonomskih odnosa i sociia lis titke dem okrati- je.

Drug Tito, ko ji je i najdublie misli i na js lo ien ije problem e izra lavao razumljivim n/etim a svakom naSem Covjeku, iednom je kazao: ..Iskustvo nas uči da svaki. pa i na ite fiza - datak m olem o ostvariti. akoseoslaniam onaviastitesnagei imamo liude. koii su svjesni svojih obaveza i odgovornosti prema svoioi zemlii i soc iia lis titkom razvoju"

Jaroslav KOLEŠKA

, , G L A S “ L i s t S o c i j a l i s t u U<m c s n v r / a r a t ! n o t ; n a r o d a

O pStinc osnivači: D anjalu- ka, Bosanska Gradiška, ^elinac. Kotor-Varoš , Lak- tasi, Prnjavor, Skcnder- Vakufi Srbac .

l/.dajc i šlanipa N ICiRO „Glas“ Banjaluka, I lliea AVNOJ-a 93.

Predsjednik Poslovodnog odboru Dircktor i odgovorni urednik NICiRO ,.<;ias“ I rihcin ( 'i/m ić Nehojšil Radm.movie

Prv i bri)j ,vGlasa“ i/ašao je kao organ NOP-a /a Bosansku krajinu u Ž up ici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobodenja „(ilas" i/lazi u Banjaluci kao organ Oblasnog narodnog frontu dojuna 1951.Od IX 1953. i / la /i kaoorgan SSRN pod imenoni ..Banjalučkc novine", aod29 . novemb- ra 1955. pod inienom „Krajiške nov ine". O d 13. maja 1963. list ponovo i/la/i pinl imenom „Glas". IJku/om Predsjedni- Stva SFRJ od 19. jula 1968. „Glas" je odlikovan Ordenom /usluga /a narod sa srebrnim /racipia. Oil S. lerbruuru 1983. „Glas" i/la/i kao dncvni list.

llredujc Kcihikcijski kole^ij: Anton k;isipović (disk). 1 111 in кгкк' (popoilncvnuk'sk ). lomo Marie (sport). 1 adil Smajić (Hosimska krajinahAril'Silnica (idiniCka rcdakci-jal.Sabira l ’ iraBićdianjalučkahroiiikal.Nada l’ iivačićlkiillmat.NclmjSaKadnianink- (dircklor i (Hlgovorni urednik). Drayisa Sprcmai (Nedjeljni ( ilas).

Novinsk i savjet lista „( ilas": Ivan Anclričk', Nusrcla lionet predsjednik). I dliem ( i/mić, Milenkot erketa.Jovn Kerke/, Kadojka ku/inannvie, Predia^l,a/are(ić,<)InMarušie. Islam Moll die, liranko l*ivašcvić, Nehojša Ha(lniaiK»vić, (.ro/da Kc^mlić, IN tnadlri- himivić, 1 racijo Vardić.

2. STKANA Cil-AS, 28. 29. i 30. novcmhar i I. dcccnibur 1985.

н пDODIJELJENE POVELJE SKUPŠT INE OPŠTINE BANJALUKA

S to tin u i devet po jed in aca I pe tnaesl ko lek tlva p rim llo povelje

P rizn a n ja za pregalaštvoBANJALUKA, 27. novembra —

Danas jepoveljeSkupštineopštine Banjaluka za izuzetan doprinos oslobodenju zemlje. čuvanju i jača- nju tekovina NOR-a. socijalistićke revoluc iie. razvoju samoupravnih odriosa. bratstva i jedinslva i zajed-

ZAJEDN IC A USMJERENOG OBRAZO VANJA I VAS- P ITAN JA BAN JALU K A

U decembru vlastiti prevoz

BANJALUKA, 27. no- vembra — Učesnici škola usmjerenog obrazovanja s područja Zajednice us- mjerenog obrazovanja i vas- pitanja Banjaluka će u decembru sami plaćati prevoz do škole. Ovo je od- lučeno na današnjoj sjedni- ci Skupštine Zajednice, a predloženo je kao jedan od bezbolnijih načina da se pokrije manjak sredstavaza usmjereno obrazovanje ove godir.e. Radisetuosum i od oko 30 miliona dinara, što svakako nije mala stavka.

I drugi zaključak ove skupštine, koji se odnosi na pokrivanje manjka, sredsta- va sigurno će izazvati mnogo komentara. Od- lučeno je da škole us- mjerenog obrazovanja u op- štinama koje ne ostvare pla- nirani iznos doprinosa za usmjereno obrazovanje iz poljoprivrede i male privrede, posljedice ovog nedovoljnog prilivasredsta- va osjete na vlastitoj koži.

S S.

ništva narodai narodnosti Jugosla- vije dobilo stotinu devet pojedina- ca i petnaest kolektiva Veljko Skenderija, predsjednik 0 0 SUBNOR-a dobitnicima je zahva- lio za predan rad. U ime nagrade- nih. u prostorijama Doma kulture. zahvaliojeEdhem-Džabić. istaknu- t i društveno— politički radnik

Z L

Snimio: R OSTOJlC

SKUPSTINA S IZ-a ZA PROSTO RNO UREĐENJE I KO M U N ALNE DJE- LATNO STI BA N JALU K A

Predloženopovećanje

stopeBA N JA LU K A , 27. novem bra

— Na današnjo j s jedn ici Skup- štine S IZ -а za p ros to rn o ureden je i kom una lne dje- la tnosti razm atran je i usvojen p r ijed log P rogram a uređonja gradevinskog ze m ljiš ta i kom u- na lne d je la tnosti za narednu god inu . P rijed log je rađen pre- ma s red n jo ročn om planu rea- l izac ije program a i p rocjene m ogućnost i ostvarenja p riho- da u narednoj god in i.

N ajveću stavku b i kao i ran ije predstv lja la u laganj a za u reden je gradevinskog zem lji- šta za društvenu stam benu izg- radn ju i to na lo k a lite tima M ej- dan V i Starčevica. P lanira se i povećan je u laganja u uredenje gradevinskog zem ljiš ta za izg- radn ju p riv redn ih i javn ih ob je- kata.

U tv rd e n je p rije d lo g dasesa - dašnja stopa od 0,8 poveća na 1,2 u narednoj god in i. U ko liko to radni Iju d i i g rađan i u toku javne rasprave prihvate: L м

B A N JALU K A

Povelje novinarimaBANJALUKA, 27. novembra — Na prigodnoj svećanosti u dopisni-

štvu ..Oslobodenja" danas su uručene poveljeSkupštine opštine Ba- njaluka novinarima Dragutinu Periću i Ranku Preradoviću. Isto priz- nanje prethodnih dana uručeno je novinarima Oordu Čiči, Jaroslavu Koleški, Dušku Momćiloviću i Dragiši Spremi.

PRIJEDOR

U znaku upisa zajma .

PRIJEDOR. 27 novembra — Obilje*avanje Dana Republike u pnjedorsko) opštim protiće u znaku upisa sajma za dodatno zapošlja- vanje Pored prvoborca i ćlana Sav|eta SR BiH Pere Gajica. ko)i |e prvi nepovratno upisao 160 hiljada dinara. radnika SIZ-aosnovnoqob- razovanja i Fabrike obuće banja- lućke..Bosne‘‘ uKozarcu, jućesusvi /aposleni u Pol|opnvredno-pre- hrambenoj školi pri|edofskocjCen!- ra /a srednje usmjereno obrazo- vanje upisali po jedan prosjećm lićni dohodak na ime zajma

Danas je pri|e zvanićnocj roka Р' eo tipis zaima i u rudnicima Lju- bijii Ovdjf- I ..probili led” ladmci OOUR-a ..Hemont i odr/avauje’* Oko 350 metalaca upis.iii su /ajam u iznosu od jednoq prosjećnog lićnorj dohotka

Z D

POVODOM PROSLAVE D ES ETO G O D lSN JIC E „POUNJETURIST A “

Uručena visoka

odlikovanjaBIHAĆ, 27. novembra — Danas

su na svecanosti u hotelu „Park" u Bihaću urućena odlikovanja Preds|edništva SFR J šestorici rad- nika SOUR-a „Pounjeturist". Ordenom rada sa srebrnim vijencem odlikovani su: Salih Ga- ribović,. Ismail Karajić. iz Hotolsko ugostiteljske radne organiza- cije ..Kladušnica" u Velikoi Kladuši, le Edhem Dizdarić, Božana Krtinić i Marija Franjić, zaposleni u Hotelsk-o ugostiteljskoj radnoj organiza- ciji .Aduna'1 ii Bihaću. Modaljom rada o illikovan jo Jor.ip Popović i/ Velike Kladuše. Istovromono urućcnc su zlatne plakcte „Pounieturista" tridesetorici.

. D M

SARAJEVO

Umrla Dušanka Kovačević9 Formiran odbor za sahranu s Rudijem Kolakom na čelu Ш Telegrame saućešća uputili Branko Mikulić, Munir Mesihović, Mato Andrić, Gojko Ubiparip, Andelko Vaslć iDžemalMuminagić # Komemoracijau Sarajevu danas u 13 satl 9Sahrana posmrtnih ostataka Dušanke Kovačevlć obavlće se danas u 15 sati na Novom gradskom groblju u Sarajevu

SARAJEVO, 27 novembra (Ta- njug) - U Sarajevu je nakon duže bolesti u 69 godini umrla Dušanka Kovačević, nosilac „Partizanske spomenice 1941 godine, vijećnik ZAVNOBIH-a, clan Savjeta Repu- blike, istaknuti revolucionar i društverio-politički radnik

Dušanka Kovačević jerodena22 aprila 1917. godine u Banjaluci Od rane mladosti pripadala je na- prednom revolucionarnom pokre- tu. Clan SKOJ-a postaje 1937 go- dine, a član Komunist ičke part ije Jugoslavije 1940. godine

Po okupaciji zemlje, kao već pre- kaljeni društveno-politički radnik, stupa u prve redove boraca za slobodu i prava ćovjeka i nalazi se medu organizatorima ustanka u Bosanskoj krajini U toku rata vršila jedužnostičlanaMjesnogkomiteta KPJ za Banjaluku. članaOkružnog komiteta KP Podgrmeča i Drvara, sekretara Oblasnog komiteta SKOJ-a za Bosansku Krajinu, a bila je i član političkog odjeljenja7 kra- jiške narodnooslobodilačke udar- ne brigade. Obavljala je i dužnosti sekretara Opštinskog komiteta KP za Banjaluku-Kotor-Varoš i člana Oblasnog komiteta KPJ za Bosan- sku Krajinu

Poslije rata Dušanka Kovačević kao istaknuti revolucionar sa puno elana nastavlja pregalački rad na razvoju organa narodne vlasti i učvršćenju tekovina revolucije.

obavl|a|uci niz odgovornih duž- nosti kao što su organizacioni sekretar Okružnog komiteta KPJ za Banjaluku i u istovrijemesekre- tar Okružnog odbora AFŽ, zatim načelnika Odjeljenja za štampu Predsjedništva vlade BiH. Bila je ćlan Agitpropa Pokrajinskog ko- miteta KPJ za Bosnu i Hercegovi- nu, ministar za prosvjetu u vladi NRBiH, i predsjednik Savjeta za prosvjetu i član Izvršnog vijeća Skupštine SRBiH Obavljala je i dužnost Glavnog i odgovornog urednika „Oslobođenja". birana je za poslanika Savezne i republičke skupštine Na Prvom osnivačkom kongresu KP za BiH 1948 godine birana jeza člana CK KP za BiH Na nekoliko narednih kongresa birana jezačlanaCKSKBiH. na7. kongre- suSKJ birana jeza članaRevizione komisijeSKJ, a na9 kongresuSKJ za člana CK SKJ

Za svoi dugogodišnji pregalački rad Dušanka Kovaćević je odliko- vana Ordenom za hrabrost. Ordenom zasluga za narod prvog reda. Ordenom rada sa crvenom zastavom, Ordenom jugosloven- ske zastave sa lentom. Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijecem, a dobitnik je najvećeg društvenog priznanja SRBiH - Na- grade ZAVNOBiH-a i brojnih dru- gih nagrada i priznanja

U Sarajevu je povpdom smrti Dušanke Kovačević formiran

Odbor za sahranu sa Rudijem Kolakom na čelu.

Komemorativna sjednica Savje- ta Republike. članova republičkih državnih organa, organa društve- no-političkih organizacija Repu- blike i Odbora za sahranu održaće sesutrau 13satiuskupštiniSRBiH.

Sahrana posmrtnih ostataka DušankeKovačevićobavićesesut- ra, 28 novembra, u 15 sati na Novom gradskom groblju u Sarajevu

Povodom smrti Dušanke Ko- vačević telegrame sa izrazima sau- češća porodici su uputili član PredsjedništvaSFRJ BrankoMiku- lić, predsjednik PredsjedništvaSR- BiH Munir Mesihović, predsjednik CK SKBiH Mato Andrić. predsjed- nik Republičkog izvršnog vijeća Gojko Ubiparip. predsjednik Vijeća Saveza sindikata BiH Andelko Va- sić, i predsjednik Republičkog odbora SUBNOR-a BiH Džemal Muminagić

NA VIJEST O SMRTI DUŠANKE KO VAČEVIĆ

Sposobna i odvažnaO SM AN K A R A B E G O V IĆ , NAR O D N I HEROJ, ČLAN SAVJE- TA FEDERAC IJE:

D u šan k inom sm rću ugasio se jedan bogat i s tvara lački život Sa D ušankom sam se druž io i saradivao -u pred- ratnom re vo luc iona rno m om - lad inskom pokre tu u B an ja luci. B ila je od svoje rane m ladosti u đačk im danim a. pa i za vrijem e stud ija , veom a aktivna i preda- na našem rad n ičko m pokretu P otica la je iz s iro m ašne poro- dice. O na sestra Z ora i brat M irko učesn ic i su N O B -a od prv ih dana i veom a su m nogo d o p rin ijeli n jenom razvitku i us- pješnom završetku. M i rko i Z o- ra dali su i svoje dragoc jene živote ii to j borbi

D ušanku sam bo lje upoznao kao skojevku i tada sam os je tio ko l iko je b ila oduševljena i oda- na napredn im idejam a i ko liko je bila žedna znanja. D ušanka je b ila veom a aktivna medu s ie dn joško lskom i radn ičkom om lad inom u B an ja luc i i poz- nata kao veom a obrazovana djevojka. Č im je došla na U n ive rz ite t u B eogradu. našla se m edu naprednim s tuden ti- ma i za jedno smoišlT u dem onst- rac ije i surove sukobe sa po li- c ijom . D ušanka se brzo snašla u našoj s tuden tsko j s red in i i veom a je do b ro radila, s tck la

nova poznanstva i Ijud i su je zavolje li.

U ratu je D ušanka veom a brzo izrasla u sposobnoq. o dvažnog ie n e rg ičn o g ru ko vo - dioca. U ratu su jo j povjeravane v is o k e p o lit ič k e fu n k c ije — član i sekre ta r Ok ružnog ko m iteta KPJ i c lan O b lasnog kom ite ta KPJ za Bosansku kra jinu . U c ije lom P o d g rmeču. g d je je b ila član O k ru ž ro g kom ite ta KP. bi- la je poznata kao sm io i požrtvovan ru ko vo d ila c i bo- rac. L jud i, žene, om lad ina su je vo lje li i c ije n ili. D ušanka se posebno istakla kao sekre ta r ban ja lučkog O kru žn o g ko- m iteta, gd je je и vrlo tešk im i kom p liko van im uslovim a oko B an ja luke, K o to r— Varoša, S kender-Vakufa , i M aslovara p o la g a la te m e lje i izn o va o b n a - v lja la na ro d n o o s lo b o d ila čk i pokre t ko ji su če tn ic i b ili razb ili u sredn jo j Bosni.

D ušanka je i u pos lije ra tno m periodu u lagala ve like napore i sve svoje sposob no sti u po- d izan ju i izg radn ji naše zem lje, a posebno na p rosv je tnom i ku ltu rn o m po lju . B ila je m in is- ta r p rosvje te i žena u vlad i BiH. i pos lan ik BiH u Saveznoj skup- š tin i. D ušanka je b ila izuzetno in te ligentna , rječ ita i ub jed ljiva žena, k o m u n ika tivn a i veom a

sposobna za uspostav ljan je žive veze sa ljud im a.

N)enom sm rću na šS ave zko- m unista i naš s o c ija lis tick i pokre t gube jednog od is taknu- tib stvara laca i o rgan iza tora . U tra jn om sjećanju ostaće kod svih nas njen m ili lju dsk i i hu- m ani lik.

Hrabrost iznad svega

DEDO G A Z IĆ , p rvo b o ra c :— T eško je nać i prave rije č i

koje bi v je rno o d s lika le ž ivo t i ličn os t d ruga .ceD ušanke . B i- la je revo luc;onar posebnog ko va u svim etapam a naše rev- o luc ije . Posebno me im pres io - n ira la svojim o rg an iza to rsk im sp o sob no stima kako u pred- ra tnom naprednom pokre tu ta- ko i u dan im a NO B-a.

B ila je osjećajna, a is tovrem eno hrabra i od lučna. M ožda sam o jedan de ta lj ko ji to i po tv rd u je — nakon okupacije . negd je krajem m aja ili poče tkom juna 1941. godine. ob ila z ila je sve skojevske i par- tijske aktiv is te i upozoravala o predsto jećem hapšenju, a i sa- ma je b ila na tom p o lic ijskom sp isku. I u to ku rata kao o rga- n izac ion i sekre tar O kružno g kom ite ta KPJ za B an ja luku i K o to r— Varoš ta ko d e je pokazi- vala h rabrost i o d lučn os t ko jo i sm o se mi m uška rc i d iv ili.

U M JE S N O JZ A JE D N IC I GORNJI PO DG RADCI

Novi društveni dom

GORNJI PODGRADCI. 27. novembra — Sutra28 novemb- ra u bosanskogradiškoj Mjesnoj zajednici Gornji Podg- radci će na svečan naćin biti otvorennovoizgradenidruštve- ni dom

U izgradnju društvnog doma žitelji ove mjesne zajednice ul- ožili su nemala srudstva petogodišnjeg samodoprmo- sa, te dali bezbroj dobrovoljnih radnih sati i pojedinaćnih priloga. 2 V

Č FLINAC: O R IIJ IŽ A - VAN.IE N O V 1M HAR- SKIH PRAZNIKA

Povelje za najbolje( ‘ I I INAC, 11. innciuhra -

Povelje, posebno pri/nauje Skup- šiine opšline ( Vlinac. <»ve i*c uline je ilohilo i lvanaesl i lnislveiio* politick ill i oi uani/acija ml ru/enot! rada i ileset pojeiliuaea. Ova pri/nanja iiručeiia mi i hi iki da nasnjoj svjeeanoj sjeiluiei Sktip- šline opšiine i i/\isnih organa društveno poliiićkili oi\uani/aeijaCelinea. S M.

Kvar ohladio radijatoreZ bog kvara па vodovodno j in rcž i juče je go tovo c ijo la Ba-

n ja luka osvanu la bez grijan ja. /a h v a lju ju ć i brzo j i c fik a s noj in te rvcn c iji kvnr ]e o ko 9 sa li o lk lo n jo n i g rija n je p o novo

V ^p ro rad ilo . _____________________________A M

PRIPREME ZA NAROD-< N1 ZAJAM

Upis može početi

KLJUC. 27v novembra — Svi organizaciono tohnički pos- lovi oko upisa zajmaza produk- tivno zapošljavanje u kl|učko| komuni su završeni. To nam je danas saopštio sekretar op- štinske Komisije za upis zajma Vlado Lazićić nakon održanog seminara za pređsjodnike potkomisij.i /п upis Zajam će se u ključkoj komuni upisivati na 61 upisanom mjestu u orga- nizacijama udruženog rada i svih dosot mjesnih zajcdnica ključke opštine. Kljućani će ići još (taljo. pa će u nai ednoj godi- ni iaspisati i referendum zanovi samodoprinos koji bi uz srods tva zajma stvoi io uslovo /а zap ošljavanje mladih stručnih kadrova koji u ovojsrcdinidugo čokaju na zaposlonje. o F

Ca.AS, 28. 29. i 30. novi-mhar i 1. dcccmhar 1985. STKANA

H DA

IZ EKSPO ZEA PR EDSJED N IC E S IV-a M ILK E P LA N IN C NA S JE D N IC I SAVEZN O G V IJE Ć A I V IJE Ć A R EP U B LIK A I P O K R A JIN A SK U P Š TIN E SFRJ

MUKOTRPND P R E S T R Q JA V A N JE# Trajni rezultatl u borbi protiv inflaclje mogu se postići ostvarivanjem svih onlh

promjena koje su na temeljima stabilizaclonog programa predviđene i sada su pred us- vajanjem u SkupštlnlSFRJ * To neznačida serezultatimogu mirno čekatiako sezna da se privreda i ekonomlja teško i mukotrpno prestrojavaju

T o što u vrijeme izrade Dugoroćnog programa ekonom- ske stabilizacije n isu bile do kraja raščišćene i sagledane sve naše

.dubioze i deficiti prema inostrans- tvu i u zemlji-što paralelno u toku dvogodišnjeg rada na dokumentu nisu raščišćene idejno-političke razlike oko nekih bitnih p itanja - samo je otežalo i kompliciralo okolnosti u kojima program provo- dimo. Umjesto jedinstva osnovnih društvenih i privrednih subjekata. dugo je trajala konfuzija, zbunjenost. iščekivanje, a zatim i rad po starom kolosijeku. rekla je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća Milka Planinc na današnjoj sjedniciSaveznogvijećaiV ijeća re- publika i pokrajina Skupštine SFRJ

Pored zahtjeva da se sve promjene izvrše brzo. odmah, i u Skupštini SFRJ izražavani su pot- puno protivrjećni stavovi o pojedi- nim krupnim pitanjima Izostala su jasna usmjerenja onima koji su bili obavezni da prakt ićno kreiraju rješenja. Saveznom izvršnom vij- eću preostalo je da. pored dnevnog rješavanja gomile teških tekućih problema, istovremeno rašćišćava dileme i oblikuje rješenja. Pravu i znaćajnu pomoć imalo je od stabi- lizac ione komisije u smislu prijedloga i savjeta

Milka Planinc je zat im istakla da je b ilo idejno-politićkih sukoblja- vanja i oko suštine programa i oko pojedinih njegovih opredjeljenja Sve te razlike nisu ni do današnjeg dana savladane Ali. ako ostvari- vanje programa ocjenjujemo ne samo po broju i kvalitetu pro- mijenjenih propisa i mjera, nego i po stvarnim promjenama u preob- ražaju društvene svijesti i opredjeljenja - onda sigurno stoji ocjena da smo radom na konkre- tnim promjenama. praćenim konstruktivnim naporima mnogih da se iznadu najboljariešenja. stigli do višeg stupnja jedinstva neophodnog za provodenje stabi- lizacionog programa u praksi

NOVACBEZPOKRIĆA

м 1 ilka Planinc je zatim rekla da je već kod prvih pregovora sa MMF-om jedan od njihovih b itnih uvjeta bio zamrza- vanje osobnih dohodaka. te svodenje novčane mase i plasmana banaka u realne okvire, u okvire mase kojom bi privreda. uz uvjete ekonomski i finansij- ski sredenih odnosa. morala i mogla

ZAVRŠENA ŠESTA SMOT- RA A M A T E R S K O G K U L- T U R N O -U M JETN1CKOG STVARALAŠTVA

f V S L A D O S T , E N T U Z I J A Z A M

I D I P L O M EBANJALUKA, 27. novembra -

U Domu JNA sinoć je dodj d ip loma i drugarskom večeri završen o vogodišnji festival amaterskog kulturno-um jetni- ckog stvaralastva Banjaluka, fiesta smotra amatera Banjn- Isike okupila je filanove gotovo svth sekcija, ansambala Jroji su predstaviti najuspješnije dome- te u oblast* m uzičkog. dramskog, fotkiom og. horskog i .ostalih ob lasti kutturno- um je tn iikog rada.

S. P.

funkcionirati N jihovim finansijskim st- ručnjacima. dodala je. nije mogla pro- maknuti gola istina da se u našoj ekono- miji valja gomila novca bez pokrića Pa. budući nas m nogi o p tu iu ju da smo pri- hvatili monetaristićku politiku MMF-a. moram radi jasnosti reći da baS taj zahtjev Fonda nismo prihvatili. Uz njihovo veliko insistiranje, ali i po jednostavnim raćunskimoperacijama, u nas bise time ujednosredilii dinarski de- fic iti i dubioze.

U računim aoni su imali pravo- finan- sije bi bile sredene po brzom postupku. bila bi uvedena finansijska discipline u odnosima radnih organizacija i banaka Nesolventne i nelikvidne radne o rga- nizacije i banke išle bi u likvidaciju. uz naglo i značajno ograničenje društvenog i osobnog standarda Ali, što je joS teie. po njihovom modelu veliki broj radnika ostao bi bez posla.

Govoreći o ostvarivanju stabilizacio- nih programa. Milka Planinc je istaklada ostvarene stope rasta proizvodnje i posebno mvesticija nisu visoke, ali. do- dala je, lično mislim da rezultate privrede postignute u 1984 pa i ove go- dine, ne treba potcjenjivati Vjerujem da rezultate tako ocjenjuju i ljudi u privredi koji su najneposrednije osjetili teSku 1982 iprvupolovinu 1983 godine ufab- r ićkim halama bez repromaterijala, rad- nici pored strojeva bez posla

UPUTANJA ADMINISTRACIJE

P relaz iz sadašnjeg stanja u stanje koje je predvideno trajnim sistemskim rješenjima sadrži i ne- minovna, realna i razumna prelaz- na rješenja. Ali, imajuć i u vidu cjelovitost i bitna usmjerenja promjena u ekonomskom sistemu- prelazna rješenja, još nužna uplita- nja administracije u toku privredi- vanja, zavisiće, prije svega, od spremnosti organizacija ud- ruženog rada da prihvate pre- dvidene promjene, od brzine njihovog prestrojavanja i odlučiva- nja. U svojoj suštini cjelokupne promjene u privrednom sistemu vodekatom edasenam akroplanu, na nivou Federacije. utvrduju st- rateška globalna opredjeljenja zemlje, da republike i pokrajine, u okviru svojih ustavnih prava, ut- vrduju politiku razvoja i ekonom- sku politiku, polazeć i od odgovornosti za svoj razvoj. ali i od odgovornosti za ukupan razvoj zemlje.

Sto se inflacije tiće, ona nije uzrokovana sistemom socijalis- tičkog samoupravljanja, već devi- jacijama u sistemu - odstupanjem od osnovnog postulate upravljanja dohotkom i uopće društvenim sredstvima. Uzrok joj je u

dugoročnom trajanju stanja i siste- ma u kojem se pravo radnika da up- ravlja društvenim sredstvima nije ostvarilo uz striktnu obavezu da se društvena sredstva moraju upotre- bljavati na način da se stalno uvećavaju i da subjekti, koji se ko- riste društvenim sredstvima, mora ju biti sposobni da ih - rezultatima svoga rada - uredno vraćaju.

Mnogi u nas, koji površno pojednostavljuju sve pojave, gotovo jedini uzrok velike inflacije nalaze najdirektnije u povećanoj liberalizaciji cijena i, naravno, ima- ju i najjednostavniji receptzanjeno ukidanje - administrativno reguli- ranje cijena Najprije bih podsjetila da je i u vrijeme najveće liberaliza- cije cijena oko 30 odsto cijena pr- oizvoda bilo pod direktnom ingerencijom, najvećim dijelom SIV-a a dijelom općinskih organa Sada je taj režim pooštren. Ali, mo- ram reći da zagovornici administ- rativnog reguliranja cijena zabora- vljaju da inflacija ima i drugu stranu medalje Ako ne otklanjaš njene uzroke, administrativno utvrdene cijene samo će je prikriti, a javit će se - i to punom mjerom - u osiro- mašenju tržišta i nestašicama, u praznim rafovima u trgovinama.

PROGRAM ŠIRIH ZAHVATA

ш rajni rezultati u borbi prot iv in fla- cij * mogu se prema mišljenju MilkePln- ninc. postlci ostvarivanjem svih on ih promjena ko|e su na temelju stabiliza- cionog programa predvidene i sada su pred usvajanjem ii Skupštini SFRJ To. medutim. ne znaći da, s obzirom na teške i razorne posljedice koje in flacija t sama po sebi izaziva možemo mirno ćekati na rezultate sasvim sigurno mokotrpnog i sporog prestrojavanja privrede i ekonomije u skladu sa zakom- ma » politikom razvoja koju sada usvajamo

Milka Planinc je zatim rekla da Sa-. vezno izvršno vijeće razraduje i pripre- ma program financijske konsolidacijo privrede - širih i većih zahvata nego pr- ošlih godina. jer sesveonopokazaiokno neodovoljno da bi so stvorili materijalni uvjeti kako bi privreda i banke bili sposobni da prihvate funkcioniranje po ekonomskim kriterijama i kriterijama tržiSta

Radi oćuvanja i daljeg uspješnog »п/- vi|anja našeg socijalistićkog samou- pravnoq sistoma u skladu sa int»'nci)a ma Dugoroćnog programa stabilizacijo. rekla |o Milka Planinc moramo naci na- ćin da so > uz dal|o žrtve i odricania oslobodimo k»oz duqi mz garima stvarnoq i tikor ijen|onog m llatornoq na- ćina proizvodnje

PREDSJEDNIŠTVO CK SKJ O OSTVARIVA- NJU ZAJEDNIŠTVA U SR SRBIJ I

Rasprava u najširoj javnosti

BEOGRAD, 26 novembra (Ta- njug) - Predsjedništvo CK SKJ, na sjednici kojom je predsjedavao Vidoje 2arkovic, razmatralo |e mjere i aktivnosti u provodenju stavova Cent ralnog komiteta SK J o aktuelnim pitanjima ostvarivanja odnosa na kojima se zasniva je- dinstvo i zajedništvo u SR Srbiji Konstatovano je - kako se navodi u saopštenju - da se u Savezu komu- nista Srbije, Vojvodine i Kosova pristupilo daljoj razradi stavova Centralnog komiteta SKJ i utvrdi- vanju konkretnih programa ak- tivnostl za njihovo provodenje. Ovi programi če obavezati sveorgane i organizacije i institucije političkog sistema u Republici i pokrajinama da organizovano, i odgovorno, u skladu sa stavovima CK SKJ, ub- rzaju rad na pitanjima iz okvira sv- ojih nadležnosti.

Predsjedništvo je konstatovalo da su već postignuti rezultati oko nekih pitania i podržalo konstruk- tivnu i radnu atmosfferu u kojoj se traže rješenja za pitanja i prijedloge sa kojima će se izaći pred Centralni komitet SK Srbije i pred druge fo-

rume u Republici i pokrajinama Ukazano je na potrebu da se ovakva atmosfera prenese i u najširu javnost Zaključeno je da je potrebno uložiti napore kako bi se na sjednici CK SK Srbije izašlo sa usaglašenim stavovima o svim značajnim pitanjima.

Predsjedništvo je razmatralo i prihvatilo prijedlog stavova o os- tvarivanju rezolucije 12. kongresa za naućni i tehnološki razvoj zemlje, kao idejno-politićku osno- vu za priprem u kongresnih do- kumenata U raspravi se polazilo od izuzetnog značaja naučnog i tehnološkog razvoja za ukupan društveni i materijalni razvoj zemlje. za unapredenje socijalisti- čkih samoupravnih odnosa.

Sekretar Predsjedmštva CK SKJ Dimče Belovski informisao je Predsjedništvo oposje tič lanaP oli- tbiroa i Sekretarijata CK KP Kine Hu Cilia. Predsjedništvo je ocije- n iloda su ovom posjetom otvorene nove mogućnosti za još širi i uspje- šniji razvoj odnosa izmedu Saveza kom unista Jugoslavije i Kom unis- tičke partijeKine. kao i izmedu dvije zemlje.

М О К SSRN B A N JA LU K A О N A R O D N O M Z A JM U

DOBAR P0ČETAKBANJALUKA, 27 novembra - U

svih devet komuna banjalučkog meduopštinskog područja počeo je upis narodnog zajma Ako se sve bude odvijalo prema planu, a su- deći poprvim rezultatim aihoce.na

O B ILJE 2E N A 2 5 - G O D IŠ - N J IC A B O S A N S K O G R A - D lS K E R O „S T A N D A R D "

Ohrabrujući rezultati

BOSANSKA GRADlSKA. 27. novembra - Otvaranjem novoizg- radene ambulante u krugu Tvor- nice i svečanom akademijom u gradskom Domu kulture danas je obilježena 25 godišnjica postoja- nja i uspješnog djelovanja bo- sanskogradiške RO ..Standard" Tim povodom nagradem su i naj- bolji radnici u kolektivu Brana Mešić, Milan Kukuleča, M irkoM aj- danac. Naila Fal ć.2arkoG ojković i Pero Mrša. v. S.

se okoovom poaiuuju &с»лир1се četiri m ilijardedinara.Ovo je ii najkraćem ocjena delega- ta Meduopštinske konferencije SSRN Banjaluka na današnjoj sjednici. Uz ovo delegati su za- ključili da treba ubrzati poslove na pripremi investiciono-tehničke i druge dokum entacije za pr- oizvodne programe koji bi sefinan- sirali iz sredstava narodnog zajma, samodoprinosa i drugih izvora fi- nansirania B B

II ^ A D^O— B O S A T ^ K A I G R A D IŠ K A

NoviI

U D O N JO J G R A D IN I PO H R A N JE N I O S TA C I Z R TA V A JA S E N O V C A U SEPTEM BR U OVE G O D INE

P R O N A D E N I

I Sava pokazala istinu

predajnik

DONJA GRADINA, 27. novembra - Ovogodišnji septembarće u Jasenovcui ok- o lini ostati zapamćen po još jednoj otkrivenoj masovnoj grobnici.

Kako smo već pisali, odmah su usljedila iskopavanja prilikom kojih je pronadeno nekoliko h iljada Ijudskih kosti- ju, stotinjak kopči za kaiše i brojni drug! predmeti za ličnu upotrebu. Bilo je jasnodasera- di o još jednoj ii nizu grobnicaSnQrti.

Danas su u Donjoj Gradini, nedaleko od Jasenovca, po- hranjeni ostaci jasenovačkih žrtava što nam ih Sava pokaza.

predstavnici opština Novska i Bosanska Dubica. a prisutne je Jovan Mirković, predstavnik

opštine Novska, podsjetio na stravične jasenovačke dane.

M. DŽ.

{ KR E D ITN I O D B O R O S N O VN E B A N K E PR IJED O R

Podrška slađem šećeruPRIJEDOR, 27 novembra - Prijedorska Osnovna banka će do

kraja 1987. godine reprogramirati Sećerani u Drakseniću investi- cione i sanacionekrediteod56 milionai 557 hiljada dinara. osigura- ti novi kredit iz selektivne namjeneod650 m iliona.obezbijedititra j- na obrlna sredstva od 200 miliona I sa 480 mi liona dinara učestvova- ti u pokriću očekivanog gubitka u ovoj godini, ali pod uslovom da prethodno, prije svega Udružena banka Sarajevo, izvrši svoje oba- veze prema ovoj fabrici, koja već četiri godi ne proizvodi gorak šećer i najljuća je rana bosanskodubičke privrede

Ovo je danas odlučio Kredilni odbor PBS, Osnovne banke Pri|edor. koja odavno di|eli sudbinu Sećerane, pa jezbog toga i sa- ma zapala u velike finansijske teškoće

4----------------------------------------------------------------------------------------------- -

D A N AS U SRPCU P O Ć IN JE U PIS Z A JM A

Ispit solidarnostiSRBAC. 27. novembra - Na 72

mjesta širom srbačke komune sut- ra poćinje upis narodnog zajma za zapošl/avanie Procjeniu josedaće 3 750 zaposlenih i oko tri stotine penzionera upisati oko 120 miliona dinara Narodni zajam se sutra up- isuje I u Mjesnoj zajednici Povelič.a u ostalih 38 podružnica SSRN 3. decembra.

Radni ljudi I gradani srbačkoop- štine izjasniće se na refercndunui /aka/anom za 22. decembar i o samodoprinosu za zaposljavanje. koji bi trebalo da obezbijedi nošto visu od 400 miliona dinara Danas je u Srpcu oko 1 600 ne/aposlomh na lisli SIZ-a /a zaposljavanje. a ova sredstva trebalo bi da obc/bijedo otvaranje 8-10 radnih mjosta ii pet naredmh godina. ^ ^

S JE D N IC A SK U PSTIN E O P ŠTIN E Č E LIN A C

Vise za društvene djelatnosti

CELINAC, 27 novembra-Srods- tva opšte, društvene i zajednićko potrošnje u opštini Celinac ove go- dine mogu rasti po prosjećnoj stopi od 73,8 odsto Najveći last u diuštvenim djelatnostima |e ti kill turi i fizickoj kulturi od 73,9 odslo. zatim socijalnoj i dječijoj zaštiti 78 odsto. a u osnovnom obrazovanju i vaspitnnju dozvoljen je rast za 74 piocenta. odlućenojenadanašnjoj zajedmćkoj sjednici Skupštine op- štine Celinac. S M

BOSANSKA GRADIŠKA, 27 novembra - Slušaoci Radio- Bosanske Gradiške od danas imaju kvalitetniji prijem progra- ma na ultrakratkom talasu. frekvencije 91.2 megaherca Ovo je om ogućeno puštanjem u rad novog UKT predajmka i antena, koji čini i da se program ovog studija ci i? na širem pod- ručju. Sada I . .dio-BosanskaM Giadiška ima jedan s red n je ta -l

^ ^ ^ n i i dva UKT-predajnika i

N O V I SAD: Z B O G VJE- N Č A N J A U C R KVI

Razriješen dužnosti sekretar 0 K S K

NOVI SAD. 27 novembra (Ta- njug) - Predsjedništvo Opštmskog komiteta SK „Liman" u Novom Sa- du saopštilo je danas da je razrij- ešilo dužnosti sekretara Valentina Vencela zbog vjenćanja u crkvi

Pošto si i...Vecern|enovosti'' prije 11 dana objavile vijest o tome da se Vencel 1981. godine vjenćao u cr- kvi. Predsjedništvo Opslmskog ko- miteta SK ..Liman" jeprovjerom ina osnovu Vencelove izjave utvrdilo da je inform acija tačna

PO SJETE

Poljaci u Prnjavoru

PRNJAVOR, 27 novembra - Delegacija poljskog p i.idaBolesla- vi|Oca dopulovala je i i pciodnevnu n/vra tnu posjetu biatskom gradu Prnjavoru Za vrijenu! ovi' ('os)ete obići će Nacionalni paik „Kozara" i spom en-gro blje i i Sr(x;u na kome su sahranjeni borci poljskog ba- taljona ko|i seborio u NOR ti.

Clanovi delegacije vodict- razgovore sa predstavnicim.i SO Prnjavor o dnljoj kulturnoj saiadnji dva bratska grada.

D C

4. STRANA (iLAS, 28. 29. i 30. novembar i 1. dccembar 1985.

H JIZEKSPOZEAILIJAZAKURTEŠIJANA SVEČANOJ SJEDNICI OBADOMA SKUPŠTINESFRJ

Razvoj neutrvenim stazama9 Svaku etapu u svom razvoju Jugoslavija je potvrdila i revo luc ionarnimaktimakojis u svoje ishodište imali u odlukama AVNOJ-a i u osnovi su produžavali, potvrđ ivali i produbljivali avnojske principe

Prije ćetrdeset godina 29. novembra 1945. godine, tačno dvije godine poslije isto rijskog Drugog zasjedanja AVNO J-a u Jajc u, kada su udareni temelji novoj jugoslovenskoj državi - federativno j zajednici slobodnih i ravnopravnih naroda i na- rodnosti Jugoslavije - narodni poslan ic i novoizabrane Us- tavotvorne skupštine, na zajednićkoj sjednici Savezne skup- štine i Skupštine naroda, usvojili su deklaraciju o proglašenju Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Ovim riječima predsjednik Skupštine Jugoslavije l lijaz Kurteši počeće 28. novembra, nasvećanoj sjednic i obadoma Skupštine Jugosla- vije, ekspoze povodom četrdesetogodišnjice SFRJ.

Pošto je podsjetio na slavne dane narodnooslobodilačkog rata i revolucije, na istorijsko Zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. Kurteši is tiče da jesvakudaljuetapu u svom razvoju Jugosla- vija potvrdila i revolucionarnim aktima -kojisusvojeishodište imali u odlukama AVNOJ-a i u osnovi su produžavali, potvrđi- vali i produbljivali avnojske principe, Ustavnim zakonom iz 1953 prvi put u istoriji čovječanstva postavljeni su temelji

novom samoupravnom socijalističkom uredenju, Ustavom iz

1963. učvršćuju se tekovine novog samoupravnog d ruštva, a Ustavom iz 1974. daljeserazvijai produblju jekonceptsamou- pravnog socijalističkog društva, prije svega u oblasti slobodnog udruženog rada, političke vlasti radničke klas’e i ravnopravnih naroda i narodnosti Jugoslavije Socijalističko društveno uređenje zasnovano na „vlasti radničke klase i svih radnih Ijudi i na odnosima među Ijudima kao slobodnim i ravnopravnim proizvođaćima i stvaraocima" predstavlja o naj projekatsocijalizma koji je inspirisao odlukeAVNOJ-a. Nataj način, on odražava kontinuitet naše revolucije. Nosilac tog kontinuiteta u ostvarivanju samoupravnog socijalizma jeste i biće radnićka klasa naše zemlje, a vodeća snaga-avangarda radničke klase - Savez komunista Jugoslavije

I cio naš dosadašnji put organizovanja državne i društvene zajednice naroda i narodnosti na federativnom principu, u svim etapama razvoja. značioje ispunjenje osnovnih reovlu- c ionarn ihsocija listić kihdem okratskihciljeva revolucije.Toje put stalnog jaćanja odlučujuće uloge i položaja radnog čovje- ka, vlasti radničke klase i revolucionarne socijalistićke

demokratije - naglasio je Kurteši.Nijedno društvo se ne razvija pravolinijski, niti po željama,

bez obzira na to koliko su one revolucionarne.I naša socijalistić ka samoupravna zajednica je organizam

koji se razvija u brojnim protivrječnostima, kojesu dolaziledo izražaja utoliko više što se naše društvo razvijalo brzo i ćesto neravnomierno Osim toga'. na našem putu izgradnje novih društvenih odnosa kretali smo se nepoznatim i neutrvenim stazama. Bilo je otpora, prepreka, pa i zastoja. A li, uvijek smo činili odluć ujuće korake na putu progresa, što je stalno potv- rđivalo punu opravdanost našeg nepokolebljivog opredjelje- nja za izgradnju socijalist ičkog samoupravnog društva i predstavlja garanciju i našeg daljeg uspješnog društveno- ekonomskog razvoja. Cuvajući i razvijajući tekovinenašerev- o lucije. savladivali smo mnoge teškoće na našem revolucio- narnom putu. odolijevali raznim pritiscima. što je uvijek potv- rdivalo našu snagu i ulivalo vjeru u bolju budućnost.

(Tanjug)

JAJAČKINEZABORAVNIK

99Glasov“darvoljenomTitu

Ш Kao ioneratne 1943. godine kada je izvezla maršalske oz- nake za 7 /fa , Jajčanka Emina Zjajo istovjetan dar uradiia I povodom ЗО-godišnjice radanja nove Jugoslavije

I storijsko Jajce. grad rodenja nove Jugoslavije. bilo je domaćin najdražem gostu. vol/enom Titu.čestimprigodama: od one kada je to bila prijestonica novostvorene Jugoslavije. na llzasjeda- nju A VNOJ— a. pa kasnije. za vise pro- slava tog veličanstvenog i u našoj istoriji /edinstvenog datuma. Ratnognovembra 1943. godine. prisjećaju se pre iiv je li Ja- jčani. rad ilo se i udarnički spremalo za istorijsko zasjedanje. Svako je imao poneko svoje zaduienje a. činise. rijetko lijepo i drago zaduienje imala je ovda- šnja djevojka Emina Zjajo. koja je dobila potrebni materijal da izveze maršalske oznakedruga Tita. O njena llzasjedanju AVNOJ— a. na prijedlog slovenaćkih vijećnika. proglašen za mariala.

— Vezla sam taj vez. a da nisam znala. zapravo. ni šta vezem. ni za koga vezem — prisjeća se Emina Zjajo. — Tek ka- snije. kada sam na drugu Tituvidjela ma- ršalsku uniformu. saznala sam šta sam i za koga vezla i m ojoj sreći nigdje kraja...

Trideset godina kasnije. za veliki ju- b ile j rodenja nove Jugoslavije. rodila se ideja u Redakciji ..Glasa". Potekla je od kn jiievn ika Kemala Coce. da ponovo Emina Zjajo. tada već ugodinama. ispolji svoje veziljske sposobnosti. ..G las'jeta- ko pokrenuo akciju da se. kao dar voljenom Titu. sada i kao suvenir. ali doslovno kao i u ratu. izvezu nove ma- ršalske oznake.

— DoS// su kod mene drugovi iz ..Glasa". kazali m i šta im je namjera i /a sam to zdušno prihvatila. s nadom daću se. tako. prvi put uživo sresti sa drugom Titom — kazivala je Emina Zjajo tog novembra 1973. godine — Ruke su mi nešto drhtavije, ni vid ne služi kao neka- da. a odgovornost još veća. je r valja ponoviti veziljsku sposobnost izdjevoja- ćkih dana. U lo iila sam. uistinu, dosta truda i napora. a l i . s posebnim oduševljenjem. je r je posao ponovo us- pjeSno obavljen..

— Bila sam prisutna kada su drugovi iz jajaćke opštine. Branko Livančić i Luka Popović. s drugovim a iz „Glasa". uruči- vali drugu Titu taj m oj vez. divnipoklon. i baš kao i onda kada sam u ratno vrijeme saznala da sam vezla marSalske oznake za Tita. takoisada nisam moglasavladati suze — pričala je Emina Zjajo. — Drug Tito se prisjećao onih, ratnih maršalskih oznaka. hvalio moje ..zlatne ruke", oduševljavao i novoizvezenim oznaka- ma...

..Glasova" akcija je. zaista. bila izuzetnost u tom slavlju 30-godišnjice II zasjedanja A VNOJ— a u Jajcu. ali je. uz ostalo, na jedan tih i skroman naćin ..oživjela" divnu vezilju, Eminu Zjajo.

Ranko PRERADOVIĆ .

Srećnu vožnju, Maršal želL.PUTUJUĆI PUTEM AVNOJ-a* Puštajućl u saobracaj PulA VNOJ-a, prije dvanaestgodina drug Titoје, izmeduostalog, rekao:„Moramojoš snažnije.još ćvršće i jedinstvenije braniti ono što smo postigll“

B io jepetak. 11.30 sati. 29. novembra 1973. godine. kada /е drugfc Tito na petlji iznad Mrkonjić-Grada. a ispodsam e Lisine. presjekao vrpcu i predao na upotrebu Put A VNOJ— a.

Hroničari su zab ilje iili da je neko u razdraganoj masi svijeta povikao:

..Srećnu vožnju. Maršal želi..."Kadsestišaoaplauz. drug T itojezahvalionadobrodošlicii. izmedu

ostalog, rekao:„Dozvolite mi da se zahvalim što ste mi pružili priliku da otvorim

ovaj Put A VNOJ-a od Bihaćado Jajca. Simboličan je nazivovog puta. ko ji je veoma važan za privredni razvitak uopšte. za razvitak turizma i posebnosela duž ovog puta..."

Vjerovatno se u tim svečarskim trenucima drug Tito sjećao kad je ovuda. za vrijeme rata, prolazio izlokanim makadamskim drumom. razoranim granatama i tenkovskim gusjenicama. kad/eprolazečipo- smatrao popaljena sela. Nastavio je riječima:

....Pošto smo izgradili mnogo puteva. imamoSta da branimo Mo-ram ojoš snažnije. još ćvršće ijedinstvenije bran itionoštosm oposti- gli. A. postig lism o m nogo..."

Kolone vozila su krenule. teku danonoćno. jer, ovaj put je žila- kucavica. veza zapadnog dijela Bosanske krajine. I jute Krajine sa os- talim dijelovima zemlje i dalje. prema svijetu.

Tih 142 kilometra koji povezujudva avnojskagrada — Bihać i Jajce. gd jesud je lanašerevolucijeuobličenau državu. srećnu.stam enuija- ku. danas su razvojni stimulans Krajine. Dvanaest je godina prošlo. a Putem A VNOJ— a protutnjale su tone i tone tereta. vožene su tur- bine za nove hidro i termocentrale. tutnjati su teški kranovi do novih gradilišta. skakutao je prvi nem irni jić a " . kupljen penzijom bo- račkom. platom učiteljskom. dinarom zaradenim našum skim radili- štima Lisine. Manjače. Klekovače...

Život je išao naprijed. Put je zbrajao godine. ali još nije stigao do punoljetstva. Danas ovim pravcem. kao da plove. prolaze supermoderni autobusi sa turistima iz Holandije. Danske. Njemačke...

I dok kolone iz nepoznatog teku ovim putem. koji kroz predivan krajolik vijuga i spušta se u kotlinu Sane. Hi Une možda oniza upra-

Drug Tito govorl poslije pu itan ja u saobracaj Puta AVNOJ-a(Snlmlo D. KECMAN)

vljačima i ne znaju kako je ovdje nekad bilo. koliko je ovaj put donio preporoda ovom kraju. Možda nikad nisu č u liporuku kad je put pre- dat na upotrebu:

..Srećnu vožnju. Maršal ž e l i. Jelenko SLATINAC

Ovogodišnjidobitnici NagradeAVNOJ-aPROKKSOR MIROSLAV BKt.OVIC

Djelo M iroslava Belovića. redittlja. dramskog pisca.adaptatora.esejiste. pedagoga. prevodioca i druSiveno-politiikog radnika veo- ma је obimno i značajno.

Režirao jc viie od stotinu prcdstava koje su česlo ohilježavalc vrhunac čitavih po/oriSnih se/ona u zemlji.

CKNTAR 7.Л 1ST RAŽ.IVANJF I PRO.IK.kTOVAN.IK ВКОГ.КЛП

Ccntar/а isi ra? i \ . т к i projck t o\ a njc u s\ om ra /voju ihiiiom viSe iri dccenije postao jc jcUisimena naučnn-istra>iva£ka i projcklantska or^ani/acija u /е- m l|i. 1мга?ије i u ргакм primjcnjujc no\c metiHlc i/js- railnjc konsirukcija. koristeći now lehnolojiijc i po- vc/ujtići na taj način nauku s privreiiom.

PROFKSOR DR RRKŠIMIR f 1'РЛК

РгоГсм>г<Јг KrcSimirč up.ik pr\ i je u Jugoslav iji unco Uiničku primjcnu la>cra kod bolesti mrc?njaCc i i/đao knjiuti o lim i*tra>i\anjima. Originalan jc i niej!o\ По- prinos priuičavanju renđiienoloSke i kliničkc i lakri- 1Н.чмо1!гаПјс kiul oboljoma >u/nc \ rcćuci su/nog kanala.\ k \ l H Л11К VASII. II .IOSKI

/ a inic i NtvaralaSlvo knji>c\ nika. .ikadcmika Vasila l l io>koc vc/ano јс uspostavl^anjc \ ijcko\ima naru^a- vanoj! konlinuiicla makcdonskc knji>cvnosti. Sa njevio\im po/ori5nim ki>mađoni ..I.cnćc Kumam>\Cc“ i / i 4>2S. piHlinc i ka>nijc Ujclom ..Bcjialka” . napisanim n.i makcdonvkom. otpi'čcla јс ciapa afirmacije o\ оџ no- каПа /abranjcimi! i poliskixanog jc/ika.

RADOMIR KONSTAMTINOVIĆ

R;ul(innr Konstantinov ić pi5c i ohjavljttjcdviitf vrstc ickslova: uinktničkc i kriiičko-filo/ol4kc.

Zii >чч'ј radKonstantimn ićic.tokom trkicsct iscdam iHKlina plodnoe knjiK-Miou. kriiičkoj: i filo/olskoj* pri- sustva ii nai»>i kulluri i Ji uAtvcnom ?ivoiu.tlobio pri/- nanja kriiikc i \ isc /načajnih nauraiia.

AMD! Mlk PROF. DR RADIVO.IF Mil IN

Pi -'V-rr ill Kadivojc Milin ic raloxni Clan S \ N l ‘ i \k nl< i::i|i' nauka i uinMnosti B ill. Р<чркчКцч1тк

Maticc srpskc u Ni>\t>in Sadu. очпоаС jc Insiiluta /a liistoli>t*ijii i cmbriologiju mcdicinskih takulictu u Sa- rajcMi i Ntuom Sadu. Jodan ic »'d t>>ni\aCa i pivasin Clan Sa\o/a druAiasa anaioma .lugo>la\ iic.

KDO M IR T K

I 'do Muriićjc bc/Mimnjo icdanodccniralnih liCm>4ii it jui;i»lo\cnskom lik^nnoin Jivoiu |4>sli|c rata, prolil ki>ii ic svojont K »kompromisnom импјсгспо^си ncprcNlaiu» prcd^tavl|a»> i prcdstavIja jodan tul vtxiccih ргачаса ^vrcmcnop iuiioslovciiNkoj! “ likarsiva.

RO FABRIKA SOI.I ТГ7.1.Л

Oxaj kolckt iv. s;i slavnom rovolucionarnom proil- osću. ra/vio sc danas usna?nuradnuorg;ini/adju. I ab- riku 4i i!>>di^njini projcktovanim kapacitciom od 1S5.IM lona st>li. koji sc \cć 12 godina redox no prcba- cujc. predstavlja osnovnog proi/vođača u SFR.I.

RO IIKMI.ISKO—KI.KKTROMKTAI.l RSKI KOM- BIN\T C.OIIROM-

HI K ..Juj*ohrom“ jc imprcsivan kolcktivmctalurga ii podno>in Sarc. Ubraja se mcdu naj/načajnijc indust- rijskc organi/acijc u SR Makcdoniji. a u svojoj gram najxcci jc ii Jugoslaviji.

RO INDl STRIJA K'ABI.OVA .М О б \ PIJADK"

Za Industriju kahlova „\tnsa Pijadc" Svcto/arcxo inoglo b i sc rcći da n»>si u scbi s\c po/itivnc karaktcris- tikc naAcg pt>sljcratnog ra/voja. l/gradcna jc na ledini radnini akcijanut и / uCc5cc t>k<> 10.(KX) mladih.

AkAlHMIk I t kA TOMANOVIĆ

Tcnutski raspon sixaralastxa vajara I ukcTomano- \ića ic vcomasirok. Kao bi>rcuiki>inunis(i nicmusu»»s- talc bliskc K*mc i/ rata. Sadubokini osjcćanicm i /nala- Cki napraxio jc nckoliko px»/natih spomcmka borcima nariHlnooslobtKli laCkog rata

RO ..Ml RA“. KARRIkA ODJKĆK I Rl III J \

Г proi/X4>dnji oxc radnc orgatti/aciic pivradiiie »>ko 13 miliona kvadratnih inciara t I i tkanina 5.700 radnika u >cdam spcciiali/nanili i t пк . рг*ч/х. d i rmiško I djcCiic riibljo. ir.;.-Li . . ' . . j <‘ l i , l i . xjctroxke. >cnskc bli;/c. /cn>kv h.< .r. >i.*: k-. p in t.donc. ko'limc. iakne. )>. i.>k» . * I .- .

RO P\MI'f M KOMBINVl VR4N.IKPamuCni kombinat Vanjeoxcgodincslaxt 20godina

rail.11 uspicini'g posloxanjaPanas jc Pamućni kombinat radna organi/acija sa

twain t»no\nili organi/aciia udru>cnog rada. sent rad- nih icvlimcai radnom/aicdmcom i /aposlia\aoko7.000 radnika

SOI R kOM BIN \T ...II (iO PI. \S T Ik

Pi'Cell mi kad mi udareni temelii pnxiednt^e ra/x<»ja nove soei ialistiCke 'amoupraxne Jugo-laxue. t^xe go- dine naxrsaxaju m.* tridcsct tri odine rax!;1 i ra/xoia.

...lugoplastika“ danas /apo^ljaxa 12.256 ..ulnika. medn kojima xtšc ih ! 8.000 Jena.

SOI R P lk ..SOMBOR"

SOl'R PIK ..Sombor" je slo?ena organi/aeiia ud- ružent»g raxla koja u >vom N.»Ntax u ima 12 radnih orga- ni/aeija i 47 osnoxnih organizaeija udružcnog rada. /apt'Aliaxa S.247 radnika.

SOI R obiedinjaia primarnu poljoprivrcdnu pr- i>i/XtHlniu sa 3S.0t>0 hektara obradivog /emljista u druStxcnoi >X4»jini.

VOJNOISTORIJSkl IN S TIT IT BFOGRADWMfnustonjski insti tut (ч! mna I^46. ginlinc ra/x»ia

xeoma pKnlnu i uspje*nu djciatnost u istraJixanju. pr- ouihixahjn I i»bradi xojne i>tt>nie naroda i narodnosti .lugoslaxijc. Oxti djciatnost Vojnoistorijski institut obaxlia i/radom iobjaxljivanjcm monografija.studija. pregleda. /bormka dokumenata i podataka o NOR-u narixla .lugoslaxijc. i/daxaniem časopisa ..\ ’ojni>isto- niski glasnik" I aktix nim иСс^сч*т na brojnim nauCmm struCnnn I drugim skupoxima u /emlji i im»trnasixu

DR in>. JO SIP/.M 4IĆl^xprinos dr in> Josjpa Zmaiea jugosloxenskoi

xndixpiix redi je neprt4icnjix. Njegovim /alaganjem tomuran je RepubliCki sekretarijat /a xtnloprixredu Hrxatskc. reali/man je projekt kompleksnog urcdcnja sin a Saxe u Jugoslax iji. kt>ii obuhxata teritoriju |4*t re- publika i SAP Vojxodiue.

\ k \D K M Ik l)R I R \N CM I KRNaueniMsii.i/ixaCki rail akademika dr FranaC'xitera

obi.lnala *>|4tui'!iMi|ii inn,-g xiuka i istorij i Sloxcna-. .I ii fit*x - ,m. v *],; ц Н;ц t se I (oi ijiMiiilrtigih tugosKtxen »kih n.i'i t^j. ka»‘ I x v ;M'.an|iinaex i»»pske ptt>šl<'». ti I osii.-iif iih Si 1’ - 1 |i v v i'\ i.ut bit no proiiruie prt'bU-m.itiku I nv*xrsa*.i t.auCni nwti-d sUnenaekeisi»4n»erai"»\

(.LAS, 2X. 29. i Ш novembar i I . 1985. RAISA 3.

E C„JELŠINGRADOV r METALCI UDARNIČKI

ZA PRAZNIKE

# Rano ujutro dogovorl, kratklja- snl, s nogu 9 Praz- nih hodova ne smite bit I, jer uTA- S—u banjalučkog „Jelšingrada“ bije se bitka za rokove i kvalltet — valja isporučitl tržištu ove godine oko se- dam stotina mašina 9 R adit I za praz- nlke, pa to je normalno

Mailne u TAS— u neće mlrovatl nitokom novembarskih praznika;bitka za rokove I kvalltet prva zftaća metalaca

Valja osvjetlatlobraz

K a o u nekom štabu — izvješta- ji. dogovori, neki crteži. . Sve kratko jasno. onako s nogu. Za neupućenog rječnik dosta nerazu- mljiv. prava zavrzlama odskraćeni- caCNC BNT

Nije štab. većkancelarijašefapr- oizvodnje Jelšingradove" Tvor- nice alatnih strojeva Ivice Muževića.

— Ovako mi svako jutro u ovo vrijeme. kaže Mužević.

A vrijeme je rano jutro. kadodlazi treća. a dolazi prva smjena.

— Praznih hodova ne smije biti. jer smo preuzeli velike obaveze prema inostranim kupcima. Ovo je vrijeme kađa isporučuiemo najviše mašir.a kaže Vjekoslav Golubović direkto'- Tvormce i pokazuje na je- dan ogromni hamer na zidu.

Na hameru opet skraćenice. dakle tipovi mašina i zemlje u koje se moraju isporuć iti — SSSR. Bel- gija SAD Kuba, Malta. Poljskai na- ravno Jugoslavija.

— Sad radimo ubrzano na mon- taži ovih mašina ;er smo u obrad:

okasnili zbog neblagovremene isporuke raznih repromaterijala, veli Mužević.

— Znači. radiće se i u vrijeme praznika?

— Svakako. Brigada Ijudi na montaži, jer do kraja godine bel- gijskoj firmi LVD moramoisporući- ti90mašina,atojeposaood 350 mi- liona dinara i kašnjenja ne smije biti.

Kao i svima nama, tako bi i metal- cimaTAS-a nekolikodanaodmora dobrodošlo. ali. eto. moraseraditi

— Navikli su Ijudi ovdje na ovo. Gotovo svakog praznika dio pr- oizvodnje ili montaže radi. kaže Al- ojz Tltan, poslovođa u montaži. koji će predvoditi grupu majstora ć iji je posao da u vrijeme praznika pot- puno pripremi 36 mašina za LVD

Branko Nedimović, VK V majstor, takode će raditi svih ovih dana praznika:

— Istina ajradsedobroplati.a li zar seodmormožeplatiti?lpak. Iju- di su shvatili da je to naša i nesamo naša potreba.

— Ko hoće da radi. ovdje može i da zaradi Samo nije sve u zarada- ma, već u ovome što kolege Važu valja osvjetlati obraz pred kupcem. ističe Mirsad Kahriman, dvadeset- petogodišnji mašinbravar.

I na kraju šetnje kroz proizvodnu halu. Još jedan susret sa iskusnim

radnikom. Stjepan Barišić, kontro- lor. čovjek koji daje posljednju riječ o ispravnosti mašine i nakon n jegovog potpisa one mogu da kre- nu kupcu

— Belgijanci. a i drugi su vršili superkontrole. asadasmosteklita- kvo povjerenje da naše strojeve od- mah stavljaju u funkciju. Sve je to zbog toga što su bili i vidjeli šta i kako radimo. Da n ije tako. ne bi bilo ni rezultata koje imamo.

Oni su izuzetni. Ove godine pr- oizvešće se oko sedam stotina mašina težine 9 300 tona — to je bezmalo 10 odsto više nego lani VrijednOst ove proizvodnje je se- dam milijardi i 200 miliona dinara Dvije treć ine od ovoga ostvariće se u izvozu Očekujeseostatakdohot- ka veći od milijardu i po dinara Prosjećan mjesečni lićni dohodak sada jeveć60 hiljada dinara Mnogi- će kazati mnogo Da. ali se ovdje ra- di evo i u vrijeme praznika

— Neki vele: lako je njima u TA- S— u. jer ostvaruju dobre rezultate u izvozu A li. onizaboravljaju dase za kvalitet proizvoda. rokove i uopšte povjerenje prvo bitka mora biti u vlast itoj proizvodnoj hali is- tiće Ivica Mužević .

Baš tako Dogovori kratki — rad neprekidan!

~ Branislav BOŽiĆ

# SVJEDOČANSTVA OBIČNIH LJUDI &

*&&

&£

&&&£&#&&**&&&

Glasanje za RepublikuФ Pitao sam se koliko II će se kuglica na- kupiti u kutljama za I protlv, tog 11. novembra 1945. u selu Vlšnjiku u derventskoj opštlnl, prvim Izborlma u slobodnoj Jugoslavlji 9 A onda je 29. novembra te prve slobodne godine eterom prostrujalo: proglašena je Republika

\ / eć ćetrdeseti put slavimo Dan Republike. Sa tom podugom tradicijom ovaj praznik srastao je s našim životom. Mladigaslaveotkakoznajuzasebe. I kako im sad dočarati sve ono uzbudljivo. veliko, oćaravaiuće. prelomno i prolomno u ljudima i van njih u vri/eme PRVE proslave ovog našeg naivećeg driavnog praznika? A, prije toga, onu svojevrsnu i neponovljivu atmosleru prvih izbora u slobodi, koji su prethodili proglašenju Republike?

Poput onih unama uvijek živih radostidjetinjstva i prve mladosti, u sebi i danas nosim tajnezaboravni i jedinstveni 11. novembar 1945. godine. Dan izbo- ra Bio sam predsjednik biračkog odbora <sa 22 go- dine)uzabaćenomitadazaostalomselu Vi&njiku, u derventskoi opštini. Seljani su, sa gumenom ku- glicom u stisnutoj Saci, stavljali ruku i u kutiju kan- didata na listi Narodnog fronta i ukutiju bez liste (protiv kandidata NF). Nakon toga, pred biračkim

odborom otvarili šaku. da bi se vidjelo da je kuglica spuštena u iednu od kutija. G lasale su i tene — prvi put u našoj istoriji. A m ladi— počev odnavršenih 18 godina. tri godine ranije nego prije rata.

Pitao sam seu sebi koliko li ćese kuglica nakupiti u jednoj. a koliko u drugoj kutiji. Jer, do rata se živjelo u kralievini. sve donedavno ovdje vladala okupacija i vriljalesluge okupatora raznih boja. A i na sam dan izbora još ponegdje bilo je odmetnika. Uveče smo s nestrplienjem prišli otvaranju kutija. Ali, već po njihovoj težini zakljućili da je kutija Na- rodnog front a krcata. No, nekoliko kuglica našlo se i u drugoj — „ćoravoj" — kako ju je narod krstio. Kasno noću, sa sredenim izbornim materijalom, kaskali smo konjskom zapregom u grad. Usput radosno pjevali: „Sve što j ' bilo pod pepelom. na dnu naSih srca skrito, u vatru je razbuktao heroj Titol"

Za dan-dva novine su pisale o velikoj izbornoj pob/edi kandidata Narodnog fronta. Tako je sve- narodnim referendumom verifikovano ono Sto je izvojevano narodnom revolucijom. A već petnaes- tak dana kasnije, 29 novembra 1945. izabrani po- slanici naroda i narodnosti okupili su se u Beogra- du na svom prvom zasjedanju. Eterom je tad prost- rujalo: PROGLASENA JE REPUBLIKA!

Buknula je radost, zaigralo kolo, zatreperila ba- kljada, proSarao vatromet. zapucalo. zapjevalo: Republiko. majko naša. mi smo tvoji sinovi!"

RajkoSKVARICA

*&

&&&#&

&

D D n n D D D D D D n n n D n a C D a C O D D D

DA U SMO I KOLIKO VJERNI AVNOJ-sklm

9 Zna se da revoluclja može da izmljeni obllk vladavine, all da to samo po sebljoš neznaćlI ostvarlvanje njene ideje, jer ona prije svega podrazumijeva dublnske društvene promjene

9 Pojedlnci I grupe na vlasti, kad se umore, napuštaju teškl samoupravnl put I prelaze na lakšl teren razllka I dloba, na kojem grade profesionalne I prlvilegovane politlčke ka- rijere9 Moćnijl dijelovi SKJ okreću leda radničkoj klasl I samou- pravljanju, a lice ka državl I svako ,,svojoj“ naciji

R evolucija ostaje vjerna samoj sebl ako usplje, kroz sva isku&enja, sačuvati revolucionarnu mudrost, skromnost, istrajnost I ako seosloni na snage kojeju mogu nositi. U protivnom prede u samozadovoljstvo, tumaranje, u pijanu ekstazu o velikom druStvu, a kasnije završi u mamurluku i gorčini. U nju tada lako prodlru konzervativne i reakcionarne snage izagadejeiznulra, dovodeći u pitanje njene tekovine I vrljednostl.

Već po ovom kratkom citatu lako je prepoznati našeg sagovornika, dr Mlću Carevića, redovnog profesora Pravnog fakulteta u Banjaluci. Pripada grupi dječaka, najmlađih učesnika NOB-a od 1941. godine. NaKordunu situacija je bila fatalna i tragična - masovni genocid, uništavanje svega postojećeg. Prvi ot por takvom stan ju je biološki, refleksni, da čovjek nezavrši na klanici kao stoka. da skuplje proda život. Kasnije se formira svijest i odnos prema ciljevima borbe i snagama koje su protiv nje.

Od tih dječaćkih ratnih dana pa do zrelog doba ispunjenog naučnim radom prof. Carević je sačuvao ne- patvoren odnos prema riječima:saone uvijek biti kristalno jasne, da moraju pogadati u suštinu i da iza njih stoji odgovoran čovjek spreman u svakom ćasu postupati onako kako se izjašnja- va. Držao seTitovih rijeći. „da u teškim vremenima ljudima treba govoriti jasno i odredeno, jer je to preduslov da se izteškoćaizađe". Riječisu, nažalost, danas izgubile dušu i značenje - pos- tale su dimna zavjesa, često samo etiketa ili legitimacijazalažnopredsta- vljanje. Dešava nam sezato da što više pričamookrizi, sve manjeznamo njene izvore i izlaze, jer je uloga verbalizma baš u tome da zamagli uzroke i pomete akciju.

- NOB i revolucija nisu mogli bez iluzija i romantizma, pogotovo naša koja je morala kompenzirati sve infe- riornosti, osim nevidene hrabrosti i žrtvovanja. Ona jeu pravomsmislu bila „jurištanje na nebo". Taj zanos i talas nosio je ljude. Hrabrost. odvažnost, drugarstvo imali su u sebi i nešto od jakobinskog duha. Naroćito je to bilo izraženo kod skojevaca. Taj zanos i polet produžio se i u godinama poslije rata Stosedaljeišlo.m nogeiluzijeiro- mantizam morali su otpadati. jer su revolucionarni procesi ulazili u složene društvene tokove i odnose koji se više nisu mogli rješavati oružjem Trebalo je preći na novi metod znanstvene. dugoročne. usmjerene borbe Ali. za to vladajuće snage nisu se dovoljno pripremile. pa je nastao raskorak izmedu onoga što je trebalo da učine i onoga štosu pružale, kažedr Carević .

Ko živi od dioba

Ф Kada se d ru itvo suoči s krizom, ono se obično vraća svojim temeljima: propituje i preispituje svoje izvorne

principe. Do kakvih vas je zaključaka, profesore, dovelovašepropitivanje, od romantičarskih početaka do kasnijih zrelih naučnih saznanja?

-ZavrijemeNOB-aikasnijeformirao se jedan snažni, svjesni revolucionarni subjekt. revolucionarna partija duboko ukorijenjena u narodu. kojaje ponijela najveć i teret prevrata. Ovaj je subjekt bio u stanju da se suprotstavi dogratskom. birokratsko-etatističkom socijalizmu staljinističkog tipa. Tu je začet i kritički odnos prema praksi socijalizma i stvorena projekcija sam- oupravnog socijalizma. Znalo se, bar teorijski, da revolucija može da izmije- ni oblik vladavine, ali da to samo pose- bi ne znači i ostvarivanje ideje revoiu- cije, jer ona prije svega podrazumijeva dubinske druitvene promjene. Tu smo, medutim, n a iiii na nepredvidive teškoće.

* ZaSto je po vaiem m iiljen ju rev- oiucija tu zastala?

- Uspješna revolucionarna politika je naućnim saznanjem uslovljeno djelovanje. Tako često nije rađeno Na pojedinim raskršćima i zaokretima * bilo je jednostranih, naivnih i volunta- rističkih koncepcija. Umjesto stalne naučno-kritičke analize socijalističkih procesa, javio se pragmatizam i iai- cizam, nedovoljno prostudirane idejno-normativne elaboracije kojesu se u praksi sporo. nedosljedno ili ni- kako ostvarivale. U tomese gubila rani- ja revolucionarna energija. a nova se nije dovoljno proizvodila. Ranije rev- olucionarne snage počele su se opu- štati i popuštati, okrećuć i se potr- ožačkom društvu. T im eje biootvoren put malogradanskoj filozofiji i svemu onome Sto ona sobom nosi. Sporo i nedosljedno uvodenje krealivnih na- rodnib snaga u socijalistićke procese postao je bitan ograničavajući faktor daljeg revolucionarnog preobražaja.

D П П П П П П П D П Пa n a a n a nDa a a a a a a a aDn aDanП D Da a a aDn n nDn nDnD П DП n n n n n D D D n n n D D n n n n n n n n D D

Revolucija /e ne ito vise: Or Mlćo Cmrevlć

9 Caiu gorčine, koju ste napočetku spomenuli, sada ispijamo. Da li smo to iskuienje mogli izbjeći svjesnom ak- cijom revolucionarnih snaga, potk- rijepljenom naukom?

- Mogli smo. da se naš politićki sistem već odavno ne li£ava usmjera- vajuće i akcione uloge SKJ na cijeiom jugoslovenskom prostoru. Tu su ulogu preuzeli savezi komunista, svako na „svom" podrućju. Tako imamo idejno- vodećih i usmjeravajućih uloga koliko imamo i saveza komunista. Posljedica toga je veoma izražena nefunkcio- nalnost polit ićkog sistema, dezinteg- racija, mrvljenje društvenog sistema. pojava tehnobirokratskih struktura i njihove otuđene moći. kao i prodor

6. STRANA GLAS, 28. 29. i 30. novembar i I . decembar 1985.

ranD D D D D D D D n n n d d d c d c d c d i =o d

PRINCIPIMA, GOVORI PROF. dr MIČO CAREVIĆ Q

D* З Ц D

u w w Hn

n

D D D D D П П П П D D D П П D

TITO U BANJALUCI — OSAM SUSRETA NA FILMSKOJ TRACI

gradanskih snaga u taj ..prazan prostor" koji je ostao potiskivanjem vodeće uloge SKJ Tehnobirokratskei gradanske snage daju otpor neophod- nim promjenama. One su blokirale i provodenje programa ekonomske stabilizacije.

Pojedlnci i grupe na vlasti napuštaju te ik i put razvijanja socijalistlčkog samoupravljanja, na kojem se sve manje m ote gradlti proteslonalna i pri- vilegovana politićka karijera, i prelaze namnogo la k ii teren forsiranja razlika i dioba, optuživanja druglh za stanje „svoje" nacije. Takva uloga se može sve bolje unovčiti. Zato onl I dalje zas- tupaju diobe, vode upornu borbu da SKJ bude zbir nacionalnih partija, daju prednost savezlma a ne Savezu komu- nista. Oraže su im razlike od jedinstva, posebni od o p itih I zajedničkih intere- sa. To su do sada najveća zastran jiva- nja nastala kao posljedica pocije- panosti SKJ i n jegoveteritorijalizacije po republikama i pokrajinama. Time se on frakcionizira. ne zato Sto je orga- nizovan u osam oblika već zato što oni antagoniziraju medusobno. najćešće idejno i politički. Zbog toga jeSKJ iz- gubio kritićku distancu i utopio se u postojeće uređenje policentričnog etatizma

Račun plaća Jugoslavia

* Govorilo se, pa se brzo zataškalo, o nejedinstvu u najvišim vrhovima naSe partije.

- Koliko )e duboka kriza u vrhovima partije. pokazuje i odnos prema opšte- partijskoj debati povodom zakljućaka 13 siedniceCK SKJ. Nesam odasu ta mišljenja frizirana u zakljućcima 16 sjednice, već se pojavila i kritika toga mišljenja, jer je navodno u toj debati prenaglašen jugoslovenski karakter Saveza komunista Tako ni ćlanovi partije nemaju pravo da kažu svoje mišljenje o njoj, već treba da govore preko svojih tutora, koji godinama i partiju i društvo tako „usrećuju". Taj dio SK. koji je u njega ušao ili u njemu ostao iz karijerističkih i politikantskih pobuda. nikakvim sredstvima, osim is- ključivanjem. ne može se natjerati da provodi ono što se od njega traži.

Dokumenti i odluke se donose za- visno od rasporeda i raspodjele moći. nezavisno od objektivne situacije Važno je ko radi na konkretnim do-

,kument ima Zato se dešava da oni bu- du mnogo bolji u prvoj verziji i da se

. frustrac ijom raznih grupa, ob ično izvr- šnih organa, ovi dokumenti preraduju Ono što nam je danas najpotrebnije to je ledinstvena revolucionarna partija koja je spremna da ..juriša na nebo" AM. kohezivna uloga SKJ sasadašnjim personalnim sastavom je nemoguća Posljedicesuvrloteške Problem siste- ma nije u eksponiranju razlić itih intere- sa. već u njihovom objedinjavanju. a to nedostaje, Tada nastaju razlike koje parališu sistem. on je sve krući i zatvoreniji, umjesto da postaje sve otvoreniji. Samo rascjepkana privreda, kažu ekonomisti, godišnje nas staje oko 2.5 m ilijardi dolara. Taj raćun se plaća na štetu zemlje kao cjeline.

Promjeneili

popravke

9 Ćlja Ie onda SKJ organizacija - radnlćko-klasna III naclonalna?

- Taj k ljučni problem SKJ odavno ne može da riješi. Nominalno on je radni- ćki i klasni, ali radnićka klasa u njemu nije dominantna ni po broju a još manje po uticaju. Taj je uticaj godinama sve slabiji - tako bar radnici kažu, aonivalj- da to najbolje znaju. SKJ ne stoji rez- olutno na pozicijama radnićke klase i

avangardne uloge. To se stalno razvo- dnjava ..posebnim pravima i interesi- ma“ Neće Ii se upravota prava i interesi najlakše ostvariti jačanjem uloge rad- ničke klase i SKJ? Naša iskustva up- ozoravaju da su svi drugi pokušaji dovodili do stranputica: došlo je do zastranjivanja i u idejnoj. organiza- cionoj i soc ijalno-klasnoj orijentaciji SKJ. U njemu imanemali broj ljudi koji su opterećeni jednim arhaićnim i dog- matskim mentalitetom, ogrezli udog- matizmu i birokratizmu. Oni daljes rev- olucijom ne mogu, ali se i dalje nastoje rezervisati mjesta za njih.

* Kako izaći iz sadainje situacije?

- Iz začaranog kruga društvenih odnosa teško da je moguće bez izmjene odnosa snaga i promjena mentaliteta. Oni koji su za promjene nemaju moć i da ih nametnu, a oni koji tu moć imaju - ne žele ozbiljne I Ipromjene već samo „izvjesne" po- l— Ipravke Naputu prom jeneispriječilesu Гse skoro nepremostive etatistifiko na- |— .cionalističke i partikularističke |__|prepreke, posebni interesi kao |— |„interesi svih interesa". Sve je zako- I— I vano u uske teritorijalne granice. .

- U društvu paralelno postoje i suko- bljavaju se dva tipa sistema: samou- pravni i driavno-partijski sistem policentričnog tipa. Oni se medusobno blokiraju. Na raskršću, da Ii krenuti ka radničkoj klasi i radnim Iju- dima i samoupravl janju, ili prema naciji i državi - moćniji dijelovi SKJ su se okrenuli ovom drugom pravcu Tada su se nužno morali odvajati od klase i samoupravljanja. jer ne možese imati i ,.koka i jaje“ .

D П

П

П П П П П П

П П П П П

П П П D П П П П D П П П D D П П П П П П D Da a

života nism rti" Naravno, ako pretegnusnage koje navijaju stihiji, da ona raz- I__Iriješi krizu. Mi, naravno, m oramotežiti I I tome — jer je to jedini siguran izlaz — “ da svjesnom akcijom prevazilazimo Г~ј probleme ne ćekajući da nas stihija ba- i— ica kojekuda. Vrlo je opasno to čekati, |__|

jer se nikada nezna kojim će tokom da ona krene Ništa nam ne garantuje da stihija neminovno vodi u progres

Kadrovskimonopoli

- izlaz je, dakle, jasan: onjedinovodi putem jačanja radnićko-klasnog interesa I reafirmacije revolucionarne uloge SKJ na jedinstvenom iugoslovenskom prostoru. Medutim, svi znaci nas upozoravaju da se tim putem mi još ne krećemo. Trebalo bi najprije objektivno analizirati uzroke koji su nas u ovo stanje doveli i onda razbiti blokadu koja nas okiva. Na- žalost. ti se uzroci zaobilaze, valjda u strahu da se čačkanjem po njima ne istjera i vuk. To je zaobišla i mnogo spominjana kritička anaiiza političkog sistema. I ona je pala u zamku da posljedice objašnjava posljedicama, ostavljajući tako sve po starome. Cak i kada proniče u dubije razloge krize i nefunkcionisanja polltićkog sistema, u njoj ne siijede konkretni prijedlozi kako da se to prevazide.

* Možete ti reći koje snage drže monopol na istinu s kojom se moramo suočiti, i na odluku kakve i koliko promjena ćemo ućiniti?

- U socijalistićkom društvu je naj- cpasniji kadrovski monopol. Mi spa- damo u red zemalja sa izrazitim kadrovskim monopolom. skoro doživotnim Jugoslavija ide u red ze- malja u kojima je posljednjih 10 do 15 godina bilo naimanje ostavki i smjenji- vanja sa funkcija - iako smo u ovom vremenu zapali u najtežu krizu. Iz kadrovskog monopola u socijalizmu proizlaze i svi drugi monopoli. Tu je i monopol na krizu i njeno zadržavanje Taj se monopol može održati sve dotle dok kriza ne iscrpi svoje rezerve, a to može potrajati vrlo dugo. veoma dugo naša situacija može lavirati u stanju „ni

Ф Godine se sto- plle u stlsak ruke, cljell grad Ima jed- nu, Istu uspomenu- Tlto u Banjaluci * Film za koji su ko- rlštenl arhlvski ma- terljall o Banjaluci danas kreće u susret publicI

N ajdra il gosl u Banjaluci, novembra 1978.

Kao osmijeh na dlanu

Zeljko JURIĆ

ПDDП

N a v ir u sjećanja... kad ruka dodirne porodi- čni album, jedan osmijeh sklizne sa požutjele fotografijenadlan. vrijemerastopi. m ladostvrati i sve se stopi u ovo danas da bude hrabrije i Ijepše...

Poput onih iz porodičnog albuma teku na filmskoj Iraci žive slike susret a koji se nezabora- vl/aiu. ajedan lik negubisvjetlost. Godinesestn- pile u slisak ruke. cijeli grad ima jednu. istu uspomenu-Tito u Banjaluci.

Osam susreta. zabilje ienih na filmskoj traci. iedan te isti kadar: Tito u Banjaluci. Hiljade osmijeha slalo u jedan. u rukama isti damar. Ba- njaluka dočekuje Tita. Kamera nije zabilježila onaj prvi susret. iz decembra 1945. kada ie Tito vojnik stigao preko Manjače. spustio se naGrab. u Novoseliju. Stigao /e medu Krajišnike ..koji su od pet brigada napravili pet divizija'4. kao medu svoi.e. I posh/e toga, istom Krajinom put ga jevo- dio u Banjaluku io š sedam put a: uvijek sa željom da pomogne. ukaže. pokaže. kako dalie i šta još treba učiniti Podsjećao je uvijek slobodnu Ba- njaluku na crvenu Bosansku krajinu. na Kozaru. na Jajce. na sve one koji su jot dali slobodu.

Cvijeće na putevima Ban/aiuke. april 1966 go- dme. O džeijezničkestamcedo..Paiasa"uiicase svi/a pod salvom radosti: pješke. svojim čvrstim korakom korača Tito, još biiži crvenim marama- ma. stisku ruke Istog dana na Šehitlucima. gdje je odr.-an sastanak Ćblasnog komiteta KPJ iod- lučno rečeno- Krajina sediženaustanak. polaže vijenac za pale, a u ..Čajavecu " i Celulozi razgo-

vara s radnicima. Uiijeva sigurnost koja nam je uvijek trebala. čini nas sigurnijim. spremnijim... i u novembr# 1968. na putu za Jajce.

... Tuga se pretvorila u radost... ..Tito ie među nama" - stru ji Banjalukom i oktobra 1969. kada ie stihija razorila grad. Tlo ie još podrhtavaio. jauk je prelom ilavijest - stigao je Tito. Kaoiuvijekkad je bilo najteže. pružao je ruku. Briga za svako diiete. za svakog čovjeka - riječi su kojima ie tražio. I od sebe i od sviju nas - najviše. Kakoje i davao. Samo dvije godine kasnije. 1970. na ve- liko iugosiovensko gradiiište - Banjaluku. koju gradicijelazemlja. opet dolazi Tito;dapomogne savjetom, utješi toplom riječju.

... U Domu JNA trigodine kasnije. pripovratku iz Jajca koie je siavilo ЗО-godišnjicu A \/NOJ— a drži govor koii se ne zaboravlja: Banjaluka ga je dočekala toplo. puna svjetla. iako ie bila hiadna zimska noć. to tome je govorio. Banjaluka ga ni- kada nije primala drugačije nego što je osjećaja: kao da podrhlava kamera od osjećaja kojima/e ovajgradživiotih Titovih danau Banjaluci. Tako ie bilo I 1975. i 1978. kada je došao posl/ednji put... Ostale su slike i više od slika. Osiećai da ie živ. ovdie... kao kad ruka dodirne porodični al- bum. a osmijeh sklizne sa iotograli/e na dlan. Titov osmijeh u Barjaluci.

(Filmsuproizvele ..Filmskenovosti' izBeogra- da Korišteni su arhivski materijali i fi'movi o Ba- n/aiuci danas. Film ovih dana kreće u život. pred publiku)

Nada PUVAČIĆ

SCENSKA UMJETNOST U BOSANSKOJ & KRAJINI ZA VRIJEME NOR-a #

#&&4*&

&

£*&£

£&

£&#&

&&

Pokretačka snaga društva| ^ a d govorimo o pozorištu u

narodnooslobodilačkom ratu i revoluciji. ne možemo da se ne prisjetimo Titovih riječi o ovoj scenskoi umjetnosti

..Pozorišna umietnost ima mo- gućnost da bude. možda vise od drugih. neposredni|e vezana za društvenii sredinu iz koje je pote- kla i u kojoj dieluje. za svaki- dašnje hudske i društveno- političkeokolnosti. zasvijestdru- štva o samom sebi Zato |e uloga pozorišla od izvanrednog znača- ja. ne samo za tormiranje umje- tničke I uopšte kulturne javnosti, nego i za dal|i razvitak društva kao kulturne zajednice"

A lio pojmu partizanskog pozo- rišta na našem tlu teško jegovori- ti Veoma malo je pisanih do- kumenata ostalo iz tog vremena Ovo se posebno odnosi na prostor Bosanske krajine gdje su u vihoru rata nestali mnogi značajni dokumenti tako da su istorićari pozorišta prinudeni da taktogratske elemente preuzima- ju iz sjećanja neposrednih ućesnika

Prvi nagovieštaji o pozorišnoj aktivnosti natluBosanskekrajine vežu se za avgust 1941 godine u Prekajama (Drvar) gdjejeizvede- na kulturno-um jetnićka priredba da bi već 18 avgusta naOštrelju bilo održano kulturno veće ..koje je proteklo sjajno i uspiešno". Poćetkom septembra u Majkić- Japri je djelovala grupa za kulturno-prosvjetni rad pri štabu NOP-a za Bosansku krajinu

Dolazak Vrhovnog štaba u Bo- sansku krajinu Ijeta 1942 godine silno ie djelovalo i na narod i na borce u ovom dijelu oslobodene

# Uloga pozorišta je od izvanrednog značaja, ne samo za tormiranje umjetničke i uopšte kulturne javnosti, nego iza dalji razvitak dru- štva kao kulturne sredine, rekaojejednompri- likom govoreći o scenskoj umjetnosti i njenoj ulozi u narodnooslobodilačkoj revoluciji drug Tito

teritorije Citav iedan novi život organizovan je na teritoriji od pedeset hiljada kvadratnih kilometara Tu |e tad već uveliko djelovalo Kazalište narodnog oslobodenja Jugoslavije i uz Agitprop Vrhovnog štaba i Re- dakciju ..Borbe" okupljalo oko sebe znatan krug umjetnika i jav- nih radnika Godine 1943 uDrva- ru je iz raznih omladinskih i seo- skih kulturno-prosvjetnih grupa formirana Okružna ekipa u kojoj |e uspješno muzićki program pripremao Nikola Hercigonja a kao glumci d|elovali Ivka i Joža Rutić. Na prelasku 1943 i 1944 godine u Bosanskom Petrovcu formirana je Oblasna kulturno- prosvjetna ekipa za Bosansku krajinu kao jezgro buduće Cent- ralne pozorišne grupe Bosne i Hercegovme Prvi profesionalni umjetnik koji je dodijeljen Oblasnoi ekipi bio je kompozitor Nikola Zanetić U Drvaru u čast održavanja II kongresa USAOJ-a ova ekipa je pred drugom Titom i saradnicima kao i ćlanovima sa- veznićkih vojnih misija prvi put izvela „Kozaru" Oskara Danona. tescenski i muzički prikaz pjesme Branka Ćopića „Ој djevojko, dra^ gaj dušo moja".

B ilo je i recitacija. pa je ćak izvedena peta i deseta rukovet

Stevana Mokranjca Poslije us- pjeha u Drvaru ova ekipnsezapu- tila na višemjesečnu ratnu turne- ju poBosanskojkia jm i Radosno doćekivani od vojske i naroda članovi grupe su posjetili Hašane. Potkalinje. Rujišku. io s - tala sela Podgrmeča. a zatim su uputili na Kozaru U Sastavcima. u srcu Kozare. pred nekoliko desetina hiljada ljudi (vojske i na- roda) Oblasna ekipa jedoćekana oduševljeno na proslavi treće go- dišnjice ustanka tako da su jedva bili pušleni u Sanski Most gdje su davali program u ćast II zasjeda- njaZAVNOBiH-a

Tu je i donesena odluka o for- miranju Centralne pozorišne grupe Bosne i Hercegovine i to je poćetkom septembra i obavljeno u Sanici. Za inicijatora. umje- tn ićkog i političkog rukovodioca grupe Pokrajinski komitet KP Bosne i Hercegovine odredio je Skendera Kulenovića U sastavu Centralne pozorišne grupe ušla je i kompletna Oblasna ekipa za Bosansku krajinu kojoj su prišli odabrani ljudi iz 4 .10 i39.divizije i oslobodenih gradova Stvoren je. na taj način. ansambl igrača. pjevača, muzić ara i glumaca koji je bio sposoban za programe viših umjetnićkih i stvaralaćkih dometa

&

*&

&

*

£&

Р П П П П П О П П П П П П П П О П П П П П П П Pripremio: N ikola GUZ iJ A N ^

GLAS, 28. 29. i 30. novembar i 1. decembar 1985., i p r,. * * >;x ! 1 . : ~ '

STUA N A 7.

MEĐI RADMCIMA TVORNICE OBUĆE ,,BOSNA“

# Samo vrhunskim k valitetom, modern ini oblikovanjem i blagovremenom isporukom m oie se konkurisati na pro- birljivom svjetskom triištu — jednodušni su „Bosnini“ obućari # Kvalitetan rad i uštede ovdje se posehno sti- mulišu kroz si stem nagradivanja i u tome dobrim dijelom le ii tajna uspjeha u posiovanju koji ,,Bosna“ biljeii godinama

J ^ a d bismo p ita li banja lu fke obućarc — kakav ic rccept /a us- p jrfn o p o s lovanjc i p rodor nadomaćc i inos lranotrž iš lc .naroć ito u ncko liko /adn jih godina — odgovor bi sigurno h io da je- dinstscnog reccpta ncma all b i umjcsto njega mogao posluJin čita v dosadainji razvoj i stasan jc ovog ko lcktiva — od radionicc sa pedcsetak 7aposlcnih. osnovanc odmah po oslobodcnju. pa do radne organizacije koja sada zapoSljava vi5e od 2K00 radnika i ni- kad za 40 godina poslojanja nije poslovala s gubitkom .

Sve uspjcinijc poslovanje i po vo ljn iji finansijski rczultati ko ji iz log proizlaze omogućavaju u posljednje vrijeme stalan rast dru itvenog standarda i lićnih prim an jazap os len ih jtoo pct prcds- tavlja snažan m otiv za postizanjc joS bo ljih rezultala.

EKO NOMIČNOST I KVALIT ETI upravo za elemente kao Stojc p ro d u k tiv m v l. kva lile l ickono -

m iinost vczuju sc i mj er ila stim ula livnog nagradivanja. kojc jc ovdjc. prcma o p ito j ocjeni. veoma dobro razradcno

- Postojeći p rav iln ik o nagradivanju uve liko doprinosi podiza- nj u p ro d u k livn o s tii kvaliteta proizvodnje.a ujednoom ogucujeda sc za izuzctno zalaganjc dobije i odgovarajuca nagrada. Stim ula- tivn i d>o lifn ih dohodaka m oie se ostvariti na osnovu ncko liko elemcnata T ako je za kva lile l i vecuitednjupredvidenastim ulaci- ja za uštcde na m aterijalu koja je namijenjena radnicima u kro ja- fm c i — kaJe Safela Rastoder, v isokokva lifikovana radnica na priprcmp za šivenje gorn jih dijclova obuce

O vak i'd ife rcnc iran pristup u nagradivanju podsiičc i opštu an- gažova nost radnika za izvrienjc planskih zadalaka radnc jedinicc i li OO U K-a, pogolovo kad su u p itan ju ugovorcni rokovi ispo- n ike. posebno za stranog kupca, ko ji da lju saradnju uslovljav? na jprije kvalite tom , a odmah zatim poSlovanjc rokova isporukc Stoga je u ..Bosni" već ustaljena praksa da se. u ko liko jc potrebno izv ri i t i isporuku u predvidenom ro k u. proizvodnja organizuje i u (rećoj sm jen i.subotom .nedjeljom . pa i udanc praznika. I zuzctno pozitivan odnos prcma izvrSavanju preuzetih obaveza ilustru jc i najsvježiji p rim jer kad je Ijetos za vr ijeme ko lek livnog godiSnjeg

odmora organizovana proizvodnja u radionicama kojc radc za dugogodiSnjeg ..Bosninog" partnera. zapadnonjemafku firm u „Salamander” .

MO DNA KRETANJA I MOGUĆNO STI PROIZVODNJE

Uz rcdovnc isporukc obucari ..Bosnc” u prvi plan stavljaju kva- litc l i u svakoj p r il iei to naglaiavaju kao osnovni m o lo u radu.

— Dncvni plan proizvodnjc krećc sc oko 900 pari cipcla. kojc se izraduiu po fazama. pa jc veoma b iln o d a sc u svakoj fazi kon tr- oliSc kva litct. jer i najmanja om aika dovoljna jeda pokvarisve.pa da cipcla nc zadovolji zahtjeve u pogledu kvaliteta i ne budc pri- hvaćcna — ka>e Sead K iran . radnik na m o n ta ii u OO lIR -u Pr- oizvodnia donjih dijclova obućc. Veoma jcb itno.sm alra Sead Kc- ran. da svaki radnik možc b iti po osnovu viSe elemcnata i stim uli- san i destimulisan.

— M edutim . trcba im ati uviduda.sekvalitct ncpostižcsam okr- o / pro izvodnju. je r unapredenjc ko lcktiva umnogomc zavisi od kolckcija sa kojim a se po javlju jcm o na domaćim i inostranim sajmovima — kaJe Branka Jahić, tchnolog za priprem u pr- oizvodnje. A za kolekciju jc najvažnijcda pra ti modna kretanja u svijetu i da je istovrcmeno prilagodcna Ich n ifk im i lehn o lo ik im mogucnostima proizvodnjc.

STRUČNO O S P O S O B U E N KAIMR— Mada ima tcSkoca oko nabavkc matcrija la (p rirodnc koJc

naročito). rcdovno uspijcvamo p rip rcm iti a traktivnc ko lckeije kojc najbolje svjedočc o na iim domctima i m o jem o sasvim slobodno rcći da sc uklapam o u svjetsku tehnologiju proizvodnjc obuće — ističc M om ir Aulić.tehnolog-norm irac u Radnoj zajedni- ci Razvoj i dodaje da stvaranje novih modela. ko ji ćc sc kasnije uvesti u senjsku proizvodnju. predstavl ja kreativan rad ko ji ovdjc. kao i u nekim drugtm oblastim a. n ijcd o vo ljnostim u lisan. Naimc. kod nagradivanja modclara i kreatora nisu dovo ljno razradcna m jerila za vrednovanje rczultata rada. odnosno stim ula tivno na- gradivanje. i to bi nakon izvjesnog vrcmcna m oglo dovesti do zaostajanja u ovom d ije lu na ko ji sc naslanja kom plctna proizvodnja.

Pored solidne baze za razvoj novih proizvoda u ..Bosni” se vcli- ka pažnja poklanja obezbjedenju kval itctnog. Skolovanog kadra za ra z liiite stepenc složenosti poslova. — O vojcosobiloznačajno ako sc imaju u vidu razvojni planovi radne organizaeije prema kojim a bi većidućegodinctrcba loda zapof nc izgradnja nove Ivor- nice. kojon i će sc go lovo u d vostru fiti sadaSnji kapaeitcti. a bro j /aposlcm h povećati za vi?e <k ) hiljadu novih radnika — smatra

Branka Jahic i dodaje da ovdjc već odavno postoji fond za stipendi- ranjc kva lifikovan ih obućara. obućarskih tchničara. kao i za Skolovanje uz rad za sticanjc \ išeg stepena kvalifikacije.

NEDOSTAJE VISE DRUŽENJA

M edutim . kako god se u perspektivi računa na mladc struCnjake koji tek treba da stupe na tvo rn ifku kapiju. s mnogo pažnje i uvažavanja u ovom kolektivu se odnose prema starim iskusnim obucarima ko ji su mnngo truda i odricanja uložili u danaSnje sia- b ilno poslovanje iso l idnu materijalnu osnovu „Bosne". M nogi su

USPJEH UBROJKAMAV 1984. Rodini u odnosu na prtthodnu obim proizvodnja u TO

.. B o\na“ povećan je za Sestposto, dokje zaprvih devetm jtstciovego- dine proizvodnja porasla za Il.S p roce na ta .

U nkupnoj re a liza c iji učeiće izvoza od67 posto u 1983. poraslo je na 76 procenata u p ro ilo j godini. da b i u devet ovogodiin jih m jeseci izvoz dcstigao 80 posto ukupne realizacije.

Već iduće godine, na p o le tku novog srednjoro ija , trebalo b i da po ine rea lizacija uinaciono-razvojnog program a kapacite la TO „ Bosna“ uB anja luci, k o jiie om ogućiti zapoiljavanje novih !2S 0rad- nika, a proizvodnja se golovo udvoslrutava i ideku i »J o j/in a liz a c iji.

\ e i u penziji. u koju su otiSli s vr lon iskom osnovicom . jer su sve do prije tri-če tir i godine. obućari mnogo skrom nijc zaradivali nego danas. M edutim .odlaskom u penziju. oni n is u d e fin itiv n o o tiili iz tvomice. P rekoaktiva penzionera, i dalje su prisutni u ko lek tivu ko ji im pruža pomoć u skladu s m atcrija ln im mogućnostima.

— Kad ka icm d a sam ponosan i zadovoljanS toje izovogkolek- tiva _ izn iklo" jo5 nekolikotvorn ica kojc znače veoma m nogo zaje- dan b ro j nerazvijcnih opStina Bosanske krajine. siguran sam da govorim u imc svih ..Bosninih” obućara — istiće Dragoljub Z ee, ko ji dvije godine pred penziju radi za strojem zvanim frezać (za preciznu opcraciju obrade donova). Radi na norm u i kaže daće la- ko ostati sve do odlaska u penziju. S izvjesnom nostalgijom prisj- eća se vremcna kad je ovo bio manji. kom paktn i ji ko lck tiv . kad su svi im ali vremena zadru?enje.kad je radzbližavaoljudeiakosera- d ilo u tc£kim uslovima.

Nidžara STANO.IEVIĆ— FAJKOVIĆ

M o m ir A u lić Sead Keren Branka Jah ii Dragoljub Zee

L ju d i i mašine su izmijenili lik Omarske Ovo pitomo potkozarskoselo postalojeprvog novembra novo ime na rudarskoj karti Jugo- slavije: tada je ovdje otvoren rudnik ,,na dugme", jedan od najznačajnijih objekata za budućnost naSe erne metalurgije i bo- sanskohercegovačke privrede. Sagraden je udruženim sredstvima Rudarsko - meta- lurškog kombinata Zenica. metalurSkih kom- binata Smederevo i Sisak i slovenačkih željezara

Ovo je najbolji primjer da se udruženim sna- gama može i viSe i bolje, da istinska saradnja ne poznaje opštinske međe i republićke gra- nice. Mnogo se oćekuje od zajednićke Omarske. od ovog kolosa koji se prostire na povrSini od 800 hektara i dominira Potkozarjem.

Već tutnje nove kompozicije kroz Potk- ozprje: do kraja godine će iz Omarske biti otpremljeno u Zenicu. Smederevo. Sisak. Jesenice i druge žel jezareoko 200 hiljada tona koncentrata. Ovaj rudnik će iduće godine pr- oizvesti milion tona rude, ali su njegove mo- gućnosti znatno veće

U KOPOVIMA - 300 MILIJARDI

U rudniku „Omarska” su jednodušni da će se dosadašnja ulaganja u izgradnju i opremu oslonca erne metalurgije od 22.5 milijardi di- nara otplatiti u narednih 14 godina. da će u predstojećem petogodištu 64 odsto akumula- cija rudari izdvajati za otplatu inostranih kre- dita. To najbolje Hustruje činjenicu da ćeovai rudnik veoma dobro poslovat i.

Nema sumnje da je Omarska najbogatiie selo na Balkanu: ovdjesu utvrdeneeksploata- cione rezerve rudeodoko74 milionatona. čijs se trenutna vrijednost procjen juje na oko 30C milijardi dinara! Ruda je veoma pogodna za preradu i dobijanje kvalitetnog čelika. jersad- rži vrlo malo štetnih primjesa. Na pojedinirr mjestima debljinarudnogslojaprelazistome- tara. $to je rijetkost

- Kvalltet rude u kopu do*ti2eS0 odsto teru- ma (ieijeza), ali će potlije obogaćlvanjazbirnl

Ntltavremenija tehnologija: Detalj iz „Omarske"

kvalltet koncentrata Iznositl 53 odsto gvolda - kaže Ini. D u iko Vlaćina.

Sve je u Omarskoj novo i moderno, mnogo Sta je podredeno .^emlji" koja uveliko teče: sa vidika su nestale brojne njive. livade. šume i moćvare. a 140 domaćinstava je napustilosv- oja vjekovna ognjišta Ustupili su mjesto gran- dioznoj gravitaciono - magnetnoj separaciji. ćiji je projektovani kapacitet ćetiri milionato- na sirove rude godišnje. i drugim objektima. u kojima je instalisana najsavremenija uvozna i domaća oprema.

Na separaciji radi i neumorni Drago Buza- džija, koji je„prekomandovan" iz Ljubije. ana kopu .Jezero" se u tri smjene odvija proizvo- dnja rude Medu mladimrudarimasu iveterani- Sveto Bosanćić. Ivo Komljenović. Smail Pašić, Boro Drvenica.. To su ..kamarati" bez ŠI jema i radnog vremena. ljudi koji sa dempe- rima. bagerima. buldožerima i ostalim stroje- vima ostvaruju visoke ućinke

- Prava ie milina I vellka sreća raditl sa mla- dlm rudarima - veil poslovoda na kopu Mirko Vencelj. - To su preteino dojućerašnji

srednjoikolci, koji su se, u meduvremenu. prekvallflkovali I stekli nova zvanja i znanja u Ijubljskom Centru za obrazovan|e kadrova.

NEOPHODNA DRUGA FAZA

Medu moćnim mašinama na kopu izdvajaju se džinovski rotacioni bager i pokretna drobi- lica, koja je teika 415 tona. To je, zapravo, pokretna ..labrika", ćiji je kapacitet hiljadu to- na drobljene rude na sat. a vrijednost 350 mi- liona dinara. Ovom čeličnom grdosijom ruku- ju doskorašnji elektrotehničari: RajkoStjepić, Franjo Dejanović i Hamzo Keranović. Kažu da dobro zaraduju i dasu sret ni Sto su se prekvali- fikovali. 5to su u Omarskoj našli posao.

Puštanjem u probni rad prve faze rudnika u Omarskoj i dostizanjem proizvodnjeod milion i 700 hiljada tona koncentrata godiSnje neće se. međutim, unarednomsrednjoročju u pot- punosti eliminisati uvoz rude. Razlog - u asti erne metalurgije, prevazišao raskorak izmedu razvoja prerađivaćkih i sirovinskih kapaciteta

Safeta Rastoder

* U d ru tivan je sre- dstava ' u Izgradnju prve laze rudnika ,,na dugm e“ na jbo lje llus- tru je iln je n lc u da Is- tlnska saradnja ne poznaje republlčke grantee

i eliminisao uvoz rude, za koju svake godine željezare izdvajaju oko 70 miliona dolara, neophodno je što prijeotpočeti sa izgradnjom druge faze „Omarske' - kažuuLjubijskim rud- nicima, u čijem sastavu jekolospodKozarom- Timećese stvoriti realne mogućnostidaseu dogledno vrijeme u ovom supermodernom rudniku ostvari proizvodnja od 3.2 miliona to- na koncentrata godišnje. odnosno ćetiri mi- liona tona sirove rude.

Po riječima Svete Bjelobrka. predsjednika Poslovodnog odbora „Omarske". u izgradnju druge faze rudnika „na dugme" potrebno je (prema sadašnjim cijenama) u lo iiti oko pet milijardi dinara. Na taj način će se doći do nove uvozne opreme, otvoriti kop „Buvač" i zaokružiti gradnja „Omarske". Ovdje s pravom očekuju da će u njenom proširenju. pored željezara, učestvovati i metalopreradi- vačka industrija

U pitanju je. bez sumnje. višestruk zajedni- čki interes

Zlatko ĐURIĆ

8. STRANA GLAS, 28. 29. i 30. aovembar i 1. decembar 1985.