Hrvatska kultura i civilizacija je zbroj svih materijalnih, duhovnih i socijalnih vrednota koje su tijekom vremena nastale na području Hrvata, i danas čine genus specificum

ovoga naroda. U rekonstrukciji hrvatskoga kulturnoga/duhovnoga identiteta pretpostavlja se muntidisciplinarnost. U obzir treba uzeti činjenice i kulturne slojeve: korijeni hrvatske kulture, prethrvatska kulturna dobra na prostoru Hrvatske, baština iz pradomovine Hrvata, seoba Hrvata, sveza s kršćanstvom, kompleks hrvatske kulture i civilazacije u srednjem vijeku (za narodnih vladara i poslije), tijek hrvatske povijesti i nastanak glavnih hrvatskih spomenika kulture, glagoljaška tradicija, Biblija i hrvatska

kulturna tradicija, renesansa u kulturi (književna, likovna, glazbena), tijek stilskih formacija kod Hrvata: barok, prosvjetiteljstvo, klasicizam (pred)romantizam, hrvatski

narodni preporod i nacionalna homogenizacija, realizam, modernizam u Hrvata, važniji tijekovi hrvatske kulture u XX. stoljeću (ekspliciranje u svim vrstama umjetnosti).

Obrada pojedinih kompleksa kulture i civilizacije uz pomoć renomiranih stračnjaka: povjesničara, povjesničara umjetnosti, bibličara, kulturologa, arheologa, etnologa i inih

stručnjaka.Izravni kontakt s važnijim kulturnim činjenicama: slika, čitanje, dijalog, posjet

eksponatima.Europski i svjetski kontekst hrvatske kulture i civilizacije. Osobni stav prema kulturnim i

civilizacijskim dobrima. Razvijanje, njegovanje, čuvanje i "življenje" hrvatske kulture. Kritički stav prema stručnoj literaturi (tematski).

Hrvatska kultura i civilizacijaCopyright © 2003. S. Botica, M. Grmek

Literatura:

1. Pr. Radovan Ivančević, Umjetničko blago Hrvatske. Motovun, 1993. 2. Pr. N. Budak, Etnogeneza Hrvata (dvadesetak radova). MH, Zgb. 1995.3. Stipe Botica, Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb 1995.5. Franjo Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. KS, Zagreb 1996.6. Janko Belošević, Materijalna kultura Hrvata od 7. - 9. stoljeća. Liber, Zagreb 1980.7. Šefik Bešlagić, Stećci - kultura i umjetnost. Veselin Masleša, Sarajevo, 1982.8. Branko Fučić, Glagoljski natpisi. JAZU, Zagreb 1982.9. Nenad Cambi, Antika. Zagreb 2002.10. Radoslav Katičić, Mythologicum Illyricum, 1996. Radoslav Katičić, Litterarum studia, MH, Zagreb 1998.11. Marin Zaninović, Od Helena do Hrvata. Školska knjiga, Zagreb 1996. 12. Starohrvatska spomenička baština. RAĐANJE PRVOG HRVATSKOG KULTURNOG PEJZAŽA (zbornik. Uredili Miljenko Jurković i Tugomir Lukšić; Zagreb 1996.) 38 radova sa znanstvenog skupa iz 1992. god.13. Anđelko Mijatović, Iz riznice hrvatske povijesti i kulture. Školska knjiga, Zagreb 2001.14. D. Jelčić, Povijest hrvatske književnosti. Pavičić, Zagreb 1997.15. Trpimir Macan, Povijest hrvatskog naroda. MH, Zagreb 1992.16. Povijest Hrvata. "Srednji vijek". Školska knjiga, Zagreb 2003.17. Stipe Botica, Lijepa naša baština. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1998.

Pr a p o v ije s n a n a la z iš t a n a t lu Hr v a t s k e

Glineni ženski idol iz Dalja, kod Osijeka, srednje

brončano doba (1500. prije n. e.), Arheološki muzej,

Zagreb. Plošno stilizirani lik s ukrasnim aplikacijama

odjeće, naznačenim ugrebenim linijama

(ogrlica, pojas), pripada tipu inkrustirane keramike

južne Transdanubije.

Keramička posuda iz Kaptola požeškog (600. prije n. e.), Arheološki muzej, Zagreb. Uz reljefni spiralni ukras - motiv

preuzet s brončanog nakita - ističu se modelirane životinjske glave (za nošenje i rukovanje).Keramička posuda iz Kaptola

požeškog (600. prije n. e.), Arheološki muzej, Zagreb. Uz reljefni spiralni ukras - motiv preuzet s brončanog nakita -

ističu se modelirane životinjske glave (za nošenje i rukovanje).

Ker a m ič k a

pos uda i z

Kapt ol a pož e š k o

g

Posuda iz Vučedola (2000. prije n. e.), Arheološki muzej, Zagreb. Crno obojena keramika konkavno-konveksnog obrisa s crvenom i bijelom inkrustacijom monumentalnog je dojma

zbog odmjerenog, logično raspoređenog ukrasa.

Keramička posuda u obliku

golubice iz Vučedola (2600.

prije n. e.), Arheološki muzej,

Zagreb. Ornamentalnim

ugrebenim linijama sugerira se perje, a znak

dvosjekle sjekire (labrus) jest

egejskog, mediteranskog

porijekla.Ker a m i

č k a pos uda

u obl i k u

gol ubi ce i z

Vuč e dola

Kairos, mramorni reljef, I st. prije n. e.,

Zbirka samostana Sv. Nikole, Trogir.

Helenistička skulptura golog

mladića u trku personifikacija je

božanstva »sretnog trenutka«.

Slavoluk obitelji Sergijevaca, Pula, 1. st. Pr. Kr.

Grčka vaza iz Isse, Vis. Dok su na istočnoj

obali Jadrana Ilirokelti živjeli još u

prethistoriji, Grci su u svojih pet kolonija u

srednjoj Dalmaciji donijeli visoko

razvijenu urbanu civilizaciju. I ovaj

prizor žene pri toaleti slikan rafinirano zrači

tim duhom.

Dioklecianova palača u Splitu

Peristil Dioklecijanove palače, početak IV st,

ima funkciju trga između hramova i

Mauzoleja. Karakterističan

kasnoantički trokutni zabat unutar kojeg je

usječen luk, naglašava ulaz u

predvorje carskih odaja (Vestibul),

odnosno u suterenske prostore. Nad

zapadnim arkadama dograđenje

renesansni kat.

Minerva iz Varaždinskih Toplica (Aquae Iasae), sredina II st. Mramorni

kip božice zadržao je monumentalnost iako mu nedostaju ruke i glava. Ispod klasično složenih nabora tunike naziru se oblici lijepo

proporcioniranog tijela.

Amfiteatar, II st, Pula. Eliptoidni kameni plašt amfiteatra očuvanje do završnog vijenca (visina oko 32 m, promjer 132 x

105 m), ali je potpuno uništena unutrašnja konstrukcija gledališta, raznesena kao kamena građa u kasnijim

stoljećima.

Kažnjavanje Dirke, II st., Pula.

Podni mozaik s mitološkim

prizorom pripadao je nekoj

javnoj antičkoj građevini. Iako u

reduciranom likovnom izrazu, vješto je riješen

prostor i kompozicija velike površine. Obrubni

motiv pletenice imitirat će

predromanički reljefi.

Portret mlade žene iz Salone, sredina I st., Arheološki muzej, Zagreb. Mramorna skulptura naturalistički vjerno reproducira tip frizure, a meko modelirano lice u mramoru boje slonovače sugerira živu put. Iz očnih duplji ispali su umeci koji su bojom

i sjajem imitirali oči.

Apsida Eufrazijeve bazilike u Poreču, VI

st. Raskošni spomenik prvog »zlatnog« doba bizantske umjetnosti.

Osim ljepote inkrustacija i mozaika,

ovdje se javljaju i ikonografske

inovacije: Bogorodica na prijestolju u središtu konhe

(umjesto Krista). Ciborij iz XIII st,

ukrašen je mozaicima venecijanske

radionice.

Aps i da Euf r a z i

j e v e ba z i l i k

e u Por e č u

Brijuni, rimske iskopine.

Krstionica iz vremena kneza Višeslava - Nin, s napisom

na latinskom jeziku: Ovaj izvor naime prima slabe, da

ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih

zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da

postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo

pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava, i

to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegovog štićenika.

Kr s t i oni c a i z

v r e m e na k ne z a Vi š e s l a

v a

Crkva Sv. KrižaIX st., Nin.

Izvana stereometrijski čista adicija volumena,

križnog tlocrta s kupolom na trompama i

dvije male apside na krakovima.

Tipičan spomenik predromanike u

Dalmaciji.

Crkva Sv. Donata u Zadru, IX st.,

najveća je građevina

predromanike u Hrvatskoj.

Najmonumen- talnijih centralnih

crkava karolinškog doba u Europi.

Ulomak zabata s imenom kneza Trpimira, iz Rižinica kraj Solina, IX. st., s napisom: PRO DUCE TREPIM(ero)... (Za kneza

Trpimira)Ul om a k z a ba t a

s i m e no

m k ne z a

Tr pi m ir a

Pismo pape Ivana VIII. Knezu Branimiru 7. lipnja

879. Prijepis iz 12. stoljeća.

Pi s m o pa pe

I v a na VI I I . Kne z u

Br a ni mi r u

Greda i zabat s imenom kneza Branimira iz Šopota, kraj

Benkovca, dr. pol. IX. st., s napisom: BRANIMIRO COM(ite) ... DUX CRUATORU(m)

COGIT(avit) ...(Branimir vojvoda...knez Hrvata naumi...).

G r e da i z a ba t

s i m e no

m k ne z a

Br a ni mi r a

NIN. Sjedište župe i »hrvatskog biskupa«, pa i ninskog biskupa

Grgura, kome je podignut spomenik u

mjestu, rad I. Meštrovića.

Starohrvatske crkvice u Ninu

ujedno su i najstariji sačuvam graditeljski

spomenici svih Slavena (IX-XI. st.).

Napis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana na Otoku u Solinu.

Napi s na

s a r k of agu

k r a l j i ce

J e l e ne

Reljef kralja Petra Krešimira IV.,

Mali hram - krstionica, Split, kraj XI st. Ploča

oltarne pregrade (iz krunidbene crkve kralja Zvonimira u Solinu?) s

prizorom kralja, dostojanstvenika uz

prijestolje i podanika. Uz predromaničku

plošnost likova javlja se više slobodne plohe

(prostora). Rel j e f

k r a l j a Pe t r a

Kr e š i mi r a I V.

Povelja hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. kojom 1069. g. u hrvatskoj prijestolnici Ninu proglašava "Mare Nostrum" tj.

Jadransko more hrvatskim morem .Pov e l j a hr v a t s k

og k r a l j a Pe t r a

Kr e š i mi r a I V

Ante Starčević, "Petar Krešimir

IV. predaje darovnicu

opatici Ciki" (odljev s vratnica

krstionice u šibenskoj katedrali)

Ant e St a r č e v

i ć , " Pe t a r

Kr e š i mi r I V.

pr e da j e da r ov ni

c u opa t i c i

Ci k i "

Čikin križić - pozlaćeni moćnik oblika križa, VII. - VIII. st., samostan

benediktinki sv. Marije, iz riznice Zlato i srebro Zadra, Zadar

Dva ciborija iz Biskupije kod Knina, XI st.

Četverostrani ciborij izuzetan je po bogatstvu

ornamenata i perforiranim arkadicama uz bridove, kao i po naglašenom volumenu

kapitela. Šesterostrani ciborij, u pozadini,

jednostavnijeg je pleternog ukrasa.

Dva c i bor i j

a i z Bi s k upij e k od Kni na

Dubrovačka tvrđava Lovrijenac.

BAŠĆANSKA PLOČA. U ranoromaničkoj crkvici u Jurandvoru pronađena je glasovita Bašćanska ploča, dragocjen dokument

za hrvatsku povijest.

Isjećak Bašćanske ploče.

Crkva Sv. Nikole, kraj Nina, XII st, podignuta je na pretpovijesnom

tumulusu. Ranoromanička

građevina trolisnog oblika. Središnji

kupolni svod poduprt je ukrštenim

pojasnicama, kao u prvom katu zvonika

sv. Marije u nedalekom Zadru

(1105). U doba turskih osvajanja dograđena

je oktogonalna kula (XVI st).

Navještenje, minijatura Trogirskog

evanđelistara, ispisanog i iluminiranog u

samostanu sv. Ivana između 1230. i 1240.

godine. Uz proporcionalnost likova,

uvjerljivost gesta i pokreta karakteristična je za romaniku krajnja

stilizacija raslinja i shematski prikaz

arhitektonske kulise.Nav j e š t

e nj e , m i ni j a

t ur a Tr ogi r s

k og e v a nđe li s t a r a

Eva s Radovanova portala u Trogiru djelo je jednog od majstora što su

radili s Radovanom, odnosno dovršili portal nakon njega. Predložak je

možda bila neka antička skulptura, a veličinom i punom zaobljenošću

mogu se Adam i Eva s trogirskog portala usporediti samo s aktovima na portalu u Bambergu (oko 1260).

Ev a s Radov a n

ov a por t a l a

u Tr ogi r u

Zapadni portal trogirskekatedrale, potpisan od

majstora Radovana idatiran 1240. godinom,

najmonumentalnije je djelo romaničko-gotičkog stila u nas.

Obuhvaća Prvi grijeh(Adam i Eva) i

Otkupljenje (RođenjeKristovo), kristološki

ciklus, pojedine svece i apostole, prikaze

mjeseci, prizore iz lova, a stilski sažima

različite tradicije od južnoitalskih do francuskih. Umjetnički je na razini najboljih europskih ostvarenja toga doba.

Za pa dni por t a l

t r ogi r sk e

k a t e dr al e

Realistički prizor s okruglog stupa Radovanova portala:

lovac je upravo odapeo strijelu, a mršavi lovački psi su pojurili

po lovinu.Rea l i s t

i č k i pr i z or

s ok r ugl og s t upa Radov a n

ov a por t a l a

Čak i na neprikladno okruglom stupu prekrivenom

biljnom vrijezom upliće Radovan (1240) prizore iz života u šumi; životinje i različite faze lova. Detalj: lovac dere kožu s ubijene

srne, dok se zadihani lovački psi odmaraju.

Rea l i s ti č k i

pr i z or s

ok r ugl og s t upa Radov a n

ov a por t a l a

Kamenita vrata. Jedna od vrata

srednjo-vjekovnog

Gradeca sačuvana do

današnjih dana. (Zagreb)

Zagrebačka katedrala najveća je gotička

građevina sjeverne Hrvatske. Apside su

građene u ranogotičkim (1275), a

brodovi tokom XIV i XV st. u zrelogotickim oblicima. Od kasnijeg

namještaja ističe se barokna

propovjedaonica M. Cusse.

Škrinja Sv. Šimuna od kucanog srebrnog lima (1380), u Zadru, najveći je gotički zlatarski rad u Dalmaciji. Dala ju je izraditi Elizabeta, žena hrvatskougarskog kralja Ludovika, kći bana

Kotromanića.

Prizor legende o čudu prsta (ili zakletve na tijelo svečevo) na škrinji sv. Šimuna. Kasnogotičkim interesom za stvarnost

naturalistički je prikazana odjeća, frizure, kape ... Autor Franjo iz Milana potpisao je svoje djelo i prikazao svoj autoportret pri

radu na drugoj strani škrinje.

Glagoljski misal vojvode Hrvoja Vukčića

Hrvatinića pisan je i iluminiran u Splitu oko 1404. g. Stil minijatura

srodan je Majstoru tkonskog raspela. Čitavu

stranicu zauzima slika vojvode i hercega

splitskog, oklopljenog viteza na konju. Misal se

nalazi u Carigradu.G l a gol

j s k i m i s a l

v oj v ode Hr v oj a

Vuk č i ć a Hr v a t i n

i ć a

Poznato nam je ime čovjeka koji je pisao tekst Hrvojeva

misala. On se naime potpisao pa znamo da mu je ime bilo

Butko. Sve drugo o toj knjizi ostalo je skriveno. Znamo,

doduše, i to da je Misal pisan za Hrvoja Vukčića Hrvatinića,

kojemu je ugled bio najveći početkom 15. st. Misal ima 243

folije, a u njemu je mnogo tragova starijih liturgijskih

predložaka pa je teza o južnotalijanskoj provenijenciji

te dragocjene knjige vrlo vjerojatna. Danas se Misal

nalazi daleko od domovine. Mi nikada nećemo doznati kako je dospio baš u tursku prijestolnicu!

G l a golj s k i

m i s a l v oj v ode Hr v oj a

Vuk č i ć a Hr v a t i n

i ć a

Iluminacije za pojedine mjesece iz kalendara

Hrvojeva misala.I l um i n

a c i j e z a

poj e di ne

m j e s e ce i z

k a l e ndar a

Hr v oj e va

m i s a l a

I l um i na c i j e

z a poj e di n

e m j e s e c

e i z k a l e nda

r a Hr v oj e v

a m i s a l a

I l um i na c i j e

z a poj e di n

e m j e s e c

e i z k a l e nda

r a Hr v oj e v

a m i s a l a

Katedrala sv. Jakova - XV.

stoljeće. Ovo remek-djelo

hrvatskog graditeljstva

podigao je do krovišta

majstor Juraj Dalmatinac, a

dovršio ga Nikola

Firentinac. (Šibenik)

Katedrala sv.

Jakova (Šibenik)

Istočni dio šibenske katedrale s transeptom

i kupolom. Prema projektu Jurja

Dalmatinca (1441), koji je izgradio i donje dijelove do 1473.

godine, dovršio je Nikola Firentinac svodove i kupolu početkom XVI st,

postavivši na vrh oblih zabata skulpture sv.

Jakova i sv. Mihovila.I s t oč ni

di o š i be ns k

e k a t e dr a

l e s t r a ns e pt om i k upol o

m

Svod šibenske krstionice montiran je

od devet kamenih dijelova uklopljenih

međusobno bez ikakva veziva.

Obrađeni s donje strane kao svod (četiri

gotičke fijale, medaljon s Bogom ocem i

golubicom Sv. Duha, četiri ploče s renesansnim

anđelima), isti komadi kamena s gornje

strane su glatke ploče u podu južnog broda

(1441-1443).

Detalji sa katedrale sv. Jakova (Šibenik).

Detalji sa katedrale sv. Jakova (Šibenik).

Dječak (antički krilati genij) koji puhanjem raspiruje baklju,

jedan je od 21 reljefa na podnožju trogirske kapele.

Geniji izviruju iz odškrinutih, perspektivno prikazanih vrata:

umjesto tradicionalnoga kršćanskoga pakla, Nikola

Firentinac humanistički nudi sliku Podzemlja, bližu

poganskoj antici.Dj e č a k

( a nt i č ki

k r i l a t i ge ni j )

k oj i puha nj e

m r a s pi r u

j e ba k l j u

»Bičevanje Krista«, detalj s oltara sv. Staša iz splitske

katedrale, djelo Jurja Dalmatinca, početak XV.

st. Ocijenjeno je kao najzreliji majstorov

renesansni rad. (Split)» Bi č e v a

nj e Kr i s t a «

, de t a l j

s ol t a r a

s v . St a š a

Kapela Blaženog Ivana u Trogirskoj katedrali, rad

Nikole Firentinca, prvo je djelo renesanse u

Dalmaciji i ističe se arhitekturom skladnih proporcija i izražajnim

skulpturama Nikole Firentinca, Andrije Alešija i

Ivana Duknovića.Kape l a

Bl a ž e nog I v a na

u Tr ogi r s

k oj k a t e dr a

l i

Kapela Bl. Ivana

Trogirskog, katedrala,

Trogir. Gradili su je Nikola

Firentinac i Andrija

Aleši od 1468. do

1482. godine.

U crkvi sv. Marije na Škrilinah nalazi se najljepši ciklus istarskih fresaka Vincenta iz Kastva (1474.).

Mrtvački ples, detalj freske Vincenta iz Kastva u crkvi Sv. Marije na Skrilinah, (1474), Đeram. Prikazujući jednakost ljudi

pred smrću, bez obzira na dob, zvanje ili klasu, kasnosrednjovjekovni slikari tješe puk za nepravde na ovom

svijetu.

Dubrovnik, jedina slobodna republika na istočnoj obali Jadrana (do poč. XIX st.). Urbanistički definiran u XIV st.

Nikola Božiarević(1460.-1518.). Triptih iz

Dominikanskog samostana i crkve u

Dubrovniku.

Sv. Martin (kao mladi renesansni vitez) i

prosjak, detalj poliptiha Vittora

Carpaccia, kraj XV st. Stalna izložba crkvene

umjetnosti, Zadar. Samo jedan primjer

visoke likovne kvalitete umjetničke baštine u Dalmaciji,

koja obuhvaća veliki broj djela slikara

talijanske renesanse.

Marko Marulić, “Judita”, Venecija, 1522., drugo

izdanje.

Početak “Judite” Marka Marulića.

Julije Klović (1498.-1578.). Minijaturist svjetskog glasa, suvremenik i prijatelj Michelangela, Brueghela, El Greca. Izradio je brojna monumentalna djela u minijaturi koja se

nalaze u najpoznatijim svjetskim galerijama.

Julije Klović. Minijature.

Prizemni trijem Kneževa dvora u

Dubrovniku obnovljen je po nacrtu Michelozza

Michelozzija (1463), a kat su dovršili

gotičkim biforama domaći majstori

Radosalić, Bogosalić, Grubačević i dr. Tako

je nastala zgrada na kojoj je dolje

vremenski »mladi« renesansni stil, a gore

»stariji« gotički.Pr i z e m

ni t r i j e m Kne ž e v a dv or a u Dubr ov n

i k u

Ljetnikovac Petra Sorkočevića (1521) na

Lapadu, Dubrovnik. Asimetrički

komponirana zgrada otvara se s dva krila (s trijemom i terasom) na

ribnjak i perivoj sa Šetnicama pod

odrinama loze, a s druga dva krila (s ložom na katu) na cvijetnjak pozadi,

ostvarujući time renesansni ideal veze

čovjeka s prirodom.

Opsada Sigeta, suvremena talijanska gravira.

Josip Franjo Mücke, “Nikola Zrinjski na

sigetskoj kuli”, slika, ulje na platnu, 1866. g.

Ni k ol a Zr i nj s k

i na s i ge t s koj k ul i

SISAK-STARI GRAD. Snažna tvrđava trokutna tlocrta s tri valjkaste kule

na vrhovima gradio je graditelj Petar iz Milana

uz pomoć domaćih majstora (1544-1550).

Hrvati su 1593. do nogu potukli kod Siska Turke vojskovođe Hasan-paše

Predojevića.

Veliki Tabor. Najljepši,

najmonumentalniji srednjovjekovni utvrđeni grad u

Hrvatskoj s obilježjem gotike i

renesanse.

Ozalj. Srednjovje-kovni grad

na utvrđenoj

litici ponad rijeke Kupe.

Od XIV. stoljeća u

posjedu Frankopana

i Zrinskih.

Crkva Sv. Vlaha (1706.-1715.), Dubrovnik. Kao

graditelj i kipar Mario Gropelli je dao

ravnopravnu ulogu arhitekturi i skulpturi u

duhu mletačkog baroka. Centralna građevina s

kupolom. Dominira glavna fasada kao kulisa terasno podignutog pristupa nalik

otvorenoj sceni.

Kazalište u Hvaru. Na prvom katu arsenala (spremišta za galiju) otvoreno je 1612. g. hvarsko kazalište, kao prvo

komunalno kazalište u Evropi. Obnovljeno je početkom XIX st. u klasicističkom stilu.

Palača obitelji Patačić (1764.),

Varaždin. Arhitektonski

oživljena ugaonim

istakom dok su fasade

reljefno razigrane bogatom

rokoko štuko-

dekoracijom.

Krilni dvorac obitelji

Odeschalchi u Iloku, s

arkadama i galerijama

kroz sve tri etaže, jedan je od većih

plemićkih dvoraca.

Obnavljan je u XVIII i XIX

stoljeću.Kr i l ni dv or a c

obi t e l ji

O de s c ha l c hi

Gradska vijećnica, Varaždin. Renesansna

građevina iz XVI st. pregrađena je i obnovljena 1793. godine u prijelaznom

kasnobarokno-klasicističkom stilu.

Sv. Marija Snježna, Belec, pregrađena 1739. godine, s Rangerovim freskama (1740.), drvenim oltarima i

propovjedaonicom (J. Schokotnig iz Graza 1743.), donacija je domaćeg plemstva. Unatoč malog formata, jedan je od

najraskošnijih primjera dinamičkog pretapanja arhitekture, skulpture i slikarstva u organičku baroknu cjelinu.

Kazula, vezeno misno ruho, XVII st., Riznica zagrebačke katedrale.

Reljefno vezivo od bisera i svilenih niti, vjerojatno rad J. W. Stolla, Zagreb

(1655.-1664.).

Vezeni pokrov Kristova groba s prizorima Muke, XVII st., radionica biskupa Petretića, Zagreb, Riznica katedrale. Osim razvedenih obrisa oblika, i vez se barokno nadima u reljef. U

biskupskoj veziljskoj radionici bili su zaposleni isključivo muškarci.

Ve z e ni pok r ov

Kr i s t ova gr oba

s pr i z or i

m a M uk e

Dvorac obitelji Eltz (1790.), Vukovar. Smješten u parku i okrenut glavnom fasadom Dunavu, dvorac iskazuje

povezanost barokne arhitekture s ambijentom.

Zagreb. Stari dio grada, podignut na brežuljku i prvotno utvrđen zidinama u obliku trokuta, zvan Gradec, Grič,

današnji je Gornji grad.

Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Lubinsky, Zagreb, 1912.Nac i ona

l na i s v e uč i l

i š na bi bl i ot

e k a

Lenuzzijeva potkova

Muzejski prostor na

Jezuitskom trgu (Zagreb)

M uz e j sk i

pr os t or na

J e z ui t sk om t r gu

Muzejski prostor na Jezuitskom trgu

(Zagreb).

Galerija Meštrović.

Muzej grada Zagreba.

M uz e j sk i

pr os t or na

J e z ui t sk om t r gu

»Zlatna dvorana«Opatička 10. uređena

u slogu bečkesecesije. Tu su kipovi

Roberta Frangeša Mihanovića: »Teologija«, »Medicina«,

»Pravda«, potom povijesne

kompozicije slikara Celestina Medovića:

»Dolazak Hrvata«, »Krunjenje Ladislava

Napuljskog«,»Splitski sabor« (iz X.

st. poznat po borbi Hrvata za upotrebu glagoljice i staroslavenskog jezika u bogoslužju).

Zlatna dvorana bivšeg Odjela za bogoštovlje inastavu (1895.), Zagreb, Opatička 10. Najcjelovitije djelo historicizma u

Hrvatskoj: neobaroknu arhitekturu izveo je H. Bolle, a opremili su je, slikari 0. Iveković, C. Medović, I. Tišov, B. Čikoš-Sesija,

V. Bukovac i kipar Frangeš-Mihanović.

Zastor starog kazališta na Markovu trgu, Zagreb, otvorenog 1834. godine, arh. C. i A. Cragnolini. Unutar lepeze - tipičnog

rekvizita kazališne publike - umetnuta je romantičarska slika V. Karasa Vila, djed guslar i unuk.

Za s t or s t a r og

k a z a l i št a na

M a r k ovu t r gu

Mlada patricijka, Vlaho Bukovac

(1890.), Moderna galerija, Zagreb.

Portret žene u rimskoj tunici s lepezom,

slikao je Bukovac za svog boravka u

Parizu. Hladni kolorit i blijeda put

kontrastiraju sa živom izražajnošću lica.

Zdenac života, bronca, Ivan Meštrović (1905),

Zagreb. U tragu Rodina, ne samo po

impresionističkoj obradi epiderme nego

i po univerzalnom simbolizmu i

istinskom humanizmu. Iako mladenačko

Meštrovićevo djelo, ova fontana ostaje jedno od najboljih.

Zde na c ž i v ot a , br onc a ,

I v a n M e š t r o

v i ć

Autoportret s lulom, Miroslav Kraljević (1912), Moderna galerija, Zagreb.

Asimilirajući iskustva suvremenoga pariškog slikarstva, Kraljević je

stvorio osobni izraz što se uz neobuzdani

temperament crteža odlikuje strogom

disciplinom strukturiranja slike bojom.

Aut oport r e t s

l ul om , M i r os l

a v Kr a l j e v

i ć

Hrvatska kultura i civilizacija Copyright © 2003. S. Botica, M. Grmek

Slike i fotografije, te njihovi opisi preuzeti iz:

E. Hercigonja: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Mladost, 1975.A. Mijatović: Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, 2001.

R. Ivančević: Umjetničko blago Hrvatske, Motovun, 1993.Lijepa naša Hrvatska, TIP Marin Držić, 1991.

Croatia In The Heart Of Europe, Croatian Paneuropean Union, 1996.