Ugovori o Prijevozu Tereta
-
Upload
josip-pelko -
Category
Documents
-
view
113 -
download
2
description
Transcript of Ugovori o Prijevozu Tereta
UGOVORI O PRIJEVOZU TERETA
Seminarski rad
SADRŽAJ
Stranica
1. UVOD...................................................................................................................1
2. OPĆENITO O UGOVORIMA O PRIJEVOZU TERETA………………3
2.1 Naknade prijevoza…………………………………………………………………4
2.2 CMR ili međunarodni tovarni list………………………………………………...7
3.POJAM I PODJELATERETA…………………………………………………….9
3.1 Obujam prijevoza tereta……………………………………………………………10
3.2 Slaganje, zaštita i čuvanje tereta………………………………………………….11
4. VRSTE TERETA PRIJEVOZA PREMA ORGANIZACIJI……………13
5. MEĐUNARODNI PRIJEVOZTERETA……………………………………….14
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………16
LITERATURA……………………………………………………………………..........17
1.UVOD
Prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenošenja tereta na leđima robova,
na leđima stoke, tegljenja, voženja splavima, čamcima, kolima. Prijevoz tereta u
cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno počinje pronalaskom Otto motora,
što je preduvjet naglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjom
modernih prometnica. Teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema
udaljenosti može biti na male i velike udaljenosti. Na male udaljenosti naziva se
unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa a na velike udaljenosti
naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza. Pojam
prijevoza tereta obuhvaća dva osnovna elementa prijevoznog procesa: organizaciju
prijevoza i tehniku prijevoza. Ulogu prijevoza tereta možemo promatrati s raznih
gledišta kao:
utjecaj na razvoj privrede - razmještaj proizvođačkih i potrošačkih centara
prometne potrebe i mogućnosti zadovoljavanja
odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa
međusobni promet roba
povećanje obrambene sposobnosti zemlje
Potreba da se teret preveze predstavlja zahtjev, zbroj zahtjeva naziva se opseg
prijevoza koji
može biti:
a) statički - ukupna količina tereta koju treba prevesti izražena u tonama.
b) dinamički - to je statički opseg pomnožen sa kilometrima koje prijevozna
sredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilometrima.
1
2. OPĆENITO O UGOVORIMA O PRIJEVOZU TERETA1
Ugovorom o prijevozu obvezuje se prijevoznik da preveze na određeno mjesto neku
osobu ili neku stvar, a putnik odnosno pošiljalac se obvezuje da mu za to isplati
određenu naknadu. Prijevoznikom, prema zakonu o obveznim odnosima, smatra se
kako osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovnim poslovanjem, tako i svaka
druga osoba koja se ugovorom obveže izvršiti prijevoz uz naknadu.
Prijevoznik koji obavlja prijevoz na određenoj liniji (linijski prijevoz) dužan je redovno i
uredno održavati objavljenu liniju. On je dužan primiti na prijevoz svaku osobu i
svaku stvar koji udovoljavaju uvjetima određenim u objavljenim općim uvjetima. Ako
redovna prijevozna sredstva prijevoznika nisu dovoljna za izvršenje svih zahtijevanih
prijevoza, prvenstvo imaju osobe ili stvari za koje je to posebnim propisima
predviđeno, a daljnje se prvenstvo određuje prema redu zahtjeva, s tim da se između
istovremenih zahtjeva prvenstvo određuje prema većoj dužini prijevoza.
Pošiljalac odnosno putnik može odustati od ugovora prije nego što počne njegovo
izvršenje, ali je dužan naknaditi štetu koju bi prijevoznik pretrpio uslijed toga. Kad
prijevoznik s počinjanjem prijevoza kasni toliko da druga strana više nema interesa
za ugovoreni prijevoz, ili kad prijevoznik neće ili ne može izvršiti ugovoreni prijevoz,
druga strana može odustati od ugovora i tražiti da se vrati plaćena naknada za
prijevoz.
Pošiljalac je dužan obavijestiti prijevoznika o vrsti pošiljke i o njezinu sadržaju i
količini, i saopćiti mu kuda pošiljka treba da bude prevezena, ime i adresu primaoca
pošiljke, svoje ime i svoju adresu te sve drugo što je potrebno da bi prijevoznik
mogao ispuniti svoje obveze bez odgađanja i smetnji. Kad se u pošiljci nalaze
dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, pošiljalac je dužan
1 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.(str. 20)
2
obavijestiti o tome prijevoznika u času njihove predaje na prijevoz i saopćiti mu
njihovu vrijednost. Kad je riječ o prijevozu opasne stvari ili stvari za koju su potrebni
posebni uvjeti prijevoza, pošiljalac je dužan o tome obavijestiti prijevoznika na
vrijeme tako da bi on mogao poduzeti odgovarajuće posebne mjere. Ako pošiljalac
ne dade prijevozniku podatke naprijed navedene ili mu ih dade pogrešno, odgovara
za štetu koja bi uslijed toga nastala
Prijevoznik je dužan izvršiti prijevoz ugovorenim putem. Ako nije ugovoreno kojim
putem treba da se izvrši prijevoz, prijevoznik je dužan izvršiti ga onim putem koji
najviše odgovara interesima pošiljaoca.
2.1 Naknade prijevoza2
Ako je visina naknade za prijevoz određena tarifom ili kojim drugim objavljenim
obaveznim aktom, ne može se ugovoriti veća naknada. Ako iznos naknade za
prijevoz nije određen tarifom ili kojim drugim objavljenim obaveznim aktom, a ni
ugovorom, prijevoznik ima pravo na uobičajenu naknadu za tu vrstu prijevoza. U
ostalom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o naknadi opisane pod
ugovorom o djelu. Pošiljalac je dužan isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz i
troškove u vezi s prijevozom. Ako u tovarnom listu nije navedeno da pošiljalac plaća
naknadu za prijevoz i ostale troškove u vezi s prijevozom, pretpostavlja se da je
pošiljalac uputio prijevoznika da ih naplati od primaoca.
Ako je prijevoz prekinut iz nekog uzroka za koji odgovara prijevoznik, on ima pravo
na razmjeran dio naknade za izvršeni prijevoz, ali je dužan naknaditi štetu koja bi
nastala za drugu stranu prekidom prijevoza. Ako je prijevoz prekinut iz nekog uzroka
za koji ne odgovara nijedna od zainteresiranih osoba, prijevoznik ima pravo na
razliku između ugovorene naknade za prijevoz i troškova prijevoza od mjesta gdje je
2 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.(str 25)
3
prijevoz prekinut do odredišnog mjesta. Prijevoznik nema pravo ni na dio naknade
ako u toku prijevoza pošiljka propadne uslijed više sile.
Preuzimanjem pošiljke i tovarnog lista, ako je izdan, primalac se obvezuje isplatiti
prijevozniku naknadu za prijevoz, ako nije što drugo određeno u ugovoru o prijevozu
ili u tovarnom listu, te mu isplatiti svote kojima je pošiljka opterećena. Ako primalac
smatra da nije dužan isplatiti prijevozniku onoliko koliko ovaj zahtijeva, on može vršiti
prava iz ugovora samo ako kod suda položi sporni iznos. U slučaju potpunog gubitka
pošiljke prijevoznik je, pored naknade štete, dužan pošiljaocu vratiti naknadu za
prijevoz ako je ona plaćena.
Radi osiguranja naplate naknade za prijevoz i nužnih troškova što ih je učinio u vezi s
prijevozom, prijevoznik ima pravo zaloga na stvarima koje su mu predane radi
prijevoza i u vezi s prijevozom, dok ih. drži ili dok ima u rukama ispravu s pomoću
koje može raspolagati njima. Kad je u izvršenju prijevoza sudjelovalo više
prijevoznika jedan za drugim, njihova potraživanja u vezi s izvršenjem prijevoza
osigurana su također ovim zalogom, i posljednji prijevoznik je dužan, ako tovarni list
ne sadrži što drugo, naplatiti sva potraživanja po tovarnom listu. Potraživanja
prijašnjeg prijevoznika i njegovo pravo zaloga prelaze po samom pravu na kasnijeg
prijevoznika koji mu je isplatio ta potraživanja. To isto vrijedi i ako prijevoznik isplati
otpremnikova potraživanja.
Pošiljalac je dužan zapakirati stvari na propisani ili uobičajeni način kako ne bi došlo
do nastanka kakve štete ili ugrožavanja sigurnosti ljudi ili dobara. Prijevoznik je
dužan upozoriti pošiljaoca na nedostatke pakiranja koji se mogu opaziti, inače
odgovara za oštećenje pošiljke koje bi se dogodilo zbog tih nedostataka. Ali
prijevoznik ne odgovara za oštećenje pošiljke ako je pošiljalac, iako mu je skrenuta
pažnja na nedostatke pakiranja, zahtijevao da prijevoznik primi pošiljku na prijevoz s
tim nedostacima. Prijevoznik je dužan odbiti pošiljku ako su nedostaci u njezinu
pakiranju takvi da može biti ugrožena sigurnost osoba ili dobara ili uzrokovana kakva
šteta. Za štetu koju zbog nedostatka u pakiranju pretrpe treće osobe dok se stvar
nalazi kod prijevoznika odgovara prijevoznik, a on ima pravo zahtijevati naknadu od
pošiljaoca.
4
Pošiljalac može raspolagati pošiljkom i mijenjati naloge sadržane u ugovoru te može
naložiti prijevozniku da obustavi daljnji prijevoz pošiljke, da mu pošiljku vrati, da je
preda drugom primaocu ili da je uputi u neko drugo mjesto. Pravo pošiljaoca da
mijenja usluge prestaje nakon prispijeća pošiljke u odredišno mjesto kad prijevoznik
preda primaocu tovarni list, ili kad prijevoznik pozove primaoca da preuzme pošiljku,
ili kad primalac sam zatraži njezinu predaju. Ako je izdan tovarni list po naredbi
odnosno na donosioca, prava pošiljaoca iz prethodnog stava pripadaju isključivo
imaocu tovarnog lista. Ovlaštena osoba koja se posluži pravom da daje nove naloge
prijevozniku dužna je naknaditi mu troškove i štetu što ih je imao zbog toga te mu na
njegov zahtjev, dati jamstvo da će mu troškovi i šteta biti naknađeni.
Ako je prijevoznik predao pošiljku primaocu, a nije naplatio od njega svotu kojom je
bila opterećena, dužan je isplatiti tu svotu pošiljaocu, ali ima pravo tražiti naknadu od
primaoca. Prijevoznik koji povjeri nekom drugom prijevozniku potpuno ili djelomično
izvršenje prijevoza pošiljke što ju je primio na prijevoz ostaje i na dalje odgovoran za
njezin prijevoz od njezina primitka do predaje, ali ima pravo na naknadu od
prijevoznika kojem je pošiljku povjerio. Ako drugi prijevoznik preuzme od prvog
prijevoznika s pošiljkom i tovarni list, on postaje ugovorna strana u ugovoru o
prijevozu, s pravima i dužnostima solidarnog dužnika i solidarnog vjerovnika, čiji su
udjeli razmjerni njegovu udjelu u prijevozu. Isto vrijedi i kad se za izvršenje prijevoza
neke pošiljke obveže jednim istim ugovorom više prijevoznika koji će sudjelovati u
prijevozu jedan za drugim.
Svaki od više prijevoznika ima pravo zahtijevati da se utvrdi stanje pošiljke u času
kada mu se predaje radi izvršenja njegova dijela prijevoza. Solidarni prijevoznici
5
sudjeluju u snošenju štete razmjerno njihovim udjelima u prijevozu, izuzev onog koji
dokaže da šteta nije nastala dok je on. prevozio pošiljku. Prigovori učinjeni kasnijem
prijevozniku djeluju i prema svim prijašnjim.
2.2 CMR ili međunarodni tovarni list
CMR – „Convention relative au Contrat du Transport International de Marchandises
par Route“, u prijevodu, „Konvencija o ugovoru o međunarodnom prometu robe
cestom“ (CMR je standardni naziv).
CMR ili međunarodni tovarni list dokazuje da je roba napustila skladište dobavljača,
bila preuzeta od strane prijevoznika i isporučena kupcu. Cilj ovog sporazuma je bio
standardizirati postupke, prava i odgovornosti sudionika u prijevoznom procesu.
Prema tom prijevozu utvrđeno je :
1. Da je roba na cijelom prijevoznom putu pod carinskim nadzorom.
2. Carinski pregledi vrše se na izlaznoj, prolaznoj i ulaznoj carini.
3. Prijevoz se obavlja uz obavezno korištenje CMR teretnog lista.
4. Pošiljatelj tereta dužan je organizirati ili izvršiti utovar tereta ako drugačije nije
ugovoreno.
5. Primatelj tereta dužan je organizirati ili izvršiti istovar.
6
6. Prijevoznik tereta dužan je izvršiti prijevoz u skladu sa dogovorenim
vremenom, relacijom i tarifom ili ako to nije tada ugovoreno u skladu sa
postupcima „dobrog gospodara“.
7. Prijevoz plaća pošiljatelj, ako se drugačije ne ugovori.
8. U slučaju spora između stranaka u prijevozu, može se dogovoriti nadležnost
suda, a ako se ne dogovori, nadležan je sud koji određuje IRU organizacija
(međunarodna udruga cestovnih prijevoznika).
Slika 1: Međunarodni tovarni list (CMR)3
3 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.
7
3. POJAM I PODJELA TERETA4
Pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazične ili
prerađivačke industrije, poljoprivrede, šumarstva koja imaju potrebu za prijevozom.
1. Tereti s obzirom na stupanj iskorištenja korisne nosivosti:
tereti normalne težine
laki ( kabasti ) tereti
teški tereti
2. Tereti prema vrijednosti
manje vrijedni
srednje vrijedni
skupi ili visokovrijedni
specijalni
3. Tereti s obzirom na pakiranje
s ambalažom
bez ambalaže
4. Tereti s obzirom na uvjete prijevoza
svakodnevni
specifični
opasni
5. Tereti s obzirom na dimenzije
gabaritni
negabaritni
dugi
6. Tereti prema količini i jednovrsnosti
u rasutom ( rinfuza ) stanju
nepakirani tereti koji se slobodno bacaju
u tekućem stanju
7. Tereti prema težini i veličini pošiljke
4 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.(str 35(
8
paketi ( do 20 kg )
komadne pošiljke
kolske pošiljke
3.1 Obujam prijevoza tereta5
Pod prijevozom podrazumijevamo količinu tereta koja prevozi u toku određenog
vremenskog perioda. Količina otpremljenog, primljenog ili tereta koji čeka na prijevoz
zove se obujam tereta. Obujam možemo promatrati sa statičkog ili dinamičkog
stanovišta. Statički obujam prijevoza je količina tereta koja čeka na prijevoz, a
iskazana je u tonama, dok dinamički obujam prijevoza je ona količina tereta koja je u
prijevoznom procesu, a iskazuje se u neto tona kilometrima.
Na obujam prijevoza utječe:
količina tereta
potreba tereta za prijevozom
zahtjev centara za otpremom tereta
zahtjev potrošačkih centara za dopremom
udaljenost pošiljatelja i primatelja
Udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste količine tereta koji se do krajnjeg potrošača
prevozi u fazama. Razvrstavanje tereta po vrsti određuju strukturu prijevoza.
Strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne količine tereta u određenom
pravcu. Strujanje može biti u jednom ili u oba pravca. Pravac kojim se prevozi veća
količina tereta naziva se glavni pravac prijevoza.
Prijevozni tokovi se dijele na:
1. jednosmjerne - vozilo odlazi puno, vraća se prazno
2. dvosmjerne - vozilo odlazi puno, vraća se puno
3. kružne - vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar
prazno, vrši utovar i u polazište dolazi puno
5 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.(str 40)
9
3.2 Slaganje, zaštita i čuvanje tereta6
Prilikom utovara vozač mora voditi brigu o ravnomjerno raspoređenom teretu na
vozilu te da se ne prekorači dopušteni osovinski pritisak i nosivost vozila. Teret mora
biti tako složen i po potrebi pričvršćen da se spriječi njegovo pomicanje.
Slaganje tereta ima mnogostruko značenje:
da se što bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila
da teret ne prelazi gabarit vozila
da se osigura stabilnost vozila
da se poveća produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije
Prije utovara treba napraviti plan slaganja tereta „CARGO PLAN“. Teret se slaže od
prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno opterećuju. Teži se
teret uvijek slaže dolje prema prednjem dijelu vozila, dok se rasuti tereti tovare se
samo do visine stranice. Nakon završenog utovara posada motornog vozila dužna je
teret na vozilu dobro povezati, učvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro
zatvoriti, povezati lancima, ceradu dobro zategnuti i povezati. Po potrebi postavljaju
se i posebni svjetlosni signali, znakovi i ploče za obilježavanje tereta.
Odgovornost za čuvanje tereta u toku prijevoza pada na članove posade motornog
vozila.
Pod čuvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno očuvanje tereta i predaju
primatelju u istom stanju u kojem je bio predan na prijevoz. U prijevoznom procesu
teret se štiti na više načina: obilježavanjem raznim oznakama, pričvršćivanjem i
vezivanjem tereta, korištenjem cerada i mreža.
6 Wikipedia10
Obavijest o prispijeću tereta vozač je dužan dostaviti na adresu koju označi
pošiljatelj.
Pravovremenim obavještavanjem primatelj je u mogućnosti da organizira način
istovara kako bi se obavio u što kraćem roku. Vozači su dužni nadgledati istovar. Ako
primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret vozač je dužan o tome obavijestiti
odgovornu osobu u svojoj organizaciji, a ako se utvrdi oštećenje ili gubitak tereta
vozač je dužan zatražiti da se to utvrdi zapisnički, jedan primjerak zapisnika uzima sa
sobom.
Nakon izvršenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi vozač je dužan zatražiti
primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list,
prijevoznicu.
4. VRSTE TERETA PRIJEVOZA PREMA ORGANIZACIJI7
7 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.(str 50)
11
Linijski prijevoz je prijevoz koji se odvija na unaprijed utvrđenoj liniji po utvrđenom
redu vožnje i tarifi.
Može biti:
stalan ( preko cijele godine )
sezonski ( tokom nekog vremenskog perioda )
povremeni ( prema slučajnim i pojedinačnim zahtjevima )
Svaki od ovih načina organizacije linijskog prijevoza može biti: direktan i relacijski.
Osnovni uvjeti za organizaciju linijskog prijevoza su:
postojanje objekata za sakupljanje i razvrstavanje tereta kao što su skladišta,
auto - teretni kolodvori i javna skladišta
postojanje minimalne količine tereta
stalna potražnja za prijevozom
SLOBODNI ILI PRIGODNI PRIJEVOZ je prijevoz koji se obavlja od prigode do
prigode odnosno prema ukazanoj potrebi, a naplaćuje se prema međusobnoj
pogodbi. Uvjeti prijevoza određuju se sporazumno između prijevoznika i korisnika za
svaki pojedini slučaj
Može se podijeliti na:
lokalni ( gradski i prigradski )
međumjesni
međunarodni prijevoz tereta
Slobodni prijevoz mogu obavljati prijevozničke organizacije kao i individualni
prijevoznici. Cijena prijevoza određuje se prema trenutnoj tržišnoj vrijednosti
prijevoza.
5. MEĐUNARODNI PRIJEVOZ TERETA8
8 Štrumberger, N., Tehnologija materijala u prometu roba, Fakultet prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1997.
12
Cestovni promet u međunarodnom prijevozu zauzima posebno mjesto, zbog brzine,
prijevoza od vrata do vrata, elastičnosti prilagođavanja nastalima situacijama,
smanjenja troškova ambalažiranja. Svaki prijelaz granice zahtijeva određeno vrijeme
zadržavanja radi pregleda carinskih formalnosti, a to utječe na brzinu prijevoza. Da bi
se olakšao prijelaz državne granice potpisana je međunarodna konvencija TIR
(1959.god.). Konvencija iz 1959. godine je revidirana 1975. a stupila je na snagu 20.
ožujka 1978. Godine. TIR – transport internacional par la route (međunarodni
cestovni prijelaz).
Režim TIR sadrži četiri osnovna zahtijeva:
teret se mora prevoziti u vozilima ili kontejnerima koji osiguravaju sve
garancije u pogledu sigurnosti
teret mora pratiti međunarodni karnet koji služi kao kontrolni dokument
otpremnoj, tranzitnoj i uputnoj zemlji
rad carinskih organa otpremne zemlje mora biti priznat od strane zemalja i
uputne zemlje
sve novčane pristojbe za vrijeme prijevoza moraju biti priznate garancijom
Kada treba obaviti međunarodni prijevoz tereta može se postupiti na sljedeći način:
da se teret prevozi prema sporazumu TIR
sa spiskom robe
pod pratnjom
sa carinskom popratnicom
U tom slučaju carinjenje robe obavlja se na polaznoj carini najbližoj mjestu utovara i
carini opredjeljenja.
Isprave za međunarodni prijevoz:
za osoblje
za vozilo
za teret ili robu
Da bi se mogao izvršiti prijevoz na osnovi konvencije TIR potrebno je imati popratnu
13
dokumentaciju:
karnet TIR
međunarodni tovarni list
ostala dokumentacija
Carinski organi provjeravaju pouzdanost podataka unesenih u karnet, provjeravaju
vozilo i kontejner i stvaraju carinske plombe čiji se brojevi upisuju u karnet TIR.
Karnet TIR sadrži niz listića u duplikatu koji služe carinskim organima za kontrolu
kretanja vozila. Konvencijom TIR predviđeni su uvjeti koje mora ispunjavati vozilo ili
kontejner a što je utvrđeno posebnim pravilnikom koji je dodan kao prilog. Svaka
zemlja ima svoju dozvolu koja se izdaje na graničnom prijelazu. Pojedine države
bilateralnim ugovorima svake godine određuju broj dozvola na bazi reciprociteta. TIR
karnet se izdaje u zemlji polaska ili u zemlji u kojoj je nositelj karneta namješten ili
živi. TIR karnet štampan je na francuskom, prva stranica ovitka na engleskom,
moraju se dodati listovi s prijevodima. TIR karnet vrijedi do zaključenja prijevoznog
TIR procesa. Za skup vozila ili više kontejnera na jednom vozilu izdaje se jedan
karnet. Polazne carinarnice moraju se nalaziti u istoj zemlji, carinarnica odredišta
može se nalaziti u najviše dvije zemlje, ukupan broj polaznih i odredišnih carinarnica
ne smije biti više od četiri. Ako transport obuhvaća samo jednu polaznu i jednu
odredišnu carinarnicu TIR karnet mora sadržavati najmanje dva lista za zemlju
polaska, tri za odredišnu zemlju, zatim po dva lista za svaku tranzitnu zemlju.
ZAKLJUČAK
Svi tereti nisu jednako podobni za prevoženje što ovisi o prirodnim i ekonomskim
svojstvima tereta
Prirodna svojstva ( fizička, kemijska, biološka ) utječu na ponašanje tereta za vrijeme
prijevoza ( da bi se lakopokvarljivi teret mogao prevoziti na veće udaljenosti potrebno
je primjeniti posebnu tehniku konzerviranja i pakiranja )14
Ekonomska svojstva govore o odnosu cijena prijevoza i vrijednosti robe ( teret male
vrijednosti ne isplati se prevoziti na velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti
veća od vrijednosti robe )
Manipulacijska podobnost je osobina tereta koja se očituje kod utovara, pretovara,
istovara,skladištenja što se zajednički naziva manipulacijski radovi
Manipulacijska podobnost očituje se:
u pokretljivosti tereta
obujmu manipulacijskih operacija
osjetljivosti tereta
nužnosti primjene ambalaže
primjene pretovarne mehanizacije
na manipulacijsku podobnost utječe i veličina, oblik, dimenzija i težina
tereta
LITERATURA
Knjige/časopisi
15
1. Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu,
Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.
2. Štrumberger, N., Tehnologija materijala u prometu roba, Fakultet
prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1997.
Internetske stranice
Wikipedia
16