Umjetnost Romanike i Gotike

166
SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET U ZADRU Emil Hilje UMJETNOST ROMANIKE I GOTIKE (skripta) Zadar, 1999. 1

description

asd

Transcript of Umjetnost Romanike i Gotike

  • SVEUILITE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTET U ZADRU

    Emil Hilje

    UMJETNOST ROMANIKE I GOTIKE(skripta)

    Zadar, 1999.

    1

  • PREDGOVOR

    Ova skripta namijenjena su studentima povijesti umjetnosti, s ciljem da olakaju snalaenje u grai iz predmeta Umjetnost romanike i gotike. Naime, literatura za rad velikim je dijelom teko dostupna, pisana raznim jezicima, te esto preobimna u odnosu na zadani program. Ova skripta nisu literatura za ispit i ne mogu posluiti kao nadomjestak za literaturu, ve kao svojevrstan vodi u kojem je odnos prema grai ujednaen i orijentiran prema najznaajnijim umjetnicima i spomenicima. Predvieno je da studenti tijekom samostalnog rada nadopunjuju i nadograuju spoznaje o djelima romanike i gotike umjetnosti, o kojima skripta donose tek osnovne naznake i elementarnu faktografiju, te da sintezom tih spoznaja ostvare kvalitetan uvid u umjetnika kretanja u Europi i Hrvatskoj u vrijeme razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.

    Pristup ilustracijama najbolje je izvesti uz pomo programa ACDSee. Ukoliko ga ne posjedujete na svom raunalu, na CD-u 1 nalazi se demo verzija, koju moete instalirati i koristiti u prvo vrijeme. I pisani dio i ilustracije doputeno je printati, mijenjati, kopirati, proirivati i saimati, u skladu s potrebama korisnika.

    2

  • ROMANIKA

    3

  • POVIJESNI UVJETI

    - Prostor: Ustrojstvo europskog prostora u srednjem je vijeku bitno razliito od dananjeg politikog ustrojstva. Neke karakteristine regije danas su podijeljene izmeu tri ili etiri drave, no zbog praktinih emo se razloga pokuati to je vie mogue drati dananjeg ustrojstva.

    - Poveanje populacije: Stanovnitvo Zapadne Europe udvostruilo se izmeu 10. i 14. stoljea. Od 14,7 milijuna oko 600. godine, broj je stanovnika do 950. godine narastao na 22,6 milijuna, a do 1348. godine (prije velike kuge) na 54,4 milijuna (prema J. C. Russellu).

    - Razvoj gradova: Od desetog stoljea nadalje nekadanja e se naselja sve vie oslobaati tutorstva feudalne gospode, a nova naselja, koja se osnivaju pod pokroviteljstvom feudalaca, dobivaju povlastice i prava koja privlae stalne grupe obrtnika i trgovaca. Slobodni je grad uivao pravnu i vojniku sigurnost (zidine vie ne tite samo zamkove nego i gradove), te je okupljao najsposobniji dio puanstva. Borbom, cjenkanjem, a osobito novcem, gradovi su vremenom stjecali pravo da odravaju redovite sajmove, potpadaju pod posebni trini zakon, pravo da kuju novac i utvruju mjere i utege, da im se sudi u lokalnom sudu po lokalnim propisima (gradski statuti), te konano, i da nose oruje. Slobodni je grad bio izvor bogatstva, koje su feudalni gospodari znali dobro iskoristiti, ali je ujedno samopouzdanje i nezavisnost ljudi koji su se okupljali u komuni predstavljalo prijetnju cijelokupnom feudalnom reimu.

    - Benediktinci: Samostanski red koji slijedi pravila redovnikog ivota to ih je sastavio Sv. Benedikt (480-543.) za opatiju u Monte Cassinu (528.), ime je stvorio novi, "zapadni" oblik samostanskog ivota, te ubrzo postao uzor za brojne europske redovnike i redovnice, koji podiu samostane u pravilu izvan gradova, kao sredita nekog posjeda. Od 10. stoljea samostani se poinju udruivati u kongregacije (Cluny 910., kamaldulci 1012., vallombrozi 1040., cisterciti 1098., silvestrani 1231., celestini 1244., olivetanci 1319.) s tendencijama stroeg centralizma, osobito u sluaju Clunya, koji je potkraj 11. stoljea postao stvarno, idejno i organizacijsko sredite itave "monarhije redovnika", okupljenih u nekoliko stotina samostana. Stalna koncentracija materijalnih dobara, stjecanje niza posebnih privilegija unutar feudalnog drutva, kao i posebnog poloaja unutar same crkvene organizacije (nezavisnost u odnosu na biskupe) omoguili su im zauzimanje jednog od najistaknutijih mjesta u cjelokupnom ivotu srednjovjekovne Europe.

    4

  • - Hodoasnici: Pokloniko putovanje do odreenog mjesta iz religioznih motiva postalo je u srednjem vijeku mono sredstvo pokajanja i iskupljenja grijeha. Tri su vana odredita - "Sveti grob" u Jeruzalemu, grobovi apostolskih prvaka u Rimu i grob Sv. Jakova u Santiago de Compostela. Hadoaa se odvijaju ili kao organizirani pohodi ili kao pojedinana putovanja, najee dugotrajna, a odvijaju se ustaljenim pravcima na kojima lokalna protenita (benediktinske i katedralne crkve) postaju etape putovanja.

    - Kriari: Ideal ponovnog osvajanja zemaljskog Jeruzalema (osloboenje "Svetog groba" iz ruku nevjernika), ostvarivan je u nizu pokreta od 11. do 13. stoljea, u kojima se mijeaju vjerski polet, demografski porast i poziv na pljaku.

    5

  • ARHITEKTONSKI OBLICI

    - Bazilika: Najei, makar ne i iskljuivi tip sakralne arhitekture. Romanika je bazilika uglavnom trobrodan ili peterobrodan prostor s transeptom i kriptom, s naglaskom na proelje (zvonici, portali) i svetini prostor (apside, deambulatorij). Najee su u potpunosti presvoene kombinacijom poluvaljkastih i krinih svodova.

    - Ostali oblici: Dvoranske crkve, Krine crkve s kupolama, centralni tlocrti (kapele, krstionice).

    - Svodovi: Osnovni oblici svoenja (krini i poluvaljkasti svod) preuzeti su iz ranijih razdoblja, no usvajanje vjetine presvoivanja veih raspona omoguuje konano nadsvoavanje glavnog broda bazilikalnih graevina (umanjivanje opasnosti od poara i funkcija svoda kao vizije nebeskog svoda). Poluvaljkasti svodovi esto su ojaani pojasnicama koje pojaavaju njihovu stabilnost i daju im ritam, a ojaavanje pojasnicama krinih svodova dovodi do izuma krino-rebrastog svoda. Apside se presvoavaju polukupolama (kalotama), a u nekim regijama koriste se i razliiti oblici kupola (konstruiranih uz upotrebu trompi, rijee pandantiva).

    - Kripta: Premda sporadino postoji jo od ranokranskog razdoblja, tek u romaniko doba, vezano uz procesijske oblike tovanja relikvija, postaje uobiajeni dio sakralnih graevina. Razvijajui se od skromnih ophodita oko relikvija smjetenih ispod oltara, kripte vremenom postaju itave donje crkve, viebrodne, s kolonadama koje podravaju krine svodove, deambulatorijem, skulptorskim i slikarskim ukrasom. Ipak, redovito su niske i neto rustinije graene i ukraavane od gornje crkve.

    - Deambulatorij: Proiziao iz ophodita oko relikvija u kripti, tijekom romanikog razdoblja uestalo se javlja i kao ophodite oko glavnog oltara u crkvi, zadovoljavajui time potrebe hodoasnika za komunikacijom sa svetim relikvijama. Od apside je odvojen kolonadom, a presvoen deformiranim krinim svodovima ili poluvaljkastim svodom. Najee je obogaen zrakasto postavljenim kapelama (apsidiolama).

    - Tornjevi / zvonici: Sporadino se javljaju od 8/9. stoljea, no tek u romaniko doba postaju obvezan dio sakralne graevine. Arhitektonski proizlaze iz tornjeva, te esto zadravaju fortifikacijski karakter. Najee su smjeteni na proelja ili na sjecite glavnog broda i transepta, a u junim krajevima (Italija, dijelom panjolska) i kao zasebna graevina odvojena od crkve (kampanil).

    6

  • - Polukruni lukovi: Nizovi polukrunih lukova najpostojaniji su element romanike arhitekture. Susreemo ih na portalima, prozorima (monofore, bifore, trifore, kvadrifore, heksafore), u kolonadama koje odvajaju brodove, te prostor apside od deambulatorija, trijumfalnom luku, pojasnicama svodova, galerijama, slijepim arkadama koje ralanjuju vanjtinu, te nizovima slijepih arkadica koje prate kornie i zabate.

    7

  • A: ARHITEKTURA U FRANCUSKOJ

    - Prevladava tip bazilike koja je na jugu prekrivena svodom (ili kupolama), a na sjeveru svodovima ojaanim pojasnicama. Postoje i bazilike s ravnim stropom, odnosno otvorenim krovitem, te dvoranske crkve. U oblikovnom smislu postoje ostvarenja od cistercitske jednostavnosti do raskonih proelja i razigranih oblika.

    Burgundija [Bourgogne (+ dio Auvergne - Moulins), Franche-Comt, Rhne-Alpes (sjeverni dio)]01 Dijon (Saint-B nigne)

    - 1001-18. Jedno od prvih djela burgundske arhitekture.- Sastojala se od dvije spojene graevine, longitudinalne bazilike, posveene 1016., i rotunde, posveene 1018. Rad na graevini i samostanskim zgradama nastavljen je do posvete itavog kompleksa 1107. Smatra se da je ova neobina graevina prethodila tipinim burgundskim crkvama s razvedenim istonim dijelom.

    02 Tournus (Saint-Philibert)- Sagraena od poetka 11. do poetka 12. stoljea, crkva je jedno od prvih

    remek-djela romanike arhitekture.03 V zelay (Sainte-Madelaine)

    - Znaajno sredite hodoaa oko relikvija Sv. Marije Magdalene. Na sjeveroistoku Francuske predstavlja polaznu toku hodoaa za Santiago. Crkva predstavlja zaetak cijelog smjera burgundske romanike umjetnosti. Gradi se od 1050. godine, pored stare karolinke crkve (koja je postala nedovoljna da primi tolike hodoasnike). Posveena je 1104. Nakon to je 1120. poar unitio stari glavni brod s drvenom krovnom konstrukcijom, gradi se novi izmeu 1135. i 1140. Umjesto poluvaljkastog svoda karakteristinog za skupinu Cluny-Autun, koristi se dinamian sustav krinih svodova. Narteks je zavren 1150. Crkva ima tri broda na dva nivoa, a narteks tri broda (presvoena gotikim krino-rebrastim svodovima) koji se otvaraju prema brodovima crkve. Oltarski je prostor gotiki. Skulptorska je dekoracija izuzetno bogata i oslikava cjelokupni razvoj romanike skulpture. Na Uskrs 1146. godine Sv. Bernard propovijeda u Vezelayu II kriarski rat.

    04 Cluny III (opatijska crkva)- Crkva, koju je 1088. zapoeo opat (Hugues) i nazvao je Cluny III (jer je zamijenila prvobitnu crkvu Cluny I i jednu drugu, podignutu od 955. do 991). U pitanju je ogromna crkva od 181 metar duine, s pet brodova i dvostrukim transeptom. Posveena je 1095. Svod, koji se sruio 1125., ponovo je sagraen, te je crkva jo jednom posveena 1131. Znaajan je bio skulptorski ukras (kapiteli oltarnog prostora: uveni "glazbeni tonovi"), te slikarska dekoracija (ogroman lik 'Krista u slavi' u apsidi). Opatija Cluny prodana je 1809. godine jednom trgovcu, te poruena do 1823. Ostao je samo juni krak velikog transepta, s oktogonalnim zvonikom, toranj sa satom i dio apsidiole. Prototip nekolicine vrlo slinih crkava (Paray-le-Monial, Autun, Saulieu, La Charit sur Loire, Langres).

    05 Paray-le-Monial (Saint-Hugues)06 Autun (Saint-Lazare)07 La Charit-sur-Loire (Sainte-Croix)08 Nevers (Saint-tienne)09 Ostale graevine: Perrecy-les-Forges; Auxerre (katedrala); Chapaize (Saint-

    Martin); Saulieu (Saint-Andoche); Anzy-le-Duc; Avallon (Saint-Lazare); Berze-la-Ville.

    8

  • Centralna i Zapadna Francuska [Pays-de-la-Loire, Centre, Poitou-Charentes, Limousin]10 Saint-Benot-sur-Loire

    - Benediktinska opatija osnovana 620. godine. Zapoeta 1026, posveena 1031., a potpuno dovrena 1218. godine, crkva je jedan od najznaajnijih spomenika romanike umjetnosti u Francuskoj. Tlocrt s dvostrukim transeptom ima plan u obliku nadbiskupskog kria, a trijem pokazuje tip otvorenog portika, proizalog iz karolinke umjetnosti. Sauvane su skulpture s prizorima Apokalipse, te otkria i prenoenja relikvija Sv. Benedikta.

    11 Poitiers (Notre-Dame-la-Grande)12 Poitiers (Saint-Hilaire)

    - Trobrodna dvoranska crkva s osmerokutnim svodovima (kupolama) u srednjem brodu i vrlo uskim bonim brodovima. Izvana su prislonjeni iroki, dvostruki boni brodovi, tako da ukupno ima sedam brodova.

    13 Saint-Savin-sur-Gertempe- Crkva je jedini ostatak samostana koji je osnovao Karlo Veliki 820. godine. Predstavlja najpotpuniji spomenik romanike 11. stoljea u Francuskoj. Poput jo nekolicine crkava jugozapadne Europe, predstavlja tip dvoranske graevine. Glavni je brod presvoen jednostavnim neprekidnim poluvaljkastim svodom, oslonjenim na mone stupove, u cijelosti oslikanim, a boni brodovi krinim svodovima.

    14 Ostale graevine: Chauvigny (Saint-Pierre); Germigny-des-Prs; Angers (Saint-Aubin); Angoulme (katedrala); Aulnay; Rioux; Azay-le-Rideau.

    Languedoc i Jugozapadna Francuska [Aquitanie, Midi-Pyrnes, Languedoc-Roussillon]15 Prigueux (katedrala Saint-tienne)16 P rigueux (Saint-Front)

    - Crkva krinog tlocrta s pet kupola. Piloni su meusobno povezani lukovima koji slie na poluvaljkaste svodove. Oito je ugledanje na crkvu San Marco u Veneciji.

    17 Toulouse (Saint-Sernin)- Najljepa i najprostranija romanika crkva na jugu Francuske, znaajna etapa hodoaa u Santiago. Priliv hodoasnika bio je toliki da se morala sagraditi prostranija crkva. Sadanja je zapoeta oko 1060., a zavrena sredinom 12. st. Predstavlja zanimljiv kompromis izmeu tipa dvoranske crkve i bazilike. Graena je od opeke (glavni brod, zvonik) i kamena (apsida). Sivoruiasti sklad koji iz toga proizlazi jedna je od ari graevine. Skulpture oltarskog prostora (kraj 11. st.) i one vanjske (12. st.) kopirane su na itavom jugu. Osmerokutna kula bila je podignuta izmeu 12. i 15. st, a nedovreno zapadno proelje dopunjeno 1929. Unutranjost predstavlja savren tip hodoasnike crkve: pet brodova, ogroman transept, galerije iznad bonih brodova, oltarski prostor s deambulatorijem, dvije kripte za izlaganje relikvija.

    18 Ostale graevine: Bordeaux (Sainte-Croix); Cahors (katedrala); Souillac (opatijska crkva); Carennac; Moissac (Saint-Pierre); Agde (katedrala); Carcassone (katedrala Saint-Nazare).

    Auvergne [Auvergne (+ dio Limousin - Tulle), Rhne-Alpes (do rijeke Rhne + dio Languedoc - Mende)]19 Clermont-Ferrand (Notre-Dame-du-Port)

    9

  • 20 Issoire (katedrala)21 Orcival (katedrala)22 Conques (Sainte-Foy)

    - Crkva posveena muenici iz 4. stoljea, jedan od ciljeva hodoaa i odmorite na putu za Santiago, na auvergnatskom putu koji je iz Puya, preko Conquesa i Moissaca dolazio do Toulousea. Crkva iz 10. stoljea pokazala se premalena da primi priliv hodoasnika, pa je tijekom 11. stoljea sagraena dananja (dovrena u 12. stoljeu). Predstavlja kombinaciju profinjenog auvergnatskog ukusa sa monumentalnou burgundskih izvora. Raena je u vulkanskom kamenu, a najznaajniji ukras predstavlja uveni timpanon glavnog portala, te kip-relikvija Sv. Foy.

    23 Le Puy (katedrala)24 Le Puy (Saint-Michel)25 Ostale graevine: Saint-Nectaire (katedrala); Saint-Saturnin (katedrala); Culhat;

    Mauriac (Notre-Dame); Collonges; Beaulieu (opatijska crkva); Thiers (katedrala).

    Provansa [Provence-Alpes-Cte-d'Azur (+ dio Languedoc - Nmes), Rhne-Alpes (juni dio)]26 Arles (Saint-Trophime)

    - Ogledno djelo provansalsko-languedokog stila bliskog antikim tradicijama. Proelje i klaustar sagraeni su krajem 12. stoljea, s bogatim skulptorskim ukrasom.

    27 Saint-Gilles-du-Gard28 Montmajour (opatijska crkva)29 Ostale graevine: Aix-en-Provence (katedrala); Saintes-Maries-de-la-Mer;

    Moustiers (Sainte-Marie); Val-des-Nymphes (Notre-Dame); Uzs; Le Thor; Le Thoronet; Frjus; Venasque; Digne (katedrala).

    Ile-de-France i Sjeveroistona Francuska [Ile-deFrance (+ dio Centre - Chartres), Picardie, Nord-Pas-de-Calais, Champagne, Lorraine, Alsace]30 Paris (Saint-Germain-des-Prs)

    - Posveena 1163. Sauvan je masivan zvonik na proelju, zapoet poetkom 11. st. Lae razdvajaju masivni stupovi s skulptorski ukraenim kapitelima (arkade i boni brodovi konstruirani su u 17. st.). Svetite se produuje u deambulatorij sa zrakastim kapelama (izvana podrano kontraforima).

    31 Reims (Saint-Rmi)- Opatijska crkva iz karolinkog doba, temeljito pregraena u romanikim oblicima.

    32 Ostale crkve: Paris (Saint-Pierre-de-Montmartre); Paris (Saint-Martin-des-Champs); Morienval (opatijska crkva); Vignory; Marmoutier, Murbach (opatijska crkva); Ottmarsheim; Verdun (katedrala); Saint-Di (katedrala).

    Normandija i Bretagna [Basse-Normandie, Haute-Normandie, Brtagne]33 Jumiges (Notre-Dame)

    - Opatija osnovana krajem 7. stoljea. Unitena u IX stoljeu, a obnovljena u 10. i 11. pod zatitom vojvode od Normandije. Crkva je podignuta izmeu 1037. i 1067. Razmjer katova ija visina opada jer su arkade razvijene na raun galerija, bio je oponaan u Bayeuxu i Caenu, a zatim i u Durhamu, dok je odnos mase zvonika i proelja, preko Caena, pridonio razvoju gotike arhitekture. Danas je Jumiges velianstvena ruevina nedaleko ua Seine.

    10

  • 34 Mont-Saint-Michel- Opatijska crkva graena tijekom 12. i 13. stoljea.

    35 Caen (Saint-tienne)- Crkva mukog benediktinskog samostana, zapoeta 1064., posveena 1077. Svodovi, transept i svetite su iz 13. stoljea. Ima jednu apsidu s deambulatorijem i zrakastim kapelama. Zvonici na proelju, koji jo ne polaze od tla, ali su produeni kontraforima, predstavljaju prinos razvoju gotike arhitekture, jednako kao i koritenje krino-rebrastih svodova.

    36 Caen (Sainte-Trinit)- Crkva enskog benediktinskog samostana, drastino restaurirana u 19. stoljeu.

    37 Bayeux (katedrala Notre-Dame)- Romanika graevina pregraena u gotikim oblicima.

    38 Ostale crkve: Falaise (Saint-Gervais); Caen (Saint-Nicolas); Lessay (opatijska crkva); Boscherville (Saint-Martin); Ouistreham; Lanleff.

    Profana arhitektura39 Saint-Antonin (Jugozapadna Francuska), palaa40 "Cezarova kula", Provins (Sjeveroistona Francuska)41 Houdon (Sjeveroistona Francuska), kula42 Avignon (Provansa), most

    11

  • B: ARHITEKTURA U ENGLESKOJ

    - 1066. godine Engleska potpada podvlast Normana. Graditelji koji u pratnji normanskoh knezova dolaze u Englesku vjeto prilagoavaju elemente normansko-romanikog graditeljstva anglosaksonskoj tradiciji, te tako nastaje sinteza zvana "normanski stil". Osnovne su mu karakteristike u graditeljstvu formiranje naglaenog longitudinalnog bazilikalnog prostora presjeenog najee dvobrodnim transeptom i zavrenog pravokutnim korom, ime se formira izraziti krini tlocrt. Karakteristian je skroman ukras (uglavnom samo na portalima), uporaba kubinih kapitela, esto rustino zidanje, te izrazito masivni podupirai. Zanimljivo je da kod velikog broja graevina ovi snani podupirai uope ne podravaju svodove, nego drvene krovne konstrukcije, dok su kod ostalih (s izuzetkom katedrale u Durhamu) svodovi mahom dodavani kasnije, u doba gotike. Inae, veina je izvornih romanikih graevina u Engleskoj doivjela u doba gotike znatne pregradnje.

    - Prva generacija katedrala (Canterbury, Lincoln, Old Sarum, York) nadahnuta je normandijskom arhitekturom, iji utjecaj postupno slabi u drugoj generaciji, izmeu 1080. i 1090., pojavom regionalnih posebnosti (Gloucester, Rochester, Worchester). Trea generacija (Durham, Norwich), izmeu 1090. i 1100., odlikuje se izvornou svojih arhitektonskih rjeenja, a etvrta (Exeter, Hereford, Peterborourgh, Ramsey, Southwell), izmeu 1100. i 1120., ostvaruje uoljiv sklad izmeu modernosti i originalnosti.

    Spomenici:01 Canterbury (katedrala)

    - Izgraena 1070-1077. na mjestu ranije saksonske katedrale. Prvobitna je graevina (duga 90 m) sagraena po ugledu na opatijsku crkvu u Caenu. Niti dvadeset godina kasnije rui se tek dovreno svetite i gradi novo, znatno proirenije, s jo jednim transeptom, deambulatorijem i tri zrakasto postavljene kapele (1097-1130.). Kor je ponovo pregraen u gotikim oblicima koncem 12. st., a uzduni brodovi i transept koncem 14. st. Sauvana je romanika kripta.

    02 London (Tower, St. John's Chapel)03 Waltham Abbey (opatijska crkva)04 St. Albans (opatijska crkva)

    - Zapoeta izmeu 1080. i 1090. godine. Znatno pregraena u 18. i 19. st. Sauvan je masivni romaniki toranj.

    05 Chichester (katedrala)- 12. st.

    06 Winchester (katedrala)- Zapoeta oko 1100. godine. Pregraena u doba gotike. Ukupna duina 170 m.

    07 Romsey (opatijska crkva)08 Iffley (St. Mary the Virgin)09 Gloucester (katedrala)

    - Zapoeta izmeu 1080. i 1090. godine.10 Melbourne (samostanska crkva)11 Jedburgh (opatijska crkva)12 Durham (katedrala)

    - Bazilikalni prostor podijeljen naizmjeninim nizom ralanjenih pilona i masivnih okruglih stupova povezanih polukrunim lukovima. Glavni brod pokriven je krino-rebrastim svodovima odijeljenim iljastim lukovima pojasnica (1093-1128., adaptiran 1233. godine), vjerojatno najraniji primjer

    12

  • takvog tipa svoenja uope. Na zapadnom dijelu prigraen je narteks prekriven romanikim svodom. Jedna od najveih romanikih crkava u Europi.

    13 Southwell (samostanska crkva)14 Cambridge (Holy Sepulcre)15 Ely (katedrala)

    - Zapoeta 1083. godine, graena do konca 12. stoljea. Odraava gotovo sve etape razvitka romanikog stila u Engleskoj, te znaajne gotike dogradnje (portal, zavrni kat zvonika). Duga je 163 metra (glavni brod ima dvanaest traveja) i ima dva transepta (istoni i zapadni).

    16 Norwich (katedrala)- Glavni brod ima ak etrnaest traveja.

    13

  • C: RHITEKTURA U GERMANSKIM ZEMLJAMA

    NJEMAKA- Njemaka se romanika tijekom salijakog razdoblja (Konrad II dolazi na vlast 1024.)

    direktno nastavlja na ostvarenja otonskog doba, koja u svojim razvijenijim oblicima ve sadravaju velik dio elemenata karakteristinih za romaniku. Stoga se u njemakoj romanici razmjerno dugo odrao konzervativni bazilikalni tip crkve s ravnim stropom. Nadsvoivanje se uvodi kao napredniji sustav graenja u Rajnskoj oblasti uglavnom tek u drugoj polovini 12. st., a drugdje tek u 13. st.

    Saksonija01 Hildesheim (St. Michael)

    - Zapoeta oko 1000., dovrena 1033. godine u salijskom razdoblju, posveena 1186. Predstavlja polaznu toku saksonskog graditeljstva.- Trobrodna bazilika s dva transepta i est tornjeva. Brod i transepti imaju istu visinu (omjer irine i visine broda je 1 : 2), a boni su brodovi vie nego dvostruko nii. Kolonade imaju ritam izmjene jednog pilona i dva stupa. Glavni brod nije presvoen, a galerije postoje samo na zavrecima krakova transepta.

    02 Hildesheim (katedrala)- Sagraena izmeu 1122. i 1190.

    03 Hildesheim (St. Godehard)- Bazilika s ravnim stropom, s ritmikom izmjenom potpornja, s dva zvonika na proelju i oktogonalnom kupolom nad kriitem, deambulatorijem i vijencem kapela, dovrena 1133.

    04 Goslar05 Quedlinburg06 Braunschweig07 Magdeburg

    Sjeverna Njemaka08 Mnster09 Soest (St. Patrokli)

    - Zapoeta u drugoj polovini 10. st. 1200-1220. podignut je na mjestu westwerka masivan etvrtasti toranj i atrij s galerijom.

    10 Paderborn (katedrala)- Posveena 1015. Nakon velikog poara znatno pregraena (od 1058.) za biskupa Imada, kada je dodatno uzdignut sredinji zapadni toranj (pod kojim je sahranjen biskup Imad). Bazilika s dva transepta. Glavni brod nije presvoen.

    11 Bremen12 Freckenhorst13 Idensen14 Jerichow (crkva premonstratenkog samostana)

    - Sagraena sredinom 12. st. Izgraena od opeke, bez svodova. Bazlikalni koncept s kriptom otvorenom prema glavnom brodu. Poptuna jednostavnost oblika asocira na ranokranske uzore, no masivnost i ritam polukrunih lukova odaju pripadnost romanici.

    15 Minden16 Fulda (Sv. Mihovil, grobljanska kapela opatije)

    - Od crkve iz 9. st. sauvana je kripta. Centralna (kruna) graevina uglavnom potjee iz 10. i 11. st. Deambulatorij nije presvoen. Najstarija njemaka imitacija crkve na Kristovom grobu u Jeruzalemu. Oit je utjecaj Aachenske kapele. Na zapadnoj je strani dozidan uzduni brod.

    14

  • Srednjonjemako planinsko podruje17 Paulinzella18 Frieberg19 Bamberg (katedrala)

    - Sagraena poetkom 11. st, kasnije znatno pregraivana. Sadanja je graevina uglavnom iz 13. st. Bazilika sa stupovima.

    20 Nrnbergvapsko-Bavarsko podruje

    21 Augsburg (katedrala)22 Alpirsbach23 Regensburg (Allerheiligen-Kapelle)

    - Podigao ju je izmeu 1155. i 1164. uz klaustar katedrale biskup Hartwich II kao pogrebnu kapelu.

    24 Friesing (katedrala)Rajnsko podruje

    25 Speyer (katedrala)- Zapoeta oko 1030., kripta posveena 1041., brodovi izgraeni 1035-45., posveta 1061. Koncem 11. st. pregraen je istoni dio i presvoen glavni brod. Trobrodna bazilika s tlocrtom u obliku latinskog kria s dva transepta i est tornjeva, unutranjost s bazilikalnim proporcijama brodova (bez galerija). Na pilone kolonade oslonjeni su polustupovi koji se produuju do pojasnica koje dijele krine svodove (1080-1106.). Kripta je izvorno bila otvorena prema glavnom brodu. Vanjski zidovi svetita ralanjeni su patuljastim galerijama, koje teku oko cijele graevine (oblik koji e preuzeti neke druge crkve rajnskog podruja, ali i Italije).- Najvea romanika graevina u Njemakoj. Duina 134 m, irina 38 m, visina svodova srednjeg broda 33 m. Visina istonih tornjeva 71,20 m, visina zapadnih tornjeva 65,60 m. Kripta duga 35 m, iroka 46 m, visoka 6,5 m.

    26 Mainz (katedrala)- Zapoeta 975., posveena 1009. Ubrzo nakon toga stradala u poaru. Ponovo u upotrebi od 1036. Iznova sagraena od 1060. do 1137. Glavni brod pregraen je nakon 1186., zapadni kor i transept su iz prve polovine 13. st. Gotiki toranj na zapadnom koru dograen u 15. st. Trobrodna bazilika s dva kora. Simetrina razdioba mase sa dva transepta, dvije kupole nad kriitima, po dva zvonika na istonoj i zapadnoj fasadi. Vanjski ukras predstavljaju friz s plitkim lukovima i dekorativna galerija.

    27 Worms (katedrala Sv. Petra)- Graena od 1171. do 1192. Poligonalni zapadni kor zapoet 1234. Vanjtinom slina katedralama u Mainzu i Speyeru. Bazilika sa kvadratnim pilonima, dva kora i istonim transeptom. U potpunosti presvoena, nema galerije.

    28 Limburg an der Lahn (St. Georg)- Graevina iz 11. st. u potpunosti je pregraena u prvoj polovini 13. st. Trobrodna bazilika s dva niza galerija (prave i ukrasne), no relativno kratak glavni brod i irok toranj na sjecitu ostvaruju utisak centralnosti. Unato prisustvu gotikih elemenata (iljati lukovi, krino-rebrasti svodovi i tendencija ka visini), dominantna uloga zidnih masa osvjedouje pripadnost romanikom ukusu.

    29 Trier (katedrala)- Imperijalna gradnja, sagraena nakon 1019., zapadno proelje 1039-66. Petrobrodna bazilika s istaknutim transeptom i apsidom koja se otvara izravno

    15

  • u transept. Razvedeno zapadno proelje ima dva kvadratna tornja flankirana okruglim kulama, plitki trijem s galerijama i polukrunu apsidu.

    30 Maria-Laach (opatijska crkva)- Graena od konca 11. do 13. st. Trobrodna bazilika presvoena krinim svodovima odijeljenim pojasnicama (prva pol. 12. st.), bez galerija, s dva transepta i est tornjeva. Na zapadni je dio poetkom 13. st. nadograen atrij.

    31 Bonn (katedrala)32 Kln (St. Maria am Kapitol)

    - Posveena 1049. Razorena u II svj. ratu. Prvobitna centralna koncepcija (polukruni trikonhos) naknadno je produena uzdunim zapadnim dijelom broda. Sauvana je originalna kripta, uz onu u Speyeru, najupeatljiviji primjer iz salijskog razdoblja.

    33 Kln (St. Aposteln)- Poetak 12. st., kor oko 1200., brod iz 13. st. Trikonhalno svetite preuzeto od Crkve St. Maria am Kapitol.

    Profana arhitektura34 Gelnhausen (Srednja Rajna, palaa)

    - Ruevine carske palae Fridriha I Barbarose iz 12. stoljea.

    AUSTRIJA35 Salzburg (crkva Sv. Petra)36 Gurk (katedrala)

    - Sagraena od 1140. do 1200. kao romanika trobrodna crkva. Kasnije je dobila gotike svodove. Transept ne prelazi irinu bonih brodova. Izmeu dvaju zvonika na proelju smjeten je narteks s galerijom. Kripta sa 100 stupova dovrena je 1174.

    37 Be (katedrala Sv. Stjepana)- Sauvani su romaniki tornjevi na proelju.

    38 Wiener Neustadt (upna crkva, nekadanja katedrala)

    BELGIJA39 Soignies (Saint-Vincent)

    - Kor sagraen oko 1000., a brod s lukovima u dva kata je iz 12. st.40 Tournai (katedrala Notre-Dame)

    - Zapoeta oko 1110., brod je zavren 1141. Ima etiri zvonika i centralni toranj nad kriitem. Transepti zavravaju polukrunim apsidama. Prvobitni romaniki kor nadomjeten je neto kasnijim, koji ima deambulatorij i vijenac kapela, a romaniko proelje preinaeno je 1300. u gotiko (u 16. st. dograen je portik). Oito je ugledanje u francuske uzore.

    NIZOZEMSKA41 Maastricht (Sv. Servacije)

    - Jezgra iz 7. st. proirena je oko 900. Zapadna kripta je iz 11. st, kor i uzduni brod su s poetka 12. st. Znatnije je pregraena u 15. st. Oko istone apside izgraena je otvorena galerija, a na zapadnoj su strani tri tornja.

    SKANDINAVIJAFinska

    42 Turku (katedrala)- Sagraena u 13. st.

    vedska43 Lund (katedrala)

    16

  • - Podignuta izmeu 1103. i 1140. kao bazilika ravnog stropa. Kasnije su dodani gotiki krino-rebrasti svodovi. Kripta po uzoru na onu u Speyeru. Bazilika ravnog stropa.

    Norveka44 Drvene crkve u Borgundu (12. st), Urnesu (12. st.) i Torpou (13. st.).45 Trondheim (katedrala Sv. Olafa)

    - Graena pod engleskim utjecajem.46 Stavanher (katedrala Sv. Svithuna)

    Danska47 Roskilde (katedrala)

    - 1175-1220. Graena po ugledu na katedralu u Tournaiu.48 Ols (upna crkva)

    - 12. st. Okrugla graevina na dva nivoa od kojih je donji presvoen neobinim u polukrunim svodom oslonjenim na centralni pilon.

    17

  • D: ARHITEKTURA U ITALIJI

    - U usporedbi s francuskim i njemakim spomenicima romanike talijansko je graditeljstvo razmjerno konzervativno. Snaan je utjecaj ranokranskih graevina i s tim u vezi tradicija bazilike s otvorenim grednikom krovita (nezainteresiranost za problematiku vezanog sistema i za nadsvoavanje). Meu talijanske specifinosti idu proelja ukraena slijepim arkadama i patuljastim galerijama, portali u obliku baldahina s isturenim stupovima koji stoje na lavljim skulpturama, oblaganje stijena mramorom u obliku raznobojnih pojasa, te reljefna plastika uz portale.

    Sjeverna Italija (Lombardia, Veneto, Liguria, Emilia)01 Milano (San Ambrogio)

    - Restaurirana prema staroj osnovi potkraj 11. i poetkom 12. st. (atrij oko 1150.). Trobrodna dvoranska crkva bez transepta, s izmjeninim stupovima i pilonima. Graena od opeke, no istaknuti konstruktivni i dekorativni elementi su od kamena.

    02 Como (San Abbondio)- Zapoeta 1013., uglavnom sagraena od 1063. do 1095. Ranoromanika graevina s pet brodova stupnjevanih u visinu, te prostranim korom burgundskog tipa. Zvonici nisu odvojeni od graevine, ve su smjeteni nad krakove transepta. Prototip comacinskog stila.

    03 Como, Civate (San Pietro)- Langobardska karolinka graevina pregraena u 11. st, kada je dobila i "zapadnu apsidu".

    04 Bergamo (Santa Maria Maggiore)- Zapoeta 1137. U 14. st. dobila je dva gotika portala.

    05 Pavia (San Michele)- Obnovljena u 12. st.

    06 Cremona (katedrala i krstionica)- 12. st. Krstionica zapoeta 1167.

    07 Ferrara (katedrala)- Zapoeta 1133.

    08 Pomposa (opatijska crkva Santa Maria)- Crkva iz 8.-9. st. pregraena u 13. st., kada je dobila i zvonik.

    09 Piacenza (katedrala Santa Maria Assunta) - 1122-1233. Trobrodna graevina s tlocrtom latinskog kria i kupolom iznad kriita. Tri ulaza imaju portike lombardijskog tipa s loggiama na katu. Kripta donekle podsjea na onu u Speyeru, a sline su i ukrasne galerije na vanjtini apsidalnog dijela. Kampanil je dovrio Pietro Vago 1340., a rotirajui kip anela (visok 5 m) postavljen je 1341.

    10 Parma (katedrala Santa Maria Assunta i krstionica) - 1130-1178. Trobrodna bazilika s kupolom iznad kriita. Glavni portal izveden je 1218., a kampanil 1284-94. Krstionica zapoeta 1196., poslije 1260. gradio B. Antelami.

    11 Modena (katedrala) - Zapoeta 1099. na mjestu bazilike iz 4. st., posveena 1184. Djelo graditelja Lanfranca. Maestri Campionesi djelomino su modificirali izvornu graevinu. Trodjelna razdioba proelja, s jakim lezenama i slijepim arkadama, odgovara unutranjoj podjeli na brodove, i predstavlja tipian primjer lombardijskog stila. Glavni zapadni portal pripisuje se Wiligelmu. U kripti se uvaju relikvije San Geminiana. Zvonik ("Torre Ghirlandina") podignut je do 1169. do visine petog kata, a dovrili su ga 1319. Maestri Campionesi.

    18

  • 12 Bologna (Santo Stefano) - Kompleks od osam graevina iz razliitih epoha (od romanike do renesanse). Arhitektonski je najzanimljivija Crkva San Sepolcro, osmerokutna centralna graevina s deambulatorijem, podignuta oko 1160.

    13 Padova (Santa Sofia)- Ranosrednjovjekovna crkva, pregraena u 12. st.

    14 Padova (San Antonio)- 1232-1307. U osnovi trobrodna crkva romanikog stila s gotikim elementima po uzoru na graevine propovjednikih redova. Kasnije je dobila 6 kupola i nekoliko manjih iljatih tornjia.

    15 Venecija (San Marco)- Graena na starijoj osnovi od 1063-1094, dograivana do 15. st. U osnovi bizantska graevina (osnova slobodnog grkog kria s pet kupola), ujedno i vrijedan spomenik romanikog graditeljstva.

    16 Torcello (Santa Maria Assunta)- Najveim dijelom potjee iz 11. st.

    17 Torcello (Santa Fosca) - Podignuta u 12. st. u obliku grkog kria s tri apside i portikom koji tee uokolo graevine.

    18 Murano (Santi Maria e Donato) - Graevina iz 7. st, dananje stanje iz 12. st., kada dobiva heksagonalnu apsidu, razvedenu s dva niza stupova u parovima koji nose polukrune lukove.

    19 Mantova (San Lorenzo)- Sagraena oko 1000. godine na ruevinama antikog hrama. Okrugla graevina s deambulatorijem.

    20 Verona (San Zeno) - Podignuta 1120-1138. na mjestu graevine iz 5. (9.) st. Najznaajnija romanika graevina gornje Italije. Trobrodna bazilika s ravnim stropom, ije brodove dijele okrugli stupovi to se izmjenjuju s pilonima. Apsida je izgraena 1386-98., a prostrana kripta s rimskim stupovima otvorena je prema unutranjosti crkve. Uz crkvu je 1045. podignut odvojeni kampanil, koji ukazuje na karolinke tradicije (donji dio masivan, zavrni katovi probijeni otvorima). Vanjtina i unutranjost crkve velianstveni su u svojoj jednostavnosti. Uz crkvu se nalazi romaniki klaustar iz 1123., obnovljen 1300.

    21 Verona (katedrala San Vigilio) - Romanika bazilika iz 1139-89., djelomice obnovljena u stilu kasne gotike. Portal ima trijem s lavovima u podnoju, lombardijskog podrijetla. Uz katedralu je romaniki klaustar iz 12. st.

    22 Verona (San Lorenzo) - Oko 1100. Ima proelje flankirano sa dva okrugla zvonika u kojima se nalaze stubita to vode u matronej. Upotreba izmjeninih redova kamena i opeke naglaava polikromiju.

    23 Verona (San Giovanni in Valle)

    Srednja Italija (Toscana, Umbria, Lazio, Marche, Abruzzi)24 Lucca (katedrala San Martino)

    - Sagraena u 6. st, obnovljena 1060. Dekoraciju proelja izveo je 1204. Guidetto da Como.25 Lucca (San Michele)

    - Zapoeta 1143., proelje iz 13. st.26 Lucca (San Frediano)

    19

  • - 1124-1147.27 Pisa (katedrala i krstionica)

    - Sagraena je na mjestu ranokranske crkve. Izgradnju poeo 1063. Buscheto, zapadnu fasadu gradio 1261-70. Rainaldus. Gradnju krstionice poeo 1153. Diotisalvi. Kampanil zapoet 1173., dovren u 14. st. (poeo se naginjati ve prije dovrenja zavrnog kata). Bazilika s galerijama i ravnim stropom, peterobrodna u podunom dijelu i koru, trobrodna u transeptu. Bogat, ali povrinski ukras sastoji se od mramorne oplate, arkada i inkrustriranih ara. Na sjecitu glavnog broda i transepta smjetena je kupola jajolikog oblika koja daje vrlo malo svijetla.

    28 Firenca (San Miniato al Monte) - Izgraena u 11/12. st. Crkva benediktinskog samostana. Ima posvuda istu mramornu oplatu blagih boja (u unutranjosti je kasnije skinuta i zamijenjena slikanom imitacijom). Smjenjivanje podupiraa istie podjelu na traveje, koja je podvuena potpuno sauvanim lebdeim lukovima. Prostor djeluje vrlo rastresito, emu doprinose otvorena kripta i uzdignuti kor.

    29 Firenca (krstionica katedrale) - Sagraena izmeu 1060. i 1128. Oktogonalnog oblika. Izvana ravni zidovi i veliki krov u obliku atora, te jednostavna mramorna oplata. Iznutra kupola sa "samostanskim svodom" velikog raspona, pokrivena mozaicima.

    30 Firenca (Santi Apostoli)31 Spoleto (Santa Eufemia)

    - Graena vjerojatno u 10. st.32 Assisi (Katedrala San Rufino)

    - Stara romanika graevina koju je 1140. obnovio Giovanni da Gubbio. Proelje dovreno u 14. st.

    33 Rim (San Clemente)34 Toscanella kod Viterba (Santa Maria Maggiore)35 Toscanella kod Viterba (San Pietro)36 Ancona (Santa Maria della Piazza)

    - Graena od 11. do 13. st. Proelje je sagradio 1210. majstor Filippo od dalmatinskog mramora, po uzoru na proelje zadarske katedrale.

    37 Ancona (katedrala San Ciriaco) - Ima tlocrt u obliku grkog kria (trobrodnih krakova) i poligonalnu kupolu na kvadratnoj osnovi. Na proelju se istie portal stepenasto uvuen u zidnu masu, s nadsvoenim portikom sa stupovima koje podravaju lavovi.

    38 Ancona (Santa Maria di Portonovo)

    Juna Italija (Campania, Lucania, Sicilia, Calabria, Molise, Puglia)39 Caserta Vecchia (katedrala San Michele)

    - Posveena 1153. Odlikuje je harmonino spajanje raznolikih utjecaja (sicilsko-islamski, apulsko-romaniki). Karakteristini su potkovasti lukovi i visoka osmerokutna kupola s dvostrukim redom slijepih arkada. Unutranjost je trobrodna, s transeptom i apsidama. Zvonik je dovren 1234.

    40 Capua (San Angelo in Formis)41 Ravello (katedrala)42 Salerno (katedrala Santa Maria degli Angeli)

    - Sagradio ju je 1077-85. Robert Guiscard, upotrijebivi ostatke hramova iz nedalekog Paestuma (stupovi od zelenog mramora, rimski reljefi). Preinaena u 18. st.

    43 Cefal (katedrala San Pietro)

    20

  • - Visoka istona strana, transept i kor, prohodne galerije. Sadanji poduni brod vii od broda transepta nije plod prvobitne zamisli.

    44 Palermo (katedrala)- Sagraena od 1172. do 1185., znatno dograena u 15. st.

    45 Palermo (San Cataldo) - Sagraena prije 1161. Ima tri kupole orijentalnih oblika.

    46 Palermo (Cappella Palatina) - 1132.-1189. Omanja trobrodna bazilika s povienim korom. Brodove dijele antiki stupovi.

    47 Monreale (katedrala Santa Maria la Nuova) - Sagraena 1174-1189. Najznaajniji spomenik normanske arhitekture na Siciliji. Trobrodna bazilika s ravnim stropom i povienim kvadratinim svetitem koje se zavrava s tri apside. Zapadno proelje, flankirano sa dva masivna zvonika, ima udubljeni portik. Uz katedralu je velik klaustar iz 12. st. u kojem 216 stupova u parovima nose islamske (?) iljaste lukove.

    48 Matera (katedrala San Michele) - Sagraena poetkom 13. st.

    49 Bari (San Nicol ) - Zapoeta 1087/89., djelimino zavrena 1132., posveena 1197. Jedna od prvih graevina romanikog stila to su je Normani podigli u Junoj Italiji.

    50 Bari (katedrala San Sabino) - Sagraena od 1034. do 1060., djelomino unitena 1156., obnovljena nakon 1166., po ugledu na baziliku San Nicol. Proelje, podijeljeno pilastrima na tri dijela, ima u donjem dijelu tri portala iz 11. st., a u gornjem monumentalnu rozetu. Unutranjost je kolonadama podijeljena u tri broda. U kripti se uvaju relikvije Sv. Sabina.

    51 Trani (katedrala San Nicola Pellegrino) - Zapoeta 1099., zatim gradnja nastavljena sa zastojima, glavnina sagraena od 1159. do 1197. Proelje je sagraeno od lokalnog ruiastog mramora. Tri polukrune apside otvaraju se direktno u transept. Na glavnoj se istie monumentalni bogato ukraen prozor. Zvonik je podigao "Nicolaus Sacerdos Protomagister".

    52 Bitonto (katedrala San Valentino) - Sagraena 1175-1200., po ugledu na crkvu S. Nicol u Bariju. Predstavlja izraziti primjer apulijske romanike. Na trodjelno ralanjenom proelju istiu se tri portala (sredinji bogato skulptorski ukraen) i raskona rozeta. Na junoj fasadi je galerija sa heksaforama, a na glavnoj apsidi veliki bogato ukraen prozor. Unutranjost je podijeljena u tri broda stupovima i pilonima, a kripta slina onoj u crkvi S. Nicol u Bariju. Ambon je izradio majstor "Nicolaus Sacerdos" 1229.

    53 Troia (katedrala San Secondino) - Zapoeta 1039. na temeljima ranije graevine. Trobrodna bazilika s kolonadama od rimskih spolija. Harmonino proelje ukraava rozeta iz 13. st. Bronane vratnice na glavnom i bonom portalu rad su Oderisia de Benevento (1127.).

    Profana arhitektura54 Orvieto (gradska vijenica)

    - Zapoeta sredinom 12. st.55 Venezia (zgrade "Fondaco dei Turchi", "Palazzo Loredan") 56 San Gimignano (Toskana)

    21

  • - Sauvan je izgled srednjovjekovnog grada s karakteristinim zgradama-tornjevima obrambene namjene.

    22

  • E: ARHITEKTURA U OSTALIM ZEMLJAMA

    PANJOLSKA- Romanika se umjetnost iri samo u sjevernim podrujima Pirinejskog poluotoka u doba kada su kranske sile, dezintegrirane u male dravice, tek polagano potiskivale Maure. Arhitektura pokazuje dosta slinosti sa susjednim francuskim pokrajinama (Languedoc), esto kombinirane s elementima maurske bujnosti. Katalonske graevine odlikuje zidanje sitnim kamenom (ljunak ili mali tesanik), koji je prvobitno bio obukan. Njihov esto zdepast i oskudno ralanjen izgled proizlazi iz rasporeda prostora (najee trobrodne dvoranske crkve s tri apside). Posebnost Kastilje je veliki trijem koji, slino krilu klaustra, prati jednu bonu stranu crkve.01 Santiago de Compostela (Sv. Jakov)

    - Zapoeta 1077. (na mjestu svetita to su ga 997. razorili Mauri), dovrena 1122. Kao graevni je materijal upotrebljen granit. Unato kasnobaroknoj pregradnji predstavlja najistaknutiji spomenik ranoromanike arhitekture u panjolskoj. Zavjetna hodoasnika dvoranska crkva (slina San Serninu u Toulousi), s tlocrtom u obliku latinskog kria, s tri broda, prostranim emporama, trobrodnim transeptom s apsidiolama, deambulatorijem s radijalnim kapelama, te dva zvonika na proelju. Glavni je brod presvoen poluvaljkastim svodom s pojasnicama, a boni krinim svodovima. Nad kriitem transepta i glavnog broda na trompama je podignuta kupola s lanternom. Kao graditelji se spominju Robertus i Bernardus. Boni su portali bogato ukraeni skulpturama, dok glavni potjee iz vremena barokne pregradnje. Ispod portika Katedrale nalazi se podzemna crkva (Iglesia baja / San Jos) iz 12. st; jednobrodna, s transeptom i apsidom s pet oltarnih nia.

    02 San Pedro de Roda - Crkva benediktinskog samostana posveena 1022. predstavlja tip trobrodne dvoranske crkve s transeptom i deambulatorijem. Glavni je brod presvoen poluvaljkastim svodom s pojasnicama oslonjenim na sustav od po dva stupa (jedan iznad drugog) vezana uz pilone.

    03 Cardona (Colegiata di San Vicente) - 1019-1040. Jedno od najsavrenijih ostvarenja rane romanike umjetnosti u panjolskoj. Glavni je brod presvoen poluvaljkastim svodom ojaanim pojasnicama to se produuju u lezene na pilonima, a nad visokim arkadama postavljeni su prozori koji daju bazilikalno osvjetljenje. Transept ne prelazi irinu bonih brodova, a na sjecitu transepta i glavnog broda se na trompama podie kupola koja proputa svjetlost kroz otvor na vrhu i male pravokutne prozore postavljene samo s jedne strane.

    04 Barber (Santa Maria) 05 Tahull (San Clemente)

    - Posveena 1123. Trobrodni prostor na koji se nastavljaju tri apside pokriven je jedinstvenim drvenim krovitem. Utisak srodnosti s talijanskom romanikom arhitekturom dodatno pojaava zvonik lombardskog tipa odvojen od crkve.

    06 Tahull (Santa Maria) - Posveena 1123.

    07 Vilabertran (samostan Santa Maria) - Podignuta prije sredine 12. st.

    08 San Juan de las Abadesas - Posveena 1150., no vjerojatno zavrena znatno ranije. Ima krini tlocrt s kracima transepta gotovo jednakim duini broda, te deambulatorij sa

    23

  • zrakastim kapelama, iznimno rijedak element u panjolskoj romanikoj arhitekturi.

    09 San Pedro de Galligans 10 Ripoll (samostan Santa Maria)

    - Druga etvrtina 12. st. Peterobrodna crkva pokrivena drvenim stropom. Na vrlo izrazit transept direktno se nastavlja apsida i est apsidiola. Dananje je stanje uglavnom rekonstrukcija prvobitnog zdanja koje je stradalo u poaru u 19. st. Proelje predstavlja najznaajniji kompleks romanike skulpture u panjolskoj (vie od 100 odvojenih scena).

    11 L'Estany (samostan Santa Maria) - Klaustar, graen od 12. do 14. st., neobino prostran u odnosu na crkvu, ima (poput veine ostalih u panjolskoj) dvostruki red stupova s reljefno ukraenim kapitelima.

    12 Taragona (katedrala) - Sagraena 1171-1331. u duhu cistercitske arhitekture. Karakteristian je zvonik-lanterna ("cimborio") nad kriitem. Klaustar je iz 13. st. itav zamreni kompleks nosi peat prijelaznog razdoblja kasne romanike u ranu gotiku, te mijeanje raznorodnih utjecaja (katalonska tradicija, francuski, maurski i bizantski).

    13 Siresa (samostan San Pedro) 14 San Juan de la Pena

    - Crkva posveena 1094. Klaustar iz 12. st.15 Torres del Ro (Santo Sepulcro)

    - Konac 12. st. Komplicirano rebrasto svoenje kupole vjerojatno je plod islamskih utjecaja.

    16 Cervatos (Colegiata de San Pedro y San Pablo) 17 Soria (Santo Domingo)

    - Kraj. 12. / poetak 13. st.18 Avila (San Vicente)

    - Poetak graenja koncem 11. st., znatniji radovi od kraja 12. do kraja 13. st. Trobrodna bazilika s galerijama.

    19 Segovia (San Millan) - 13. stoljee.

    20 Segovia (San Martin)- 13. stoljee.

    21 Segovia (San Juan de los Caballeros)- Rano 12. stoljee.

    22 Segovia (San Lorenzo)23 Segovia (San Andrs)24 Segovia (San Esteban)

    - Romanika graevina sa zvonikom iz 13. st.25 Segovia (Iglesia de la Vera-Cruz)

    - Templarska dvanaestokutna centralna graevina iz 1208. Iskazuje odlike prelazne faze iz romanike u gotiku.

    26 Len (Colegiata di San Isidoro)- Trobrodna bazilika s transeptom, sagraena tijekom 11. i 12. st., posveena 1149. U njoj su grobnice kraljeva Lena i Kastilje (1054-1067.).

    27 Salamanca (Stara katedrala / Catedral Vieja ) - Zapoeta 1152., dovrena poetkom 13. st. Trobrodna bazilika s korom, tri apside, portikom i jako istaknutim transeptom. Osmerokutni toranj-lanternu ("cimborio"), oslonjenu na pandative, okruuju etiri tornjia. Od tri graditelja

    24

  • najznaajniji je drugi (Petrus Petriz). Klaustar je s konca 12. st. Na graevini se oituju bizantski, islamski i zapadni (normanski) utjecaji.

    28 Zamora (katedrala) - 1151-74. Pokazuje odreenu srodnost s normanskim graevinama na Siciliji. Trobrodna dvoranska crkva s kolonadom stupova s iljastim arkadama. Ima masivan etverokutni zvonik, a iznad kriita rebrastu kupolu-lanternu oslonjenu na pandantive, flankiranu s etiri tornjia.

    29 Toro (Colegiata de Santa Maria la Mayor) - 1160-1240. Ima kupolu nad kriitem.

    30 Sahagun (San Lorenzo) - Crkva od opeke iz 1123. s oblom apsidom i slijepim arkadama izvedenim od opeke po uzoru na arkade od kamena.

    Profana arhitektura31 Loarra (katel)

    - 11/12. st. Utvreni samostan.32 Estella (Palacio real - palaa navarskih kraljeva)

    - Oko 1200.33 Compostela (nadbiskupska palaa)

    - Zapoeta 1120., dovrena 1266. Prizemlje presvoeno krinim svodovima odvojenim pojasnicama, a kat irokim krino-rebrastim svodovima.

    34 Lerida (vijenica) - Prva polovina 13. stoljea.

    35 Avila (zidine) - Pojas srednjovjekovnih zidina zapoet 1090. dug je tri kilometra, ima 86 kula i 9 utvrenih vrata, a u njega je ugraena i apsida Katedrale.

    PORTUGAL- Tek u 12. st. javlja se na sjeveru zemlje centar graevne djelatnosti vezane uz dolazak klinijevskih redovnika iz Francuske. Kod veine se znaajnih graevina proimaju odlike kasne romanike i rane gotike. Manje trobrodne ili jednobrodne crkve (Rates, Pao de Sousa, Pombeiro, Travanca) mahom su pokrivene drvenim stropom.36 Coimbra (Stara katedrala / S Velha)

    - 1170. (majstori Bernard i Robert). Trobrodna dvoranska crkva s poluvaljkasto nadsvoenim glavnim brodom, s pojasnicama koje preko polustupova prenose teinu na pilone empora i arkada glavnog broda. Nad kriitem transepta i glavnog broda nalazi se toranj-lanterna. Pokazuje dosta slinosti s crkvom Sainte-Foy u Conquesu.

    37 Evora (katedrala)- 12/13. st. U osnovnoj dispoziciji trobrodna romanika graevina, koja u detaljima pokazuje prihvaanje gotikih elemenata.

    38 Tomar (templarska crkva) - Prvobitna kapela je centralna graevina oktogonalnog tlocrta, oko kojeg tee neto nii prstenasti brod (esnaesterostrani deambulatorij), omeen zidom bez otvora. Toj je graevini poetkom 14. st. dodan uzduni brod.

    39 Bragana (Domus Municipalis)- 12/13. st.

    POLJSKA40 Krakov (Sv. Adrzej)

    - Zapoeta na prijelazu iz 11. u 12. st. Unutranjost je u potpunosti barokizirana.

    25

  • 41 Czerwinsk (opatijska crkva)- Zapoeta 1117.

    42 Koscielec (upna crkva)- Poetak 13. st.

    43 Plock (katedrala)- Posveena 1144.

    44 Mogilno (benediktinska opatija)- 12. st.

    EKA45 Prag (rotunde s polukrunom apsidom - Sv. Kri, Sv. Longin i Sv. Martin)46 Prag (Sv. Juraj na Hradanima)

    - Trobrodna bazilika s kriptom i tri apside (sruene prilikom pregradnje u 17. st.), galerijama, te ravnim stropom.

    47 p (crkva Sv. Jurja)- Posveena 1126. Rotunda s polukrunom apsidom i okroglim zvonikom.

    SLOVAKA48 Rotunde (Skalica, Dechtice)49 Manje crkvice (Bansk, tiavnica)50 Samostanske crkve (Diakovce, Rimavske Jnovce)51 upne crkve (Bansk Bystrica, Krupina)52 Kapitulske i opatijske crkve (Spi, Bzovik, Hronsky, Benadik)

    MAARSKA53 P cs - Peuh (katedrala)

    - Zapoeta u lombardskoj varijanti romanike u 11. st. Trobrodna bazilika s tri apside i etiri kule. Ispod kora je peterobrodna kripta. Nakon to je 1308. stradala u poaru, obnovljena je 1335. s gotikim elementima. Restaurirana 1804.

    54 Ostrogon55 Jk (benediktinska opatija)

    - Utemeljena u 13. st., spaljena za vrijeme turskog vladanja, obnovljena u 18. st. Crkva ima dva zvonika i bogato skulptorski ukraen portal. Posveena 1256.

    SLOVENIJA56 Stina (cistercitska crkva)

    - Posveena 1156. Trobrodna bazilika sa stupovima i ravnim stropom. Pregraivana u doba gotike i baroka. Graditelj Mihael doao je iz Francuske.

    57 Kostanjevica na Krki- Oko 1250. Trobrodna osnova s transeptom i petodijelnim ravno zavrenim korom. U konstrukcijama se manifestiraju izrazito gotiki elementi.

    58 Kamnik (Mali grad - kapela) - 12. st.

    CRNA GORA59 Kotor (katedrala Sv. Tripuna)

    - Sagraena sredinom 12. stoljea na mjestu starije graevine. Znatno obnovljena nakon potresa 1667.

    60 Kotor (crkva Sv. Luke)- 1195. Jednobrodna graevina s kupolom.

    26

  • SRBIJA61 Manastir Studenica

    - Bogorodiina crkva (1183-96) najizrazitiji je primjer "Rake kole", u kojoj se spajaju bizantski arhitektonski uzusi sa zapadnjakim romanikim oblicima.

    62 Manastir Deani- Crkva Uznesenja Kristova kasna je graevina "Rake kole". Sagradio ju je od 1327. do 1335. majstor Vita iz Kotora. U osnovi trobrodni pseudobazilikalni plan s transeptom i kupolom. Presvoena krino-rebrastim svodovima.

    27

  • F: ARHITEKTURA U HRVATSKOJ

    - Tijekom 11. st. benediktinci vraaju tip bazilike, koji je u predromanici bio sasvim zanemaren. Glavni impuls na podruje istonog Jadrana dolazi iz Italije (Aquileia, Venecija, Pomposa). Karakteristian je izlazak skulptorske dekoracije na proelje crkve, te uspostava tzv. "dubokog kora", vezana uz liturgijske promjene (prijelaz s procesionalne na stacionarnu liturgiju).

    - Najbolje ouvani primjer ranih romanikih trobrodnih troapsidalnih benediktinskih bazilika predstavlja crkva Sv. Petra u Drazi na Rabu. Sline su i crkve Sv. Martina u Lovreu u Istri, Sv. Mihovila na Krku, Sv. Marije u Zadru, te Sv. Tome u Biogradu.

    - Na podruju Dalmacije mogue je govoriti o trima podrujima u kojima se oituju odreene stilske srodnosti u spomenicima: Sjeverna Dalmacija (od Krka do Zadra), Srednja Dalmacija (Trogir i Split) i Juno Primorje (Dubrovnik).

    - Spomenici monumentalne zrele romanike arhitekture najizrazitije su koncentrirani u dalmatinskim gradovima (Zadar, Trogir, Split), dok su u njihovoj okolici sauvane brojne manje graevine (najbrojnije na zadarskom podruju), najee pravokutni prostori s polukrunim apsidama, presvoeni poluvaljkastim svodom ponekad ojaanim s jednom ili vie pojasnica. Kao poseban tip javljaju se crkvice s masivnim kvadratnim zvonikom vezanim uz proelje (este na podruju Istre, te zadarskog zalea).

    - Graevine na podruju Sjeverne Hrvatske i Slavonije mahom su stradale prigodom prodora Tatara 1242. godine i kasnije u doba Turaka, te su uglavnom tek fragmentarno sauvane.

    - Ostaci stambene arhitekture sauvani su u primorskim gradovima (Pore, Zadar, Trogir, Split). Uglavnom su u pitanju katnice pravokutnih osnova, glatkih ploha zidanih uslojenim tesanicima, te razvedenih lunim otvorima (portali, bifore, monofore) s okvirima od klesanaca.

    - Fortifikacijska arhitektura sasvim je oskudno sauvana (dijelovi zadarskih bedema).

    Dalmacija01 Sv. Petar u Drazi na Rabu

    - Graevina iz 11. st. Sauvala se u izvornom obliku uz neznatne nadogradnje. Jednostavna trobrodna, troapsidalna bazilika s glatkim zidnim plohama (tek pod strehom nalaze se male nazubljene konzolice). Brodove dijeli pet pari kamenih stupova s originalnim kapitelima iz 11. st., koji predstavljaju modifikaciju korintskog kapitela i meusobno su razliiti (postavljeni u parovima). Portal vjerojatno potjee iz 12. st.- Porueni zvonik (poznat po staroj fotografiji) imao je sasvim glatke plohe i mali broj otvora.

    02 Sv. Andrija u Rabu- Trobrodna troapsidalna bazilika, znatno pregraena u doba renesanse i baroka. Nedavno su pod tukaturom otkriveni originalni stupovi iz 11. st.- Zvonik ranoromanikog tipa, zatvoren sve do vrha, gdje su postavljene trifore.

    03 Sv. Ivan Krstitelj u Rabu

    28

  • - Tijekom 11. st. pregraena je ranokranska bazilika na nain da je unutar iroke apside ranokranske crkve konstruiran deambulatorij (jedini poznati primjer na istonoj obali Jadrana). Kapiteli stupova imaju odlike sline drugim rapskim iz 11. st.

    04 Katedrala Sv. Marije u Rabu - Izgraena na ranokranskoj osnovi (bazilika ravenatskog tipa s jednom izvana poligonalnom apsidom) i kasnije pregraivana. Imala je graevnu fazu 11. st. kojoj pripadaju stupovi s karakteristinim kapitelima. Donji dio proelja, graen u drugoj polovini 12. st., ukraen je plitkim slijepim lukovima od fino klesanog kamena u naizmjeninim redovima ruiaste rapske bree i bijelog vapnenca. Tragovi portala ukazuju da je bio istog oblika

    kao i onaj na Sv. Krevanu u Zadru.- Zvonik iz 13. st. neto vei od zvonika Sv. Marije u Zadru. Sauvan u originalnom obliku. Predstavlja tip "lombardskog" zvonika koji se rastvara prema vrhu.

    05 Sv. Marija u Ninu- 11. st. Bazilika ravenatskog tipa s jednom apsidom, izvana poligonalnom, a iznutra polukrunom, kojoj su naknadno dodane polukrune apside na zavrecima bonih brodova. Sauvana tek u arheolokim ostacima.

    06 Sv. Marija u Zadru - Izvorna romanika crkva iz 11. st., koja je kasnije znatno pregraena, pokazuje izrazite slinosti s grupom crkava kojima na elu stoji Sv. Petar u Drazi.- Sa sjeveroistone strane sagraeni su zvonik i dvorana kapitula (izmeu 1105. i 1111.). Na njima se romanika oituje u punoj zrelosti (skladni odnosi ploha i volumena, fino klesani kubini kapiteli, friz palmeta, pojasnice, krino-rebrasti svod), te predstavljaju prvi spomenik zrele romanike u Hrvatskoj. Gornji katovi zvonika restaurirani su u 15. st.

    07 Zvonik Sv. Teodora (Gospe od Zvonika) u Splitu - 11. st.

    08 Benediktinska bazlika na Lokrumu - Ruevine trobrodne troapsidalne bazilike, vjerojatno iz 11. st.

    09 Sv. Krevan u Zadru - Posveena 1175. Trobrodna, troapsidalna bazilika duga bez apsida 30, a iroka 18 m. Portal ima strmi zabat i unutar njega srpaste lukove koji uokviruju lunetu. Uz dovratnike su izvorno stajala dva stupa i podravala zabat. Proelje je ralanjeno slijepim arkadama na stupiima. Ploha jugozapadnog zida ralanjena je nizom od dvanaest slijepih arkada koji se naslanjaju na tordirane polustupovie. Na glavnoj apsidi se ispod strehe nalazi otvorena galerija, a na bonima niz malih arkadica. Unutranjost ralanjuju arkade od po etiri stupa s korintskim kapitelima i dva pilona sa svake strane.

    10 Katedrala Sv. Stoije u Zadru - Trobrodna bazilika sagraena u 12. i 13. st. (dvije graevne faze) na ranokranskoj osnovi. Naos je irok 20, a dug 34 m. Na tu se osnovu nadovezuje prostrana polukruna apsida istaknuta u prostoru. Dvije bone apsaide su upisane u zidnu masu. Podijeljena je kolonadama u tri broda. Nad srednjim je otvorena krovna konstrukcija, a nad bonima galerije rastvorene heksaforama. Prezbiterij je uzdignut i pod njim se nalazi kripta. Proelje je ralanjeno nizovima stupova, lukova i slijepih arkada, te sa tri portala ukraena skulpturama. Sjeveroistona fasada ralanjena je nizom galerija.

    11 Sv. Nikola kod Nina

    29

  • - 12. st. Po trolisnoj (trikonhalnoj) koncepciji vezana uz tradicije starije arhitekture. Umjesto kupole, u sreditu ima krino-rebrasti svod, kojeg

    se pojasevi produuju do poda, prekinuti tek u kapitelnoj zoni profiliranim impostom. Portal je karakteristinih romanikih odlika.

    12 Sv. Krevan na Krku - Gotovo identina Crkvi Sv. Nikole kod Nina, samo neto rustinije obrade, posebice portala.

    13 Katedrala Sv. Marije i Sv. Kvirin u Krku- Katedrala je sagraena u 12. st. na ranokranskoj osnovi, a pregraena u doba gotike.- Crkva Sv. Kvirina dvokatna je graevina povezana velikim lunim otvorom (danas zazidanim) s katedralom. Tipski pripada skupini palatinskih kapela. Sagraena je koncem 12. st. za biskupa Ivana. Pretpostavlja se da je prvotno bila zapadna galerija krkih knezova, da bi kasnije predstavljala portik katedrale s razliitim funkcijama. Izgleda da je centralni travej izvorno bio otvoren, te omoguavao komunikaciju meu katovima, a naknadno (koncem 13. st.) dobio krino-rebrasti svod.

    14 Sv. Ambroz u Ninu - 13. st. (pregraena u 14. st.).

    15 Sv. Mihovil u Rogovu 16 Sv. Kuzma i Damjan na okovcu 17 Sv. Vid na Pagu 18 Sv. Ivan u Preku

    - 11. st. Kvadratna apsida je plod kasnije pregradnje.19 Sv. Martin u Diklu

    - 12. st. Pravokutni prostor presvoen s tri krina svoda odijeljena pojasnicama. Polukruna apsida. Lezene s vijencem slijepih arkadica i konzola ralanjuju izvana uzdune zidove.

    20 Sv. Petar u Kuli Atlagia- Konac 11. st.

    21 Sv. Vid u Dobrinju na Krku- Na proelju ima vitak zvonik ukraen s tri strane plitkim slijepim dvojnim lukom.

    22 Sv. Ivan u Banjevcima - 12/13. st. Pravokutni naos s poluvaljkastim svodom ojaanim s dvije pojasnice. Polukruna apsida. Masivan zvonik zauzima itavu irinu proelja. Izvana zidovi pojaani kontraforima koji ne odgovaraju rasporedu unutranjih elemenata.

    23 Sv. Bartul u Petranima - 12/13. st. Pravokutni naos presvoen poluvaljkastim svodom s polukrunom apsidom. Cijelu irinu proelja zauzima masivni zvonik.

    24 Zvonik upne crkve u Ninu - Rustino graen. Vjerojatno neto kasniji od zvonika Sv. Marije u Zadru (13. st.). Ima etiri kata, od kojih tri gornja imaju bifore (one na etvrtom katu uokvirene su srpastim lukovima).

    25 Katedrala Sv. Lovre u Trogiru - Gradnja zapoeta 1213. Trobrodna troapsidalna bazilika bez galerija. Krino-rebrasti svodovi dodani u 14. i 15. st. (izvorno su bili predvieni samo svodovi nad bonim brodovima). Portik konstruktivno vezan s crkvom (zamiljen u doba gradnje). Bilo je predvieno da ga flankiraju dva zvonika, no sagraen je samo jedan (u gotikim i renesansnim oblicima). Portal bogato kraen skulpturom (majstor Radovan).

    30

  • 26 Sv. Ivan u Trogiru- Prva polovina 13. st. U malom ponavlja odlike katedrale, a etvrtastim svetitem nagovjeta oblik ranogotikih redovnikih crkava. U luneti portala "Agnus Dei".

    27 Zvonik katedrale u Splitu - Sauvan u kopiji iz 19. st. U usporedbi sa rapskim zvonicima pokazuje vee bogatstvo arhitektonske dekoracije i ralanjenosti ploha. Zapoet sredinom 13. st., no gradnja se produila duboko u 14. st. Bogato skulptorski ukraen.

    28 Sv. Marija na Mljetu - Jednobrodna crkvica s kupolom skrivenom u etvrtastom tamburu.

    29 Stara katedrala u Dubrovniku- Poznata tek po arheolokim ostacima. Trobrodna bazilika s jednom apsidom, galerijama i kupolom. Na vanjskim je plohama imala dekorativnu galeriju i istaknute lezene.

    30 Klaustar franjevakog samostana u Dubrovniku - Djelo majstora Mihe Brajkova nastalo nakon 1317.

    31 Romanika palaa u Trogiru - 12/13. st.

    Istra32 Sv. Martin u Lovreu u Istri 33 Sv. Sofija u Dvigradu

    - 11. st.34 Sv. Mihovil nad Limskim kanalom 35 Sv. Ilija u Balama

    - 12. st. Pravokutna graevina s etvrtastom apsidom (nadsvoenom nad trompama) utopljenom u zidnu masu.- Vitak i proporcionalan etvrtasti zvonik otvoren je u podnoju polukrunim lukom koji otvara ulaz u crkvu. Zavrava romanikim biforama, a zidne plohe ukraene su izvana plitkim udubinama (niama) koje u gornjem dijelu imaju par slijepih arkadica.

    36 Sv. Juraj u Zavrju- Pravokutna graevina s upisanim apsidama (glavna elipsoidnog tlocrta, a bone polukrunog). Nad desnom bonom apsidom uzdie se zvonik, na zavretku otvoren monoforama sa sve etiri strane.

    37 Mala Gospa kraj Bala38 Sv. Vincent u Svetvientu 39 Sv. Foka kod Peroja40 Sv. Rok u Rou41 Sv. Jelizej u Draguu42 Sv. Juraj Stari u Plominu

    Sjeverna Hrvatska43 Sv. Juraj u Belcu

    - Romanika graevina, pregraena u gotikim oblicima.44 Sv. Vid u Dravogradu

    - Zvonik iz 12. st.45 Majka Boja u Bapskoj

    - Romanika graevina graena opekom, pregraena u doba gotike.46 Sv. Martin kod Lovia

    - Pravokutna graevina s polukrunom apsidom.

    31

  • G: SKULPTURA U FRANCUSKOJ

    - Kiparstvo romanike vee se u Francuskoj uz tradicije galsko-rimskih skulptura (sarkofazi), brojnog bizantskog importa sitne plastike u bjelokosti, te ostvarenja ranosrednjovjekovne minijature.

    - Kao najraniji radovi istiu se nadvratnik Crkve Saint-Genis-des-Fontaines (datiran 1019-20.), s plitkim reljefom koji prikazuje Krista i apostole, zatim kapiteli s grubo rezanim likovima u kripti crkve Saint-Bnigne u Dijonu (1001-1018.), te Saint-Germain-des-Prs u Parizu (990-1014.).

    - Od 1080. godine, s drugom fazom romanike umjetnosti, preuzela je dekorativna plastika (skulptura u kamenu) odluujuu ulogu unutar likovne umjetnosti. Zadaci dekorativne reljefne skulpture bili su usko ogranieni: ukras portala (ponekad i fasada), skulptorski ukras stupova (kapiteli), te poneki reljef na oltarima, krsnim zdencima i grobovima.

    - Kasna faza romanike skulpture u Francuskoj vremenski se (ali ne i teritorijalno) poklapa s razvojem rane gotike skulpture.

    - Postanak, stil i sadraj monumentalne romanike skulpture u Francuskoj vezan je uz benediktinske samostane. Na katedralama je pojava monumentalne skulpture u romaniko doba jo rijetka (obrnuto od Italije gdje je katedrala, kao izraz gradske kulture, mjesto koncentracije skulpture). Samonstan Cluny odigrao je za romaniku skulpturu onu ulogu koju su za ranosrednjovjekovnu minijaturu odigrali irsko-kotski redovnici.

    - Podruje rasprostiranja figuralnog kapitela uglavnom se podudara s podrujem na kojem je nastajala monumentalna skulptura. Romaniki figuralni kapitel u biti predstavlja vrhunac arhitektonskog ukrasa u europskoj umjetnosti.

    - Bit romanike skulpture je "reljef sa odreenim sadrajem", pri emu je realnost odnosa gotovo zanemarena. Radnje se u puno veoj mjeri podrazumjevaju negoli stvarno prikazuju.

    - Skulptura je mahom bila bojana (i pozlaena). Bojani je sloj sve pokrivao, a boje su bile ive (crvena, plava, zelena, oker, siva, crvenosmea). Oi skulptura su ponegdje (Autun) bile ispunjene staklenom masom.

    - Romanika je skulptura monumentalna, sveana i strana. Stoga, uz dominaciju Krista suca ostaje malo prostora za prizore Kristove muke ili razvoj emocionalnije marijanske ikonografije (barem ne u dimenziji monumentalnog).

    - Izrazita je sposobnost ornamentalnog preoblikovanja stvari. Nijedna biljka ni ivotina, pa ni ljudska figura, nije sigurna u svoj identitet (mijeanje figuralike i ornamentike je sveprisutno), a raspon tog ornamentalno-predmetnog svijeta see od zloudno-demonskog do groteskno-smijenog.

    - I kvantitativno i smjetajem, prisutnost demonskog svijeta u romanikoj skulpturi jedinstvena je unutar kompleksa kranske umjetnosti. Dimenzija demonskog esto je vezana uz prikaze ivotinja (lav, zmaj, zmija) i hibridna bia. Za romaniku je

    32

  • gotovo nemogue tretiranje ivotinje kao prirodnog bia, to dovodi do jednakog tretmana fantastinih bia (jednorog, grifon, zmaj, feniks) i pravih ivotinja.

    - Najizrazitije su kole Languedoca, Burgundije i Provanse.

    - Skulptori: Gislebertus (Autun), Girauldus (Bourges), Bernardus Gelduinus (Toulouse), Gilabertus (Toulouse), Godfridus (Chauvigny), Brunus (Saint-Gilles-du-Gard).

    Rana romanika01 Saint-Genis-des-Fontaines

    - Datiran 1019-20.- Plitki reljef koji prikazuje Krista i apostole.

    02 Dijon (Saint-Bnigne)- 1001-1018.- Kapiteli s grubo rezanim likovima u prizemlju nekadanje rotunde.

    03 Saint-Germain-des-Prs u Parizu- 990-1014.

    04 Saint-Denis- Bronana vrata.

    Languedoc05 Toulouse (Saint-Sernin)

    - Ishodite kole u Languedocu.- Glavni oltar bogato je ukraen figurama (posveen 1096.), a natpis koji ga uokviruje otkriva ime majstora: BERNARDUS GELDUINUS. Stilski vezane s glavnim oltarom su mramorne ploe na unutranjem zidu deambulatorija (izvorno ukras portala ?) s prikazom Krista u mandorli okruenoj simbolima evanelista.- Juni portal (dovren prije 1118.) ima u luneti prikaz Uzaaa s likovima est anela i dvanaest apostola, te dva proroka. S ovog portala vjerojatno potjee reljef s legendom o dvjema enama koje su rodile ivotinje (ovna i lava), sada u Augustinskom muzeju u Toulouseu.

    06 Toulouse (Siant-Etienne)- Likovi apostola Tome i Andrije koji su resili portal klaustra uz crkvu. U njihovu podnoju navodno je bilo uklesano ime majstora (po svjedoanstvima iz 19. st.): GILABERTUS ME FECIT.

    07 Moissac (opatijska crkva Sv. Petra)- Juni portal (zapoet oko 1110.) ima prikaz Stranog suda po viziji Sv. Ivana (Krist okruen simbolima evanelista, dvojicom anela i 24 starca iz Apokalipse). Nadvratnik, ukraen rozetama, nadahnut je galsko-rimskim oblicima.- Klaustar (dovren prije 1115.) ima stupove i kapitele ukraene reljefima.

    08 Beaulieu (nekadanja opatijska crkva Sv. Petra)- 1130-40.- Po prvi put u luneti je prikazan Strani sud po Sv. Mateju (Krist rairenih ruku sjedi na prijestolju, okruen anelima koji sviraju u trube, i, pokzujui svoje rane i orua muke, predsjedava uskrsenju mrtvih razdvajajui kao pastir ovce od jaraca.

    09 Carennac (nekadanja priorska crkva Sv. Petra)- U luneti prikaz Maiestas Domini sa dvanaest apostola (oko 1150.).

    10 Cahors (katedrala Saint-tienne)

    33

  • - U luneti sjevernog portala prikaz Uzaaa Kristova; Kamenovanje Sv. Stjepana, apostoli, Marija i aneli (oko 1140.).

    11 Souillac (nekadanja opatijska crkva Sv. Marije)- Od portala postoje tek ostaci na unutranjoj strani baroknog proelja (1120-35.).- Najizrazitiji je stup portala (trimo) s bestijarijem.

    12 Saint-Paul-les-Dax- Reljefi na vanjskoj strani apside (oko 1120.).

    Zapadna Francuska13 La-Lande-de-Fronsac (crkva Sv. Petra)

    - U luneti junog portala Ivanova vizija iz Apokalipse (prva treina 12. st.).14 Angoulme (katedrala Sv. Petra)

    - U prizemlju proelja pet reljefno ukraenih luneta: nad portalom i slijepim arkadama sa strana (oko 1115.).- Srednja arkada gornjeg kata proelja ukraena scenom Uzaaa Kristova prikazanog kao Maiestas Domini (oko 1136.).

    15 Aulnay (zborna crkva Sv. Petra)- Na glavnom portalu etiri arhivolta sa stepenastim uvlaenjem u masu zida ukraena scenama (od vanjskog prema unutarnjem): fantastine ivotinje i ljudi, Starci Apokalipse, ljudske figure s knjigama i posudama, ivotinjski likovi unutar ornamentalnih vitica (nakon 1130.).- U luneti slijepe arkade lijevo od glavnog portala scena Raspea Petrova (nakon 1130.).- U transeptu figuralni kapiteli (Kain i Abel, Samson i Dalila).

    16 Civray (Saint-Nicolas)- U luneti zapadnog portala Krist u mandorli (Maiestas Domini) izmeu simbola evanelista. Iznad lunete etiri arhivolta s raznim scenama (druga polovina 12. st.).

    17 Poitiers (Notre-Dame-la-Grande)- Proelje gotovo potpuno prekriveno skulptorskim ukrasom s brojnim likovima i prizorima: Navjetenje, Jiajevo stablo, Roenje, apostoli ... (oko sredine 12. st.).

    18 Chauvigny (nekadanja zborna crkva Sv. Petra)- Bogato skulptorski dekorirani kapiteli deambulatorija: Vaganje dua,

    Navjetenje, Javljanje pastirima, Poklonstvo mudraca (s potpisom majstora: GODFRIDVS ME FECIT). Druga pol. 12. st.).

    Auvergne19 Conques (Sainte-Foy)

    - Druga etvrtina 12. st.- Na luneti glavnog portala u sreditu Krist u mandorli koju dre aneli

    kao sudac Stranog suda. Iznad njega dva anela pridravaju kri kojem su nad krakovima simboli Sunca i Mjeseca, a dva anela puu u trube. Lijevo od Krista etiri anela, a pokraj njih vrag i prokletnici. Desno od Krista blaeni. U donjem redu u sredini mjerenje dua, a sa strana blaeni pod arkadama rajskog grada i prokletnici u paklu. Sve popraeno natpisima u trakama (O PECCATORES TRANSMVTETIS NISI MORES / IVDICIVM DVRVM VOBIS SCITOTE FVTVRVM ...).

    20 Clermont-Ferrand (Notre-Dame-du-Port)- Kapiteli deambulatorija bogato skulptorski dekorirani (oko sredine 12. st.).

    21 Issoire (nekadanja opatijska crkva Sv. Austremonija)

    34

  • - Ukraeni kapiteli deambulatorija: Posljednja veera (druga polovina 12. st.).22 Orcival

    - Bogorodica s Djetetom (polikromirano i pozlaeno drvo, 12. st.).23 Auvergne (nepoznato nalazite)

    - Bogorodica s djetetom (drvo, druga polovina 12. st.).

    Burgundija24 Cluny (Sv. Petar)

    - Na unitenom portalu bio je u luneti prikaz "Maiestas Domini" (prauzor za ostale graevine).- Sauvalo se osam kapitela iz kora posveenog 1095. Imaju oblik korintskog kapitela, a na samom tijelu kapitela, ukraenom akantusovim liem, umetnuti su likovi u okvir koji ima oblik mandorle. Dva najpoznatija prikazuju na svoje etiri strane osam glasova gregorijanskog pjevanja, u obliku sviraa i sviraica. Na ostalima su prikazane alegorije godinjih doba, vrlina, umjea, raj sa etiri rijeke, zemljoradniki poslovi ...

    25 V zelay (Sainte-Madelaine) - Portal izraen 1120-32.- U luneti prikaz Duhova i Poslanja apostola.- Na arhitravu narodi i pogansko rtvovanje ivotinja.- U radijalnim poljima oko lunete narodi kojima treba propovjedati

    kransku vjeru.- Na arhivoltima horoskopski znakovi i mjeseni radovi.- Na centralnom stupu (trimo - franc. trumeau) Ivan Krstitelj i dva apostola.- Na dovratnicima apostoli.- U luneti desnog bonog portala Poklonstvo mudraca, Navjetenje, Susret Marije i Elizabete, Roenje (1125-30.).- Polukapiteli na pilonima bogato skulptorski ukraeni (1125-40.).

    26 Autun (Saint-Lazare)- Crkva posveena 1132.- Na luneti glavnog portala kompozicija Stranog suda s Kristom na prijestolju u mandorli. S njegove desne (za promatraa lijeve) strane aneli zatitnici vode due prema Nebeskom Jeruzalemu ija vrata otvara Sv. Petar. S lijeve strane aneli i vragovi mjere due. U dnu prikaza Krista u slavi, potpisao se umjetnik: GISLEBERTUS HOC FECIT.- Na arhitravu scene uskrslih, blaenih i prokletih.- Na arhivoltima su prikazi godinjih doba, mjesenih radova i znakova horoskopa.- Na kapitelima pilastara u unutranjosti skulptorski je sadaj morao biti prilagoen trapezoidnoj formi, pri emu je Gislebertus pokazao izuzetnu vjetinu u kreiranju kompozicija (Noli me tangere, Pad imuna Vraa, Samoubojstvo Judino, Trojica mudraca koje budi aneo, Bijeg u Egipat).- Sa arhitrava nekadanjeg portala na sjevernom kraku transepta potjee prikaz Eve u zemaljskom raju (sada u muzeju Rolin u Autunu). U pitanju je vjerojatno Gislebertusov zreliji rad kod kojeg je bogatstvo linearno iljebljenih povrina zamijenjeno punim i snanim oblicima.

    27 Saulieau (Sainte-Andoche)- Crkva posveena 1119.- Neki su reljefi skoro identini onima u Autunu (Bijeg u Egipat, Noli me tangere ...), ali im nedostaje finoa Gislebertusova rada.

    28 Charlieu (Sv. Fortunat)- Crkva posveena 1094. Luneta s prikazom Krista u slavi.

    35

  • - Luneta nad prozorom na sjevernoj strani narteksa sadri prikaz Posljednje veere.

    Sredinja Francuska29 Bourges (nekadanja zborna crkva Sv. Ursina)

    - Luneta portala: gornji dio - antike basne, srednji dio - prizori iz lova, donji dio - mjeseni radovi. Potpis majstora: GIRAVLDVS FECIT ISTAS PORTAS.

    30 Plampied (zborna crkva Sv. Martina)- Polukapitel u naosu: Iskuenje Kristovo, Krist na prijestolju, Dva demona (druga polovina 12. st.).

    Pirineji31 Oloron (nekadanja katedrala Sv. Marije)

    - Bogato ukraen zapadni portal: u velikom polju lunete Skidanje s kria, na vanjskom arhivoltu 24 Starca iz Apokalipse, na unutranjem arhivoltu razni poslovi (pravljenje bave), stup trimoa nose dva telamona (druga treina 12. st.).

    Provansa32 Saint-Gilles-du-Gard (nekadanja opatijska crkva Sv. Egidija)

    - Druga etvrtina 12. st.- Sa strana glavnog portala likovi apostola (Petar, Ivan, Pavao, Jakov) iznad lavova. Na zidovima izmeu portala jo po etiri apostola. Potpis skulptora: BRVNVS.- Na frizu iznad apostola prizori iz evanelja.- U luneti glavnog portala Krist u mandorli meu simbolima evanelista.

    33 Vienne (nekadanja opatijska crkva Sv. Petra)- Sv. Petar (sredina 12. st.).

    34 Arles (Saint-Trophime)- Skulpture u klaustru na pilonima kutova trijema: S. Trophime, Sv. Petar, Sv. Ivan, Krist koji pokazuje rane i Sv. Toma ... (oko sredine 12. st.).- U luneti glavnog portala Krist u mandorli izmeu simbola evanelista, na unutranjoj strani luka aneli, na arhitravu dvanaest apostola, na frizu biblijski prizori, u donjem redu apostoli, sveci i prizori iz evanelja (posljednja treina 12. st.).

    36

  • H: SKULPTURA U ITALIJI

    - U Italiji, romanika skulptura isprva je pod snanim utjecajem ranokranske i bizantske umjetnosti, da bi kasnije, pod utjecajem francuske skulpture, nastala i izrazitije monumentalna djela. U odnosu na Francusku, uoljiv je bogatiji skulptorski ukras unutranjosti (propovjedaonice, oltarne ograde, krsni zdenci ...), a znatno skromniji na portalima (najee rascjepkan u odijeljene scene).

    - U Lombardiji, iz koje putuju graditelji i klesari (tzv. maestri comacini) u ostale krajeve, prva je znaajna umjetnika linost majstor Wiligelmo (Guglielmo), koji 1099. ukrauje proelje katedrale u Modeni (4 velika reljefa s motivima iz Geneze).

    - Kipar Nicolao ukrasio je portale katedrale u Ferrari (1135.) i crkve San Zeno u Veroni (zajedno s nekim Gullielmom).

    - Najznaajnije djelo, sintezu lombardijske romanike plastike, ostvario je Benedetto Antelami (oko 1150. - oko 1230.), koji je radio i kao graditelj. Prvo njegovo poznato djelo je reljef Skidanje s kria (1178.) u transeptu katedrale u Parmi. Kasnije je sagradio i ukrasio skulpturama krstionicu katedrale u Parmi (1196-1211.) i radio na proelju katedrala u Borgo San Donnino (danas Fidenza u Emiliji), te u Vercelliju (San Andrea i katedrala San Eusebio). Njegov opus pokazuje srodnosti s junofrancuskom skulpturom.

    - Antelamijevim suradnicima i uenicima pripisuju se prikazi mjeseci u muzeju katedrale u Ferrari (prvobitno na junom portalu) i reljef s konjikim likom Oldrada da Tresseno (1233., Milano, Palazzo della Ragione).

    - Ostala Italija zaostaje za Lombardijom.- u Toskani se najznaajnija djela nalaze u Pisi, Lucci i Firenci.- Majstor Guglielmo izradio je veliku propovjedaonicu Katedrale u Pisi (1159-62.).- Dekorateri arhitrava: Gruamonte (San Andrea u Pistoji, 1166.; San Giovanni Fuorcivitatis

    u Pistoji, oko 1170.), Biduino (San Salvatore u Lucci, nakon 1180.; San Cassino u Settimu kod Pise), Giudetto da Como (katedrala u Lucci)

    - U junoj Italiji (Apulija, Kalabrija) nastaju brojne romanike propovjedaonice (Canosa, Acetto, Ravello, Salerno, Bitonto), biskupske katedre (Canosa, Bari), te karakteristino dekorirani okviri prozora.

    - Bronane vratnice: San Zeno u Veroni (11. i 12. st.), Trani (oko 1175., Barisanus da Trani), Ravello (1179., Barisanus da Trani), katedrala u Pisi (oko 1180., Bonanus da Pisa), Monreale (1186., Bonanus da Pisa), Katedrala u Beneventu (po. 13. st.). Skulptura u bronci uglavnom je inspirirana bizantskim radovima u bjelokosti.

    37

  • Sjeverna Italija (Lombardia, Veneto, Liguria, Emilia)01 Milano (San Ambroggio)

    - Propovjedaonica konstruirana u 13. st. iznad kasnoantikog sarkofaga od dijelova iz raznih epoha. Kapiteli s likovima ivotinja (1080-90.).

    02 Lodi (katedrala San Bassiano) - Figure Adama i Eve na dovratnicima glavnog portala. Polovica prirodne veliine (1158-63.). Skulpture burgundske inspiracije.

    03 Pavia (San Michele) - Figurativni ukras prekriva proelje (oko 1180.). Maestri comacini.

    04 Isola di San Giulio, Lago Orta (San Giulio) - Skulptorski ukraena propovjedaonica (11. st.).

    05 Cremona (katedrala)- Scene iz Geneze i etiri proroka (1107-1117.).

    06 Ferrara (katedrala San Giorgio)- Portali. Majstor Nicolaus (1135-38.).

    07 Ferrara (Museo Diocesano) - Prikazi mjeseci, listopad (prvobitno na junom portalu Katedrale). Oko 1200. Sljedbenik Benedetta Antelamija.

    08 Piacenza (katedrala Santa Maria Assunta) - Reljefi na ulazu u kriptu sa simbolikom podzemnog svijeta.

    09 Parma (katedrala Santa Maria Assunta) - Reljef Skidanja s kria u transeptu (1178., Benedetto Antelami) ostatak je nekadanje propovjedaonice.

    10 Parma (krstionica San Giovanni) - Skulpture Benedetta Antelamija na tri portala i u unutranjosti: Prikazi mjeseci, Starozvavjetne linosti (Kralj David, Kraljica od Sabe ...) nastale su izmeu 1196. i 1211.

    11 Modena (katedrala San Geminiano) - Skulptorski ukras proelja izmeu 1099. i 1106.: etiri friza s prizorima iz Geneze, (majstor Wiligelmus), portal s likovima dvanaest proroka u niama (Wiligelmusov uenik).- Propovjedaonica, povezana s galerijom (1160-80., majstor Anselmo da Campione) odvaja kor od glavnog broda. Na skulpturi se oituje utjecaj Provanse.

    12 Venecija (San Marco)- Portal (lombardski majstori). Prikazi mjeseci i zodijaki znakovi (oko 1240.).

    13 Verona (katedrala)- Majstor Nicolaus (1135-38.).

    14 Verona (krstionica San Giovanni in Fonte)- Krsni zdenac s kristolokim ciklusom do Krtenja (1123-25.). Navjetenje. Crveni mramor.

    15 Verona (Museo Civico di Castel Vecchio)- Sarkofag Sv. Sergeja i Bakha (1170.). Paklena i rajska vrata.

    16 Verona (San Zeno)- Po dvije zone reljefa sa strana portala s kristolokim scenama i motovima iz Geneze, te uveni Teodorikov lov (kralj Gota goni jelena koji ga vodi pravo u pakao). Majstori Nicolaus i Guillielmus. 1135-38.- Skulptorski ukraeni kapiteli u kripti (Adam i Eva, oko 1140.).- Bronane vratnice konstruirane su oko 1140. od ostataka vratnica iz 11. st. (26 ploa), kojima je nadodano jo 18 scena. Prikazane su kristoloke i starozavjetne scene. Autor starijeg dijela je majstor Stefano Lagerino.

    38

  • - Sjedea skulptura Sv. Zenona (bojani kamen).

    Srednja Italija (Toscana, Umbria, Lazio, Marche Abruzzi)17 Lucca (katedrala San Martino)

    - Dekoracija proelja (1196-1204., majstor Guidetto da Como).18 Lucca (San Frediano)

    - Krsni zdenac s bogatim figuralnim ukrasom (oko 1190.).19 Pisa (katedrala Santa Maria)

    - Propovjedaonica s reljefima s motivima iz Novog zavjeta (1159-62., majstor Guglielmus). U 14. st. prenesena je u Cagliari, gdje su od nje nainjene dvije.- Bronane vratnice na portalu transepta (Porta San Ranieri) u 24 polja pripovijedaju ivot Bogorodice od Navjetenja do Smrti (oko 1180., majstor Bonanus da Pisa). Bronane vratnice koje je isti majstor izradio 1180. za glavni portal unitene su u poaru 1596.

    20 Pisa (krstionica)- Arhitrav istonog portala s prikasom "Deisisa" i prizorima iz ivota Sv. Ivana Krstitelja (druga pol. 12. st.).

    21 Settimo, Pisa (upna crkva San Cassiano)- Reljefi na arhitravima portala (majstor Biduinus). Glavni portal s biblijskim scenama, boni s bestijarijem (dva grifona napadaju medvjeda ...).

    22 Firenca (San Miniato al Monte)- Propovjedaonica.

    23 Gropina (upna crkva San Pietro)- Propovjedaonica.

    24 Arezzo (Santa Maria Assunta e San Donato)- Reljef s prikazom Roenja, vjerojatno s nekadanje propovjedaonice.

    25 Massa Marittima (katedrala Santa Maria Assunta e San Cerbone)- Reljefi s nekadanje propovjedaonice, sada uzidani u portik.

    26 Spoleto (San Pietro)- Proelje ukraeno reljefima (rano 12. st.).

    27 Spoleto (Museo Civico)- Reljefi s legendom o Sv. Blau (oko 1170.) Potjeu iz Crkve Sv. Nikole.

    28 Pistoia (San Andrea)- Skulptorski dekoriran arhitrav portala ? (majstor Gruamonte).

    29 Rim (San Paolo fuori le mura)- Skulptorski ukraeno podnoje svijenjaka (oko 1180., majstori Petrus Vassallettus i Nicolo d'Angelo).- Klaustar (dovren 1241.). Lisni kapiteli. Male figure ivotinja izmeu stupia.

    30 Rim (Museo da Palazzo Venezia)- Bogorodica s Djetetom (oko 1210.). Polikromirano drvo ukraeno draguljima. Iz Acuta u Laciju.

    31 Ancona (Santa Maria della Piazza)- Proelje je skulptorski ukrasio 1210. lombardski kipar/arhitekt Filippo.

    Juna Italija (Campania, Lucania, Sicilia, Calabria, Molise, Puglia)32 Benevento (katedrala)

    - Bronane vratnice.33 Ravello (katedrala San Pantaleone)

    - Bronane vratnice (1179., majstor Barisanus da Trani).

    39

  • - Propovjedaonica sa stupovima koje nose lavovi (1272., potpis majstora: "EGO NICOLAUS DE BARTOLOMEO DE FOGIA MARMORARIUS HOC OPUS FECI ...").- Portret donatorice (Sigilgaita della Marra).

    34 Monreale (katedrala Santa Maria la Nuova)- Klaustar sa figuralno ukraenim kapitelima udvojenih stupova (prije 1200.). Scene iz lova, turnira, kralja kao donatora, Navjetenje (dva kapitela upotrijebljena poput diptiha), bestijarij, rtvovanje Mitri ...- Bronane vratnice glavnog portala (1186., majstor Bonanus da Pisa). Najvee srednjovjekovne bronane vratnice u Europi.- Bronane vratnice sjevernog portala (oko 1190., majstor Barisanus da Trani).

    35 Brindisi (San Benedetto)- Juni portal (oko 1080.).

    36 Bari (San Nocol ) - Biskupska katedra (oko 1098.). Figure asociraju na pomorsku pobjedu nad Saracenima. Vjerojatno rad burgundskog majstora.- Ciborij (oko 1150).

    37 Bari (katedrala San Sabino)- Prozor ukraen likovima fantastinih ivotinja (grifon).

    38 Trani (Katedrala San Pellegrino)- Dovratnici i lukovi portala ukraeni figuralnim i ornamentalnim reljefima (Jakovljev san ...).- Bronane vratnice (oko 1175., Brisanus da Trani).

    39 Bitonto (katedrala San Valentino)- Propovjedaonica (prije 1200.). Na prilaznom stubitu prizor Triju magova pred Herodom.

    40 Barletta (katedrala Santa Maria Maggiore)- Reljefno dekoriran prozor (oko 1200.).

    41 Canosa di Puglia (katedrala San Sabino)- Propovjedaonica (oko 1040.).- Biskupska katedra (1078-89., majstor Romualdus).

    42 Manfredonia (opatija San Leonardo di Siponto)- Juni portal. U luneti Krist u mandorli, na kapitelu lijevog dovratnika Bileamov magarac.

    40

  • I: SKULPTURA U OSTALIM ZEMLJAMA

    NIZOZEMSKA01 Maastricht (crkva Sv. Marije)

    - Reljef u predvorju (oko 1204., Polaganje zakletve na kapu pred carem).

    BELGIJA02 Liege (crkva Sv. Bartolomeja)

    - Krsni zdenac. Bronca (1007-1018., majstor Rainer iz Huya).

    NJEMAKA03 Paderborn (Muzej katedrale)

    - Bogorodica s Djetetom ("Imadova Madona"), drvo (prije 1058.). Izvorno prevueno zlatnim limom. Visina 112 cm.

    04 Externsteine ("Eksterno kamenje" kod Horna)- "Skidanje s kria" (oko 1115.).

    05 Freckenhorst (enski benediktinski samostan) - Krsni zdenac (1129.). U gornjem redu prizori iz Kristova ivota, u donjem ivotinjski likovi koji simboliziraju sile podzemnog svijeta.

    06 Minden (katedrala)- Raspelo. Pozlaena bronca (oko 1070.).

    07 Hildesheim (crkva Sv. Mihovila)- Oltarna ograda (prije 1200.). Bogorodica meu svecima (izmeu ostalih i biskup Bernward, kanoniziran 1193.).

    08 Hildesheim (katedrala)- Bronane vratnice (1015.). Prvobitno izraene za Crkvu Sv. Mihovila.- "Bernwardov stup". Nekad u Crkvi Sv. Mihovila (oko 1020-30.).- Krsni zdenac (1020-30.).

    09 Hildesheim (crkva Sv. Godeharda)- Figuralni kapitel (prije 1172.).

    10 Gernrode (samostanska crkva)- tukoplastini ukras jednog svetog groba (oko 1100.): Sv. Marija Magdalena, Sv. Metronus. Lombardski majstori (Comacini).

    11 Braunschweig (palaa Dankwarderode)- Bronani lav (nekad pozlaen). Prva slobodna monumentalna skulptura srednjovjekovnog Zapada (1166.).

    12 Braunschweig (katedrala Sv. Blazija) - Raspee (oko 1173., potpis majstora: IMERWARD ME FECIT). Polikromirano drvo.

    13 Erfurt (katedrala Sv. Marije)- Kamena oltarska pala: Bogorodica s djetetom (prije 1154.).

    14 Freudenstadt (upna crkva)- Stalak za itanje iz samostanske crkve u Alpirsbachu (oko 1150.). Polikromirano drvo (jedan lipov trupac).

    15 Freising (katedrala)- Stup s bestijarijem u kripti raen po uzoru na trimoe francuskih crkava (oko 1150., majstor Liutpreht).

    16 K ln (St. Maria am Capitol) - Drvene vratnice (oko sredine 11. st.). 26 polja s kristolokim scenama.- Bogorodica s Djetetom. Polikromirani kamen (prva polovina 12. st.).

    AUSTRIJA

    41

  • 17 Salzburg (Museum Carolino Augusteum)- Timpanon s prikazom Bogorodice podrijetlom iz Katedrale. Pokazuje srodnost s lombardskom umjetnou (oko 1230.).

    18 Schngrabern (upna crkva)- Apsida ukraena figuralnim reljefima (prva teina 13. st.), izrazito arhainim za vrijeme u kojem su nastali, no neposredno dojmljivim.

    19 Be (katedrala Sv. Stjepana)- Luneta portala s prikazom Krista u mandorli (oko 1240-50.).

    20 Gurk- Drvene vratnice s biblijskim likovima unutar vitica ornamentalne lozice.

    VICARSKA21 Basel (katedrala)

    - Ploe nekadanje ograde kora (sada uzidane u zidove transepta): Apostoli, Legenda o Sv. Vincencu iz Valencije. Oito je ugledanje na bizantske radove u bjelokosti.

    PANJOLSKA22 Leon (San Isidoro)

    - Figuralno ukraeni kapiteli u "Grobnici kraljeva" (1054-67.).- Portali (poetak 12. st.).

    23 Silos (Santo Domingo)- Reljefi u klaustru: Skidanje s kria, Nevjerni Toma (1080-1100.).- Kapiteli.

    24 Santiago de Compostela- "Portik slave" (1168-88., majstor Mateo). Trimo s prikazom Sv. Jakova na prijestolju.- "Puertas de las Platerias" na junom kraku transepta (dovreno 1103.): Dva timpanona, Stvaranje Eve, Kralj David ...

    25 Ripolli (Santa Maria)- Skulpturalno dekorirano proelje (druga etvrtina 12. st.).

    26 Estany (Santa Maria)- Kapiteli u klaustru (12. st.).

    27 Barcelona (Muzej katalonske umjetnosti)- Raspelo iz okolice Olota (12. st.). Polikromirano drvo.- Bogorodica s Djetetom iz Gera (druga pol. 12. st.). Polikromirano drvo.

    28 Avilla (San Vicente)- Zapadni portal (oko 1190.).

    29 Estella (San Miguel)- Glavni portal (prije 1185.).

    30 San Huan de las Abadesas- Skidanje s kria (1251., majstor Dulcetus).

    ENGLESKA31 Chichester (katedrala)

    - Reljef uzidan u koru. Dio nekadanje oltarne ograde. Uskrsnue Lazarovo (druga etvrtina 12. st.).

    32 Winchester (katedrala)- Prizori iz legendi o Sv. Nikoli (poetak 12. st.).

    SKANDINAVSKE ZEMLJE33 Stockholm (Historijski muzej)

    42

  • - Madona iz Mosja (druga polovina 12. st.). Lipovina s originalnom polikromijom).

    34 Munkliev (opatijska crkva)- Kralj Eystein, 1123.

    35 Skjeberg- Krsni zdenac, oko 1150.

    CRNA GORA36 Kotor (katedrala Sv. Tripuna)

    - Ciborij (13-14. st.) raen je po uzoru na onaj u crkvi San Nicolo u Bariju.

    SRBIJA37 Manastir Studenica (Bogorod


LIKOVNA UMJETNOST

LIKOVNA UMJETNOST

Keltska umjetnost

Keltska umjetnost

Engleska_svodovi , skriptica za kolegija Umjetnost gotike

Engleska_svodovi , skriptica za kolegija Umjetnost gotike

UMJETNOST PERFORMANSA

UMJETNOST PERFORMANSA

Umjetnost psihotronike

Umjetnost psihotronike

GLAZBENA UMJETNOST/ LIKOVNA UMJETNOST...GLAZBENA UMJETNOST ISPITNI KATALOG ZA MATURU U ŠKOLSKOJ 2019./2020. GODINI Predmetno povjerenstvo za Glazbenu umjetnost: Davorin ošnjaković,

GLAZBENA UMJETNOST/ LIKOVNA UMJETNOST...GLAZBENA UMJETNOST ISPITNI KATALOG ZA MATURU U ŠKOLSKOJ 2019./2020. GODINI Predmetno povjerenstvo za Glazbenu umjetnost: Davorin ošnjaković,

GRČKA UMJETNOST

GRČKA UMJETNOST

Od Vizigota do Gotike - umetnost na tlu Španije

Od Vizigota do Gotike - umetnost na tlu Španije

Prahistorijska umjetnost

Prahistorijska umjetnost

RANOKRŠĆANSKA UMJETNOST

RANOKRŠĆANSKA UMJETNOST

Kiparstvo romanike 1

Kiparstvo romanike 1

ISTORIJA UMJETNOSTI I KULTURE Upoznaje period Romanike€¦ · romanika. Njoj prethodi preromanicka umjetnost koja obuhvata merovinsko (V-VIII v.) I karolinsko doba nazvano po dinastijama

ISTORIJA UMJETNOSTI I KULTURE Upoznaje period Romanike€¦ · romanika. Njoj prethodi preromanicka umjetnost koja obuhvata merovinsko (V-VIII v.) I karolinsko doba nazvano po dinastijama

Gothic architecture , arhitektura gotike

Gothic architecture , arhitektura gotike

umjetnost rimska

umjetnost rimska

ROMANIKA - rudarska.hr · kiparstvo i slikarstvo . Arhitektura romanike - počeci romanike su u sjeverozapadnoj Europi, u Njemačkoj i Francuskoj, iako svaka pokrajina čak i u istoj

ROMANIKA - rudarska.hr · kiparstvo i slikarstvo . Arhitektura romanike - počeci romanike su u sjeverozapadnoj Europi, u Njemačkoj i Francuskoj, iako svaka pokrajina čak i u istoj

Problem kontinuiteta između antike i romanike u umjetnosti istočnog ...

Problem kontinuiteta između antike i romanike u umjetnosti istočnog ...

Estetska obilježja gotike u interpretaciji ženskog kostima ...

Estetska obilježja gotike u interpretaciji ženskog kostima ...

„Novac je novac, umjetnost je umjetnost“niksickopozoriste.me/images/Pozoristebr26.pdf3 „Novac je novac, umjetnost je umjetnost“ Decebar je vrijeme kada se u svim sferama ljudskog

„Novac je novac, umjetnost je umjetnost“niksickopozoriste.me/images/Pozoristebr26.pdf3 „Novac je novac, umjetnost je umjetnost“ Decebar je vrijeme kada se u svim sferama ljudskog

umjetnost mikene

umjetnost mikene

Umjetnost Romanike i Gotike u Hrvatskoj

Umjetnost Romanike i Gotike u Hrvatskoj