UMJETNOST I KNJIŽEVNOST

ROĐENJE UMJETNOSTIPračovjek je prestao biti majmun u Altarmirskoj spilji, zaustavivši vrijeme na stijeni kada je prvi put odisnuo svoju, od ljudske krvi još masnu ruku, o kamen svog vjerskog zaklona. izvor:M.Lončarević (knjiž.1.raz.)

ALTAMIRSKA SPILJA, ŠPANJOLSKA

UMJETNOSTKako bismo shvatili sposobnost razlikovanja kvalitete različitih umjetničkih djela, prvenstveno moramo definirati što "umjetnost" zaista znači. Može se reći da upravo imamo dvije različite vrste umjetnosti, onu koja opisuje (literatura, kiparstvo, slikarstvo), i onu koja ne opisuje, ili koja je čisto apstraktna (glazba). Pod opisnom umjetnošću mislimo na procese kojim poezija, na primjer, stvara slike te se oslanja na unutarnje formacije unutar uma, što veoma sliči procesu sanjanja. Kada čitamo literaturu ili proučavamo sliku, mi ponovno stvaramo slike unutar našeg uma, te vremenom gradimo cijele krajobraze ideja koje su stavljene unutar okvira samog života.

UMJETNOST-stvaralačka djelatnost

UMJETNOST

Umjetnička djela služe kao izvor zadovoljstva, spoznaje i nadahnuća. Zašto čovjek treba umjetnost? Čovjek teži zadovoljiti svoje duhovne potrebe za ljepotom kako bi putem te ljepote osjetio vlastito unutarnje zadovoljstvo, ostvario puninu duše i došao do nove spoznaje.

VRSTE UMJETNOSTI

• KNJIŽEVNOST• SLIKARSTVO• KIPARSTVO• GLUMA• PLES• GLAZBA• FILM• ARHITEKTURA

KNJIŽEVNOSTKNJIŽEVNOST JE UMJETNOST RIJEČIRiječ književnost ima nekoliko značenja:Književnost je i zbir tekstova pedagoškog, filozofskog, religijskog, općenito humanističkog značaja, za razliku od djela uže znanstvene, prirodnjačke, tehničke ili opće naravi.Književnošću se nazivaju i djela takozvane "lijepe književnosti", najraznovrsniji tekstovi ostvareni kao umjetnost riječi i pisane riječi, u kojima pisac izražava osobni svjetonazor i vlastite misli subjektivne naravi. Te se misli i ideje ne mogu iznijeti kao objektivna znanstvena činjenica.

PODJELA KNJIŽEVNOSTI•

Književnost možemo podijeliti po različitim kriterijima.Po podrijetlu : dijelimo je na usmenu (narodnu, pučku) i umjetničku (pisanu).Književnost se ostvaruje u pojedinačnim jezicima kao izraz nacionalnog duha pa se dijeli po jeziku/nacionalnoj pripadnosti (hrvatska, engleska, finska...).Stvarana je u različito vrijeme, stoga možemo govoriti o klasičnoj, modernoj i suvremenoj književnosti.

 

• 

Znanost o književnostiwww.hr.wikipedia.org

ZNANOST O KNJIŽEVNOSTIZnanost o književnosti obuhvaća sveukupno znanje o književnim pojavama. Kako su književne pojave raznovrsne, znanost o književnosti prikuplja spoznaje iz posebnih disciplina koje imaju uži predmet proučavanja:    1. teoriju književnosti,    2. povijest književnosti,    3. književnu kritiku,    4. književnu metodologiju.Teorija književnosti proučava načine postojanja i nastajanja književnoga djela, kategorije, rodove i vrste, jezik književnoga djela, doživljavanje i razumijevanje književnih djela, tumačenje i vrednovanje, odnos književnosti i društva, odnos književnosti prema drugim umjetnostima te drugim medijima.Povijest književnosti proučava razvoj književnosti od njezinih početaka do danas.Književna zbivanja i procese proučava u vremenskom slijedu i uspostavlja epohe, književne pravce i stilske formacije.Književna kritika produđuje vrijednost književnih djela. Ona čitatelju otkriva književne vrijednosti i na taj način preuzima posredničku ulogu između pisac i čitatelja.Književna metodologija proučava metode kojima se istražuju, raščlanjuju, tumače i vrednuju književne pojave. 

KNJIŽEVNOST-JEZIK I STILJezik kao sredstvo umjetničkoga izražavanja ima posebne značajke po kojima se razlikuje od prirodnoga (komunikacijskoga) jezik, jezika znanosti, medijskoga jezika.

Književnoumjetnički tekst sadrži posebne stilske značajke i naziva se pjesnički stil (način izražavanja). Pojmom pjesnički stil obuhvaćeni su svi književnoumjetnički tekstovi. Međutim, postoje razlike između stila lirske pjesme, pripovjdne proze i drame.Svako književno djelom ima vlastite stilske značajke bez obzira što pripada određenom tipu stilskoga izraza. Cesarićeve i Matoševe pjesme pripadaju pjesničkom stilu, ali svaka od njih ostvaruje vlastiti stilski izraz.Svaki pisac ima svoj stil. Zato govorimo o Matoševu, Cesarićevu, Tadijanovićevu stilu.Svoje stilske značajke ima i svako književno razdoblje i po njima se razlikuju od razdoblja koje mu prethodi ili slijedi poslije njega (renesansni stil, barokni stil...).

JEZIK I STIL

• Recipijent= primatelj nekog književnog djela, čitatelja ili slušatelja

• Jezik/riječ= njime je oblikovan svijet književnog djela.• Pjesnički jezik ima ekspresivnu,

komunikacijsku i umjetničku funkciju

Funkcije književnosti

• Zašto postoji književnost?• IZRAŽAVANJE vlastitog unutarnjeg svijeta.• SPOZNAJA čovjeka, života, svijeta u kome

živi.• ZABAVA želi zabavi i razonoditi čitatelja

uvodeći ga u jedan drukčiji svijet

ESTETSKA funkcija- izražava ljepotu

MISLI O UMJETNOSTI

• Ljepota je krajnje načelo i najviši cilj umjetnosti. Goethe

• Prava umjetnost ostaje za vječnost. Bethowen• Slikanje je iskrenost umjetnosti. Ne postoji način

varanja. Ili je dobro, ili je loše. Salvador Dali• Umjetnost nikada ne prima svijet kakavim ga je našla, niti ga ostavlja takvim. Tin Ujević

MISLI O KNJIŽEVNOSTI

• Pjesnikov je zadatak traženje. A sposobnost velikih pjesnika nalaženje. Tin Ujević

• Čitanje neke dobre knjige korisno je za zdravlje kao i tjelesno vježbanje. Immanuel Kant

• Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelj. Sokrat• Soba bez knjiga je kao tijelo bez duše. Ciceron• Čitaj kako bi živio. Gustav Flauber